Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Najave

Otvorene prijave za Girls Code Camp 2026 – besplatan STEAM kamp za djevojke

Kamp u Mariji Bistrici namijenjen je djevojčicama od 12 do 15 godina koje žele učiti programiranje i robotiku bez predznanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Otvorene su prijave za Girls Code Camp 2026, besplatan edukativni kamp namijenjen djevojčicama u dobi od 12 do 15 godina iz cijele Hrvatske koje žele naučiti osnove programiranja, robotike i digitalnih tehnologija. Kamp će se održati u Mariji Bistrici, u terminima tijekom lipnja i kolovoza 2026., a prijave su otvorene do 1. lipnja. Broj mjesta je ograničen.

Program se provodi u okviru projekta She Creates Change i inicijative EIT Urban Mobility, s ciljem poticanja interesa djevojčica za STEM područja te razvoja digitalnih i kreativnih vještina. Sudionice će kroz praktične radionice i timski rad učiti kako tehnologija može pomoći u rješavanju stvarnih izazova, posebno u području održive urbane mobilnosti i razvoja pametnih gradova.

Kamp se održava u Parku drvenih skulptura u Mariji Bistrici, gdje će edukativni dio biti povezan s boravkom u prirodi i aktivnostima na otvorenom. Organizatori ističu kako je program osmišljen tako da djevojčicama pruži poticajno i sigurno okruženje u kojem mogu razvijati ideje, učiti kroz praksu i suradnju te steći više samopouzdanja u korištenju tehnologije.

Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija raste najbrže u Hrvatskoj! od 2015. do danas skočila najviše po BDP-u

Od 2015. do 2023. bilježi najveći prosječni godišnji rast BDP-a po stanovniku, a rast su najviše pogurali građevina, poljoprivreda i uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.

Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.

Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.

Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Velika Gorica u vrhu Hrvatske po NPOO sredstvima! Za škole odobreno čak 66 milijuna eura

66,1 milijun eura za pet projekata.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay/pexels.com

Velika Gorica osigurala je 66,1 milijun eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za izgradnju i dogradnju osnovnih škola, čime se svrstala među gradove koji su povukli najviše sredstava u Hrvatskoj. Riječ je o pet projekata kojima je cilj osigurati uvjete za jednosmjensku nastavu i poboljšati školsku infrastrukturu.

Prema podacima portala Gradonačelnik.hr, najveći pojedinačni iznos, 25,1 milijun eura, odobren je za izgradnju Osnovne škole Kurilovec. Za novu školu u Rakarju/Plesu osigurano je 22,7 milijuna eura, dok je 9,9 milijuna eura namijenjeno rekonstrukciji i dogradnji Osnovne škole Vukovina sa sportskom dvoranom. Izgradnja škole u Šćitarjevu dobit će gotovo 4,9 milijuna eura, a dogradnja škole u Novom Čiču blizu 3,5 milijuna eura.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar poručio je kako su ova ulaganja temelj za uvođenje jednosmjenske nastave i ravnopravne uvjete za sve učenike, istaknuvši da je riječ o investiciji u budućnost grada i kao i djece koja žive u gradu.

Na nacionalnoj razini do sada je odobreno gotovo 1,3 milijarde eura za projekte izgradnje i dogradnje škola, od ukupno raspoloživih 1,8 milijardi eura. Za školske sportske dvorane odobreno je 178,8 milijuna od predviđenih 200,9 milijuna eura. Sredstva su dodijeljena kroz 30 poziva za ukupno 340 projekata.

Iako su u većini slučajeva nositelji projekata županije, oko trećine projekata vode gradovi. Nakon Zagreba, među gradovima koji su povukli najviše sredstava nalaze se Velika Gorica, Osijek, Pula, Zadar, Vinkovci, Karlovac, Samobor, Split, Šibenik i Zaprešić.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica obilježava Svjetski dan zdravlja besplatnim pregledima i savjetovanjem

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Patronažna služba Velika Gorica

Povodom Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. travnja, Patronažna služba Velika Gorica organizira preventivnu akciju za građane s ciljem podizanja svijesti o važnosti brige za zdravlje.

Građani će tom prilikom imati priliku besplatno izmjeriti krvni tlak i razinu šećera u krvi, ali i dobiti stručne savjete o zdravim životnim navikama. Akcija je usmjerena na prevenciju kroničnih bolesti te poticanje odgovornijeg odnosa prema vlastitom zdravlju.

Događaj će se održati u Domu zdravlja Velika Gorica, u utorak, 7. travnja 2026. godine, u vremenu od 8 do 10 sati.

Nastavite čitati

Sport

Veliki petak, veliki izazov: ‘Ništa još nismo napravili, želimo biti što više!’

Nogometaši Gorice u petak u 18.15 sati gostuju kod Varaždina, koji trenutačno drži “europsku” poziciju na tablici. Uspije li Gorica opet slaviti na stadionu Varteks, prići će domaćinu na samo tri boda…

Objavljeno

na

Objavio/la

Na Gradskom stadionu u Velikoj Gorici ovih je dana vladao mir. Dobro, nije da i inače ima nekakvih turbulencija, ali dodatan spokoj uoči reprezentativne stanke donijela je ona fenomenalna pobjeda protiv Rijeke, novi odmak od borbe za ostanak i općenito dojam koji je ostao. Gorica je došla na svoje, Mario Carević sve je bliži onome što želi, onome na čemu svih ovih proteklih mjeseci radi sa svojim suradnicima, a budući da je liga izjednačena kao što jest, sve se brzo okrenulo. I Gorica u ovom trenutku ima više argumenata za gledati prema gore nego prema dolje.

Počevši od petka u 18.15 sati, kad na stadionu Varteks kreće prva utakmica posljednjeg, četvrtog kruga HNL-a. Točno 12 dana nakon Rijeke.

– Sigurno svakom treneru dobro dođe u određenom periodu takva stanka da nemamo utakmica. Igrom slučaja, zbog vremenskih uvjeta, nismo igrali ni prijateljsku utakmicu, žao mi je što je tako ispalo zbog igrača koji nisu u ritmu, ali ovima koji igraju stalno pauza je dobro došla. Kompletni smo, vratili su nas se iz reprezentacija Kavelj, Vrzić i Gashi, nadam se da će svi biti spremni. Radili smo dosta dobro, imali smo tri dana slobodno nakon Rijeke, uspjeli smo odmoriti i tijela i glave. Fokusirali smo se na neke stvari za koje vjerujem da ih možemo raditi bolje, ali u dobrom smo nizu i sad treba ostati fokusiran do kraja – kaže trener Carević.

Uvijek će, kao i svi treneri, naglasiti da je važna samo prva sljedeća utakmica, no ovoga puta ukazala se potreba i pogledati korak ili dva u budućnost.

– Čeka nas naporan ritam utakmicu, trebat će nam svaki igrač, morat ćemo rotirati i zato moramo biti maksimalno spremni i fokusirani. Igrat ćemo svaka tri-četiri dana, moramo jako paziti kako doziramo napore, da ostanemo svježi. Znamo da nas već u srijedu čeka polufinale Kupa s Dinamom, velika utakmica za nas, ali ne bih stavio fokus na tu utakmicu, jer Varaždin je za nas prva sljedeća utakmica. I iznimno je važna – ističe Carević.

Vukovar je na 11 bodova minusa na posljednjoj poziciji, a eventualnom pobjedom kod četvrtoplasiranog Varaždina može Gorica prići na samo svom protivniku na samo tri boda. I perspektive se otvaraju…

– Malo smo prodisali, s obzirom na to da smo se odvojili na tablici, da imamo zalihu bodova, a ova momčad po profilu igrača puno bolje egzistira kad nije prevelik pritisak. Kad toga nema, možemo ponuditi bolju igru, a samim time i rezultat. U dobrom smo ritmu, ali ništa još nismo napravili. Želimo skupljati bodove, želimo biti što bolje plasirani, a na kraju ćemo vidjeti što je naša realnost. Kup ćemo zasad staviti sa strane, ali bez obzira na protivnika, na to što je Dinamo favorit, vjerujem u moje igrače, vjerujem da možemo i tu nešto napraviti – ambiciozan je trener Gorice.

Goričani su znali imati problema s Varaždincima, uvijek su zahtjevan protivnik, ali nedavna pobjeda u četvrtfinalu Kupa, na istom ovom stadionu, pokazala je da se može.

– Bit će ovo bitno drukčija utakmica. Svaki put kad igramo protiv njih kažem da je Varaždin zbilja, vrlo konkurentan i znaju igrati na rezultat, imaju dobre pojedince prema gore, dosta su dobri i u tranziciji… Ako im ostavimo malo više prostora, oni će to kazniti, jer imaju gore dobre pojedince. Fokus je na nas, a malo je i teško pripremati utakmice s Varaždinom. Znaju se dobro prilagoditi, nekad izađu sa četiri, nekada s pet, ali rekao bih da nema tu velikih tajni. Znaju oni nas, znamo mi njih, igrali smo već više puta. Utakmica će se lomiti na detaljima, na inspiraciji pojedinca, a ja se nadam da ćemo mi zadržati tu defenzivnu stabilnost. Dugoročno, to je ključ dobrog rezultata. Prema naprijed stvaramo puno šansi, vjerujem da će tako biti i ovoga puta, a nadam se da će i realizacija biti dobra – zaključio je Carević i za kraj poručio:

– Veselim se utakmici! I jedni i drugi igramo dobar nogomet, vjerujem da će utakmica biti baš dobra.

MOGUĆIH PRVIH 11 GORICE

Matijaš – Perić, Filipović, Čabraja – Trontelj, Kavelj, Pozo, Bogojević – Pršir, Pavičić – Erceg

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno