Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Vijesti

Velikogorički županijski sud danas u zoni visokog rizika

Objavljeno

na

Specijalna vozila - županijski sud

Iako su nedjeljna prijepodneva obično mirnija i opuštenija, prostor oko “Rojca” od ranih prijepodnevnih sati bio je pod budnim policijskim okom, a promet je povremeno bio ograničen. Pred zgradom županijskog suda u Velikoj Gorici uočena su polocijska vozila te specijalno vozilo za prijevoz osoba koji su pod najvišim stupnjem pratnje, odnosno jednostavnim riječnikom predstavljaju opasnost za okolinu prilikom transporta i privođenja na saslušanje. Sve je trajalo nešto više od dva sata, a za to vrijeme su pripadnici specijalnih hrvatskih postrojbi bili u pripravnosti na ključnim točkama ispred županijskog suda u Velikoj Gorici. Javnosti nije poznato tko je osoba koja je privedena u svrhu provođenja istražnih radnji ali u kuloarima se spominjalo ime Srđana Mlađana, iako je obzirom na dosašnju praksu sličnih sigurnosnih mjera moguće da se ovdje radilo o osobama sa međunarodnih tjeralica.

 

Nastavite čitati

Vijesti

Rogla u prosincu, Sljeme u veljači – počinju upisi u dječju školu skijanja

Objavljeno

na

Objavio/la

Klokan sport i ove zime organizira školu skijanja za djecu, a programi će se održati na Rogla i Sljeme. Termin na Rogli je od 26. do 30. prosinca, dok je Sljeme rezervirano za razdoblje od 2. do 6. veljače. Školica je namijenjena djeci od 5 do 14 godina, a prijave su već otvorene.

Roditelji koji žele upisati dijete mogu se javiti putem e-maila [email protected] ili direktno kontaktirati organizatore, Tomislava na 095 316 2776 i Filipa na 091 769 3145. Osim glavnih termina, najavljeni su i vikend programi tijekom siječnja i veljače, kao i individualni treninzi za djecu koja žele dodatnu pažnju instruktora.

Polasci su organizirani iz Velika Gorica, Sesvete i Novog Zagreba.

Nastavite čitati

Najave

“Sve istine o medu” – što je istina, a što mit? Evo gdje možete saznati sve informacije

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels/Towfiqu barbhuiya

U Društvenom domu Kuče će se u subotu, 9. prosinca u 18 sati, održati predavanje pod nazivom “Sve istine o medu”, na koje poziva Udruga žena Kuče. Posjetitelji će imati priliku čuti kako med utječe na organizam te na koji način ga pravilno koristiti.

Prema najavi organizatorica, predavanje je zamišljeno kao praktičan i razumljiv pregled najvažnijih činjenica o medu i imunitetu. Cilj je razjasniti što je znanstveno utemeljeno, a što se temelji na dugogodišnjim, ali pogrešnim uvjerenjima o djelovanju meda. Poseban naglasak bit će na pravilnoj upotrebi meda u svakodnevnoj prehrani.

Iz Udruge žene Kuče pozivaju sve zainteresirane mještane i posjetitelje da dođu, bez obzira na predznanje.

 

Nastavite čitati

Vijesti

Kako napraviti božićne ukrase od starih knjiga? Otkrijte na novoj radionici

Objavljeno

na

Objavio/la

U srijedu, 10. prosinca, u 18 sati, u Središnjem odjelu za odrasle u Gradskoj knjižnici održat će se božićna radionica na kojoj će sudionici naučiti kako izraditi blagdanske ukrase od otpisanih knjiga. Radionicu vode knjižničarke Danijela Pralas i Maja Petrošević, a sudjelovanje je besplatno uz obaveznu prijavu.

Program je nastao kao rezultat stručne mobilnosti knjižničnih djelatnica u sklopu Erasmus+ programa, realizirane u knjižnicama Pietro Acclavio i Oodi. Stečena iskustva pretočena su u radionicu koja spaja održivost, edukaciju i praktičan rad.

Radionica je namijenjena svima koji žele kreativno provesti prosinačku večer i pritom naučiti kako starim knjigama dati novi život. Knjižnica osigurava sve materijale, no zbog ograničenog broja mjesta potrebno se prijaviti putem telefona na 01 6222 948 ili e-maila na [email protected].

Nastavite čitati

Vijesti

Krampusovanje u Gudcima – malo šiba, puno smijeha!

Tradicionalno okupljanje ispred društvenog doma privuklo je više posjetitelja nego ikad, uz veselo druženje, obilazak sela i čuvanje lokalne tradicije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Petra Šnajder

U Gudcima je jučer ispred društvenog doma održano tradicionalno “Krampusovanje”, na kojem se okupio iznimno velik broj djece i roditelja iz mjesta i okolnih sela. Tijekom druženja, koje su organizatori proveli u opuštenoj i obiteljskoj atmosferi, najmlađi su upoznali Svetog Nikolu i krampuse, a događaj je zaključen obilaskom sela.

Prema riječima organizatora, odaziv je bio najveći do sada te je nadmašio sva očekivanja. Djeca su s posebnom znatiželjom dočekala dolazak Svetog Nikole koji je najmlađima dijelio slatkiše, dok su krampusi simbolično uručivali šibe. Iako poznati po “strašnom” izgledu, mještani ističu da su ih djeca prepoznala kao dio igre i tradicije pa straha gotovo da nije ni bilo.

Nakon druženja kod doma, Nikola i krampusi obišli su selo kako bi pozdravili i one koji nisu mogli doći na središnji dio događanja. Time je, poručuju organizatori, još jednom potvrđeno da je riječ o običaju koji okuplja zajednicu i čuva dio lokalne kulturne baštine.

Krampus, kao figura prisutna u europskoj folklornoj tradiciji, predstavlja simboličnu suprotnost Svetom Nikoli jer dok Nikola nagrađuje dobrotu, krampus podsjeća na nestašluke. Upravo ta ravnoteža čini ovaj običaj zanimljivim i pedagoški prepoznatljivim, a u Gudcima ga nastoje očuvati i prenijeti mlađim generacijama.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno