Institut Educa i BHV Education početkom listopada u Zagrebu, Dubrovniku i Splitu organiziraju Dane mobilnosti i edukacije te 7. Međunarodni sajam školovanja u inozemstvu na kojima će svoje programe predstaviti 20-ak obrazovnih institucija iz Europe, SAD-a i Kanade. Ove godine jedan od izlagača bit će i Ekonomska škola iz Velike Gorice koja sudjeluje u Erasmus + projektima.
Učenici, roditelji, profesori i svi zainteresirani moći će sudjelovati na brojnim besplatnim prezentacijama i radionicama, te saznati detalje o profesionalnom usmjeravanju prema svjetskoj “Harrison Assessment Talent Solutions” metodi te o programima srednjoškolske razmjene, tečajevima jezika diljem svijeta, studiju u Danskoj, Velikoj Britaniji, Švicarskoj i SAD-u.
“Uz inozemne obrazovne institucije, ove godine prvi put sudjeluju hrvatske srednje škole i fakulteti koji su sudionici Erasmus + programa. Ideja je povezati hrvatske institucije sa inozemnima kako bi kroz suradnju započeli promoviranje Hrvatske kao obrazovne destinacije. Posljednjih nekoliko godina hrvatski fakulteti nude sve više programa na engleskom jeziku i imaju mogućnost primanja stranih studenata. Neka hrvatska sveučilišta također nude programe na talijanskom, njemačkom i mađarskom jeziku”, kažu organizatori.
Izborna izvanredna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob” održana je jučer (četvrtak, 11.12.2025.) u Hotelu Phoenix (Staro Čiče). Povod za izbornu Skupštinu bila je smrt Stjepana Šanteka (srpanj 2025.), utemeljitelja i prvog predsjednika Udruge.
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dnevni red je imao šest točaka: 1. Biranje skupštinskih tijela – Radno predsjedništvo (Jadranka Klarić, Josip Kušević i Branka Crnogorac), Verifikacijska komisija od tri člana (Zlata Filipović, Ilija Miloš i Jadranka Bradić), Zapisničar (Anica Movrić) i Ovjerovitelji zapisnika (potpisuju članovi verifikacijske komisije), 2. Izvještaj verifikacijske komisije (izvijestila Zlata Filipović), 3. Biranje novog rukovodstva (obrazložio Josip Kušević), 4. Usvajanje statusa Udruge – dorada (obrazložila Jadranka Klarić), 5. Obraćanje izabranih članova – predsjednica Jadranka Klarić, dopredsjednik Josip Kušević, 6. Riječ gostiju.
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Veliki broj umirovljenika i građana u ime Grada Velike Gorice pozdravila je Lana Krunić, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice. Podsjetila je na dobru suradnju s prvim predsjednikom Šantekom i poželjela novoj predsjednici uspješno obnašanje odgovorne funkcije.
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nakon izbora novog vodstva Udruge uvodni glazbeni dio ispunio je VIS Danice, a onda se za pjesmu i ples pobrinuo ‘Duo Jelena i Štef’ iz Jastrebarskog. Zabava je bila programirana i svi su u njoj sudjelovali. Domjenak prvoklasan.
U glagoljaškom Pariškom kodeksu iz 14. stoljeća upisana je hrvatska božićna popijevka, “Bog se rodi v Vitliomi”, koja se smatra najstarijom poznatom hrvatskom pjesmom s tematikom Božića – piše Amalija Štuban na stranicama Hrvatskog katoličkog sveučilišta Zagreb.
Sadržaj interpretira Isusovo rođenje prema Lukinom evanđelju te se vjerojatno pjevala na misi polnoćki ili božićnoj misi. Tekst je zabilježen u glagoljaškom Pariškom kodeksu, koji se smatra najstarijom hrvatskom pjesmaricom – zbirkom crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku, vjerojatno nastalom 1380. godine a čuva se u Francuskoj nacionalnoj knjižnici u Parizu, piše Štuban.
Transkripcija pjesme Dete se rodi vu Betleheme iz izvornika u suvremeni notni zapis/Izvor: Pavlinski zbornik 1644., 2. svezak
Kako je objasnila, naziv Vitliomi što znači Betlehem, dolazi iz staroslavenskog jezika, što je omogućavalo ljudima koji nisu razumjeli latinski, da sudjeluju u božićnim običajima.
Nadalje Rukopisni Pavlinski zbornik iz 1644. godine između ostalog sadrži cantiones, pjesme na latinskom jeziku te crkvene popijevke na kajkavskom narječju, što je inače i prva poznata zabilježena kajkavska zbirka popijevki s notnim zapisom. Upravo u njoj je i pjesma Bog se rodi vu Betleheme, kajkavska varijanta popijevke Bog se rodi v Vitliomi.
Crkvene pučke popijevke u bogoslužju nisu bile ravnopravne s gregorijanskim napjevima, već su bile odraz pučke pobožnosti te želje puka za aktivnim sudjelovanjem u bogoslužju, navodi Štuban i dodaje da su tek Drugim Vatikanskim saborom oblici crkvenih pučkih popijevki službeno postali liturgijske pjesme.
Osim toga, popijevka Bog se rodi v Vitliomi ne nalazi se u današnjoj službenoj hrvatskoj pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu, no njezina najbliža varijanta mogla bi biti popijevka Djetešce nam se rodilo.
Povodom Dana grada, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica sutra, u subotu, 13. prosinca, u 20 sati organizira besplatnu projekciju filma “Downton Abbey: Veliko finale“.
Film donosi završni nastavak popularne sage o obitelji Crawley i izazovima s kojima se suoćavaju.
Ulaznice mogu preuzeti isključivo na blagajni POUVG-a i to sat vremena prije početka filma, pa vrijedi doći ranije i osigurati svoje mjesto.
Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.
Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”, predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić.
Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike.
Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl:
Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.
Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost jepriča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.
U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u serijiPrvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.
Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.