Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Vijesti

Festival Oglede otkazan zbog straha od nedostatka sigurnosti! Ačkar – Grad je siguran u svakom pogledu

Festival suvremene umjetnosti, planiran od 2. do 4. listopada, neće se održati.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matej Marjanović

Oglede festival, koji se trebao održati od 2. do 4. listopada 2025. u Velikoj Gorici, otkazan je. Organizatori su odluku donijeli nakon višemjesečnih priprema, a kao glavni razlog naveli “osjećaj nesigurnosti i nedostatka podrške u trenutačnim društvenim okolnostima”.

U priopćenju stoji kako je u proteklim mjesecima uložen značajan trud u organizaciju, no unatoč tome nisu uvjereni da bi mogli osigurati uvjete dostojne izvođača, publike i svih uključenih.

“Nažalost, u okolnostima u kojima se trenutačno nalazimo i unutar podjela koje se osjećaju u cijelom hrvatskom društvu i zajednici, iz objektivnih razloga se ni mi ne osjećamo dovoljno sigurno ni podržano da bismo mogli odgovorno i profesionalno provesti festivalske programe, niti možemo jamčiti sigurnost ni uvjete dostojne izvođača, publike i svih uključenih”, poručuju iz organizacije.

Na otkazivanje festivala, za N1 se osvrnuo i gradonačelnik Krešimir Ačkar. “Žao mi je zbog otkazivanja festivala, kojeg mi kao grad podržavamo u svakom segmentu pa i financijski. Koji su razlozi organizatora nije mi jasno i ne želim ulaziti u to. Samo mogu naglasiti da je naš grad siguran u svakom pogledu i takav će i ostati”, poručuje Ačkar.

Nastavite čitati

Vijesti

Besplatna predavanja o novcu i financijskoj pismenosti vraćaju se u Veliku Goricu

Počinje jesenski ciklus radionica o financijskoj pismenosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Nakon ljetne stanke, Goričani ponovno imaju priliku sudjelovati u besplatnim edukacijama o financijskoj pismenosti i osobnim financijama. Sedmo predavanje iz ciklusa “Kvalitetno upravljanje novcem i financijska pismenost” održat će se u utorak, 23. rujna, s početkom u 18 sati u prostoru Poduzetničkog inkubatora.

Ovoga puta tema predavanja nosi naslov “Novac – alat ili imperativ našeg života?”, a cilj je kroz interaktivno izlaganje približiti građanima kako novac može biti sredstvo za postizanje životnih ciljeva. Sudionici će moći čuti što znači održavati financijski balans, zašto je važno pažljivo planirati osobne prihode i rashode te kako naučiti uživati u onome što već imamo.

Program edukacija pokrenut je uz podršku Grada Velike Gorice, a u proljetnom dijelu održano je šest radionica na kojima su polaznici stekli osnovna znanja o financijskoj pismenosti i načinima kako ih primijeniti u svakodnevnom životu.

Ulaz je slobodan, no broj mjesta ograničen. Sudjelovanje je moguće osigurati isključivo uz prethodnu prijavu, a svi detalji dostupni su na službenim stranicama projekta.

Nastavite čitati

Najave

Manifestacija “Kaj to fino diši v Čiču” vraća se u Staro Čiče! Saznajte koji se gulaš kuha ove godine

10 ekipa odmjerit će kulinarske vještine, a program donosi i sadržaje za najmlađe.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Starom Čiču ove se subote, 20. rujna, održava treće izdanje kotlić manifestacije “Kaj to fino diši v Čiču”. Natjecanje počinje u 12 sati, a 10 prijavljenih ekipa ove će godine pripremati gulaš od junetine, što je ujedno i zadana tema. Proglašenje pobjednika predviđeno je u 17 sati.

“Ovogodišnja tema je junetina. Tradicionalno se svake godine trudimo da tema bude drugačija kako bi svima bilo interesantnije. Do sad teme su bile šarolike, ali da olakšamo posao našem amaterskom, ali vrlo stručnom žiriju, ove godine je samo jedna tema zadana”, objašnjava predsjednica Udruge mještana “Čičak” Staro Čiče, Martina Podgorski.

Uz natjecanje u kuhanju, program donosi i sadržaje za djecu. ” Za našu dječicu i mlade su organizirane radionice koje će voditi članice Udruge Čičak, bit će i trampolina, face painting i igre prirodnim materijalima”, rekla je predsjednica.

Organizatori su i pripremili goste iznenađenja, kako kažu “malu pjevačku skupinu” koja će s nastupom krenuti u 15 sati, dok je degustacija natjecateljskih jela predviđena za oko 16:30.

Manifestacija se održava na livadi Stara Odra, iza vatrogasnog doma u ulici Jurja Habdelića, a posjetiteljima će put olakšati postavljeni putokazi. Organizaciju, uz Udrugu mještana “Čičak”, podupiru i mjesne udruge, DVD Staro Čiče, Podružnica udruge umirovljenika Velika Gorica, Mjesni odbor te NK Ban Jelačić, a financijski dio pokrili su lokalni sponzori te Grad Velika Gorica.

Nakon nekoliko godina u kojima je loše vrijeme odgađalo održavanje, ovog puta organizatori s optimizmom dočekuju sunčanu subotu. “Pozivamo sve ljude, male i velike, željne zabave i lijepog druženja da dođu u Staro Čiče”, poručuje Podgorski.

Nastavite čitati

Sport

Gradonačelnik i ministar otvorili radove: Počela gradnja centra za starije

U trenutku kad otvaramo radove na prvom centru za starije, preostaje nam jedino već početi planirati gradnju sljedećeg takvog centra, kazao je gradonaćelnik Ačkar, koji je gradilište obišao u društvu ministra Piletića

Objavljeno

na

Na lokaciji između Interspara i Poduzetničkog centra, uz Aveniju Pape Ivana Pavla II., počela je gradnja Centra za starije. Tom je prilikom u naš grad došao i resorni ministar Marin Piletić, koji je buduće gradilište obišao u društvu gradonačelnika Krešimira Ačkara i njegovih suradnika.

– Zadovoljstvo mi je biti ovdje, u Velikoj Gorici, i svjedočiti početku radova na jednom od najvećih centara za starije koje financira Vlada RH, što kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti, što kroz vlastita sredstva, uz sufinanciranje lokalne zajednice. Mi smo 2023. odlučili da ćemo financirati osam, a nakon javnog poziva osigurali smo sredstva da u svakoj županiji koja se javila na poziv financiramo po jedan centar za starije i da omogućimo nove smještajne kapacitete. Još su važnije i izvaninstitucijske usluge, kao što su pomoć u kući, dnevni boravak, poludnevni boravak, dostava obroka… Na taj način, nakon desetljeća zanemarivanja ulaganja u ovaj sektor važan starijima i umirovljenicima, Vlada je pokrenula jedan od najvećih infrastrukturnih projekata socijalne skrbi – rekao je ministar Piletić i dodao:

– Centar u Velikoj Gorici omogućit će 102 smještajna kapaciteta, ali i više od 500 izvaninstitucijskih usluga, što znači da će više od 600 naših stariji moći ovdje potražiti socijalne usluge koje im nedostaju. Na taj način podići ćemo svijest, ali i ulogu lokalne zajednice u brizi za starije na dosad neviđenu razinu. Zahvaljujem gradonačelniku Ačkaru, kao i velikogoričkoj Udruzi umirovljenika, koji su prepoznali potrebe, javili se na javni poziv Vlade i zajedno s ostalih 17 centara za starije definitivno podižu kvalitetu socijalnih usluga u svojoj lokalnoj zajednici. A samim time i u Hrvatskoj.

Realizacija ovog projekta bitno će unaprijediti kvalitetu života naših starijih sugrađana, koji jedva čekaju da ta priča krene.

– Našim umirovljenicima ovaj će Centar značiti izuzetno puno. Imamo velik broj umirovljenika na području našega grada. Kao Udruga brojimo više od 2500 članova i mogu reći da smo najveća umirovljenička udruga u Zagrebačkoj županiji. Potrebna nam je jedna ovakva institucija, to nismo imali dosad i jako se veselimo onome što dolazi – kazala je Vera Šebek, predsjednica Udruge umirovljenika Velike Gorice.

Zadovoljan je, naravno, i sam gradonačelnik Ačkar, svjestan potreba naših sugrađana.

– Prvenstveno želim zahvaliti Vladi RH i našem resornom ministru Marinu Piletiću na prepoznavanju važnosti ovakvog projekta za šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj. Sad kad krećemo graditi ovaj dom, na nama je da počnemo planirati gradnju novog centra za starije, budući da na područuju našega grada živi gotovo 14.000 umirovljenika, a samo 2500 ih je aktivno u udrugama. Posebno je važno naglasiti da će uz 102 smještajna kapaciteta tu biti i izvaninstitucionalne usluge za naše sugrađane, koji to zaslužuju – istaknuo je gradonačelnik i nastavio:

– Ne bi ovo bilo moguće u financijskom smislu, jer tu se radi o 14,6 milijuna eura, bez pomoći Vlade RH, koja je osigurala šest milijuna eura. Nalazili smo se u trenutku koji mnogi zaboravljaju, kad nije bilo toliko novca iz europskih fondova, ali Vlada na čelu s premijerom osigurala je novac iz vlastitog budžeta kako bi ipak unaprijedila ovaj segment, koji je bio zanemaren dosadašnjih godina. Puno bi lakše bilo govoriti o centrima za starije i staračkim domovima da ih je već nekoliko izgrađeno na području grada i županije, ali činjenica je da je 2025. počela gradnja na prvom centru javne namjene na području Zagrebačke županije. Nadamo se da će radovi ići po predviđenoj dinamici i tempu te da ćemo na zadovoljstvo svih naših sugrađana što prije dobiti sve što zaslužuju.

Prema riječima resornog pročelnika Domagoja Ilečića, projekt bi trebao biti završen u sljedećih godinu i pol.

– Predviđeni rok završetka radova je proljeće 2027., nadamo se da će izvođač ispoštovati rokove iz ugovora i da ćemo kroz godinu i pol dana imati završen projekt. Izvođač radova raspolaže sa svom mehanizacijom i ljudstvom, spreman dočekuje početak radova. Ovo će biti jedan od većih domova u Hrvatskoj, na površini tri puta većoj od susjednog Poduzetničkog inkubatora, na gotovo šest tisuća kvadrata. Uz sve ostalo, u ovom će Centru biti i fizikalna terapija, što je izuzetno bitno našim sugrađanima, budući da nemamo dovoljno termina i kapaciteta. Također, tu će biti i ambulanta opće prakse, što će dodatno povećati standard zdravstvene skrbi, a ukupno gledajući dobit ćemo jedan reprezentativan objekt, koji će nuditi brojne usluge našim sugrađanima – rekao je Ilečić.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici zauzeli visoko 3. mjesto po neto dobiti

Prema analizi FINA-e, Gorički poduzetnici ostvarili su 205,9 milijuna eura dobiti, a ključnu ulogu odigrao je Lidl Hrvatska.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Iako je šesti grad po veličini, Velika Gorica zauzela je treće mjesto u Hrvatskoj po visini ostvarene neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Prema podacima FINA-e, tvrtke sa sjedištem u Velikoj Gorici ostvarile su 205,9 milijuna eura dobiti, što ih smješta odmah iza Zagreba i Splita.

Analiza pokazuje kako je deset najvećih hrvatskih gradova u prošloj godini imalo dominantan udio u poslovanju domaćih poduzetnika, 52,3 % poduzetnika, 54,9 % zaposlenih, gotovo dvije trećine ukupnih prihoda te čak 72 % ukupne neto dobiti, piše Gradonačelnik.hr.

Zagreb predvodi ljestvicu s 5,6 milijardi eura neto dobiti, što čini čak 78 % neto dobiti poduzetnika iz deset vodećih gradova. Iza njega slijedi Split s 294,5 milijuna eura, dok je Velika Gorica, zahvaljujući prvenstveno poslovanju tvrtke Lidl Hrvatska, treća s gotovo 206 milijuna eura. Rijeka je četvrta s 196,9 milijuna, a potom slijede Osijek (159,6 milijuna), Varaždin (150,4 milijuna), Dubrovnik (149,4 milijuna), Rovinj (143,8 milijuna), Poreč (134,7 milijuna) i Zadar (131,5 milijuna eura).

Zanimljivo je da Velika Gorica, iako treća po neto dobiti, zauzima tek deveto mjesto po broju poduzetnika, peto po broju zaposlenih i četvrto po ukupnim prihodima. To pokazuje da nekoliko velikih tvrtki može značajno utjecati na ukupne rezultate grada.

Velika Gorica se tako svrstala među vodeće gospodarske centre zemlje, a podaci potvrđuju kako njezini poduzetnici, unatoč manjem broju tvrtki u odnosu na druge gradove, ostvaruju snažne rezultate na nacionalnoj razini.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno