ktc
Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Moja županija

SISAK Županija povećala ulaganja u sport za razvoj klubova i mladih talenata

Sisačko-moslavačka županija ovim pristupom nastavlja graditi dugoročno održiv sportski sustav i potvrđuje kontinuitet ulaganja u sport.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija i ove godine nastavlja s provedbom programa Centra izvrsnosti u sportu, kroz koji dodatno jača uvjete za rad sportaša, klubova i trenera te potiče sustavan razvoj sporta na svom području.

Ugovori o financijskoj potpori dodijeljeni su predstavnicima deset sportskih klubova na svečanosti održanoj u kongresnoj dvorani Županijskog centra u Sisku, a uručili su ih župan Ivan Celjak i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza Marko Badrić.

Govoreći o važnosti ulaganja, župan je istaknuo kako je riječ o kontinuiranom i strateški usmjerenom procesu.

„Ugovore smo uručili našim sportskim klubovima koji su nositelji kvalitete u sportu, u ekipnim sportovima poput nogometa, rukometa, košarke, vaterpola i hokeja i u individualnim sportovima poput atletike, gimnastike, karatea, hrvanja i plivanja. Cilj nam je kroz program Centra izvrsnosti u sportu sustavno razvijati sport u županiji, od najmlađih uzrasta do vrhunskih rezultata na seniorskoj razini, jer upravo izvrsni rezultati seniora motiviraju mlade da ostanu u svojim klubovima i grade sportsku budućnost u našoj županiji. Cilj cijelog programa možemo sažeti u jednu riječ – razvoj“, poručio je Celjak.

Deset klubova obuhvaćeno programom

Program uključuje sportove koje na nacionalnoj razini podupire Vlada Republike Hrvatske putem Hrvatskog olimpijskog odbora, a dodatno je uvršten i hokej na ledu, zahvaljujući rezultatima sisačkog kluba.

U kategoriji ekipnih sportova potporu su dobili Športski košarkaški klub Sisak, Klub hokeja na ledu Sisak, Vaterpolo klub Siscia, Hrvatski nogometni klub Segesta i Rukometni klub Moslavina. Među pojedinačnim sportovima sredstva su dodijeljena Atletskom klubu Moslavina, Gimnastičkom klubu Petrinja, Hrvačkom klubu Petrinja, Plivačkom klubu Sisak Janaf i Športskom karate klubu Tigar Sisak.

Znatno veći proračun za sport

Za provedbu programa u 2026. godini osigurano je ukupno 860.000 eura, što predstavlja povećanje od 520 tisuća eura u odnosu na prethodnu godinu.

Da financijska potpora ima konkretan učinak, potvrđuju i sami klubovi. Predsjednik Vaterpolo kluba Siscia Davor Čobanov istaknuo je napredak koji je klub već ostvario.

„Vaterpolo klub Siscia od 1994. godine jedini je predstavnik vaterpola u gradu Sisku i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Klub ima seniorsku momčad te sve mlađe kategorije. Inicijativa Sisačko-moslavačke županije i župana Ivana Celjaka iznimno je vrijedna i predstavlja poticaj koji nam je bio potreban. Zahvaljujući toj podršci možemo ostvariti znatno bolje rezultate i dodatno unaprijediti rad kluba. Već ove godine bilježimo rekordne rezultate. Seniorska momčad zasluženo drži prvo mjesto u Prvoj B hrvatskoj ligi, a uz nastavak ovakve podrške Županije očekujemo da ćemo sljedeće godine izboriti nastup u Prvoj hrvatskoj vaterpolskoj ligi“, istaknuo je Čobanov.

Sisačko-moslavačka županija ovim pristupom nastavlja graditi dugoročno održiv sportski sustav i potvrđuje kontinuitet ulaganja u sport.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

VELIKA GORICA SDP otvara raspravu o kraćem radnom vremenu

Skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SDP

Socijaldemokratska partija Hrvatske nastavlja s programskim aktivnostima usmjerenima na poboljšanje položaja radnika, a središnja tema novog ciklusa tribina bit će skraćenje radnog vremena.

Nakon što su tijekom ožujka u Vinkovcima, Slavonskom Brodu i Zagrebu predstavili prijedloge za rješavanje problema prekarnih oblika rada, iz SDP-a sada otvaraju širu raspravu o jednom od ključnih elemenata svoje Programske deklaracije usvojene početkom godine.

Prva tribina pod nazivom „Raditi da bi živjeli” održat će se u petak, 10. travnja 2026. u 18 sati u prostorijama Gradske organizacije SDP-a u Velikoj Gorici, na adresi Cvjetno naselje 11.

Raspravu će voditi Ivana Mlinar, predsjednica Kluba gradskih vijećnika i lokalne organizacije SDP-a, dok će u panelu sudjelovati saborski zastupnici Mišo Krstičević i Denis Kralj, predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec te predsjednik Foruma seniora Ivo Jelušić.

Fokus na kraći radni tjedan i digitalna prava

U središtu tribine bit će prijedlog postupnog uvođenja kraćeg radnog tjedna uz zadržavanje iste razine plaće, kao i pitanje prava radnika na digitalno isključenje. Sudionici će raspravljati i o redefiniranju društvene pravednosti u kontekstu ubrzanog tehnološkog napretka i rasta produktivnosti, uz naglasak na ravnomjerniju raspodjelu stvorenih vrijednosti.

Programska deklaracija SDP-a pritom ističe da skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, povećanje učinkovitosti i ukupnog društvenog blagostanja.

Primjeri iz prakse i uloga sindikata

Na tribini će biti predstavljeni i konkretni primjeri iz Hrvatske, uključujući tvrtke koje su već implementirale četverodnevni radni tjedan. Prema tim iskustvima, takav model može donijeti veću produktivnost, zadovoljstvo zaposlenika i pozitivne poslovne rezultate.

Također će se otvoriti pitanje jačanja sindikata i kolektivnog pregovaranja kao ključnih mehanizama zaštite radničkih prava u promjenjivim ekonomskim uvjetima.

Ovim ciklusom tribina SDP želi potaknuti javnu raspravu o modernizaciji tržišta rada u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja uvjeta u kojima rad osigurava dostojanstven život, ali i dovoljno vremena za obitelj, zdravlje i osobni razvoj.

Nastavite čitati

Najave

DVD Mraclin otvara vrata najmlađima – prvi sastanak već u petak

Objavljeno

na

Objavio/la

03.06.2018. Turopolje - Gradsko vatrogasno natjecanje djece i mladeži. Foto: David Jolić / cityportal.hr

DVD Mraclin pokreće vježbe za djecu i mladež, i to za dječake i djevojčice, a prvi informativni sastanak održat će se u petak, 10. travnja u 19:30 sati. Cilj prvog susreta je utvrditi broj zainteresiranih te dogovoriti daljnji plan aktivnosti, a iz DVD-a pozivaju djecu i roditelje da dođu na razgovor.

Program je namijenjen djeci u dobi od 6 do 12 godina te mladeži od 12 do 16 godina.

Rad s djecom vodit će Željko Babić i Petar Vinetić, dok će mušku mladež trenirati Filip Križanić i Josip Vukašinec. Za žensku mladež zadužene su Lucija Kos i Ana Posavec.

Nastavite čitati

Vijesti

MUP traži nove policajce! Otvoren natječaj za 700 kandidata

Upisuje se 150 učenika u Policijsku školu „Josip Jović“ i 550 polaznika u program za odrasle.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je natječaje za upis novih kandidata za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2026./2027., a ukupno se traži 700 budućih policijskih službenika, kroz Policijsku školu „Josip Jović“ i program obrazovanja odraslih. Prijave kreću 8. travnja, a podnose se putem sustava e-Građani ili poštom.

Za Policijsku školu „Josip Jović“ planiran je upis 150 učenika u treći razred, od čega 130 za potrebe MUP-a te 20 za potrebe Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji su završili drugi razred četverogodišnje srednje škole (gimnazije ili strukovne škole razine 4.2), imaju najmanje dobar uspjeh i vladanje, te na početku nastave nisu stariji od 19 godina.

Kandidati moraju proći profesionalnu selekciju, testove tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te provjere zdravstvene sposobnosti i osobne dostojnosti. Također, ne smiju biti članovi političkih stranaka. Natječaj je otvoren do 31. srpnja 2026.

Osim toga, MUP planira upis 550 polaznika u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka. Program bi trebao početi najranije 19. listopada 2026., a nakon završetka polaznici će se, ovisno o potrebama službe, primati u radni odnos u MUP. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji imaju završenu srednju školu, trogodišnju ili četverogodišnju, te na dan 19. listopada 2026. nisu navršili 28 godina. Uvjeti uključuju i prolazak psihološkog testiranja, provjeru tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te zdravstvenu provjeru i provjeru osobne dostojnosti. Rok za prijave traje do 28. kolovoza 2026.

U oba natječaja kandidati su obvezni priložiti traženu dokumentaciju, uključujući svjedodžbe i dokaze o državljanstvu i prebivalištu, a nepotpune prijave neće se razmatrati. Kandidati će o terminima provjera biti obaviješteni putem web stranice MUP-a, korisničkog pretinca e-Građani te putem SMS-a i e-maila navedenih u prijavi. Više informacija možete pronaći ovdje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica i Zagrebačka županija prednjače u APN zahtjevima za prvu nekretninu

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SHOX ART/Pexels

Velika Gorica i Zagrebačka županija nalaze se među najistaknutijim područjima po broju odobrenih zahtjeva za državne potpore mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, pokazuju najnoviji podaci APN-a.

Do 8. travnja 2026. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je ukupno 5.280 zahtjeva za povrat poreza. Riječ je o mjeri kojom država nastoji olakšati mladim građanima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja, a dosad je odobrena isplata gotovo 27 milijuna eura.

Velika Gorica među vodećim gradovima

Posebno se ističe Velika Gorica, koja se s 130 odobrenih zahtjeva svrstava među gradove s najvećim interesom za ovu mjeru. Time se nalazi odmah iza najvećih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke.

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih. Blizina glavnog grada, ali i nešto pristupačnije cijene nekretnina, očito su među glavnim razlozima pojačanog interesa.

Ukupna vrijednost odobrenih potpora dosegnula je 27.183.298 eura, a najveći broj odobrenih zahtjeva dolazi iz Grada Zagreba – njih 1.530.

Profil korisnika i cijene nekretnina

Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 32 godine, dok se dob kreće od 18 do 44 godine. Kućanstva u prosjeku imaju dva člana, a zabilježen je i primjer obitelji s čak 12 članova. Prosječna površina nekretnina iznosi 71 četvorni metar. Najmanja odobrena nekretnina ima 14 kvadrata, dok najveća doseže 259 kvadrata.

Kada je riječ o cijenama, prosjek iznosi 2.181 euro po kvadratnom metru.

Interes u cijeloj Hrvatskoj, ali fokus ostaje na metropolitanskom području

Zahtjevi su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a potpore su raspoređene u svim županijama. Ipak, podaci jasno pokazuju da metropolitansko područje, predvođeno Zagrebom i Zagrebačkom županijom, uz snažan doprinos Velike Gorice, ostaje u središtu interesa mladih koji rješavaju svoje prvo stambeno pitanje.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno