Mladi muškarci, prema analizi najtežih prometnih nesreća na norveškim cestama, odgovorni su za više od 80 posto svih smrtonosnih sudara, pokazuje izvještaj Norveške uprave za javne ceste koji obuhvaća razdoblje od 2013. do 2023. godine. Istraživanje otkriva tko najčešće stradava, gdje i kako dolazi do nesreća te zašto rizično ponašanje mladih vozača ima kobne posljedice.

Velike brzine, opasna pretjecanja i svjesno kršenje prometnih pravila zajednički su nazivnik većine prometnih tragedija u kojima sudjeluju mladi muškarci. Istraživanje pokazuje da se nesreće često događaju u starijim automobilima, bez suvremenih sigurnosnih sustava. U takvim vozilima nerijetko se nalazi više putnika, najčešće prijatelja iste dobi, što dodatno povećava broj žrtava kada dođe do sudara.

Posebno zabrinjava podatak da dio vozača u trenutku nesreće nema važeću vozačku dozvolu ili vozi pod utjecajem alkohola. Nenošenje sigurnosnog pojasa još je jedan čest faktor koji doprinosi teškim i smrtonosnim ozljedama. Sve to, u kombinaciji s nedostatkom vozačkog iskustva, stvara opasnu mješavinu na cesti.

Zaključak je da mladi vozači često precjenjuju vlastite sposobnosti, dok istovremeno podcjenjuju rizike koje nose zahtjevni uvjeti na cestama, poput zaleđenih i zavojitih dionica. Iako se analiza temelji na norveškim podacima, stručnjaci ističu da slični trendovi postoje i u drugim dijelovima Europe, pa i šire.

Pregledavajući nogometnu 2025. godinu u velikogoričkom kraju, polazište cijele priče mora biti jedan određen dan iz godine na izmaku. Tog 8. prosinca održava se ždrijeb četvrtfinala SuperSport Kupa Hrvatske, a među osam klubova u bubnju bila su i – dva velikogorička! Gotovo nestvarna činjenica, trenutak koji definitivno zaslužuje posebno mjesto u povijesti nogometa u ovom kraju. Nikad se ranije ništa takvo nije dogodilo, lako je moguće da se nikad više neće ni dogoditi…

Uz Goricu, koja je preko Rudeša došla do četvrtfinala, za ovaj je nevjerojatan detalj, jasno, zaslužan Kurilovec, koji je kreirao spektakl u ogledu s Istrom 1961. Za nagradu su kuglice u ždrijebu dečkima s Udarnika donijele – Dinamo! Najvažnija utakmica u 77 godina postojanja maloga kluba s dušom odigrat će se na Maksimiru 4. ožujka 2026. godine,

– Dinamo je za nas i klub i institucija zbog kojeg su puno puta ruke u Kurilovcu bile u zraku. Puno puta smo se zbog Dinama veselili, volimo i “brundati” ako nešto u Dinamu ne štima, jer znamo što je Dinamo, središte cijelog ovog dijela nogometne Hrvatske… I nije problem reći da je to klub koji nam je svima drag. A sad smo dobili priliku prvi put igrati službenu utakmicu protiv Dinama, u četvrtfinalu Kupa Hrvatske… Fenomenalno – kaže trener Kurilovca Senad Harambašić i u svom stilu dodaje:

– Odmah sam uzeo kalendar u ruke i išao vidjeti što im ide prije i poslije nas. Četiri dana poslije idu Hajduku na Poljud, nadamo se da će do tad trajati i u Europi, pa će možda i rotirati… A mi ćemo igrati finale Svjetskog prvenstva. I naravno da ćemo imati veliki motiv u smislu dokazivanja, ali i borbe za svoj klub, za svoj Kurilovec, za grad Veliku Goricu. Siguran sam da ćemo se prezentirati najbolje što budemo mogli u tom trenutku, na što ljepši i bolji način.

Uz ovakav se trenutak cijela velikogorička nogometna priča doima bitno glamuroznijom, a kad se tome doda da dva naša kluba u četvrtfinalu Kupa i nije jedino povijesno iz ove godine, logično je da i cijela nogometna godina postaje – povijesna.

Ilija Karamatić preuzeo je klub kojeg je Nenad Črnko uspješno vodio 16 godina… Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Naime, dosad nezamislive promjene dogodile su se i u svijetu HNK Gorice, koja je baš tijekom ove godine, točnije njezine posljednje trećine, postala športsko dioničko društvo. Nema više u ulozi prvog čovjeka kluba Nenada Črnka, čovjeka koji je “tata i mama” kluba koji je pod njegovim vodstvom dogurao do nacionalne nogometne elite, a to je promjena na koju se i dalje nije lako naviknuti.

Novi gazda je Ilija Karamatić, poslovni čovjek kojeg se može opisati i tajanstvenim, i opreznim, i ambicioznim… Najvažnije je, naravno, da bude i uspješan, odnosno da “ponos grada” sutra bude bolji klub nego što je bio jučer. Metode funkcioniranja su se promijenile, promijenili su se i ljudi u klubu, a nije nemoguće da promjena u tom smislu bude i u budućnosti, jer ovo je proces koji je tek krenuo. Kako se može doznati, ideja je kroz desetogodišnji projekt pretvoriti HNK Goricu prvo u financijski stabilan i posložen klub, a zatim i klub koji će tražiti svoje mjesto u vrhu europskog nogometa, samim time i u europskim natjecanjima, u čemu bi trebao pomoći i planirani klupski kamp negdje u gradskoj okolici.

Uz dvojac iz Kupa, Goricu i Kurilovec, velikogorički nogomet u prvih pet rangova natjecanja ima još samo Mraclin, iza kojega je godina s dva lica. Proljeće je bilo jako dobro, uspješno i raspjevano, igralo se na Grabi i finale goričkoga kupa, u kojem je ipak slavio Kurilovec, u sjajnom ozračju, pred stotinama ljudi… Jesen je bila kudikamo sumornija i teža, Saša Sabljak zasjeo je na klupu da izvuče stvar, a to će se nastaviti događati na proljeće. Uz neke promjene u kadru, Mraclin će ići dalje svojim putem, s ljudima iz kluba koji su primjer svima u okruženju.

A u jednom rangu niže, ukupno šestom, nazvanom Premier liga Zagrebačke županije, kreće turopoljski nogometni show. U tom je rangu ukupno 18 klubova, a od toga ih je čak osam s goričkog područja. Polet iz Buševca tu je u najboljoj poziciji, jer prošlu je sezonu zaključio na drugome mjestu, a ovu jesen na – prvome! Sjajni Buševčani ne kriju da bi voljeli otići i u rang više… Jelačić iz Vukovine na slabo je proljeće nadovezao solidnu jesen, koja je okončana na osmome mjestu, s bodom manje od sedme Bune.

Brežani su posebna priča ove 2025. godine, jer pamtit će se povijesna promocija u najviši rang županijskog nogometa, u kojem Buna nikad ranije nije bila, a pamti se i svaka utakmica ovog posebnoga kluba. Navijači su uvijek tu, i doma i u gostima, raspjevani i naoružani bakljama i gajbama, a dečki na terenu rade jako dobar posao u debitantskoj sezoni u ovom rangu.

Nogometaši Poleta drže vrh u Premier ligi Zagrebačke županije, u kojoj je čak osam naših klubova… Foto: Vitomir Štuban

Zlatne sredine drže se Turopoljac i Lukavec, nijansu ispod toga su Klas i Lomnica, a najlošije stoje Gradići, koji su proljetos ispali iz višeg ranga.

– Mislim da je Premier liga pun pogodak. Gotovo pola lige su naši klubovi, puno je lokalnih derbija, a posebno smo zadovoljni kako rade u Buševcu. Malo nas brinu Gradići, nismo baš očekivali da će ovako loše stajati nakon ispadanja, ali sad se promijenilo vodstvo kluba, nadamo se da će se promijeniti i rezultati – kaže Željko Mihalj, predsjednik NS Velika Gorica.

Zadovoljan je i stanjem u jedinstvenoj prvoj županijskoj ligi, u kojoj je sedam naših klubova. I tu imamo lidera, Posavec drži vrh, a slijede ga Kupa, Turopolje, Velika Mlaka i Mladost Obrezina, dok su na samome dnu Dinamo Hidrel i Meštrica.

– Vesele dobri rezultati Posavca, dok svi drugi funkcioniraju u okviru svojih mogućnosti. Mi u Savezu ponosni smo što smo najjači i najveći savez u županiji, imamo velik broj registriranih igrača, oko 120 selekcija mlađih uzrasta, a to je posebno važno, da klubovi ne stagniraju u radu s mladima. Rezultati seniora su tu drugi dio priče – kaže Mihalj, koji se slaže s tezom da je premalo klubova u višim rangovima.

– Da, premalo je to što imamo samo tri kluba u prvih pet rangova, ali mislim da nam nedostaje samo još jedan klub u prva tri ranga. Žao mi je što to već nije postao Kurilovec, odnosno što se nikad nije realizirala suradnja s Goricom o kojoj se dugo pričalo. Kad bismo uspjeli još jedan naš klub podići u jedinstveni treći rang, bila bi to velika stvar, ali ovisi to o nizu faktora.

Prokomentirao je Mihalj i aktualne rasprave u Sv. Nedelji, u kojoj je gradonačelnik Zurovec naumio od šest manjih klubova stvoriti dva veća. Velika Gorica ih ima čak 18, od prvoligaša Gorice pa do najniže rangiranog Vatrogasca iz Kobilića.

– Mislim da naša vlast nije toliko blesava da bi tako nešto radila. Koliko god klubovi imaju djece, uvijek je sve bolje nego da djeca nisu na nogometnim terenima – stav je prvog čovjeka velikogoričkog nogometa.

Sretna nam bila nogometna 2026.!

Gotovina se u Europi koristi sve manje, no unatoč padu i dalje je najčešći način plaćanja u većini zemalja europodručja, pokazuje novo istraživanje Europske središnje banke.

Kako prenosi N1, građani europodručja u 2024. godini u novčaniku nosili su u prosjeku 59 eura gotovine, no razlike među državama su velike, od 35 eura u Nizozemskoj do 82 eura u Luksemburgu i na Cipru. Njemačka prednjači među velikim gospodarstvima s medijanom od 69 eura, dok je Francuska na dnu s 50 eura.

Udio gotovinskih plaćanja u posljednjih osam godina znatno je pao, sa 79 % u 2016. na 52 % u 2024. godini. Po vrijednosti, gotovina čini 39 % svih plaćanja, dok kartice sudjeluju s 45 % i nastavljaju rasti.

Ipak, u 14 od 20 zemalja europodručja gotovina je i dalje najčešći način plaćanja. Najmanje se koristi u Nizozemskoj, gdje čini 22 % transakcija, dok je najzastupljenija na Malti, u Sloveniji, Austriji i Italiji. Stručnjaci ističu da su razlike posljedica kulturnih navika, razine digitalne prilagodbe i brige za privatnost, zbog čega gotovina, unatoč padu, i dalje ima važnu ulogu u svakodnevnim plaćanjima.

Velika Gorica i ove godine sudjeluje u izboru za najljepši advent u Hrvatskoj, u kojem se natječu 64 grada i općine. Kao što smo pisali ranije, glasanje je otvoreno do ponedjeljka, 29. prosinca u 12 sati.

Gorički Advent i ove godine donosi bogat blagdanski program za sve generacije, od Božićnog sela i klizališta do koncerata, radionica i gastronomske ponude. Sve to je omogućilo našem gradu da se natječe u kategoriji velikih gradova, koja je ove godine najbrojnija dosad.

Glasanje traje još samo nekoliko dana, stoga podržite naš grad! Anketu možete naći na portalima Gradonačelnik.hr i Načelnik.hr.

Zaklada Sveučilišta u Zagrebu raspisala je javni natječaj za dodjelu stipendija u akademskoj godini 2025./2026., namijenjen redovitim studentima Sveučilišta u Zagrebu slabijeg socio-ekonomskog statusa ili onima bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Prijave se zaprimaju isključivo elektroničkim putem do 16. siječnja 2026. u 12 sati.

Riječ je o ukupno deset stipendija, a iznos svake pojedinačne stipendije iznosi 2.250 eura. Pravo prijave imaju redoviti studenti prijediplomskih, diplomskih i integriranih sveučilišnih studija, kao i studenti stručnih prijediplomskih i diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu.

Jedan od ključnih uvjeta odnosi se na prihode kućanstva, prosječni mjesečni prihod po članu ne smije prelaziti 65 % proračunske osnovice za 2025. godinu, što iznosi 286,93 eura. Uz socijalni kriterij, važni su i akademski rezultati. Studenti viših godina moraju imati prosjek ocjena najmanje 3,00 te ostvariti minimalno 35 ECTS bodova po godini studija. Za studente prve godine prijediplomskih ili integriranih studija propisan je uvjet prosjeka srednjoškolskih ocjena od najmanje 3,50, dok pristupnici prve godine diplomskih studija moraju imati prosjek ocjena prethodno završenog studija od najmanje 3,00.

Prijava se podnosi putem posebne aplikacije, a za pristup je potreban elektronički identitet u sustavu [email protected]. Iz Zaklade upozoravaju kako prijave s nepotpunom dokumentacijom, kao i one podnesene izvan propisanog roka, neće biti razmatrane. Studentima koji imaju dodatnih pitanja ili trebaju pojašnjenja na raspolaganju je kontakt e-mail Zaklade Sveučilišta u Zagrebu, [email protected]. Više detalja možete saznati ovdje.