Električni automobili znatno se rjeđe zapale nego benzinski i dizelski, pokazuje statistika norveških hitnih službi za prvu polovicu 2025. godine. Iako električna vozila čine više od četvrtine ukupnog voznog parka, sudjeluju u tek malom dijelu požara na cestama, što dovodi u pitanje čestu percepciju da su električni automobili skloniji zapaljenju.

Kako prenosi HAK, u ukupno 403 zabilježena požara vozila, čak 359 odnosilo se na klasične automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem. Hibridi su sudjelovali u 12 slučajeva, dok je samo 30 požara uključivalo potpuno električne automobile. Iako električna vozila čine oko 28 % ukupnog voznog parka, njihov udio u požarima iznosi tek 7,4 %.

Slična situacija bila je i tijekom 2024. godine, kada je zabilježeno 63 požara električnih vozila, unatoč daljnjem rastu njihove zastupljenosti na cestama. Stručne službe navode i da su benzinski i dizelski automobili u prosjeku stariji od električnih, što može djelomično objasniti veću učestalost požara kod klasičnih vozila.

Hrvatska je ušla u 2026. s većim brojem zaposlenih nego ikad u posljednje tri godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje prenosi Poslovni.hr,, krajem siječnja u evidenciji je bilo 1.719.851 osiguranik, što je rast od gotovo 15 tisuća u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Riječ je o povećanju od 0,86 % na godišnjoj razini, a još je izraženiji rast u odnosu na ranije godine. U usporedbi s krajem siječnja 2024. broj osiguranika veći je za više od 73 tisuće, dok je u odnosu na početak 2023. zabilježen skok od čak 115 tisuća osiguranih osoba.

Najveći broj osiguranika evidentiran je u prerađivačkoj industriji, gdje je registrirano gotovo 244 tisuće zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s oko 237 tisuća osiguranika, građevinarstvo s više od 152 tisuće, dok se obrazovanje približilo brojci od 136 tisuća osiguranih osoba.

Kako bi zaokružili tjedan pun iznenađenja i događaja, održan je festival znanstvene fantastike, Geek Con. Ova konvencija posvećena je znanstvenoj fantastici, fantasyju, cosplayu, gamingu i pop-kulturi, a održala se ovdje, u Velikoj Gorici, treću godinu zaredom.

– Odaziv je ove godine dvostruko veći nego prošle, a jučerašnji dan nadmašio je oba dana prošlogodišnjeg izdanja. Imali smo jedno od kvalitetnijih cosplay natjecanja u Europi. Vrijedi istaknuti i velik broj stranih posjetitelja. Prema procjenama, bilo ih je oko 200, a pristizali su iz Češke, Rusije, Poljske i Njemačke, dok je dolazak gostiju iz zemalja regije već postao svojevrsni standard – rekao je organizator Ivan Mastin te istaknuo oduševljenje svih izlagača i gostiju posebno jer se ovakav događaj održava upravo u Velikoj Gorici.

Festival je okupio posjetitelje svih generacija, od najmlađih zaljubljenika u stripove, igre i animaciju, koji su u svijet mašte zakoračili uz roditelje, do starijih fanova koji ovu kulturu prate desetljećima. Upravo ta raznolikost dala je događaju posebnu energiju, jer su se na istom mjestu susreli različiti uzrasti, interesi i iskustva, povezani zajedničkom strašću prema pop-kulturi, gamingu i cosplayu. Geek Con se tako još jednom potvrdio kao festival otvoren svima, mjesto susreta, druženja i kreativnog izražavanja, bez obzira na dob i spol.

– Inače obilazim srednjovjekovne i vikinške festivale u Švedskoj, Poljskoj, Njemačkoj, ali i u Hrvatskoj. Ove godine sam prvi put čuo za Geek Con, čuo sam se s organizratorima, pozvali su me i jako mi je drago što sam ih poslušao i došao sudjelovati – rekao je jedan od izlagača, Dražen, zvan Vega.

Geek Con je i ove godine pokazao da Velika Gorica može biti mjesto susreta različitih svjetova, generacija i kultura, ujedinjenih ljubavlju prema mašti, kreativnosti i zajedništvu.

FOTO GALERIJA: 

Foto: Vanesa Miković

Odbojkaši Gorice su u 12. kolu Prve lige očekivano pobijedili momčad OK Zrinski Nuštar maksimalnim rezultatom 3:0 te  tako zabilježili treću uzastopnu pobjedu u nastavku prvenstva.

Velika Gorica, 07.02.2026. Prva liga-12.kolo: OK Gorica – OK Zrinski Nuštar 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.02.2026. Prva liga-12.kolo: OK Gorica – OK Zrinski Nuštar 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gorica je u prvom setu dominirala, gosti su pokušali dva puta minutom odmora (10:5, 15:10) prekinuti uvjerljivo vodstvo domaćih, ali nisu uspjeli (25:18). Drugi set bio je ravnopravniji uz napomenu da su obje momčadi imale veliki broj promašenih servisa.

Velika Gorica, 07.02.2026. Prva liga-12.kolo: OK Gorica – OK Zrinski Nuštar 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.02.2026. Prva liga-12.kolo: OK Gorica – OK Zrinski Nuštar 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.02.2026. Prva liga-12.kolo: OK Gorica – OK Zrinski Nuštar 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Treći set bio je neizvjestan do kraja i opet su domaći u završnici (24:22) bolje odigrali i realizirali treću set loptu za maksimalnu 3:0 pobjedu. Utakmica je ukupno trajala 85 minuta, poeni 76:65.

Velika Gorica, 07.02.2026. Prva liga-12.kolo: OK Gorica – OK Zrinski Nuštar 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 07.02.2026. Prva liga-12.kolo: OK Gorica – OK Zrinski Nuštar 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gorica (12 7 5 23:21 14) je s 14 bodova na 4. mjestu u trenutačnom redoslijedu. U idućem 13. kolu igra doma protiv MOK Čazma.

Galerija fotografija

Prva liga seniori 2025./2026., 12. kolo

OK Gorica – OK Zrinski Nuštar 3:0 (25:18, 25:23, 26:24)

Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Gledatelja: 50. Subota, 07.02.2026., početak u 20:30 sati. Suci: Petra Vizner i Matija Šulc. Zapisničarka: Josipa Jugo. Granične sutkinje: Viktorija Levak i Nika Forjan.

GORICA: Bruno Slavica, Matej Martić, Petar Rendulić (L1), Noa Horvat, Ivan Čičak, Matija Klasnić, Luka Mačvanin, Tin Devald, Luka Petrović, Matej Šakota (cap.), Karlo Pejić, Patrik Vidaković (L2), Dominik Glavaš, Gabrijel Cindrić. Trener: Gašpar Škorić Budimir.

ZRINSKI NUŠTAR: David Fritz, Zvonimir Tomić, Dorijan Šimunić, Dario Solarević, Mario Rupčić, Ivan Ban, Ante Rupčić, Ruben Smilović, Marko Idžaković (L2), Marin Rupčić, Luka Perković, Istok Celin (L1). Trener: Tihomir Škvarić.

Poredak: 1. HAOK Mladost II (12 11 1 35:14 22), 2. OK Zadar (12 7 5 27:21 14), 3. OK Ribola Kaštela II (13 7 6 26:23 14), 4. OK Gorica (12 7 5 23:21 14), 5. MOK Čazma (12 6 6 26:22 12), 6. MOK Željezničar (12 6 6 21:22 12), 7. MOK Mursa-Osijek II (13 6 7 23:29 12), 8. OK Split (12 5 7 24:25 10), 9. MOK Rijeka II (12 5 7 18:26 10), 10. Zrinski Nuštar (12 1 11 13:33 2).

Strani radnici u Hrvatskoj morat će položiti ispit iz hrvatskog jezika na razini A1.1 kako bi mogli produžiti dozvolu za boravak i rad, predviđaju nove izmjene Zakona o strancima koje Vlada uvodi radi usklađivanja s europskim zakonodavstvom. Kako navodi Mirovina.hr, obveza se odnosi na radnike iz trećih zemalja, a cilj je, uz administrativna rasterećenja, bolje funkcioniranje tržišta rada i veća zaštita stranih radnika.

Osnovna razina znanja hrvatskog jezika postaje novi uvjet za nastavak rada u Hrvatskoj. Nakon godinu dana boravka, strani radnici morat će dokazati znanje na razini A1.1, a to uključuje osnovne riječi i izraze, pozdrave, jednostavno predstavljanje te razumijevanje jasnog, sporog govora. Riječ je o početnoj razini unutar A1 stupnja, koja zahtijeva minimalno, ali funkcionalno znanje jezika za svakodnevnu komunikaciju.

Izmjenama Zakona predviđene su i važne novosti vezane uz mobilnost na tržištu rada. Stranim radnicima olakšava se promjena zanimanja kod istog poslodavca, i to ne samo u deficitarnim zanimanjima, uz provedbu testa tržišta rada. Također, omogućuje se promjena poslodavca već nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca, bez potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad. Dodatno se precizira i teritorijalna primjena dozvola za deficitarna zanimanja. Radnici s takvom dozvolom više neće moći raditi u policijskim upravama u kojima to zanimanje nije proglašeno deficitarnim, niti na područjima gdje test tržišta rada nije proveden.

Novim izmjenama uvodi se i mogućnost tzv. dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama Europske unije, uz uspostavu neovisnog mehanizma za praćenje poštivanja temeljnih prava u tim postupcima, kao i u postupcima odobravanja azila i povratka.