Svake godine u prosincu, negdje između kupnje poklona i pečenja kolača, u tisućama kućanstava ponavlja se ista rasprava: hoće li se u dnevnom boravku ove godine naći pravi ili umjetni božićni bor. Pravi bor za mnoge ima težinu tradicije. Miris smole, iglice pod nogama i osjećaj da je u kuću ušlo nešto živo i stvarno dio su božićnog ugođaja koji se ne može zapakirati u kutiju i spremiti na tavan.

U Hrvatskoj se većina božićnih borova uzgaja na plantažama upravo za tu namjenu, a riječ je o stablu koje je tijekom rasta vezivalo ugljikov dioksid i proizvodilo kisik. Ako se nakon blagdana pravilno zbrine, kompostira ili usitni, njegov ekološki trag relativno je mali. No pravi bor ima i svoje mane. Kupuje se svake godine, traži zalijevanje i pažnju, a u toplim stanovima brzo gubi iglice. Uz to, treba naći baš onaj savršeni, a potom ga unijeti u kuću ili stan.

Umjetni bor, s druge strane, ne miriše, ali ni ne traži posebnu pažnju. Ne suši se, ne otpada i svake godine izgleda isto. U doba užurbanog života mnogima je upravo to presudno. Iz kutije u dnevni boravak, iz dnevnog boravka natrag u kutiju i problem je riješen. Jednom kupljen, može trajati godinama i izgleda isto od prvog do posljednjeg dana. Za obitelji s malom djecom, kućnim ljubimcima ili alergijama često je praktičniji izbor. No većina umjetnih borova proizvodi se od PVC-a i metala, materijala čija proizvodnja ima velik okolišni utjecaj, a sam bor nakon što se baci najčešće završava na odlagalištu otpada.

Prema procjenama stručnjaka, umjetni bor ima smisla s ekološke strane samo ako se koristi dugo, najmanje pet do deset godina. Drugim riječima, bor koji svake dvije ili tri godine mijenja mjesto u otpadu nije “zeleniji” izbor, koliko god bio praktičan. Ako već imate umjetni bor i koristite ga godinama, njegova daljnja uporaba bolja je opcija nego kupnja novog.

Ni financijski aspekt nije zanemariv. Umjetni bor je skuplji na početku, ali dugoročno može biti isplativiji. Pravi bor je jeftiniji po komadu, ali je trošak koji se ponavlja svake godine. Pritom vrijedi spomenuti da kupnja domaćeg, lokalno uzgojenog bora podržava male proizvođače i lokalno gospodarstvo.

Na kraju, možda je najtočnije reći da dilema pravi ili umjetni bor nema univerzalno rješenje, ali najvažnije je zapamtiti da Božić ne ovisi o vrsti drvca, nego o onome što se oko njega događa.

U Hrvatskoj je u samo tjedan dana zabilježeno više od 10 tisuća oboljelih od gripe, gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju preliminarni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Iako sezona još nije dosegnula vrhunac, epidemiolozi i liječnici upozoravaju da se virus širi intenzivno i da se u narednim tjednima može očekivati daljnji porast broja zaraženih.

Prema podacima HZJZ-a, broj oboljelih i dalje je u uzlaznoj putanji, a stvarne brojke vjerojatno su i veće jer svi zaraženi ne traže liječničku pomoć. Samo iz bolnica dosad su prijavljene 163 hospitalizacije, piše Jutarnji.hr.

Voditelj Službe za epidemiologiju Bernard Kaić istaknuo je da se radi o jednoj od jačih sezona gripe, iako slični valovi nisu neuobičajeni. Podsjeća da je u sezoni 2018./2019. u pojedinim tjednima bilo i više od 11 tisuća oboljelih, ali je tada vrhunac bio znatno kasnije, početkom veljače. Također, imunolog Zlatko Trobonjača upozorava da je gripa ove godine krenula neuobičajeno rano te da bi blagdanska druženja mogla dodatno potaknuti širenje virusa. Dominira virus gripe tipa A, ponajprije sojevi H3N2 i H1N1, pri čemu je H3N2 mutirao u odnosu na prošlu sezonu.

Liječnici naglašavaju da cjepivo i dalje ima važnu ulogu jer kod cijepljenih osoba najčešće sprječava teže oblike bolesti i hospitalizacije. To potvrđuju i podaci iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, gdje navode da većinu hospitaliziranih čine necijepljene osobe. Unatoč tome, dio cjepiva još uvijek stoji neiskorišten, a stručnjaci apeliraju na građane da se cijepe jer se vrhunac sezone tek očekuje.

Velikogoričani su Badnjak dočekali uz prve sitne pahuljice snijega koje su se već od jutra počele pojavljivati iznad grada. Prema lokalnoj prognozi, oblačno vrijeme s kišom i susnježicom obilježit će veći dio dana, a oborine će postupno prelaziti u snijeg. U gorju se očekuje snježni pokrivač, dok bi snijeg tijekom dana mogao zahvatiti i nizinske krajeve, uključujući Veliku Goricu. Puhat će umjeren sjeveroistočni vjetar, a temperature će se kretati između 0 i 3 stupnja.

Božić, prema istoj prognozi, neće donijeti značajniju promjenu vremena. Zadržat će se oblačno, povremeno uz slabu susnježicu ili slab snijeg. Temperature će ostati niske, između 0 i 2 stupnja, uz slab do umjeren sjeveroistočni vjetar. Prema tim najavama, snijega bi moglo biti u Turopolju, Vukomeričkim goricama i na Sljemenu, dok se za sam Zagreb bijeli Božić ne očekuje.

S druge strane, DHMZ u svojoj analizi pristupa opreznije. U osvrtu na aktualnu sinoptičku situaciju ističu kako ciklona koja dolazi sa Sredozemlja donosi oborine, a prodor hladnijeg zraka sa sjeveroistoka otvara mogućnost snijega ponajprije u planinskim krajevima. Međutim, za nizinske dijelove unutrašnjosti, uključujući šire zagrebačko područje, vrsta oborine i dalje ostaje neizvjesna.

Prema izračunima numeričkih prognostičkih modela na koje se poziva DHMZ, slabe oborine u nizinama su izgledne, no ostaje pitanje hoće li one biti u obliku kiše, susnježice ili snijega. Upravo zbog toga ostavljena je tek manja, oko desetpostotna mogućnost da se ostvari želja ljubitelja bijelog Božića u nizinskim krajevima. DHMZ pritom podsjeća i na statistiku koja ide u prilog opreznijim prognozama. U posljednjih 64 godine bijeli Božić u nizinama zabilježen je tek povremeno, u prosjeku dvaput po desetljeću. Posebno se ističe podatak da u središtu Zagreba, na postaji Zagreb-Grič, već 17 godina zaredom na božićno jutro nije izmjeren snježni pokrivač.

Prvu nadu za snijegom dobili smo još prije mjesec dana, kada je snijeg nakratko zabijelio gradsko područje, a kako je to izgledalo, možete pogledati ovdje.

Zbog blagdanskog razdoblja dolazi do promjena u radnom vremenu VG Čistoće.

Danas, na Badnjak, 24. prosinca, uredi Uprave VG Čistoće i Korisnička služba bit će otvoreni do 11 sati, dok će blagajne raditi pola sata kraće, do 10:30 sati.

Reciklažna dvorišta u Velikoj Gorici i Mraclinskoj Dubravi za građane su otvoreni do 16 sati.

Na svečanoj Skupštini Obrtničke komore Zagreb, održanoj u organizaciji Komore, povelju Hrvatske obrtničke komore za izniman doprinos razvoju obrtništva i komorskog sustava primio je i poznati velikogorički radiolog dr. Nikola Ivan Leder iz Medicinskog centra Velika Gorica.

Svečana Skupština Obrtničke komore Zagreb okupila je brojne predstavnike obrtničkog i stručnog svijeta, a središnji dio događanja bio je posvećen ljudima koji svojim radom čine temelj sustava, od obrazovanja do struke. Povelje, priznanja i zahvalnice dodijeljene su pojedincima i institucijama koji su, svatko u svom području, dali značajan doprinos razvoju obrtništva i jačanju komorskog sustava.

Svečanost je bila obilježena i dodjelom priznanja predsjednicima komisija majstorskih ispita, koji imaju ključnu ulogu u osiguravanju kvalitete majstorskih zvanja i prijenosu znanja na nove generacije. Upravo je ljudski faktor, kako je istaknuto na Skupštini, ono što daje stvarnu vrijednost cijelom sustavu.

Za dr. Ledera ovo priznanje dolazi u godini u kojoj je još jednom dodatno prepoznat i u svojoj matičnoj struci, s obzirom na to da je dobio i titulu “najdoktora” u kategoriji najboljih radiologa u 2025.