Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Vijesti

Pad nezaposlenosti u Hrvatskoj! 16 % manje nezaposlenih u odnosu na prošlu godinu

Trenutno je na Zavodu registrirano 74.106 nezaposlenih, dok je istovremeno oglašeno 14.864 slobodnih radnih mjesta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem srpnja ove godine u evidenciji je bilo 73.183 nezaposlene osobe. Kako piše Poslovni.hr, to predstavlja značajan pad od 16,6 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, odnosno 14.615 osoba manje. Ovaj podatak potvrđuje pozitivan trend smanjenja broja nezaposlenih na godišnjoj razini.

Međutim, uspoređujući podatke iz srpnja s lipnjem ove godine, uočava se blagi porast nezaposlenosti od 4,5 %, odnosno 3.147 osoba. Trenutno je na Zavodu registrirano 74.106 nezaposlenih, dok je istovremeno oglašeno 14.864 slobodnih radnih mjesta.

Tijekom srpnja novoprijavljeno je 13.726 osoba. Zanimljivo je da je većina, njih 68,5 %, došla iz radnog odnosa, što ukazuje na fluktuaciju na tržištu rada. Preostali dio novoprijavljenih čine osobe koje su završile redovito školovanje (17,4 %) te osobe koje su bile neaktivne (14,1 %).

Iz evidencije nezaposlenih izašlo 10.579 osoba, što je smanjenje od 15,7 % u odnosu na srpanj prošle godine. Od tog broja, 6.636 osoba je pronašlo posao. Njih 86,4 % zaposleno je na temelju zasnivanja radnog odnosa, dok je 13,6 % pronašlo druge oblike poslovnih aktivnosti.

Najviše novozaposlenih osoba posao je pronašlo u trgovini na veliko i malo, smještaju te pripremi i usluživanju hrane te prerađivačkoj industriji.

Nastavite čitati

Vijesti

Završila Formula Student Alpe Adria! Gorica treću godinu zaredom domaćin svjetskih STEM talenata

Više od 1500 studenata i mladih inženjera iz Europe i Azije predstavilo je svoje bolide i ideje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica je od 11. do 16. kolovoza ugostila treće izdanje međunarodnog inženjerskog natjecanja Formula Student Alpe Adria (FSAA). Na testnom poligonu Bugatti Rimac u Mičevcu okupilo se više od 1.500 studenata i mladih inženjera iz Europe i Azije, koji su tijekom šest dana predstavili vlastite bolide i natjecali se u različitim disciplinama.

Timovi su se natjecali u statičkim i dinamičkim kategorijama, predstavljajući svoje bolide koje su sami razvili. Statički dio uključivao je prezentacije poslovnih i tehničkih planova, dok je dinamički dio obuhvaćao utrke izdržljivosti, ubrzanja i spretnosti na stazi.

Ovogodišnja novost bilo je sudjelovanje alumni timova, što je omogućilo usporedbu rješenja bivših i sadašnjih generacija studenata.

Događaj je privukao i brojne posjetitelje koji su imali priliku vidjeti najnovija tehnološka rješenja i upoznati se s radom studentskih timova. Dodatne atrakcije uključivale su izložbe futurističkih automobila, vozačke simulatore te predstavljanje superautomobila Bugatti i Rimac. Poseban naglasak bio je na ForSTEM radionicama namijenjenima djeci i mladima, koje su im kroz praktične primjere približile znanost, robotiku i tehnologiju.

Organizaciju manifestacije snažno su podržali Grad Velika Gorica, Turistička zajednica Velike Gorice i Veleučilište Velika Gorica.

Formula Student Alpe Adria tako je i ove godine potvrdila svoj status događanja koje uspješno povezuje obrazovanje, industriju i turizam, pozicionirajući Veliku Goricu kao grad koji prepoznaje i podržava inovacije.

Nastavite čitati

Sport

Golčina, golčina i golčina! Majstorskim potezima osvojili Maksimir

Nogometaši Gorice u trećoj su utakmici nove sezone došli do prve pobjede. U Maksimiru je rezultatom 3-1 pala Lokomotiva, a golove su zabijali Jurica Pršir, Iker Pozo i Ante Erceg. I ne znaš koji je ljepši…

Objavljeno

na

Objavio/la

Da je netko uoči gostovanja kod Lokomotive ponudio bod, vjerojatno bi ga mnogi u goričkom ekspediciji rado prihvatili. Gorica je putovala na Maksimir šest dana nakon poraza na Poljudu, u trećem gostovanju u sklopu ovog neobično gostujućeg otvaranja sezone, kod momčadi koja je skupila četiri boda u prva dva kola. Bod je djelovao kao dobar ulov, ali ulovili su Carević i njegovi igrači – sva tri!

Kad se sjetiš koliko se Gorica mučila na gostovanjima prošle sezone, koliko je dugo bila bez ijednoga boda, posebno je bilo slatko proslaviti prvu pobjedu već iz trećeg pokušaja. Kad shvatiš da je ta pobjeda došla u fazi kad Gorica nije do kraja posložena, i to uz partiju koja izaziva samo komplimente, cijeli doživljaj još je i bolji! Dugo već to nismo mogli reći, ali ovoga puta definitivno možemo:

Gorica je u gostima odigrala vrhunsku utakmicu, Gorica je u gostima i više nego zasluženo pobijedila!

S obzirom na izostanak Durakovića, trener Carević ovom je prilikom postavio Čabraju na lijevog stopera/beka, Leša centralno, a sjajnog Jakova Filipovića na poziciju desnog stopera. Lijevo je tako završio Vrzić, a desno je od prve minute priliku dobio novi igrač, Slovenac Žan Trontelj. Ako je suditi po ovih 90 minuta, veliko, ozbiljno pojačanje za Goricu… Sredinu su držali Pozo i Pršir, malo ofenzivnije operirali su Kavelj i Pavičić, a u vrhu napada Čuić.

Imala je Gorica priliku preko Vrzića već nakon 20-ak sekundi, od početka pokazala da želi igrati, zabiti gol, dobiti utakmicu, ali vrlo rano je krenulo po zlu. Nakon duela u kojem je klupa Gorice tražila prekršaj na Vrziću hitro su “lokosi” odjurili naprijed, a ubacivanje s desne strane zamalo je ulovio golman Davor Matijaš. Zamalo, ali nije. Lopta je izmigoljila iz ruku, napadač Vuković je naišao, Matijaš ga je zakažio… I to je treći penal protiv Gorice u dvije utakmice?! S bijele točke precizan je bio Domagoj Antolić.

Nije to previše pokolebalo Goričane, koji su se uspjeli nametnuti protivniku i dominirati u posjedu u ostatku poluvremena. Nije tu bilo velikih, izrađenih prilika, ali o vremenu provedenom u blizini protivničkoga gola puno će reći podatak da je Gorica imala čak deset kornera u prvom poluvremenu! Ali, vodstvo je imala Lokomotiva…

Tražeći novu energiju i novi impuls, Carević je na poluvremenu aktivirao Antu Ercega, prvi put ove sezone, a u svlačionici je ostao Čuić. Taj željeni impuls se i dogodio, a do eksplozije je došlo u 52. minuti. Pozo je poslao lijepu dugu loptu na Trontelja, koji je utrčao iz pozadine i iz prve vratio za Juricu Pršira na rub kaznenog prostora. Kapetan je iz prve “poklopio” loptu i jako lijepo pogodio za 1-1. Potez majstora, nema što…

Novi takav stigao je samo četiri minute poslije. Napala je Gorica po lijevoj strani, prvi pokušaj odbila je domaća obrana, no tad je lopta došla do Ikera Poza. Španjolac se stigao okrenuti oko svoje osi, namjestiti se na udarac i perfektno pogoditi u rašlje domaćega gola. Posavec je na vratima Lokomotive mogao samo ispratiti pogledom i eventualno zapljeskati. Sjajan, prelijep gol, prvi za Ikera Poza u HNL-u!

Uspjela je Gorica nakon toga “ubiti” utakmicu, umiriti je taman toliko da je riješi kad se ukaže prilika za to. Ukazala se u 85. minuti, kad se u dobrom svjetlu prvo predstavio debitant Ognjen Bakić, koji je presjekao loptu i dao za Ercega. A onda… Prethodna dva gola bila su prekrasna, ali potez utakmice ipak se dogodio u ovim trenucima. Ante je povukao, ušao u kazneni prostor, lažnjakom povaljao travu s protivničkim stoperom, pa vanjskom stranom kopačke plasirao loptu za konačnih 3-1.

– Mislim da smo stvarno zaslužili ovu pobjedu. Bili smo dobri i u prvom poluvremenu, iako malo nekonkretni u nekim situacijama. Imali smo deset kornera, ali imali smo i negativan rezultat. Međutim, nismo klonuli duhom, jer bili smo svjesni da smo dobri, da smo u utakmici. U drugom poluvremenu smo to i pokazali, a nagrada je stigla kroz ta tri prekrasna gola. Baš sam jako zadovoljan, baš smo bili dobri! – rekao je trener Mario Carević.

S ova tri boda, ali i s ovom dozom samopouzdanja, puno će lakše biti i putovati u Vinkovce sljedećeg vikenda, na noge novom prvoligašu Vukovaru… Gorica raste, Gorica je sve bolja!

Nastavite čitati

Obrazovanje

Modularna nastava stiže u strukovne škole, što to znači za učenike i roditelje?

Modul se izvodi onoliko dugo koliko je potrebno da učenici usvoje određena znanja i vještine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lil artsy/pexels.com

Mnogi roditelji i učenici susreli su se s pojmom modularne nastave tek na upisima. Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) nedavno je gostovao u podcastu kojeg vodi Srednja.hr. Tamo je istaknuo kako se roditelji ne trebaju brinuti.

Reforma strukovnog obrazovanja pokrenuta je nakon gotovo tri desetljeća tijekom kojih se planovi i programi nisu značajnije mijenjali. Kako ističe Živčić, cilj modularne nastave jest stvoriti dinamičniji, fleksibilniji i inovativniji sustav koji bolje odgovara potrebama današnjih učenika, ali i poslodavaca. U izradu reforme uključeni su nastavnici, ravnatelji škola, akademska zajednica i poslodavci, a Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih razvija projekt od 2018. godine. “Strukovnom obrazovanju trebali su novi kurikuli, a uz njih i promjene koje će učenicima donijeti suvremeniji način učenja i stjecanja vještina”, pojašnjava Živčić.

Za razliku od osnovne škole, gdje predmeti traju cijelu nastavnu godinu, modularna nastava donosi drukčiji pristup. Modul se izvodi onoliko dugo koliko je potrebno da učenici usvoje određena znanja i vještine. Tako jedan modul može trajati mjesec dana, drugi tri mjeseca, a neki i cijelo jedno polugodište.

Moduli su zamijenili sve strukovne predmete, ali i dio općeobrazovnih poput Fizike, Kemije, Biologije i Informatike. “Učenike od jeseni čeka njihova škola, učionica, nastavnici i nastava koja bi trebala biti dinamičnija nego što su navikli. Ni roditelji ni učenici ne trebaju se opterećivati terminologijom, to je posao nastavnika i ravnatelja. Za učenike je najvažnije da nastava ostaje nastava, samo organizirana na novi način”, ističe Živčić.

Iako je riječ o velikoj promjeni u obrazovnom sustavu, učenici neće osjetiti radikalni zaokret već postupan prelazak na fleksibilniji model. Obrazovni sustav često ja na meti kritika kao nešto što je zastarjelo i ne ide naprijed. Stoga će biti zanimljivo gledati hoće li ovakvi eksperimenti promijeniti to i otvoriti vrata prema novim idejama za poboljšanje.

Nastavite čitati

Vijesti

Stiže isplata nacionalne naknade! Više od 18 tisuća građana prima novac za srpanj

Od ponedjeljka 18. kolovoza više od 18 tisuća starijih građana dobit će nacionalnu naknadu iz državnog proračuna, a poznati su i uvjeti za ostvarivanje ovog prava.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Isplata nacionalne naknade za starije osobe za srpanj 2025. počinje u ponedjeljak, 18. kolovoza, za korisnike koji primanja primaju na račune u poslovnim bankama. Naknadu u iznosu od 154,50 eura dobit će 18.855 građana, od čega je više od 80 posto žena. Za isplatu je iz državnog proračuna osigurano gotovo 2,91 milijun eura.

Nacionalna naknada za starije osobe od 1. siječnja ove godine iznosi 154,50 eura. To pravo mogu ostvariti hrvatski državljani stariji od 65 godina koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje deset godina neposredno prije podnošenja zahtjeva, uz ispunjavanje dodatnih uvjeta propisanih zakonom.

Među tim uvjetima su:

  • Da korisnik ne prima mirovinu niti je osiguranik obveznog mirovinskog osiguranja
  • Da njegov prihod (ili prihod članova kućanstva po članu) u prethodnoj godini ne prelazi 309 eura mjesečno
  • Da ne prima zajamčenu minimalnu naknadu niti mu je priznato pravo na smještaj prema propisima o socijalnoj skrbi te da nije sklopio ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka raskida ili poništenja takvog ugovora

Pravo na nacionalnu naknadu priznaje se od dana podnošenja zahtjeva ako su svi uvjeti ispunjeni. Ako korisnik prima mirovinu ili zajamčenu minimalnu naknadu, pravo može ostvariti od prvog dana nakon prestanka tih isplata.

Zahtjev za ostvarivanje nacionalne naknade može se predati tijekom cijele godine – osobno u područnoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) prema prebivalištu, preporučenom poštom ili elektroničkim putem preko sustava e-Građani.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno