Povežite se s nama

Obrazovanje

Dr. sc. Obitelj: ‘Mi smo Cvetnići, jedina obitelj u Hrvatskoj s tri doktora znanosti!’

Nakon što je Marija Cvetnić postala doktorica znanosti, ova je obitelj postala pravi raritet za ponos cijeloga kraja. Doktor znanosti je i Marijin suprug Luka, njegov otac Željko je akademik, a ključan dio posla rade sestra Iva i mama Melita, legendarna gorička odgajateljica

Objavljeno

na

Ceremonija na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu tog je 5. lipnja išla prema svome kraju, hrvatska akademska zajednica upravo je postala još malo bogatija, jer Marija Cvetnić postala je doktorica znanosti, kad je netko od okupljenih potegao prilično logično pitanje.

– Ne možemo reći da smo sto posto sigurni, ali prilično smo uvjereni da ste jedina obitelj u Hrvatskoj s tri doktora znanosti. Kad je riječ o najužem krugu obitelji, naravno…

I nije to uopće teško povjerovati, u ovom slučaju čak ćemo i vrlo rado prihvatiti da su jedini takvi baš oni, naši Mraclinci. Marija je, dakle, samo posljednja u nizu, jer doktor znanosti je i njezin suprug Luka, dijete Mraclina i NK Mraclina, veterinar baš kao što mu je i otac Željko, koji je otišao i korak ili dva dalje. Tata je, naime, akademik, sama krema hrvatske znanosti, dugogodišnji ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, on je doktor znanosti postao još davnih dana.

– Realno, Željka baš i nećemo moći dostići, on je posebna priča, ali lijep je osjećaj znati da smo jedina ili jedna od vrlo rijetkih obitelji s tri doktora znanosti – kaže snaha Marija, koja će prije svega biti sretna i zadovoljna što je sve konačno gotovo.

Ona je, naime, majka dvoje male djece, sina Antuna i kćerkice Judite, a to baš i nisu uvjeti koji spadaju u idealne kad je riječ o znanstvenom radu…

– Iskreno, iza mene je strašno zahtjevan period. Znala sam da će biti teško, ali ispalo je još i puno, puno teže nego što sam mislila. Razdoblje je to s puno stresa, ali i s jako, jako malo sna… Ostavila sam iza sebe pet godina istraživanja, a zatim godinu i pol dana intenzivnog pisanja doktorskog rada. Naravno, sve to bilo bi potpuno nemoguće izvesti bez ogromne potpore obitelji, i to u najkonkretnijem mogućem smislu, od čuvanja djece pa na dalje. Hvala im svima što su mi omogućili da ostvarim ovaj cilj – zahvalna je Marija.

Doktorat je bio njezina želja, ne toliko zbog okruženja u kojem se našla unutar obitelji, koliko zbog propisa vezanih za radno mjesto. Marija je, naime, zaposlena na Veterinarskom fakulteta, kao asistent i predavač, a to je posao u kojem postoji rok u kojem se mora doći do doktorata. Neće Marija na tome i stati, jer slijedi još učenja, još teškog posla.

– U sljedeće tri godine imam obavezu postati i docent doktor, tako da je to sljedeći korak. Kažu da nije baš ovako zahtjevno kao doktorat, nadam se da će tako i biti – sa smiješkom kaže Marija.

Sretna je i zadovoljna, ponosna na postignuto, a logično je da su na istom tragu i kolege s titulom “dr. sc.” iz najbliže obitelji.

– Naravno da smo svi ponosni na nju, velika je to stvar. Marija je jako vrijedna znanstvenica, a ovo što je postigla plod je truda, rada, odricanja, ali i spleta okolnosti. Kroz radno mjesto otvorila joj se ova prilika, a ona je priliku iskoristila. Svatko je tu dao svoj obol, pomagali smo koliko mogli svi iz obitelji, smatrajući da je važno podržati je u ovome. Kad se sve to prođe, kad znaš koliko se dala u to, naravno da si još i sretniji, zadovoljniji – govori tata Željko.

Priču o njemu ispričali smo još 2016. godine, kad je postao akademik, u svojoj 52. godini, doznali smo tako da je bio zaljubljenik u životinje od ranog djetinjstva, uvijek okružen životinjama, ali nekako puno više okrenut nogometu, sviranju u folkloru, odrastanju u najzabavnijem mogućem obliku.

– Nikad nisam bio odličan učenik, više fakin koji se volio družiti, provoditi s vršnjacima. Međutim, bio sam i svjestan da mora doći trenutak kad je vrijeme za ozbiljnost. Meni se to u punom smislu dogodilo tek u završnom dijelu fakulteta, pa onda i tijekom daljnjeg školovanja, sve do tad se nisam previše opterećivao ocjenama, prosjekom… A onda uđeš u cijeli taj svijet i jednostavno te uvuče. Drago mi je da su sad u tom svijetu i Marija i Luka, ali rekao sam i njima da je ovo kao kad u nogometu uđeš u prvu ligu. Tu si, ali moraš se stalno dokazivati – ističe akademik Cvetnić.

Dodat će i kako su on i sin Luka vrlo slični karakteri, ali i priznati da Luka nije daleko od istine kad kaže da je “tata najsretniji što ima sina doktora znanosti, jer on je to najmanje očekivao”…

– Zapravo, znao sam da to može. Luka vam je čovjek zadatka. To smo shvatili vrlo brzo, kad je bio malo dijete, jer nije bilo zadatka kojeg nije izvršio. S njim tu nije bilo problema, ako mu nešto kažeš, znaš da će se tako i dogoditi. Točan je i pedantan, a u svemu tome me dosta podsjeća na mene kad sam bio mlađi. Posebno sam sretan zato što znam da je on tip čovjeka koji će i eventualne nedostatke u smislu talenta nadoknaditi radom, angažmanom, trudom. Preskakao je prepreke putem, prošao i neke stvari na kojima mnogi drugi zapnu, i zaslužio je biti ovdje gdje jest – zadovoljan je tata.

Prošle su već četiri godine otkad je Luka, nekoć učenik pučke škole u Mraclinu, a zatim i one u Vukovini, ima titulu “dr. sc.” ispred svoga imena. Slično kao i u očevoj priči, kombinirao je još od najranijih dana ljubav prema nogometu i životinjama, ali i relativno rano odabrao smjer kojim želi ići. Nakon završetka osnovne, upisao je Veterinarsku školu u Zagrebu i krenuo tatinim putem.

– Nije toliko ni tata utjecao na taj odabir, nego sam stvarno oduvijek volio životinje. Imali smo i doma uvijek svoje farme životinja, tako da za mene zapravo i nije bilo drugog odabira. Nakon srednje škole upisao sam Veterinarski fakultet, završio ga u roku, za šest godine, pa onda u sljedeće četiri došao i do doktorata – priča Luka, koji je u svemu tome susretao i jednu fatalnu kolegicu iz obližljeg Velikog Polja.

– Luka i ja spojili smo se jer smo jedino nas dvoje bauljali hodnicima fakulteta u sedam ujutro. Oboje smo baš pravi ranoranioci i uvijek smo prvi dolazili na faks, a kad smo se već tako viđali, zaključili smo da bi mogli i popiti kavu, ha, ha. Uskoro smo počeli i ići na faks zajedno, u vrijeme dok je Luka svakog jutra nosio jaja sa svoje farme na Dolac. Kupio bi me u Velikom Polju već u 6.20 sati… – prisjeća se Marija, koja nekih 12-13 godina poslije s Lukom ima dvoje djece i uživa u svim čarima Mraclina.

Za one malo upućenije neće biti ni posebno iznenađenje što se cijela ova priča o “Obitelji dr. sc.” događa upravo u Mraclinu. Zahvaljujući svojim precima, ali i pruzi koja je prilično rano povezala Mraclin i Zagreb, Mraclinci su danas dokazano najobrazovanije selo u našem kraju.

– Da, ima tu očito nešto u zraku. Sve je počelo još s Rockfellerovim centrom 1927. godine, a i veza sa Zagrebom učinila je puno po pitanju obrazovanja u selu. U vrijeme moga odrastanja bilo je jako puno visoko obrazovanih ljudi u Mraclinu, praktički u selu nije bilo kuće u kojoj barem jedan član nije bio fakultetski obrazovan. Evo, i danas prilično dobro stojimo, uz mene je akademik i moj rođak Ratko Cvetnić, a sad su tu i Luka i Marija – zadovoljno konstatira tata Željko.

Na obiteljskim druženjima Cvetnićevih, tvrde uključeni, rijetko se priča o veterini, o poslu, puno češće o djeci, o životnim stvarima, ali i o nogometu. Tata Željko bio je opak napadač, na četvrtoj godini fakulteta bio je i u Radniku, kojem je u prijateljskoj utakmici strpao tri komada, ali imao je i on odlučnog oca:

– Mali, ti buš igral nogomet ili završil fakultet?

Mali je odlučio završiti fakultet, a nogomet ostaviti nekim novim generacija, u koje spada i Luka. Igrao je za NK Mraclin do juniora, a zatim se odmah uključio u vođenje kluba. Već je godinama sportski direktor kluba kojeg uvijek ističemo kao pozitivan primjer u našem okruženju, baš je ovih dana dogovarao pojačanja za sljedeću sezonu…

– Nogomet mi jako dobro dođe kao ispušni ventil. Posao mi je vrlo stresan, bavim se kontrolom kvalitete mlijeka i svojim potpisom garantiram vrlo ozbiljne stvari. Nakon svega toga, uživam doći u klub, družiti se s ljudima, pomagati koliko mogu – kaže Luka.

Neće, međutim, ova priča ni u ludilu proći bez još dvije junakinje. Lukina sestra Iva nema ni najmanji problem s tim što ona nema taj “dr. sc.”, iako će tata reći da “ona ima najveći potencijal od svih nas”. Taj potencijal usmjerila je na agronomiju, koju je odabrala iako je na prijemnom upala i na medicinu i na veterinu. U tome se ostvarila, realizirala, posvetila u velikoj mjeri i ulozi majke…

A njezina i Lukina mama, Željkova supruga i Marijina svekrva, zaslužuje poseban komadić priče samo za sebe. Melita Cvetnić, mnogim Goričanima jako dobro poznata odgajateljica, nedavno je otišla u mirovinu, pa je “teta Melita” sad samo “baka Melita”.

– Ona je naša alfa i omega! Jako sam joj zahvalan na svemu, jer siguran sam da nikad ne bih napravio ni približno ovoliko u svojoj karijeri da nisam imao njezinu podršku. Vodila je brigu o apsolutno svemu, time mi je davala vremena i prostora za posao, cijelo vrijeme bila maksimalno uz mene. U srednjoj školi i na fakultetu vodila je borbe sa sinom Lukom, koji je isto dugo bio fakin svoje vrste, a danas čuva djecu, uskače, pomaže… Melita je tu uvijek imala ključnu ulogu – kaže Željko.

Melitu će u prvi plan staviti i Luka i Marija, spomenut će svatko od njih i Ivu, i tatu Željka, a to zapravo sve govori o jednoj posebnoj obitelji. Dr. sc. obitelji iz Mraclina.

Obrazovanje

Velika Gorica u vrhu Hrvatske po NPOO sredstvima! Za škole odobreno čak 66 milijuna eura

66,1 milijun eura za pet projekata.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay/pexels.com

Velika Gorica osigurala je 66,1 milijun eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za izgradnju i dogradnju osnovnih škola, čime se svrstala među gradove koji su povukli najviše sredstava u Hrvatskoj. Riječ je o pet projekata kojima je cilj osigurati uvjete za jednosmjensku nastavu i poboljšati školsku infrastrukturu.

Prema podacima portala Gradonačelnik.hr, najveći pojedinačni iznos, 25,1 milijun eura, odobren je za izgradnju Osnovne škole Kurilovec. Za novu školu u Rakarju/Plesu osigurano je 22,7 milijuna eura, dok je 9,9 milijuna eura namijenjeno rekonstrukciji i dogradnji Osnovne škole Vukovina sa sportskom dvoranom. Izgradnja škole u Šćitarjevu dobit će gotovo 4,9 milijuna eura, a dogradnja škole u Novom Čiču blizu 3,5 milijuna eura.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar poručio je kako su ova ulaganja temelj za uvođenje jednosmjenske nastave i ravnopravne uvjete za sve učenike, istaknuvši da je riječ o investiciji u budućnost grada i kao i djece koja žive u gradu.

Na nacionalnoj razini do sada je odobreno gotovo 1,3 milijarde eura za projekte izgradnje i dogradnje škola, od ukupno raspoloživih 1,8 milijardi eura. Za školske sportske dvorane odobreno je 178,8 milijuna od predviđenih 200,9 milijuna eura. Sredstva su dodijeljena kroz 30 poziva za ukupno 340 projekata.

Iako su u većini slučajeva nositelji projekata županije, oko trećine projekata vode gradovi. Nakon Zagreba, među gradovima koji su povukli najviše sredstava nalaze se Velika Gorica, Osijek, Pula, Zadar, Vinkovci, Karlovac, Samobor, Split, Šibenik i Zaprešić.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Škole u fokusu nove inicijative: otvoren poziv za pilot projekt

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 30. travnja, a projekt bi trebao započeti u rujnu 2026. godine te trajati sedam mjeseci.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay by Luboshouska

Borba protiv bacanja hrane ulazi i u učionice. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenulo je projekt „Moja škola bez otpada od hrane“, a istodobno je otvorilo i javni poziv kojim traži tri osnovne ili srednje škole spremne sudjelovati u pilot-provedbi.

Riječ je o projektu koji u praksu prenosi preporuke iz nedavno izrađenog Vodiča za smanjenje otpada od hrane u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama. Taj dokument nudi konkretne metode za prepoznavanje gdje i kako nastaje višak hrane te načine kako ga smanjiti, a sada će se isti pristup testirati u školskim kuhinjama.

Projekt je zamišljen kroz dva paralelna pravca. S jedne strane, u odabranim školama provodit će se detaljna analiza postojećeg stanja, nakon čega slijedi izrada i provedba mjera za smanjenje otpada te završno vrednovanje rezultata. S druge strane, naglasak je i na edukaciji – znanja će stjecati učenici, nastavnici i profesori, ali i djelatnici koji sudjeluju u pripremi i distribuciji hrane.

Jedan od važnijih ciljeva jest i razvoj konkretnih alata i materijala koji će ostati dostupni i drugim školama, kako bi mogle samostalno primijeniti slične modele i nakon završetka projekta.

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 30. travnja, a projekt bi trebao započeti u rujnu 2026. godine te trajati sedam mjeseci. Sudjelovanje donosi niz prednosti: od stručne podrške i praktičnih rješenja za dugoročno smanjenje otpada, do edukativnih sadržaja i javne promocije kao primjera dobre prakse.

Više informacija pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Obrazovanje

FOTO Koncert solista učenika Umjetničke škole Franje Lučića u Galženici

Objavljeno

na

Objavio/la

Umjetnička škola Franje Lučića (UŠFL) povodom Dana škole, organizirala je niz događanja kojima je predstavila rad svojih talentiranih učenika i predanih nastavnika. Završnica višednevnih događanja održana je u Dvorani Galženica koncertom solista UŠFL-a (četvrtak, 26.03.2026.) na kojem su sudjelovali učenici od prvog do šestog razreda osnovne glazbene škole i učenika od prvog do četvrtog razreda srednje glazbene škole.

Velika Gorica, 26.03.2026. Koncert solista UŠFL-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 26.03.2026. Koncert solista UŠFL-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 26.03.2026. Koncert solista UŠFL-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Izvedene su 23 glazbene točke na različitim instrumentima: klavir, violina, harmonika, gitara, truba, tambura. Klavirska suradnja: Nora Mamić, prof.

Velika Gorica, 26.03.2026. Koncert solista UŠFL-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 26.03.2026. Koncert solista UŠFL-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 26.03.2026. Koncert solista UŠFL-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 26.03.2026. Koncert solista UŠFL-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Program su pripremili nastavnici: Iva Šorša, Mariana Tukač, Igor Jugec, Zinka Holy Marijan, Ambrozije Puškarić, Tomislav Perica, Adrijana Pintar Madić, Ljiljana Kranjčić, Tomislav Špoljar, Matija Moslavac i Tea Krčelić Rabadan.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Obrazovanje

Novi uspjeh za blizance Koren! Još jedna prestižna nagrada stiže u njihovu kolekciju

Luciana i Andro Koren nastavljaju svoje uspjehe.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Privatni album/ Luciana Koren

Blizanci Luciana i Andro Koren, studenti medicine s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, osvojili su ovogodišnju nagradu Ponos Hrvatske koju dodjeljuju 24sata i HRT. Nagrada dolazi kao priznanje za njihov akademski uspjeh i angažman u humanitarnim projektima.

Kako piše Srednja.hr, blizanci su se od početka studija 2020. godine počeli plijentii interes javnosti. Prvo su briljirali su na maturi i prijemnom ispitu, a tijekom studija dobili su Dekanovu nagradu, te svatko po dvije Rektorove nagrade. Trenutno su na šestoj godini studija, a njihov prosjek ocjena od početka studija je 5.0.

Luciana je pokrenula projekt „U nijansama hrabrosti – Priče iza platna“ u suradnji s Udrugom SVE za NJU i Hrvatskim prirodoslovnim muzejem. Projekt omogućuje ženama koje su prošle liječenje malignih bolesti da kroz umjetnost izraze svoja iskustva, ističući važnost empatije u medicini. Andro je s druge strane vodio projekt „Zdravlje srca za sve“, fokusiran na očuvanje kardiovaskularnog zdravlja slijepih i gluhoslijepih osoba. U suradnji s Hrvatskim savezom slijepih organizirane su javnozdravstvene akcije i edukativni video materijali na znakovnom jeziku.

Iz Medicinskog fakulteta čestitaju blizancima, ističući kako njihov rad pokazuje da studenti ne usvajaju samo medicinska znanja, već se aktivno uključuju u humanitarne inicijative, promičući empatiju i solidarnost.

Luciana je prošlog ljeta gostovala u emisiji FM Ordinacija, gdje je govorila o projektu i svojoj motivaciji za odabir onkologije.

“Moja primarna ideja za medicinom bila je zbog jedne želje za empatijom, za altruizmom i za brigom za one pacijente kojima je to najpotrebnije i koji su najteži. Sama onkologija činila mi se vrlo zanimljiva zbog kompleksne patofizijologije, ali isto tako zbog psihološkog aspekta koji je nekad nedovoljno naglašen, ali iznimno važan”, rekla je tad Luciana.

Nastavite čitati

Obrazovanje

FOTO Svečano obilježena 50. godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina

Objavljeno

na

Objavio/la

Priredba povodom proslave 50. godišnjice Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina održana je danas (srijeda, 25. ožujka 2026., početak u 12 sati) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Odlični voditelji umjetničkog programa bili su učenici trećih razreda Zrakoplovne škole: Lara Knežević (3. ZP), Arman Osmani (3. ZIM) i Nika Pavlović (3. IRE).

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehniČke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Govorili su: Vedran Šarac – ravnatelj škole, Ivica Radanović – izaslanik župana Zagrebačke županije, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, Momir Karin – predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja mladih, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja.

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Među uzvanicima su bili: Branko Hrg – izaslanik ministra obrane Republike Hrvatske, državni tajnik, Krešimir Ražov – brigadni general, Josip Štimac – general bojnik, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ-a), Michael Križanec – general bojnik, bivši zapovjednik HRZ-a i nekadašnji učenik Zrakoplovne škole, gospođa Ljerka Perešin, supruga Rudolfa Perešina, Goran Huljev – brigadir, dekan Hrvatskog vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman, Silvana Kovačić – brigadirka, voditeljica službe za izobrazbu, Sektor za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima MORH-a.

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ivo Tunjić – izaslanik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, voditelj Odjela za informacijsko-komunikacijske tehnologije, inženjerstvo i mobilnost, David Gabelica – član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb, Ivan Damjanović – izvršni direktor MZLZ-a, Jasmin Bajić – predsjednik Uprave Croatia Airlinesa, Ranko Ilić – predsjednik Uprave Zračne luke Zagreb, Ivica Vidović – predsjednik Uprave Zrakoplovno-tehničkog centra, Marko Cvijin – direktor Trade AIR-a, Ana Kapetanović – direktorica Agencije za civilno zrakoplovstvo, Alana Vukić – ravnateljica Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu.

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dr. znanosti Tamara Čendo Metzinger – dekanica Veleučilišta Velika Gorica, izv.prof.dr. znanosti Ivona Bajor – izaslanica dekana Fakulteta prometnih znanosti, izv.prof.dr.sc. Martina Kolar Billege, prodekanica Učiteljskog fakulteta, Dora Ulaga – bivša ravnateljica Zrakoplovne škole, Juraj Odrčić – župan Plemenite općine turopoljske.

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David ćJolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vokalni dio programa (Dobro mi došel, prijatel, Tvoja zemlja, Maštarija) ispunio je pjevač Martin Kosovac, nekadašnji učenik ove škole.

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na kraju programa dodijeljeni su učenicima ugovori o stipendiranju MORH-a. Stipendistima, ukupno devet, ugovore su uručili Branko Hrg, Krešimir Ražov i Vedran Šarac: 1. Luka Banožić, 2. Tvrtko Barišić, 3. Kira Dorotić, 4. Filip Hodak, 5. Julija Zečević (svi 3. ZIM), 6. Lukas Barić, 7. David Jelovečki, 8. Nino Komušar, 9. Filip Saračević (svi 3. IRE).

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godišnjica Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Program proslave pripremila je Dobrila Arambašić-Kopal, prof. uz podršku kolegica (abecednim redom) Anemarije Peroš, prof., Sandre Tejić, prof., knjižničarke Tihane Strmo, prof. te sugestije učenica/učenika, sudionika programa (bez korištenja UI).

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno