Vijesti
Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije
Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini
Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.
Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.
05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL
Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.
Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.
Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.
Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.
Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…
Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.
DOMAGOJ LOVRIĆ
Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.
Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.
– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.
– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.
Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.
– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.
ANA BOLŠEC
Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.
Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.
– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.
Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.
– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.
MIHAEL ZMAJLOVIĆ
Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.
Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.
Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.
Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.
Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.
Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.
STJEPAN KOŽIĆ
Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.
U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.
Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.
Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.
U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.
U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.
U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.
Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…
Već neko vrijeme stanari uluce Ljudevita Gaja u našem gradu negoduju. Ulica je doslovno pretvorena u blatnjav poljski put, a promet kamiona sa obližnjih gradilišta iz dana u stvara veliki problem stanarima. Ljudi su ogorčeni, a ovih smo dana zaprimili nekoliko pritužbi građana. Sreli smo mladu obitelj sa dvoje djece kako zaobilaze oštećene rubove kolnika i blato na cesti. “Ovakva situacija traje već danima, teško je pronaći normalan dio staze ili ceste, a kući obuća je puna blata. Gdje god se okreneš sve je u blatu.” – govori nam majka dvoje djece. “Djecu nosimo na rukama jer neke dijelove je gotovo nemoguće zaobići, a da se djeca potpuno ne zaprljaju.”
Kontaktirali smo i nadležne gradske službe za nadzor u ovakvim situacijama, obzirom da se radi o izvođačima radova na stambenim objektima koji se ne pridržavaju propisa. Iz grada su nam odgovorili kako su nadležne institucije komunalnih redara na terenu te djeluju u skladu sa zakonom propisanim ovlastima komunalnog redarstva. Stanarima ostaje utjeha da će se izlaskom gradskih nadležnih službi na teren i stanje ubrzo popraviti.
Sport
“Dan D” i velika prilika: Treba proći Mirona i evo Gorice na završnici Kupa…
Košarkaši Gorice u srijedu u 19 sati igraju možda i najvažniju utakmicu ove sezone: u osmini finala Kupa Krešimira Ćosića na svom parketu dočekuju Đakovo, a ulog je plasman na završni turnir Kupa
Vijesti
PODUZETNICI PAŽNJA Stiže Fiskalizacija 2.0! Evo što se sve mijenja od 2026. godine
Ukidaju se brojni obrasci, uvodi se stroga sigurnosna regulativa, a poduzetnike čeka dvogodišnja tranzicija na obvezni eRačun.
Hrvatska od 1. siječnja 2026. ulazi u najveću digitalnu promjenu svog poreznog sustava do sada: uvodi se obvezno izdavanje i zaprimanje elektroničkih računa (eRačuna) i automatska fiskalizacija u stvarnom vremenu. Promjena zahvaća sve poduzetnike u zemlji – prvo one u sustavu PDV-a, a od 2027. i sve ostale – s ciljem modernizacije poslovanja i ukidanja dijela birokratskih procedura. Novi sustav funkcionirat će kroz automatizirane poruke prema Poreznoj upravi, a temeljit će se na digitalnoj razmjeni dokumenata između pristupnih točaka. Kako će sve izgledati u praksi i što poduzetnici moraju napraviti da se pripreme? Donosimo u nastavku pojašnjenje Porezne uprave.
Elektronički račun u strukturiranom, strojno čitljivom obliku postaje pravilo u međusobnom poslovanju poduzetnika u Hrvatskoj. Za razliku od PDF-a, eRačun omogućuje automatsku obradu podataka, ali i integrirani postupak fiskalizacije. Porezna tijela tako dobivaju podatke odmah, bez podnošenja dodatnih obrasaca.
Obveza se uvodi u dvije faze. Od 1. siječnja 2026. svi obveznici PDV-a morat će izdavati i zaprimati eRačune, dok će poduzetnici izvan PDV-a biti dužni samo zaprimati ih. Druga faza kreće 1. siječnja 2027., kada i ti isti obveznici počinju i izdavati eRačune. Razmjena papirnatih računa ostaje moguća jedino u poslovanju s partnerima u Europskoj uniji i šire.
Cilj uvođenje eRačuna želi omogućiti brže procese, manji trošak obrade, veću točnost podataka, bolju usklađenost sa zakonima i ekološki napredniji način poslovanja. Hrvatski model stvara i temelje za digitalnu razmjenu drugih poslovnih dokumenata.
Kako će cijeli proces izgledati?
U novom sustavu, razmjena eRačuna odvija se između tzv. pristupnih točaka – softverskih rješenja koje poduzetnici mogu koristiti putem informacijskih posrednika ili vlastitih rješenja. Proces je u potpunosti automatiziran. Dakle, izdavatelj šalje eRačun primatelju. Zatim, softver izdavatelja izdvaja definiran set podataka i šalje fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi, a isto radi i softver primatelja. Porezna uprava potom uspoređuje podatke u stvarnom vremenu.
Ključnu ulogu u razmjeni eRačuna imaju informacijski posrednici. Propisani su im najviši sigurnosni standardi jer se od 2026. svrstavaju među ključne subjekte prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti. Moraju dokazati sigurno postupanje s podacima, imati ISO/IEC 27001 certifikate i proći testove sukladnosti. Ako njihovo rješenje nije ispravno, Zakon o fiskalizaciji predviđa najstrože prekršajne kazne. Popis posrednika koji zadovoljavaju uvjete Porezna uprava će objavljivati na svojim mrežnim stranicama.
Foto: ClickerHappy/pexels.com
Nadalje, brojne evidencije i obrasci više neće biti potrebni jer ih zamjenjuje automatizirani sustav fiskalizacije. Ključno mjesto bit će nova FiskAplikacija Porezne uprave, koja će poduzetnicima omogućiti pregled fiskaliziranih podataka, upravljanje ovlaštenjima, uvid u statuse računa i informativnu prijavu PDV-a za određeno razdoblje.
Što je s malim poduzetnicima?
Kako bi olakšala prilagodbu, Porezna uprava razvila je aplikaciju MIKROeRAČUN namijenjenu malim i srednjim poduzetnicima koji nisu u sustavu PDV-a. Tijekom 2026. uz pomoć aplikacije mogu zaprimati i fiskalizirati eRačune, dok od 2027. mogu i izdavati račune. Aplikaciji se pristupa kroz ePoreznu, a uključuje i besplatno čuvanje eRačuna u propisanim rokovima.
Što poduzetnici moraju učiniti?
Kako bi se pripremili na promjene, poduzetnici moraju odabrati pristupnu točku i o tome obavijestiti Poreznu upravu, imenovati osobu ovlaštenu za fiskalizaciju i prilagoditi vlastite procese, uključujući povezivanje roba i usluga s Klasifikacijom proizvoda prema djelatnostima (KPD), jer se ti podaci moraju iskazivati na eRačunima.
Riječ je o koracima koje će većina tvrtki morati obaviti do kraja 2025., kako bi spremno dočekale prvu fazu obveznog eRačuna.
Fiskalizacija 2.0 označava početak nove ere digitalnog poreznog izvještavanja u Hrvatskoj. Iako će mnogim poduzetnicima zahtijevati prilagodbu. Promjene dolaze brzo, stoga će poduzetnici morati na vrijeme prilagoditi kako bi nove obveze dočekali spremni i izbjegli kazne.
Sport
‘Mi ćemo na Maksimiru igrati finale Svjetskog prvenstva. A oni će možda i rotirati…’
Senad Harambašić, trener NK Kurilovca, u subotu je okončao prvenstvenu jesen, a u ponedjeljak je stigla vijest koja je ionako povijesni trenutak učinila još malo posebnijim. Kurilovec ide u goste Dinamu!
Jedna noć je prespavana, dojmovi su se malo slegli, ali Kurilovec na Maksimiru i dalje je vruća priča. Nevjerojatna utakmica očekuje Kurilovčane, apsolutno najveća u nešto manje od osam desetljeća klupske povijesti. Bila bi takva koga god da je ždrijeb donio, jer riječ je o četvrtfinalu Kupa Hrvatske, o nikad ranije dosegnutim visinama, ali ovako je još slađe.
Kurilovec gostuje kod Dinama na Maksimiru… I dalje zvuči nestvarno.
– Dinamo je za nas i klub i institucija zbog kojeg su puno puta ruke u Kurilovcu bile u zraku. Puno puta smo se zbog Dinama veselili, volimo i “brundati” ako nešto u Dinamu ne štima, jer znamo što je Dinamo, središte cijelog ovog dijela nogometne Hrvatske… I nije problem reći da je to klub koji nam je svima drag. A sad smo dobili priliku prvi put igrati službenu utakmicu protiv Dinama, u četvrtfinalu Kupa Hrvatske… Fenomenalno – zadovoljan je trener Senad Harambašić.
Neki su u Kurilovcu priželjkivali Goricu, jer to bi značilo da će jedan naš klub sigurno igrati u polufinalu, drugi su sanjali istrčati na Poljud, vjerojatno pred najmanje desetak tisuća gledatelja, ali dominirala je jedna želja.
– Kad bi analizirali ždrijeb, sve što smo i koga smo mogli dobiti, zapravo nam je najveća želja bila da igramo doma, pred našim navijačima. Tu bi imali barem nekakvu osnovu za osjećati se malo ugodnije. Ovako, kad idete Dinamu na Maksimir… Mislim da je za nas to u ovom trenutku finale Svjetskog prvenstva. I naravno da ćemo imati veliki motiv u smislu dokazivanja, ali i borbe za svoj klub, za svoj Kurilovec, za grad Veliku Goricu. Siguran sam da ćemo se prezentirati najbolje što budemo mogli u tom trenutku, na što ljepši i bolji način – ne dvoji trener Senad.
I sve je to lijepo, doživljaj će biti top, ali nemojte sumnjati da Coach Harambašić već razmišlja kako napakostiti Dinamu na terenu, da već secira sve detalje…
– Prije svega sam uzeo kalendar svih Dinamovih utakmica, nadajući se da će Dinamo proći u Europi, da će i krajem veljače igrati Europsku ligu, ali i znajući da tri dana poslije idu na Poljud. S obzirom na rotacije igrača, kojih će morati biti, naravno da se čovjek tu nekako stavlja u poziciju da možda i postoji šansa da se mi barem malo pokažemo u što pozitivnijem izdanju – pažljivo bira riječi Senad, potpuno svjestan da će ovo biti sudar dvaju nogometnih svjetova.
– Tko god ide u Maksimir, čak i kad pričamo o svijetu HNL-a, zna da za bilo kakav uspjeh mora imati i sreće, a pogotovo to vrijedi za nas, za jednog četvrtoligaša. Naravno da nas sve to i motivira, jer znamo i da će tu utakmicu pratiti velik broj naših ljudi. Nadam se da će na utakmici biti cijela naša nogometna škola, uz njih i još veliki broj naših ljudi, pa ako ih još smjeste na jug, moglo bi biti zanimljivo. Vjerujem da bi se tu moglo skupiti i do 500-tinjak naših ljudi… Bit će, naravno, i domaćih navijača, tako da se nadamo jednoj lijepoj atmosferi, da ćemo doživjeti nešto što do sad nismo imali prilike.
Kurilovčani su povijest ispisali 5. studenog pobjedom nad Istrom, a sad se opet piše povijest… Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Uspije li Kurilovec izbaciti iz Kupa Dinamo u Maksimiru, bit će to daleko najveća senzacija u povijesti ovoga natjecanja, ali taj detalj neće sputati kurilovečki duh. Pa će Zdenko Sovina u televizijske kamere sa smiješkom otkriti:
– Uoči ždrijeba imali smo tri želje: prva je Dinamo u četvrtfinalu, druga Hajduk u polufinalu, a treća Gorica u finalu!
U prijevodu, Kurilovec je na tri utakmice od trofeja.
– Odličan je plan – sa smiješkom kaže i trener Senad, uz dodatak:
– Možemo mi pričati što god hoćemo, sve do onog trenutka kad utakmica počne. A onda će igrači na terenu najbolje osjetiti što je Dinamo i koliko se mi s njima možemo nositi, odnosno što možemo napraviti da se prezentiramo u što ljepšem svjetlu.
U ljepuškastom svjetlu prezentirao se Kurilovec i cijele ove jeseni, koja je okončana s 2-2 protiv Tigra iz Svete Nedelje. Igralo se u Rakitju, bio je to gorički trenerski obračun, Senad s jedne i Damir Grlić Cico s druge strane, a na kraju je svakome pripao po bod. I Kurilovec je jesen zaključio na šestome mjestu 3. NL Centar.
– Našu polusezonu pratilo je i dosta okolnosti koje nam nisu išle na ruku. Imamo u rosteru 24 igrača, ali morali smo se jako puno “krpati” zbog velikog broja ozljeda i suspenzija, tako da smo i kod Cice došli s prepolovljenim igračkim kadrom. Unatoč tome, sustav koji smo stvorili omogućio nam je da do kraja ostanemo postojani, koncentrirani i fokusirani da izvučemo najviše što smo mogli u ovom trenutku – kazao je Senad i dodao:
– Utakmica je bila živopisna, vratili smo se od minus dva do iksa, a pritom je kod rezultata 2-2 imamo i mi situacija za otići u pobjedu, odnosno izgubiti… Na kraju ne znam tko je koga više grlio, ja Cicu ili on mene, jer smo na kraju svi bili zadovoljni što smo po nešto uzeli, odnosno svatko po bod.
I to je bilo to od kurilovečke nogometne jeseni. Ostaje još samo u petak odraditi domjenak, pa slijedi kratki rastanak i punjenje baterija. Neophodno punjenje baterija, jer pred Kurilovčanima je izazovno proljeće… Koje će tog 4. ožujka imati i svoj Dan D!
-
Vijestiprije 2 danaVelikogorički županijski sud danas u zoni visokog rizika
-
Sportprije 3 danaFOTO Startala 5. Super malonogometna liga VG 2025
-
Kulturaprije 1 danNova izložba “Medicina u Turopolju” – od asanacije i rodilišta do ratne bolnice i Veterinarske stanice
-
Najaveprije 15 sati“Dupli” Petek na Gorice zove na još! Milina na štandovima i prilika za dobro djelo