Trećeg dana boravka u Umagu, na centralnom dijelu priprema, nogometaši Gorice odigrali su i prvu od tri planirane utakmice u ovom ciklusu. S druge strane bio je ozbiljan protivnik, jer Koper je treća momčad slovenskog prvenstva, s nekim vrlo zanimljivim pojedincima u svome kadru, no ozbiljna je i Gorica, što je potvrđeno i ovoga puta, u utakmici koju ćemo opisati kao – prava pripremna!

Dakle, nastupile su dvije različite postave, svaka je dobila po 45 minuta, što će reći da je trener Carević odlučio dati svima prilika u ovom prvom ogledu. Vremena za uigravanje nema previše i za pretpostaviti je da će u naredne dvije utakmice više prilike dobiti oni kojima je trener namijenio status prvotimaca, no ovoga puta prilika je bila jednaka za sve…

Utakmicu je tako na vratima počeo Žarkov, ispred njega bila je trojka Josić – Filipović – Čabraja, na bokovima Trontelj i mladi Orešković, u sredini Pozo i Bakić, dok su Fiolić i Pavičić bili iza leđa isturenog Gashija. I počelo je sve skupa dosta konfuzno, pogotovo nakon što je već na otvaranju druge minute utakmice loptu u svoju mrežu zakucao Slovenac Trontelj, ali nakon uvodne faze uspjela se Gorica posložiti, a u drugoj polovici poluvremena i ozbiljno prijetiti. Gashi je zabio gol koji je poništen zbog zaleđa, tresla se i greda Koperova gola…

U nastavak je ušlo novih 11 igrača Gorice, počevši od mladog Došena na golu, ispred koji su bili njegov vršnjak Prgomet, Perić i Leš, na bokovima su bili Vrzić i Duraković, u sredini Kavelj i Kučiš, a Pršir i Erceg nadirali su iza napadača Čuića. U tom je obliku Gorica bila još malo bolja, još ozbiljnija, a u 65. minuti došla je i do izjednačenja. Pritisak na zadnju liniju protivnika urodio je plodom, loptu je preuzeo Jurica Pršir, namjestio se i pogodio za konačnih 1-1.

Prva provjera tako je završila uspješno, a prvi tjedan u Istri završit će rekuperacijskim treningom u nedjelju. U utorak će Goričani ponovno navući dresove i zaigrati protiv Radomlja, još jednog slovenskog prvoligaša, a sljedeće subote, neposredno prije polaska kući, protivnik će biti mađarski ZTE.

Više voća, manje šećera i jasnije oznake na policama trgovina, to su glavne promjene koje donosi nova direktiva Europske unije, a koje bi potrošači trebali osjetiti već od 2026. godine. Bruxelles uvodi strože standarde za džemove i pekmeze kako bi kupci točno znali što jedu, ali i kako bi se spriječilo da se proizvodi s minimalnim udjelom voća prodaju pod istim nazivima kao i kvalitetniji, prenosi Poslovni.hr.

Prema novim pravilima, klasični džem više neće moći sadržavati samo trećinu voća, kako je to bilo dosad. Umjesto najmanje 350 grama, u kilogramu džema morat će biti barem 450 grama voća, odnosno 45 %. Još stroži kriteriji vrijedit će za ekstra džem, koji će morati imati najmanje 500 grama voća po kilogramu. Time se, kako pojašnjava dr. sc. Dario Lasić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane, automatski smanjuje prostor za dodavanje šećera i drugih sastojaka. Osim sastava, mijenjaju se i pravila oko naziva. Europska unija preciznije definira razliku između džema i marmelade, pa će se marmelada ubuduće odnositi isključivo na proizvode od citrusa. Na etiketama će tako jasno pisati “marmelada od citrusa”

Iako proizvođače čekaju prilagodbe, poruka nove direktive je manje marketinga, a više stvarnog voća u staklenkama koje svakodnevno završavaju na hrvatskim stolovima.

Tijekom zimskih hladnoća vozače diljem Hrvatske, pa tako i u Velikoj Gorici, često dočeka neugodan prizor, zaleđena stakla automobila iznutra. Taj problem najčešće se pojavljuje ujutro, nakon noći s niskim temperaturama, a uzrok mu je povećana vlaga u unutrašnjosti vozila. Iako može izgledati zabrinjavajuće, u većini slučajeva riječ je o pojavi koja se može ukloniti jednostavnim koracima, objašnjavaju iz HAK-a.

Zaleđena stakla obično povezujemo s vanjskim uvjetima, no kada se led pojavi s unutarnje strane, razlog treba tražiti u kabini vozila. Ključni krivac je vlaga. Najčešće dolazi iz mokrih tepiha, natopljenih snijegom koji unesemo na cipelama ili iz mokre odjeće ostavljene u automobilu. Kako se snijeg topi, voda se zadržava u tkaninama i tepisima, a tijekom noći, kada temperatura padne, višak vlage kondenzira se na hladnim staklima i smrzava. Rezultat je sloj leda tamo gdje ga najmanje očekujemo.

Rješenje u takvim situacijama nije komplicirano, ali zahtijeva malo discipline. Ako su tepisi mokri, najbolje ih je izvaditi iz vozila i temeljito osušiti u zatvorenom prostoru. Isto vrijedi i za mokru odjeću ili obuću, automobil nije mjesto za njihovo sušenje. Kod starijih vozila ili onih s lošijom izolacijom problem može biti učestaliji, čak i kada se ukloni očiti izvor vlage. U tim slučajevima pomaže kratko provjetravanje, otvorite vrata, uključite ventilaciju i usmjerite zrak prema vjetrobranskom staklu. Nakon toga, staklo je dovoljno prebrišiti suhom krpom.

Važno je naglasiti da se odmrzivači u spreju ne bi trebali koristiti unutar kabine, jer nisu namijenjeni za udisanje i mogu biti štetni za zdravlje.

Iako neugodno, zamrzavanje stakala iznutra najčešće nije znak ozbiljnog kvara, već upozorenje da u automobilu ima previše vlage. Uz nekoliko jednostavnih navika, jutarnje struganje leda s unutarnje strane može postati stvar prošlosti.

Vatrogasci iz Pokupskog intervenirali su u petak, u mjestu Auguštanovec nakon dojave o zapreci na kolniku koja je ugrožavala sigurno odvijanje cestovnog prometa. Dojava je zaprimljena u 10:11 sati putem Županijskog vatrogasnog operativnog centra, a na teren je odmah upućena vatrogasna ekipa.

Na intervenciju je izašlo sedam vatrogasaca s dva vozila, koji su u kratkom vremenu uklonili zapreku s prometnice. Time je osigurana prohodnost ceste i smanjen rizik od prometnih nezgoda.

Na mjestu događaja bili su i policijski službenici Policijske postaje Velika Gorica, kao i djelatnici zimske službe, koji su koordinirano djelovali kako bi se situacija što brže i sigurnije riješila.

Građevinari, kuhari, konobari, medicinske sestre, logopedi i STEM nastavnici bit će među najtraženijim radnicima u Hrvatskoj 2026. godine, dok se za ekonomiste, novinare, dizajnere i dio društvenih studija preporučuje smanjenje upisnih kvota, proizlazi iz najnovijih preporuka za obrazovnu upisnu politiku koje je objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Kako prenosi Srednja.hr, HZZ-ove analize temelje se na kretanjima na tržištu rada, broju nezaposlenih po zanimanjima, ali i planovima gospodarskog razvoja na nacionalnoj i lokalnoj razini. Posebna se pažnja, ističu iz Zavoda, daje zanimanjima koja se godinama ponavljaju kao deficitarna jer to upućuje na dugoročni manjak radne snage.

Na području Zagreba i Zagrebačke županije i dalje kronično nedostaje radnika u zanatskim i tehničkim zanimanjima. HZZ preporučuje povećanje upisa ili stipendiranje budućih građevinskih radnika, elektroinstalatera, automehaničara, mesara, kuhara, konobara, pekara i slastičara, ali i vozača te montera strojarskih instalacija.

Kad je riječ o četverogodišnjim srednjoškolskim programima, tržište traži više medicinskih sestara, dentalnih asistenata, farmaceutskih tehničara i asistentica primalja. Slična je situacija i na visokoškolskoj razini, u deficitu su studiji sestrinstva, primaljstva i radiološke tehnologije, ali i logopedije, rehabilitacije, farmacije te medicine.

Povećanje upisnih kvota preporučuje se i na građevinskim i strojarskim fakultetima, u informatici te na studijima ranog i predškolskog odgoja. Poseban naglasak stavljen je na nastavničke STEM smjerove, biologiju, kemiju, fiziku i informatiku, kao i učiteljske studije. S druge strane, HZZ savjetuje oprez kod upisa u niz zanimanja i studija. U srednjim školama preporučuje se manje mjesta za ekonomiste, medijske i modne tehničare, dizajnere obuće, turističke tehničare, ali i tehničare za razvoj i dizajn web sučelja. Na fakultetima se viškom smatraju ekonomisti i fizioterapeuti, a smanjenje kvota predlaže se i na studijima povijesti, sociologije, novinarstva, filozofije, komparativne književnosti, dizajna, krajobrazne arhitekture i modnog dizajna.

Iz HZZ-a poručuju kako preporuke nisu zabrana upisa, već alat koji bi trebao pomoći učenicima i studentima da donesu informiranu odluku. Cilj je, naglašavaju, bolje povezati obrazovni sustav s realnim potrebama tržišta rada i dugoročno smanjiti nesrazmjer između onoga što se uči i onoga za što se doista traži posao.