Povežite se s nama

Obrazovanje

Dr. sc. Obitelj: ‘Mi smo Cvetnići, jedina obitelj u Hrvatskoj s tri doktora znanosti!’

Nakon što je Marija Cvetnić postala doktorica znanosti, ova je obitelj postala pravi raritet za ponos cijeloga kraja. Doktor znanosti je i Marijin suprug Luka, njegov otac Željko je akademik, a ključan dio posla rade sestra Iva i mama Melita, legendarna gorička odgajateljica

Objavljeno

na

Ceremonija na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu tog je 5. lipnja išla prema svome kraju, hrvatska akademska zajednica upravo je postala još malo bogatija, jer Marija Cvetnić postala je doktorica znanosti, kad je netko od okupljenih potegao prilično logično pitanje.

– Ne možemo reći da smo sto posto sigurni, ali prilično smo uvjereni da ste jedina obitelj u Hrvatskoj s tri doktora znanosti. Kad je riječ o najužem krugu obitelji, naravno…

I nije to uopće teško povjerovati, u ovom slučaju čak ćemo i vrlo rado prihvatiti da su jedini takvi baš oni, naši Mraclinci. Marija je, dakle, samo posljednja u nizu, jer doktor znanosti je i njezin suprug Luka, dijete Mraclina i NK Mraclina, veterinar baš kao što mu je i otac Željko, koji je otišao i korak ili dva dalje. Tata je, naime, akademik, sama krema hrvatske znanosti, dugogodišnji ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, on je doktor znanosti postao još davnih dana.

– Realno, Željka baš i nećemo moći dostići, on je posebna priča, ali lijep je osjećaj znati da smo jedina ili jedna od vrlo rijetkih obitelji s tri doktora znanosti – kaže snaha Marija, koja će prije svega biti sretna i zadovoljna što je sve konačno gotovo.

Ona je, naime, majka dvoje male djece, sina Antuna i kćerkice Judite, a to baš i nisu uvjeti koji spadaju u idealne kad je riječ o znanstvenom radu…

– Iskreno, iza mene je strašno zahtjevan period. Znala sam da će biti teško, ali ispalo je još i puno, puno teže nego što sam mislila. Razdoblje je to s puno stresa, ali i s jako, jako malo sna… Ostavila sam iza sebe pet godina istraživanja, a zatim godinu i pol dana intenzivnog pisanja doktorskog rada. Naravno, sve to bilo bi potpuno nemoguće izvesti bez ogromne potpore obitelji, i to u najkonkretnijem mogućem smislu, od čuvanja djece pa na dalje. Hvala im svima što su mi omogućili da ostvarim ovaj cilj – zahvalna je Marija.

Doktorat je bio njezina želja, ne toliko zbog okruženja u kojem se našla unutar obitelji, koliko zbog propisa vezanih za radno mjesto. Marija je, naime, zaposlena na Veterinarskom fakulteta, kao asistent i predavač, a to je posao u kojem postoji rok u kojem se mora doći do doktorata. Neće Marija na tome i stati, jer slijedi još učenja, još teškog posla.

– U sljedeće tri godine imam obavezu postati i docent doktor, tako da je to sljedeći korak. Kažu da nije baš ovako zahtjevno kao doktorat, nadam se da će tako i biti – sa smiješkom kaže Marija.

Sretna je i zadovoljna, ponosna na postignuto, a logično je da su na istom tragu i kolege s titulom “dr. sc.” iz najbliže obitelji.

– Naravno da smo svi ponosni na nju, velika je to stvar. Marija je jako vrijedna znanstvenica, a ovo što je postigla plod je truda, rada, odricanja, ali i spleta okolnosti. Kroz radno mjesto otvorila joj se ova prilika, a ona je priliku iskoristila. Svatko je tu dao svoj obol, pomagali smo koliko mogli svi iz obitelji, smatrajući da je važno podržati je u ovome. Kad se sve to prođe, kad znaš koliko se dala u to, naravno da si još i sretniji, zadovoljniji – govori tata Željko.

Priču o njemu ispričali smo još 2016. godine, kad je postao akademik, u svojoj 52. godini, doznali smo tako da je bio zaljubljenik u životinje od ranog djetinjstva, uvijek okružen životinjama, ali nekako puno više okrenut nogometu, sviranju u folkloru, odrastanju u najzabavnijem mogućem obliku.

– Nikad nisam bio odličan učenik, više fakin koji se volio družiti, provoditi s vršnjacima. Međutim, bio sam i svjestan da mora doći trenutak kad je vrijeme za ozbiljnost. Meni se to u punom smislu dogodilo tek u završnom dijelu fakulteta, pa onda i tijekom daljnjeg školovanja, sve do tad se nisam previše opterećivao ocjenama, prosjekom… A onda uđeš u cijeli taj svijet i jednostavno te uvuče. Drago mi je da su sad u tom svijetu i Marija i Luka, ali rekao sam i njima da je ovo kao kad u nogometu uđeš u prvu ligu. Tu si, ali moraš se stalno dokazivati – ističe akademik Cvetnić.

Dodat će i kako su on i sin Luka vrlo slični karakteri, ali i priznati da Luka nije daleko od istine kad kaže da je “tata najsretniji što ima sina doktora znanosti, jer on je to najmanje očekivao”…

– Zapravo, znao sam da to može. Luka vam je čovjek zadatka. To smo shvatili vrlo brzo, kad je bio malo dijete, jer nije bilo zadatka kojeg nije izvršio. S njim tu nije bilo problema, ako mu nešto kažeš, znaš da će se tako i dogoditi. Točan je i pedantan, a u svemu tome me dosta podsjeća na mene kad sam bio mlađi. Posebno sam sretan zato što znam da je on tip čovjeka koji će i eventualne nedostatke u smislu talenta nadoknaditi radom, angažmanom, trudom. Preskakao je prepreke putem, prošao i neke stvari na kojima mnogi drugi zapnu, i zaslužio je biti ovdje gdje jest – zadovoljan je tata.

Prošle su već četiri godine otkad je Luka, nekoć učenik pučke škole u Mraclinu, a zatim i one u Vukovini, ima titulu “dr. sc.” ispred svoga imena. Slično kao i u očevoj priči, kombinirao je još od najranijih dana ljubav prema nogometu i životinjama, ali i relativno rano odabrao smjer kojim želi ići. Nakon završetka osnovne, upisao je Veterinarsku školu u Zagrebu i krenuo tatinim putem.

– Nije toliko ni tata utjecao na taj odabir, nego sam stvarno oduvijek volio životinje. Imali smo i doma uvijek svoje farme životinja, tako da za mene zapravo i nije bilo drugog odabira. Nakon srednje škole upisao sam Veterinarski fakultet, završio ga u roku, za šest godine, pa onda u sljedeće četiri došao i do doktorata – priča Luka, koji je u svemu tome susretao i jednu fatalnu kolegicu iz obližljeg Velikog Polja.

– Luka i ja spojili smo se jer smo jedino nas dvoje bauljali hodnicima fakulteta u sedam ujutro. Oboje smo baš pravi ranoranioci i uvijek smo prvi dolazili na faks, a kad smo se već tako viđali, zaključili smo da bi mogli i popiti kavu, ha, ha. Uskoro smo počeli i ići na faks zajedno, u vrijeme dok je Luka svakog jutra nosio jaja sa svoje farme na Dolac. Kupio bi me u Velikom Polju već u 6.20 sati… – prisjeća se Marija, koja nekih 12-13 godina poslije s Lukom ima dvoje djece i uživa u svim čarima Mraclina.

Za one malo upućenije neće biti ni posebno iznenađenje što se cijela ova priča o “Obitelji dr. sc.” događa upravo u Mraclinu. Zahvaljujući svojim precima, ali i pruzi koja je prilično rano povezala Mraclin i Zagreb, Mraclinci su danas dokazano najobrazovanije selo u našem kraju.

– Da, ima tu očito nešto u zraku. Sve je počelo još s Rockfellerovim centrom 1927. godine, a i veza sa Zagrebom učinila je puno po pitanju obrazovanja u selu. U vrijeme moga odrastanja bilo je jako puno visoko obrazovanih ljudi u Mraclinu, praktički u selu nije bilo kuće u kojoj barem jedan član nije bio fakultetski obrazovan. Evo, i danas prilično dobro stojimo, uz mene je akademik i moj rođak Ratko Cvetnić, a sad su tu i Luka i Marija – zadovoljno konstatira tata Željko.

Na obiteljskim druženjima Cvetnićevih, tvrde uključeni, rijetko se priča o veterini, o poslu, puno češće o djeci, o životnim stvarima, ali i o nogometu. Tata Željko bio je opak napadač, na četvrtoj godini fakulteta bio je i u Radniku, kojem je u prijateljskoj utakmici strpao tri komada, ali imao je i on odlučnog oca:

– Mali, ti buš igral nogomet ili završil fakultet?

Mali je odlučio završiti fakultet, a nogomet ostaviti nekim novim generacija, u koje spada i Luka. Igrao je za NK Mraclin do juniora, a zatim se odmah uključio u vođenje kluba. Već je godinama sportski direktor kluba kojeg uvijek ističemo kao pozitivan primjer u našem okruženju, baš je ovih dana dogovarao pojačanja za sljedeću sezonu…

– Nogomet mi jako dobro dođe kao ispušni ventil. Posao mi je vrlo stresan, bavim se kontrolom kvalitete mlijeka i svojim potpisom garantiram vrlo ozbiljne stvari. Nakon svega toga, uživam doći u klub, družiti se s ljudima, pomagati koliko mogu – kaže Luka.

Neće, međutim, ova priča ni u ludilu proći bez još dvije junakinje. Lukina sestra Iva nema ni najmanji problem s tim što ona nema taj “dr. sc.”, iako će tata reći da “ona ima najveći potencijal od svih nas”. Taj potencijal usmjerila je na agronomiju, koju je odabrala iako je na prijemnom upala i na medicinu i na veterinu. U tome se ostvarila, realizirala, posvetila u velikoj mjeri i ulozi majke…

A njezina i Lukina mama, Željkova supruga i Marijina svekrva, zaslužuje poseban komadić priče samo za sebe. Melita Cvetnić, mnogim Goričanima jako dobro poznata odgajateljica, nedavno je otišla u mirovinu, pa je “teta Melita” sad samo “baka Melita”.

– Ona je naša alfa i omega! Jako sam joj zahvalan na svemu, jer siguran sam da nikad ne bih napravio ni približno ovoliko u svojoj karijeri da nisam imao njezinu podršku. Vodila je brigu o apsolutno svemu, time mi je davala vremena i prostora za posao, cijelo vrijeme bila maksimalno uz mene. U srednjoj školi i na fakultetu vodila je borbe sa sinom Lukom, koji je isto dugo bio fakin svoje vrste, a danas čuva djecu, uskače, pomaže… Melita je tu uvijek imala ključnu ulogu – kaže Željko.

Melitu će u prvi plan staviti i Luka i Marija, spomenut će svatko od njih i Ivu, i tatu Željka, a to zapravo sve govori o jednoj posebnoj obitelji. Dr. sc. obitelji iz Mraclina.

Obrazovanje

Mala škola matematike, „Kockići“ pripremaju predškolce za prve školske izazove

Program vodi Vanja Uzelac, magistra logopedije i stručna suradnica Centra, a namijenjen je djeci koja na jesen kreću u školu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica pokreće novi ciklus programa „Kockići“, edukativni program osmišljen za poticanje predmatematičkih vještina kod djece školske obveznike. Prijave za sudjelovanje traju do 22. travnja, a broj mjesta je ograničen.

Program vodi Vanja Uzelac, mag. logoped. i stručna suradnica Centra, a namijenjen je djeci koja na jesen kreću u školu. Cilj programa je pomoći djeci da kroz igru i svakodnevne aktivnosti razviju osnovne vještine koje su temelj za uspješno savladavanje matematike u školskom okruženju.

Predmatematičke vještine ne podrazumijevaju učenje matematike u klasičnom smislu, već uključuju niz znanja, činjenica i postupaka koji pomažu djetetu da razumije matematičke koncepte. Rana izloženost matematičkom jeziku, brojevima i logičkom razmišljanju potiče pozitivan odnos prema matematici i priprema dijete za izazove u školskim klupama.

Roditelji koji žele uključiti svoje dijete u program mogu se prijaviti putem e-mail adrese: [email protected], najkasnije do 22. travnja 2025.

Nastavite čitati

Obrazovanje

FOTO Dan otvorenih vrata Veleučilišta Velika Gorica

Objavljeno

na

Objavio/la

Veleučilište Velika Gorica (VVG) organiziralo je jučer (srijeda, 09. travnja 2025., od 13 do 17 sati) Dan otvorenih vrata. Gostima odnosno posjetiteljima, učenicima velikogoričkih srednjih škola (Gimnazija, Ekonomska škola, Srednja strukovna škola i Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina; ukupno 160 učenika) predstavljeni su studijski programi.

Velika Gorica, 09.04.2025. Dan otvorenih vrata Veleučilišta Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 09.04.2025. Dan otvorenih vrata Veleučilišta Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 09.04.2025. Dan otvorenih vrata Veleučilišta Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prezentirani su i ostali programi cijeloživotnog obrazovanja uz popratne sadržaje (obilazak knjižnice i čitaonice za studente, laboratorija očne optike uz mjerenje oštrine vida, kao i prezentacija novih tehnologija putem 3D printera. Organizirano je još nekoliko popratnih sadržaja koji bi mogli biti zanimljivi potencijalnim studentima VVG-a.

Velika Gorica, 09.04.2025. Dan otvorenih vrata Veleučilišta Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 09.04.2025. Dan otvorenih vrata Veleučilišta Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 09.04.2025. Dan otvorenih vrata Veleučilišta Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Veleučilištu su se na Danu otvorenih vrata pridružili njegovi partneri kao i ustanove s kojima surađuju: Javna vatrogasna postrojba Grada Velike Gorice (JVPGVG), Ravnateljstvo civilne zaštite i Auto Gašparić.

Velika Gorica, 09.04.2025. Dan otvorenih vrata Veleučilišta Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 09.04.2025. Dan otvorenih vrata Veleučilišta Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Hrvatsko društvo za kronične bolesti zajedno s velikogoričkom udrugom VG Dijabetičar mjerilo je zainteresiranim posjetiteljima tlak, razinu šećera u krvi, index tjelesne mase, a dijeljeni su i nutricionistički savjeti.

Velika Gorica, 09.04.2025. Dan otvorenih vrata Veleučilišta Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 09.04.2025. Dan otvorenih vrata Veleučilišta Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vatrogasci JVPGVG-a pripremili su posebnu atrakciju za posjetitelje: ‘penjanje’ dugim vatrogasnim ljestvama u visinu od nekoliko desetaka metara i promatranje Grada iz ptičije perspektive. Hvala vatrogascima na ideji i spremnosti da sve zainteresirane podignu u ‘nedostižne’ visine. Organizirana je i tombola, s dva izvlačenja (prvo u 14, a drugo u 15 sati).

Velika Gorica, 09.04.2025. Dan otvorenih vrata Veleučilišta Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 09.04.2025. Dan otvorenih vrata Veleučilišta Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 09.04.2025. Dan otvorenih vrata Veleučilišta Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 09.04.2025. Dan otvorenih vrata Veleučilišta Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dekanica Veleučilišta Velika Gorica dr.sc. Tamara Čendo Metzinger, profesori i djelatnici VVG-a odlično su pripremili Dan otvorenih vrata i učinili su sve da manifestacija protekne u najboljem redu.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

Tjedan medijske pismenosti u Velikoj Gorici: Naša djeca su digitalni urođenici

97 % predškolaca je u svakodnevnom kontaktu s različitim tehnologijama.

Objavljeno

na

U povodu nacionalnog Tjedna medijske pismenosti u organizaciji Saveza društava “Naša djeca” Hrvatske i u suradnji s Društvima “Naša djeca” Crikvenica i Ivanić-Grad te Gradom Velika Gorica, u velikogoričkom Pučkom otvorenom učilištu održana je interaktivna panel rasprava s temom “Medijska pismenost za najmlađe”.  

Tim stručnjaka iz područja novinarstva, odgoja i obrazovanja za medijsku pismenost, djece i roditelja, razgovarao je o izazovima medijskog odgoja a svoj doprinos dale su predavačice Višnja Biti, novinarka i autorica, te Gorana Dojčinović i Alma Čakmazović iz agencije Re:public. 

Foto: SanjinVrbanus/Cityportal

Kako potaknuti roditelje i obrazovne djelatnike u podučavanju djece medijskoj pismenosti, objasnila je glavna tajnica Saveza društava Naša djeca, Snježana Krpes.  

– Današnji predškolci, i to njih čak 97 posto u svakodnevnom je kontaktu s različitim tehnologijama, od mobitela, laptopa ili video igrica, a podaci govore da djeca konzumiraju medijski sadržaj u prosjeku 3 sata tijekom vikenda. No, mediji prvenstveno služe informiranju, edukaciji i zabavi, a na odraslima je da zajedno s djetetom stvore ravnotežu – rekla je Krpes, dodavši kako projekt “Medijska pismenost za najmlađe” upozorava kako medijsku pismenost treba podučavati od najranije dobi. 

Tako je uoči panela na istu temu u Dječjem vrtiću “Lojtrica” u Velikoj Mlaki održana radionica. 

Foto: SanjinVrbanus/Cityportal

Zaista je čast što se ovakav događaj odvija u našem gradu, a posebice je pozitivno što su uključena djeca različitih dobnih skupina. Time dajemo na značaju mladima kao ravnopravnim članovima društva jer je i njihov glas važan. Također, digitalna i medijska pismenost dio su nacionalnog kurikuluma, koji nalaže da od najranije dobi uključimo medijsku pismenost. Razlog je što je tehnologija, internet, mediji dostupni sve mlađoj djeci koja su digitalni urođenici, te je važno  osvijesti ih koliki je utjecaj na njihov razvoj – istaknula je Petra Gotal, savjetnica za predškolski odgoj, djecu i mlade Grada Velike Gorice, koji je bio partner u organizaciji panela. 

Foto: SanjinVrbanus/Cityportal

Zaključak panel rasprave je potreba provođenja zajedničkog vremena roditelja i djece u praćenju medijskih sadržaja, praćenje dobne oznake u medijskim sadržajima, provjera sadržaja prije nego li ga pogledaju djeca i uputiti ih na primjerenost, a svoja iskustva podijelili su i učenici 7. i 8. razreda velikogoričkih osnovnih škola. 

Također, zaključeno je, da je roditeljima i odgajateljima potrebna kontinuirana podrška u jačanu digitalnih vještina, jer je to jedini način prepoznavanja rizika i upotrebe pozitivnih strana tehnologije. 

Foto: SanjinVrbanus/Cityportal

Nastavite čitati

Kultura

U Galženicu dolazi Smotra usmenog pripovijedanja

Kulturu govorenja i slušanja pomoću pripovijedanja promicat će 25 pripovjedača iz velikogoričkih škola i vrtića.

Objavljeno

na

U Dvorani Galženica u Velikoj Gorici 14. travnja će se održati Smotra usmenog pripovijedanja za djecu i mlade, a cilj je njegovanje kulture govorenja i slušanja pomoću pripovijedanja.

–Želimo mlade ljude koji su talentirani ili jednostavno vole priče, ohrabriti i osvijestiti poticajnim komentarima podržati njihov daljnji razvoj u tom smjeru, a Velika Gorica za to ima veliki potencijal i samo ga treba što više njegovati. Zato je ovaj događaj za to idealna prilika – rekla je organizatorica događanja Maja Trupčević, inače odgojiteljica u Dječjem vrtiću Ciciban Velika Gorica.

Na smotri će sudjelovati 25 mladih pripovjedača iz velikogoričkih škola i vrtića, a početak je u 17 sati.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Gdje sve studenti mogu uštedjeti? Popusti na prijevoz, kulturu, fitness i još mnogo toga

Popusti vrijede tijekom cijele akademske godine, a ostvaruju se uglavnom predočenjem studentske iskaznice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Redovni studenti u Hrvatskoj imaju pravo na brojne popuste i pogodnosti koje im mogu značajno olakšati financijski izazovan život. Od banaka, prijevoza i kulturnih ustanova, do teretana, muzeja i škola stranih jezika, studenti u gotovo svakom aspektu svakodnevice mogu ostvariti znatne uštede. Popusti vrijede tijekom cijele akademske godine, a ostvaruju se uglavnom predočenjem studentske iskaznice, poznate kao „iksica“.

Bankovni paketi bez skrivenih troškova

Redovni studenti mogu besplatno ili uz minimalnu naknadu otvoriti tekući račun u bankama poput PBZ-a, Erste banke i Zagrebačke banke. Erste banka privlači pažnju sloganom „Nula para, puno muzike“, naglašavajući kako su njihovi računi za mlade potpuno besplatni.

Prijevoz

Hrvatske željeznice do kraja 2025. godine omogućuju besplatan prijevoz redovitim studentima uz izradu pametne kartice koja stoji 2,65 eura. ZET također nudi pogodnosti, studenti iz kućanstava s mjesečnim prihodom po članu manjim od 265,13 eura mogu dobiti besplatne karte. Ostali studenti plaćaju mjesečnu kartu 13,27 eura, dok je redovna cijena 47,78 eura. Godišnja studentska karta stoji 127,41 eura, u odnosu na redovnu od 461,88 eura. Tu su i gradski taksiji u Šibeniku i Osijeku koji nude popuste uz pokazivanje studentske iskaznice.

Kultura

CineStar i Cineplexx kina nude studentske karte po povoljnijim cijenama, a s CineStar studentskom karticom moguće su i dodatne pogodnosti pri kupnji pića i hrane. Kino Tuškanac trenutačno je u renovaciji, no u sklopu projekta „Tuškanac u gostima“ studenti mogu gledati filmove za 2,50 eura.

Kazališta poput HNK-a u Zagrebu i Rijeci nude 30, odnosno 40 % popusta, a pridružuju im se i kazališta Kerempuh, Gavella i ZKM. Studenti mogu ostvariti popuste i u muzejima – Muzej mamurluka nudi 10 %, Muzej čokolade 15 %, dok Muzej krapinskih neandertalaca nudi čak 50 %. Popuste često nude i muzeji u inozemstvu, dovoljno je pokazati „iksicu“.

Učenje uz pogodnosti

Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu nudi 50 % popusta na godišnju članarinu. U knjižarama, poput Školske knjige, studenti ostvaruju 10 % popusta na pribor i 20 % na sveučilišna izdanja. Škole stranih jezika, poput „Poliglota“ i Škole stranih jezika Šimunić, nude 10 % popusta na svoje tečajeve.

Ostali popusti

Nacionalni parkovi Plitvička jezera, Risnjak, Paklenica i Mljet nude studentske popuste od 30 % do više od 40 %. Ulaz u zagrebački Botanički vrt za studente iznosi samo jedan euro.

Također, Escape room The Old Lock Up i ClueGo nude 20 % popusta, Escape Room Arena 13 eura, a Fox in a Box 10 eura popusta za studente. U teretanama također postoje studentski popusti, Gyms4you nudi 15 %, a Fitness Blue Gym Rijeka 20 %.

Plesni Centar Zagreb Nicolas studentima omogućuje 20 % popusta, a Studentski centar u Zagrebu nudi brojne rekreativne aktivnosti po sniženim cijenama. Glazbeni streaming servis Spotify studentima nudi 50 % popusta na Premium pretplatu uz dokaz o statusu.

Na web stranici Kolegio studenti se mogu prijaviti za dodatne popuste iz raznih kategorija, od hrane i mode do elektronike. Tu je i „studentska zlatna karta“, brošura s kuponima za popuste u brojnim restoranima i trgovinama. Studenti mogu pratiti i njihov Instagram profil za aktualne ponude.

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.