Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Vijesti

Građani ponovno mogu darivati krv – saznajte kada i gdje

Donosimo popis lokacija i datuma.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Crveni Križ Velika Gorica/FB

Društva Crvenog križa Zagrebačke županije i u prvom mjesecu nove godine nastavljaju s organiziranim akcijama dobrovoljnog darivanja krvi. Akcije će se održavati na više lokacija, u različitim terminima, kako bi se što većem broju građana omogućilo sudjelovanje.

Ovo je raspored termina:

Samobor (GDCK Samobor, Ilirskog pokreta 2)

  • 5. siječnja, 11:30 – 18:00
  • 7. siječnja, 11:30 – 18:00

Zaprešić

  • 13. siječnja, 11:30 – 18:30 (Novi Dvori, Vršilnica, Aleja Đure Jelačića 1)
  • 17. siječnja, 10:00 – 13:00 (Mjesni odbor Bukovje Bistransko, Zagrebačka ulica)

Jastrebarsko (Centar za kulturu Jastrebarsko, Dr. Franje Tuđmana 9)

  • 19. siječnja, 8:00 – 15:00
  • 20. siječnja, 12:00 – 18:30
  • 21. siječnja, 12:00 – 18:30

Velika Gorica (GDCK Velika Gorica, Cvjetno naselje 16)

  • 19. siječnja, 9:00 – 14:00
  • 20. siječnja, 12:00 – 18:00
  • 21. siječnja, 13:00 – 19:00

Vrbovec (GDCK Vrbovec, Poginulih branitelja 5)

  • 19. siječnja, 15:00 – 18:00

Ivanić-Grad (Spomen dom Alojza Vulinca, Vulnićeva 30)

  • 22. siječnja, 12:00 – 16:00

Dugo Selo (GDCK Dugo Selo, II. gardijske brigade “Gromovi” 3)

  • 26. siječnja, 12:00 – 18:00

Krv mogu darivati sve osobe dobrog općeg zdravstvenog stanja u dobi od 18 do 65 godina, tjelesne težine iznad 55 kilograma. Muškarci mogu darivati krv do četiri puta godišnje, a žene do tri puta godišnje. Prije dolaska na darivanje preporučuje se lagani obrok te unos dovoljne količine bezalkoholne tekućine.

Nastavite čitati

Vijesti

Teška ozljeda na Novu godinu – maloljetnik stradao zbog korištenja pirotehnike

Objavljeno

na

Objavio/la

Jučer, 1. siječnja, oko 16 sati na jastrebarskom području, u dvorištu obiteljske kuće, maloljetnik je teško ozlijedio prste ruke tijekom uporabe pirotehničkog sredstva. Kako javljaju iz PU Zagrebačke, riječ je o raketi. Ozlijeđeni je odmah prevezen u Kliniku za dječje bolesti Zagreb, gdje mu je pružena liječnička pomoć te je zadržan na daljnjem liječenju.

Na mjestu događaja policija je obavila očevid, a kriminalističko istraživanje još uvijek traje. Okolnosti pod kojima je došlo do nesreće zasad nisu dodatno pojašnjene.

Još jednom se pokazalo da nepromišljena uporaba pirotehnike može u sekundi pretvoriti blagdansko slavlje u ozbiljnu tragediju.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Prvi dan nove godine obiteljski, ugodan i tih

Objavljeno

na

Objavio/la

Prvi dan nove 2026. godine nakon događanja i fešta na novogodišnjem dočeku bio je uglavnom obiteljski, tih i ugodan. Obiteljske šetnje, minimalan broj automobila u prometu, nije bilo bučnih događanja i sve to bilo je tiho u sunčano-prohladnom danu.

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U ranim večernjim satima na adventskom prostoru u centru Velike Gorice uglavnom su bile obitelji s malom djecom. Atrakcije su bile panoramski kotač i Božićno selo. Mala i malo veća djeca su bila neumorna u svojim akrobacijama. Ponekad se čekalo u redu da bi se došlo do ulaznice za panoramski kotač, jer su mnogi htjeli vidjeti kako to Grad izgleda s ”dronovske” visine.

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Danas, u petak, 02. siječnja 2026., mnogi od nas već kreću s radnim obvezama, ostali imaju cijeli vikend ispred sebe i dovoljno vremena da dodatno isplaniraju svoje aktivnosti na startu u 2026. godinu.

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 02.01.2026. Prvi dan u novoj 2026. godini obiteljski, ugodan i tih. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sretno svima, budite zdravi i veseli, čuvajte djecu i s optimizmom gledajte u budućnost.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Vijesti

Nova je stigla, ali glazbeni program ide dalje – DJ Darius večeras preuzima Advent

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Advent u Gorici

Premda smo zakoračili u 2026., Advent u Velikoj Gorici još nije završio. Građani i svi ostali posjetitelji i dalje mogu uživati u glazbenom programu i zimskim sadržajima u središtu grada, gdje se danas i sutra nastavlja koncertni dio adventske ponude, dok klizalište ostaje otvoreno sve do 11. siječnja.

Danas, s početkom u 17 sati, među adventskim kućicama nastupa naš poznati DJ Darius, koji će večernje sate ispuniti zimskom glazbenom kulisom i ritmovima prilagođenima opuštenoj atmosferi na otvorenom.

Sutra, 2. siječnja, glazbeni dio seli se u mirniji, intimniji ton. U 19:30 sati nastupa akustični duo Mihaela Farkaš i Dado Ivazzi, čiji je program usmjeren na poznate melodije i emotivniji ugođaj, idealan za večernje druženje uz tople napitke. Također, klizalište će biti otvoreno do 11. siječnja

Nastavite čitati

Vijesti

Milijarde iz EU fondova, Hrvatska bez mina i strože kazne za pirotehniku – saznajte što Vlada ima u planu za 2026.

Vlada najavljuje novu rundu europskih ulaganja, važne zakonske promjene i završetak razminiranja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay/pexels.com

Više od 1,5 milijardi eura iz EU fondova, završetak razminiranja Hrvatske, stroža pravila za pirotehniku i nove investicije u škole, vrtiće i istraživanje, to su ključni potezi koje ministarstva najavljuju za godinu koja je upravo počela, prenosi N1. Cilj je ravnomjeran razvoj svih krajeva zemlje, veća sigurnost građana i nastavak korištenja europskog novca iznad prosjeka Europske unije.

Novi val EU natječaja i ulaganja

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU tijekom godine planira objaviti gotovo 100 novih poziva za bespovratna sredstva iz aktualne financijske omotnice, vrijednih više od 1,5 milijardi eura. Riječ je o programima Konkurentnost i kohezija te Integriranom teritorijalnom programu, kroz koje se nastavljaju ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo i javne usluge diljem Hrvatske. Prošla godina bila je rekordna, objavljeno je više od 170 poziva, a ugovoreni su projekti vrijedni preko 4 milijarde eura. Hrvatska je time dosegla više od 60 posto ugovorenosti aktualne EU omotnice, u kojoj joj je ukupno na raspolaganju više od 14,5 milijardi eura.

Škole u jednoj smjeni i ulaganja u znanost

Među prvim najavljenim pozivima je onaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, vrijedan 144 milijuna eura, namijenjen škologradnji. Cilj je omogućiti da se nastava u svim osnovnim školama odvija u jednoj smjeni. Ukupna infrastrukturna ulaganja u osnovne škole time će dosegnuti oko 1,7 milijardi eura. U pripremi je i poziv za ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu, vrijedan gotovo 140 milijuna eura, dok Ministarstvo demografije i useljeništva najavljuje natječaje za vrtiće i dječja igrališta te izradu prvog sveobuhvatnog Zakona o demografskoj obnovi.

Zelena urbana obnova i razminiranje

U području prostornog uređenja planirano je ugovaranje projekata zelene urbane obnove ukupne vrijednosti 71 milijun eura, financiranih iz EU sredstava. Jedna od najvažnijih sigurnosnih vijesti dolazi iz MUP-a. Ove godine planirano je potpuno razminiranje Hrvatske. Preostalo je još 3,7 četvornih kilometara minski sumnjivog područja, i to u Ličko-senjskoj županiji.

MUP najavljuje i zakonske izmjene kojima će se dodatno pooštriti uvjeti prodaje i uporabe pirotehničkih sredstava, uključujući strože kazne te regulaciju internetske prodaje i oglašavanja. U planu su i izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s ciljem smanjenja broja poginulih i ozlijeđenih.

Nastavak traženja nestalih

Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja s potragom za nestalim osobama iz Domovinskog rata. Tijekom prošle godine identificirani su posmrtni ostaci 43 osobe, a u planu je i uređenje mjesta masovnih grobnica te obnova spomen-obilježja, posebno na potresom pogođenim područjima.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno