Od 1. siječnja 2026. primjenjuje se novi raspored odvoza komunalnog otpada koji je objavila VG Čistoća, a najveća novost je češći odvoz plastične ambalaže. Umjesto dosadašnjeg jednom mjesečno, žuti spremnici praznit će se dva puta mjesečno.

Za ostale vrste otpada nema većih iznenađenja. Odvoz miješanog komunalnog otpada i papira nastavlja se prema utvrđenom rasporedu, bez promjena u učestalosti. Raspored je, kao i dosad, prilagođen tipu stanovanja i pojedinim gradskim zonama.

Osim redovitog odvoza, objavljen je i godišnji plan odvoza glomaznog otpada te raspored mobilnih reciklažnih dvorišta za 2026. godinu, koji možete pronaći ovdje.

Od 1. siječnja učenici za svoj rad dobivaju 50 centi više po satu, a taj je pomak, čini se, mnoge motivirao da dio zimskih praznika provedu na poslu. Učenički servisi potvrđuju da raste interes mladih za rad, ali i da poslodavci sve češće traže upravo učenike, ponajviše za trgovinu i ugostiteljstvo, piše Srednja.hr. Minimalna učenička i studentska satnica do kraja prošle godine iznosila je 6,06 eura, a sada je povećana na 6,56 eura. Iako se radi o naizgled skromnom iznosu, u praksi se pokazuje da svako povećanje donosi i vidljiv pomak u interesu učenika.

Učenički servis Tehničke škole Zagreb za prosinac je izdao 552 ugovora, dok je za siječanj evidentirano 526 ugovora, što je oko 5 % više nego tijekom zimskih praznika prošle godine.

Blagi rast interesa primjećuju i u Učeničkom servisu Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski, no ondje ga ne povezuju izravno s povećanjem satnice. Napominju kako se broj ugovora nakon pandemije Covida-19 zadržava na sličnoj razini. Za ove zimske praznike izdali su oko 70 učeničkih ugovora, ponajviše za poslove u trgovinama, skladištima i punjenju polica.

Sličnu sliku daju i brojke iz Varaždina. Iz Učeničkog servisa Elektrostrojarske škole u Varaždinu navode da takav trend prate već godinama. Do ovog ponedjeljka izdali su 52 ugovora za prosinac te 44 za siječanj.

Iako zimski praznici još uvijek ne mogu konkurirati ljetnima po broju odrađenih sati, podaci s terena jasno pokazuju da sve više učenika koristi priliku da tijekom slobodnih dana dodatno napuni svoju kasicu.

Iako su posljednje jeseni i zime neuobičajeno tople, zakonska obveza zimske opreme ostaje nepromijenjena. Kako ističe HAK, vremenski uvjeti nemaju nikakav utjecaj na pravila, ako se nalazite na zimskoj dionici javne ceste u propisanom razdoblju, zimska oprema mora biti u vozilu jer u suprotnom riskiraju novčane kazne. Za vozače osobnih automobila kazna iznosi 130 eura, dok su iznosi za pravne osobe i obrtnike znatno viši, od 660 do čak 1.990 eura.

Policija može izreći kaznu i tijekom rutinske kontrole, ali i nakon prometne nesreće, čak i ako vozač nije odgovoran za sudar. Iz HAK-a podsjeća na sudsku praksu u kojoj su vozači oslobođeni krivnje za prometnu nesreću, ali su ipak kažnjeni jer nisu imali zimske gume niti lance u vozilu, iako je temperatura bila visoka, a na cesti nije bilo snijega ni leda. Sudovi su u takvim slučajevima zauzeli jasan stav, a to je da propis vrijedi neovisno o vremenskim uvjetima.

Zato uvijek, prije svakog sjedanja u automobil, važno je pratiti propise, a ne vlastiti osjećaj.

Ako planirate kupnju novog mobitela ili računala u 2026. godini, mogli biste se neugodno iznenaditi na blagajni. Cijene uređaja koje svakodnevno koristimo mogle bi snažno porasti zbog naglog i velikog poskupljenja RAM memorije, jedne od ključnih komponenti moderne elektronike. Razlog, kada, kako i kome će to najviše pogoditi, kako piše Poslovni.hr, već se jasno nazire na globalnom tržištu.

Radna memorija (RAM), zadužena je za pohranu podataka i koda dok uređaj radi. Bez nje nema glatkog rada pametnih telefona, prijenosnika, stolnih računala, ali ni niza drugih tehnologija. Upravo ta komponenta, koja je godinama bila relativno povoljna, od listopada 2025. više je nego udvostručila cijenu. Glavni krivac je eksplozivan rast podatkovnih centara koji pokreću sustave umjetne inteligencije. I oni, baš kao i potrošačka elektronika, ovise o velikim količinama memorije. Kako potražnja raste brže od proizvodnje, tržište se našlo u neravnoteži, a cijene su krenule prema gore.

Za kupce to znači neugodnu dilemu. Ili će morati posegnuti dublje u džep kako bi zadržali istu razinu performansi, ili će se okrenuti slabijim konfiguracijama. U svakom slučaju, razdoblje jeftinije elektronike, barem zasad, čini se da je iza nas.

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenome 2025. porasla je na mjesečnoj i godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, uz istodobno povećanje zaliha gotovih proizvoda i blagi pad broja zaposlenih u industriji. Rast je zabilježen u većini proizvodnih kategorija, ponajviše kod kapitalnih i netrajnih proizvoda, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju i energija u padu.

U usporedbi s listopadom, industrijska proizvodnja u studenome porasla je za 1,1 %, dok je na godišnjoj razini rast znatno izraženiji, 8,8 %. Mjesečni rast najviše su pogurali netrajni proizvodi za široku potrošnju, čija je proizvodnja porasla za više od 7 %. S druge strane, trajni proizvodi za široku potrošnju zabilježili su dvoznamenkasti pad, a smanjena je i proizvodnja intermedijarnih i kapitalnih proizvoda te energije.

Gledano u odnosu na isti mjesec prošle godine, slika je drukčija. Kapitalni proizvodi bilježe snažan rast od čak 22,5 %, a značajno je porasla i proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju te intermedijarnih proizvoda. Istodobno, trajni proizvodi za široku potrošnju i energija i dalje su u minusu.

Uz rast proizvodnje, raste i količina robe na skladištima. Zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju studenoga bile su veće za 5,5 % u odnosu na mjesec ranije, a gotovo 12 % veće nego prije godinu dana, što upućuje na jaču proizvodnju, ali i na moguće izazove u plasmanu robe.

Na tržištu rada trend je suprotan. Broj zaposlenih u industriji u studenome je tek neznatno porastao u odnosu na listopad, no na godišnjoj razini bilježi se pad od 3,2 %.