Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Kultura

Vani je trailer za “Diocles” čije su scene snimane u Kurilovcu

Jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.

Objavljeno

na

Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.

Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”,  predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić. 

Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike. 

Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl: 

 

Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine. 

Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost je priča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.     

U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u seriji Prvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.  

  • Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.  

Nastavite čitati

Sport

Kako iskoristiti kaos u Osijeku? Sopa opet spašava, ovaj put – protiv Gorice

Nogometaši Gorice u subotu u 15 sati igraju pretposljednju utakmicu ove jeseni. Na Opus Areni dočekat će ih ozbiljno uzdrmani Osijek, na čelu sa čovjekom koji je prije točno tri godine spašavao Goričane…

Objavljeno

na

Objavio/la

Prije tri godine, točno u ovo doba godine, Željko Sopić upoznavao se s hodnicima, uredima i terenima velikogoričkog stadiona, planirajući pritom pothvat koji će se dogoditi kroz proljeće koje je slijedilo. Gorica je bila u debelom minusu, sa sedam bodova manje od predzadnjeg Šibenika, zakucana za dno, ali s novim trenerom, koji je – odlučio uspjeti!

I uspio je, Željko Sopić tog se proljeća upisao u klupske povijesne knjige, sačuvao je prvoligaški nogomet u našem gradu i definitivno izgradio vezu s klubom koja će postojati zauvijek. Kroz Goricu i posao koji je odradio u našem klubu Sopa se promovirao kao trener ozbiljne razine, iz Gorice je otišao prema Rijeci, kasnije i prema poljskoj Ekstraklasi, a nakon toga i prema Osijeku.

U kojem je, tri godine poslije, u situaciji sličnoj onoj koju je imao u Gorici tog prosinca 2022. Ili, kako bi on to rekao…

– Čim sam došao ovdje, rekao sam ljudima iz kluba: “Ovdje je situacija i teža nego što je bila u Gorici!” Iz milijun razloga.

I doista, njegov start u Osijeku poklapa se s tim predviđanjima. Poraz 1-5 od Istre na Opus Areni došao je kao zlokobni šlag na tortu stalnih neuspjeha. Osijek je na diobi devetog i desetog mjesta s Vukovarom, navijači su tijekom debakla protiv Istre odlučili čak i napustiti tribinu, bijesni zbog načina na koji uprava kluba upravlja NK Osijekom…

Osijek izgleda zaista očajno, momčad prepuna “jakih” imena u posljednjih devet utakmica baš nikoga nije pobijedila, ubilježili su Osječani tri remija i pet poraza u prvenstvu, ali i onaj poraz na penale od Varaždina u Kupu. Posljednji put Osijek je nekoga pobijedio još 28. rujna, a taj netko bila je – Gorica! Na našem stadionu, u poslijepodnevnom terminu, pobjedu 1-0 Osječanima je donio Arnel Jakupović, a Gorica je nakon toga nanizala još tri poraza.

U subotu od 15 sati krenut će novi, drugi ovosezonski okršaj Gorice i Osijeka, s drugim mjestom radnje, ovoga puta na Opus Areni, ali i s još najmanje nekoliko razlika. Gorica je tad bila u dobrom ritmu, Osijek je stigao nakon pobjeda protiv Dinama i Slaven Belupa, a ovoga puta stiže nakon poraza od Dinama i Slaven Belupa. S druge strane, Osijek je u krizi bio i tad, ali ova trenutačna situacija ipak je puno ozbiljnija priča.

Najlakše je situaciju u Osijeku opisati kao kaotičnu, ali zapravo je pravo pitanje: kako taj kaos iskoristiti? Na temeljima ostavštine u Gorici, gotovo uvijek ćemo Željku Sopiću, kao i njegovom suradniku Josipu Paušiću, kao i igraču Hrvoju Babecu, poželjeti sav uspjeh svijeta, ali jasno je da će subota biti jedan od izuzetaka. I da će cilj biti, ako je ikako moguće, produbiti osječku krizu…

Budući da u sljedećem kolu, u posljednjoj utakmici prvenstvene jeseni, Goricu čeka gostovanje na Rujevici, ovo subotnje na Opus Areni djeluje kao kudikamo bolja prilika za prekidanje niza od dva poraza. Naravno da će se tu puno pitati i protivnika, koliko god loša bila forma Sopićeve momčadi, ali dobra je stvar što postoji vrlo recentan primjer kako doći do uspjeha.

Istra je, naime, razotkrila značajan broj mana Osijeka, pokazala kako se može efikasno iskoristiti manjak samopouzdanja u domaćem kadru, a za očekivati je da će takav pristup imati i Gorica. Unatoč porazu u Koprivnici, trener Mario Carević istaknuo je kako je zadovoljan mnogim detaljima iz tog susreta, isticao je pritom i energiju i izlaske u presing, a ta bi dva segmenta mogla biti vrlo važna i na Opus Areni. Bude li Gorica onakva kakva je znala biti ove jeseni, rastrčana i energična, imamo pravo vjerovati da će ovom prilikom biti dovoljno.

I nadati se da se može dogoditi druga uzastopna pobjeda Gorice na Opus Areni.

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Vijesti

Pokupsko otvorilo novo dječje igralište: pogledajte što sve donosi mališanima

Uređen je prostor Potoček, a najmlađi su dobili moderno i sigurnije mjesto za igru.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Općina Pokupsko/FB

U Pokupskom je dovršeno uređenje dječjeg igrališta Potoček, projekta kojim je Općina željela osigurati sigurniji i kvalitetniji prostor za igru. Igralište je opremljeno novim spravama i antistres podlogom, a radovi su vrijedni 23.545 eura, od čega je većina sufinancirana sredstvima Ministarstva demografije i useljeništva.

Postavljena je kombinirana sprava koja uključuje penjalicu, tobogan i ljuljačku, a uz nju i vrtuljak, njihalica na jednoj opruzi, ljuljačka za dvoje djece te klatilica na dvije opruge. Dodatno, igralište je obogaćeno toboganom s duplim podestom i dvjema drvenim klupama bez naslona.

Sve sprave montirane su na gumenu antistres podlogu koja smanjuje mogućnost ozljeda i čini igralište sigurnijim za svakodnevno korištenje. Nakon završetka radova postavljena je i trajna informativna ploča, izrađena prema propisanim Smjernicama za informiranje i vidljivost.

Nastavite čitati

Sport

Pismo s Udarnika: ‘Za Dinamo se ovdje navija, a svoj Kurilovec se voli…’

Iz NK Kurilovca su jesenski dio sezone prvo zaključili nogometom, u subotu u Rakitju, nakon toga i plesom kuglica u ždrijebu četvrtfinala Kupa, a onda i perom, odnosno tipkovnicom. Ostaje još samo odraditi i završni domjenak…

Objavljeno

na

Nogometno, ali i literarno nadareni Kurilovčani ni ovoga puta nisu razočarali. Kurilovečkoj nogometnoj jeseni došao je kraj, prvo u subotu na na prekrasnom novom travnjaku u Rakitju, a dva dana poslije i na ždrijebu četvrtfinala Kupa Hrvatske. U ždrijebu se, znate već tu čudesnu informaciju, nalazilo sedam prvoligaša, uključujući i našu Gorice, ali i jedan četvrtoligaš iz jednog posebnog dijela Velike Gorice.

Stara je već i vijest da će Kurilovčani voljom tog istog ždrijeba u prvim danima ožujka gostovati kod Dinama na Maksimiru, a upravo je taj dijamantni komadić povijesti loptanja na Udarniku bio povod i za sadržajnu objavu na klupskim društvenim mrežama. Koju, naravno, prenosimo u cjelosti…

Eto, kuglice su na izvlačenju parova četvrtfinala kupa rekle svoje: da su nam išle na ruku – nisu, da su nam bile naklonjene – bogme nisu. A pri tom je u svemu „svoje prste“ imao naš presidente, koji je imao čast prvi posegnuti u veliki kristalni pokal i izvući ceduljicu na kojoj je pisalo – GNK Dinamo, Zagreb. Prvi domaćin bio je, dakle poznat, a predstavnik HNK Rijeka potom je izvukao drugu ceduljicu i prvog gosta – NK Kurilovec. I za nas je tu, kaj se samog izvlačenja tiče bio kraj priče…

U isto vrijeme bil je to i početak onih uvijek prisutnih kalkulacija: kaj bi bilo da je bilo, a zakaj ni bilo ovak, a zakaj ovo, zakaj ono…Činjenica je da smo mi u klubu prije svega očekivali da budemo izvučeni kao domaćin, a svaki gost pri tom bi bil dobrodošel…Naravno, s naglaskom na naše Dalmoše ili “još našije” Purgere, kaj bi bila prava sportska, a posljedično vjerojatno i financijska poslastica. Priželjkivana je bila i varijanta gostovanja na kurilovečkoj „grbavici“ perjanice našeg VG loptanja – HNK Gorica, kaj bi bez sumnje bil veliki praznik turopoljskog nogometa, u pravoj domaćoj atmosferi, uz turopoljsku kotlovinu i isprepletene navijačke želje, emocije i strasti.

Zbogom svim kalkulacijama, dobro jutro i dobar dan želimo GNK Dinamo…Dakle, slijedi nam izlet do maksimirske šume i do tih nezgrapnih i pomalo dotrajalih maksimirskih tribina (južna bi trebala biti naša), idemo u “goste” klubu za koji mnogi među nama drukaju i navijaju još od djetinjstva, a tak bu i dalje, tak bu vjerojatno i za navek… Osim toga dana, osim te srijede, 4. ožujka 2026.! E, toga povijesnoga dana svi kao jedan predvodimo i kličemo klubu kojeg iz dana u dan živimo i kojeg jednostavno – volimo! Volimo na neobičan način, uporan, ustrajan i „tvrdoglav“ način, ljubavlju koja je mnogima neshvatljiva, a koju nose i krase epiteti – vjerna, vječna i beskrajna! I zato Dinamo – oprez!

Oprez jest majka mudrosti, no ovom smo prigodom za njim posegnuli više u laganoj i slobodnoj, nego u realnoj i ozbiljnoj formi. Naravno da će se mnogi među nama, pri tom, pitati: imamo li mi uopće pravo gajiti bilo kakve iluzije u vezi ove povijesne utakmice? Razme se da bi zdrav razum i hladna glava rekli – nemamo, ali nekaj se u svemu tome pita i – srce. A, dragi moji, dok nam živo srce bije…živjet će i nada, nada koja posljednja umire, nada u – 8. svjetsko čudo!?

A u međuvremenu lopticu fakat treba spustiti na zemljicu… i veseliti se božićnom klupskom domjenku već ovog petka (12.prosinca), na njemu lepo uz božićne pjesme dočekati i pozdraviti dolazak Svete Lucije, zaštitnice naše turopoljske metropole, a potom se prepustiti trenucima dobrodošlog odmora, dakako uz radost Božića i topline obiteljskog doma.

A u Novom letu opet sve iznova i iz početka. Čeka nas odmah i izborna sjednica skupštine koja mora roditi nove odgovorne osobe i cjelokupno rukovodstvo kluba, kaj baš i ne bu ni lefko ni jednostavno….ali, nigdar ni bilo da ni nekak bilo….

Slatka briga za nove “vladare” kluba dolazi baš nekako s proljeća, kad će maksimirski ZOO vrt obojiti prvi cvjetovi, a južnu tribinu preko puta kurilovečke crveno-crne boje i tonovi. Za očekivati je da će mnoštvo naših navijača i simpatizera krenuti put starog, ali slavnog maksimirskog hrama nogometa, nadamo se u organiziranom prijevozu naših gradskih autobusa. A tamo, u tom hramu, jedina želja će nam biti na dostojan i dostojanstven način predstaviti mogućnosti Senadove momčadi, kako kroz prezentaciju same nogometne igre, tako i kroz viteško sportsko nadmetanje u naglašenom duhu fair-playa te respekta spram protivnika, koji se, dakako i logično nameće sam po sebi. A u svemu tome, baš na južnoj tribini, predstaviti i našu brojnu nogometnu školu mladeži u pratnji roditelja i svih klupskih navijača i kibica, kroz srčano, glasno i zdušno, a prije svega korektno navijanje.

Da rezimiram: NK Kurilovec – NK Istra 1961 2:1, NK Kurilovec u četvrtfinalu hrvatskog kupa u prvoj službenoj utakmici seniora kontra zagrebačkog Dinama, u četvrtfinalu kupa dva kluba iz Velike Gorice! Sve to će zlatnim slovima ostati upisano na povijesnim stranicama našega kluba, HNS-a i Grada Velike Gorice! Ima li išta ljepše i bolje od toga, ima li veće i ljepše nagrade za sve nas kojima je jedan od zajedničkih životnih nazivnika – NK Kurilovec!?

Doduše, ta bi nagrada mogla postići i svoju dodanu vrijednost kad bi “plavi saloni” i gospodin Boban došli, na primjer, na ideju da dio prihoda sa utakmice podijele sa svojim protivnicima iz velikogoričke gradske četvrti Kurilovec!? Mi fakat ne bi imali niš protiv, dapače bili bi neizmjerno zahvalni na takvom promišljanju i gesti pa nek onda na terenu bude po onoj iz naše klupske himne: “zabijem ga je, zabiješ ga ti, svejedno je prijatelju, radujmo se svi!!!”

Ajde bok svima, vidimo se i čujemo u – Maksimiru!

Nastavite čitati

Najave

U ponedjeljak Konferencija o gospodarenju otpadom i potpisivanje ugovora Zero Waste

Velika Gorica na putu do certifikata uspješnosti u gospodarenju otpadom.

Objavljeno

na

Grad Velika Gorica u ponedjeljak, 15. prosinca organizira konferenciju o gospodarenju otpadom koja će se održati u prostorijama Turističke zajednice grada Velike Gorice.  

Na konferenciji će biti predstavljeni ključni koraci te budući planovi za unapređenje sustava zaštite okoliša u našem gradu, a sudionici će imati priliku saznati više o projektima i inicijativama koje doprinose izgradnji čišće, sigurnije i održivije Velike Gorice.  

Konferencija počinje u 9:30 sati. 

PROGRAM: 

9:30 – 10:00 – Okupljanje sudionika i prijava
10:00 – 10:10 – Pozdrav sudionicima konferencije
Potpisivanje ugovora „Zero Waste“
10:10 – 10:30 – Zero Waste – Marko Košak (Zelena akcija)
– Velika Gorica na putu do certifikata uspješnosti u gospodarenju otpadom – Zero Waste
10:30 – 11:00 – Gospodarenje komunalnim otpadom na području GVG – VG Čistoća d.o.o.
(sustav gospodarenja otpadom, mehanizacija)
11:00 – 11:15 – Analiza sustava i morfoloških karakteristika otpada – VG Čistoća d.o.o.
11:15 – 11:30 – Pauza za kavu
11:30 – 11:45 – Borba protiv divljih deponija – Mihael Grdenić (Grad Velika Gorica)
11:45 – 12:00 – Reciklažna dvorišta – VG Čistoća d.o.o.
(podaci o radu novootvorenog reciklažnog dvorišta u Kirinčićevoj ulici, nabava opreme)
12:00 – 13:00 – Ručak za sudionike / Umrežavanje 

Prijava sudionika bi će moguća prije početka same konferencije. 

-Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže i saznaju više o aktivnostima koje oblikuju našu zelenu budućnost – pozivaju iz Gradske uprave.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno