Povežite se s nama

Vijesti

Dražen Bošnjaković: Vladina retorika i stvarni potezi su u raskoraku, a Županija u državni proračun daje više nego što dobiva

Objavljeno

na

Zagrebačka županija jedna je od tri županije u Hrvatskoj koja najbolje radi i ima najbolje makroekonomske pokazatelje, ali isto tako Zagrebačka županija jedna je od tri koja u državni proračun uplaćuje, nego što joj se vraća natrag. „Trudimo se upravljati županijom kao dobri gospodari, nismo zaduženi, nemamo neke kreditne dubioze, nemamo deficit proračuna, u okviru onoga čime raspolažemo pokušavamo na jedan racionalan način učiniti raspodjelu.“ – rekao je gostujući u emisiji „Središnjica“ City radija predsjednik skupštine Zagrebačke županije Dražen Bošnjaković.

Ove godine županija je nešto „kraća“ s prihodima, jer je Vlada išla na izmjenu porezne politike, a to nije dobra mjera, istaknuo je Bošnjaković, jer manje novca u proračunima, znači i manje novca između ostalog za školstvo, zdravstvo, komunalnu infrastrukturu, a sve su to potrebe koje treba namiriti. „S jedne strane Vlada nam se zalaže za politiku decentralizacije, a zapravo potezi su jedna snažna centralizacija. U raskoraku je ona retorika i stvarni potezi, te ono što se događa na terenu. Mi kao županija ćemo ovu godinu kao i sve prethodne završiti dobro, ali bilo bi bolje da je bilo više novca.“ – rekao je Bošnjaković.

Turizam je jedna od okosnica gospodarstva, a zagrebačka županija jedna je od rijetkih u državi koja može ponuditi zdravstveni turizam koji je važna točka strategije razvoja.
„Imamo lječilište Naftalan u Ivanić-Gradu i to jedino lječilište ne samo u Hrvatskoj nego i u Europskoj uniji u kojem se uspješno liječi psorijaza. Županija kao osnivač te specijalne bolnice, svake godine radi na tome da se ono unaprijedi. Držimo lječilište u dobrom stanju, jedno je od rijetkih zdravstvenih ustanova koje ne treba sanirati, kao ni jednu u Zagrebačkoj županiji, jer osnivač stoji iza svojih ustanova.“ – istaknuo je Bošnjaković. Planovi su napraviti daljnje iskorake, i proširiti kapacitete jer pacijenti dolaze i iz Rusije, Norveške, Danske…Jako je bitno kakav glas oni dalje odnesu, ali „Vlada tu nije pripremila ništa u operativnom programu vezano uz zdravstveni turizam, i mi tu nemamo Natječaj na koji možemo aplicirati, tako da ćemo u proširenja morati ići vlastitim sredstvima u okviru svojih mogućnosti.“

U protekle četiri godine nijedan centar za zbrinjavanje otpada nije došao u  fazu da funkcionira.
„Mi smo kao županija uspjeli smo napraviti konsenzus između svih gradova i općina, odredili smo lokaciju za centar za zbrinjavanje otpada, velika smo županija od 320 tisuća ljudi, i nekoliko mjeseci prije izbora promijenjen je Plan gospodarenja otpadom na razini cijele države. U tom planu je rečeno da Grad Zagreb, Zagrebačka županija i Sisačko-moslavačka županija trebaju napraviti studije i dogovoriti što bi bilo najbolje. To je vrlo neodgovorno i neozbiljno, jer tko želi cijeli otpad iz Grada Zagreba i SMŽ. Mi smo se na taj način ponovno vratili na početak, umjesto da imamo otvorene centre za zbrinjavanje otpada.“ – rekao je Bošnjaković.

Dražen Bošnjaković, inače je i nositelj liste Domoljubne koalicije za VI. izbornu jedinicu na predstojećim parlamentarnim izborima. U jednom svom obraćanju istaknuo je kako su „kada god je bilo teško u Hrvatskoj građani glasovali za HDZ, te da će tako biti i sada.“ Upitan zašto smatra da će i ovaj put biti tako Bošnjaković je istaknuo da je time htio „podebljati neke stvari koje su činjenica, a to je da je HDZ vodio državu devedestih godina kada se stvarala, da ju je vodio u obrambenom ratu kada se štitio njen teritorijalni integritet, da je bio na čelu kada smo ulazili u NATO, kada smo završavali pregovore oko ulaska u EU…Svih ovih godina, činjenica je da je HDZ imao najviše mandata, i time snosi zasluge za ono što je ostvareno,ali odgovornost za ono loše što se dogodilo,no od toga ne treba bježati.“

Dok je Zagrebačka županija razvijena, u šestoj izbornoj jedinici problem je Sisačko-moslavačka županija. „Tu je populacija više na odlasku nego na opstanku, treba probuditi kapacitete, lokalna zajednica mora vidjeti gdje su njihovi najbolji potencijali i afirmirati ih u suradnji s državnom razinom. Na ovom području ima puno prostora za kontinentalni turizam.“ – naglasio je Bošnjaković.

Gospodarstvo, zapošljavanje i demografija ono je na čemu se najviše treba raditi, a to nije posebnost samo šeste izborne jedinice nego i cijele države. „Ove brojke, bez obzira koja smo stranka i opcija, vrlo su zabrinjavajuće, ako zadržimo ovaj trend odlaska mladih ne znam otkud ćemo proizvoditi BDP iz kojeg ćemo servisirati javni dug, zabrinjavajući je podatak je da je u prošloj godini isplaćeno više mirovina nego plaća, na duge staze to neće biti održivo, ovaj put moramo napraviti korjenit zaokret.“

Velika Gorica i Zagreb od jučer napokon su povezani auto-cestom koja se mogla otvoriti i puno prije, no svaka promidžba i pripisivanje zasluga jako dobro dođu, no ono što je na otvorenju istaknuo premijer Zoran Milanović kako je tu za njih završen posao, i kako ne misle graditi preostalih desetak kilometara od Lekenika prema Sisku nikako nije dobro, te Bošnjaković ističe „mi želimo da ta cesta ode do kraja, i to treba završiti, a ne ostati u šumi kod Lekenika, ta prometnica daje mogućnosti boljeg života i razvoja, jer ako toga ne bude, kakva je zapravo korist od svega što je do sada napravljeno, ali poanta je dizanje Hrvatske na noge.“

Novina na ovim parlamentarnim izborima je mogućnost preferencijalnog glasovanja, putem kojeg će birači moći glasovati i za kandidata kojeg žele da ih zastupa u Saboru, upitan očekuje li neka iznenađenja zbog takve mogućnosti glasovanja, Bošnjaković je rekao „netko može po preferencijalnom glasovanju s 14.-og mjesta doći na prvo mjesto i ući u parlament, nama je to svejedno, jer i taj kandidat koji tako uđe, zastupat će program koji je predstavila njegova opcija.“

Cijeli razgovor možete poslušati na linku.

CityLIGHTS

Velika Gorica otvara raspravu o umjetnoj inteligenciji u školama

Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, ovom panel raspravom se želi potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matheus Bertelli/Pexels

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u obrazovni sustav, a upravo o njezinoj ulozi u učenju, nastavi i svakodnevnom školskom radu raspravljat će stručnjaci, nastavnici i učenici na panelu koji krajem svibnja organizira Osnovna škola Eugena Kvaternika.

Panel rasprava pod nazivom „Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme” održat će se u petak, 29. svibnja 2026. godine u dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta s početkom u 14 sati. Organizaciju događanja podržavaju Grad Velika Gorica, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica te udruga TurTeh.

Središnji dio događanja bit će razgovor o tome kako škole mogu pronaći ravnotežu između korištenja novih tehnologija i zaštite učenika uz poseban naglasak na etičke dvojbe, odgovornost i sigurnost primjene AI alata u obrazovanju. Prije same panel rasprave bit će predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među učenicima i učiteljima o korištenju i percepciji umjetne inteligencije.

U raspravi će sudjelovati Magdalena Čurić iz Ekonomske škole Velika Gorica i članica Dječjeg gradskog vijeća, prof. dr. sc. Saša Mladenović s Odjela za informatiku PMF-a Split i voditelj istraživačke grupe za umjetnu inteligenciju, dr. sc. Lana Ceraj, astrofizičarka iz udruge MUZZA, Vjera Barbir Alavanja, učiteljica informatike iz Osnovne škole Ivana Gundulića u Zagrebu te psihologinja dr. sc. Ivna Ivanković iz Gimnazije Velika Gorica.

Organizatori ističu kako cilj nije ni odbacivanje novih tehnologija ni njihovo nekritičko prihvaćanje, nego otvaranje prostora za argumentiranu raspravu o njihovoj ulozi u obrazovanju.

– Posebno nam je važno otvoriti razgovor o umjetnoj inteligenciji iz perspektive škole, učenika, učitelja, roditelja, stručnjaka i lokalne zajednice. Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, želimo potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih te jačanja digitalnih kompetencija.

Nastavite čitati

Kultura

“Dar od Boga” u Galženici – izložba koja je nastala nakon četiri desetljeća pauze u slikanju

Objavljeno

na

Objavio/la

U Područnoj knjižnici Galženica, od 25. svibnja do 6. lipnja 2026. bit će otvorena izložba likovnih radova pod nazivom “Dar od Boga” autorice Sanja Mastin.

Riječ je o izložbi koja donosi presjek njezina povratka slikarstvu nakon višedesetljetne pauze. Nakon što je posljednju sliku naslikala još u osnovnoj školi, Mastin se umjetnosti vratila tek četrdesetak godina kasnije, potaknuta životom u prirodi i okruženjem koje ju je, kako navodi, ponovno usmjerilo prema boji i crtežu.

U svojim radovima najčešće koristi akril i ugljen, a inspiraciju pronalazi u religijskim motivima te crkvenoj umjetnosti i vitrajima. Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Izložba koja spaja nakit, crtež i skulpturu stiže u Galeriju Galženica

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Publika će od 2. lipnja u Galeriji Galženica moći razgledati novu samostalnu izložbu akademskog kipara i dizajnera nakita Ivana Midžića pod nazivom „Krpama, prstima, kistom i osjećajem”.

Midžićev najnoviji ciklus temelji se na istraživanju likovnosti kroz različite umjetničke forme i materijale. Autor, koji se tijekom karijere kretao između suvremene skulpture, slikarstva, prostornih instalacija i konceptualnih radova i ovoga puta povezuje više područja vlastitog stvaralaštva u jedinstvenu cjelinu.

Posebnu ulogu u izložbi ima njegov dugogodišnji rad na umjetničkom nakitu. Oblikovanju nakita pristupa kiparski, naglašavajući volumen i prostor, dok žica koja je nekada osnovni element u izradi nakita, u novijim radovima prelazi u liniju na papiru izvedenu pastelom. Inspiraciju pritom pronalazi u prirodi, posebice u motivima šuma, korijenja i stabala.

Ivan Midžić rođen je 1976. godine u Osijeku. Diplomirao je kiparstvo na Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Šime Vulas, a potom je magistrirao na Akademija za likovno umetnost in oblikovanje kod profesora Jože Barši. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim samostalnim te skupnim izložbama, a član je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika.

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Vijesti

Pijani vozači, brzina i mobiteli – policija u četiri dana zabilježila 45 prekršaja

Pojačani policijski nadzor tijekom vikenda otkrio je 45 prometnih prekršaja, a dvojica vozača završila su na sudu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorička policija je provela pojačani nadzor prometa, a u četiri dana akcije zabilježeno je ukupno 45 prometnih prekršaja. Najviše ih se odnosilo na vožnju pod utjecajem alkohola, prekoračenje brzine i nekorištenje sigurnosnog pojasa.

Policijski službenici od 22. do 25. svibnja zaustavili su šest vozača pod utjecajem alkohola, četvero ih je vozilo prebrzo kroz naselje, a pet vozača nije koristilo sigurnosni pojas. Zabilježen je i jedan slučaj korištenja mobitela tijekom vožnje te jedan vozač koji je upravljao automobilom bez dozvole.

Najveća koncentracija alkohola izmjerena je u nedjelju oko pola sata iza ponoći u Ulici Slavka Kolara. Policija je ondje zaustavila 38-godišnjeg vozača koji je imao 1,97 promila alkohola u krvi. Vozač je uhićen i priveden na općinski sud, gdje mu je izrečena novčana kazna od 1330 eura te šest mjeseci zabrane upravljanja vozilima B kategorije.

Tijekom akcije dvojica vozača završila su na sudu uz optužni prijedlog, a šestero vozača privremeno je isključeno iz prometa oduzimanjem vozačke dozvole na 12 sati zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

HZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem travnja 2026. na području Velike Gorice u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 815 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 4,0 % u odnosu na ožujak te 14,6 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Podaci HZZ-a pokazuju i da je tijekom travnja iz evidencije zaposleno 93 osobe. Najčešće su posao pronalazile u zanimanju čistača, gdje je zaposleno ukupno devet osoba.

Istodobno, poslodavci su u istom mjesecu prijavili 162 slobodna radna mjesta na području ispostave Velika Gorica. Među oglašenim poslovima najviše je traženih poštara, točnije njih 26.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno