Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Sport

Tržnica nogu ima nove cijene: Pršir predvodi Goricu, neki rasli, neki padali…

Specijalizirana nogometna stranica Transfermarkt ažurirala je vrijednosti igrača u HNL-u, u kojoj je najveći skok napravio napadač Lokomotive Aleks Stojaković. Što se tiče Gorice, promjena na vrhu nema, ali promjena ima…

Objavljeno

na

Objavio/la

U nedjelju je završila 2025. godina u SuperSport HNL-u, kao završni čin poslužio je poraz Gorice na Rujevici (1-0), a od tog trenutka postalo je kristalno jasno tko je gdje po pitanju klubova u HNL-u. Dinamo prvi, Hajduk drugi, a naša Gorica na sedmome mjestu, na pet bodova ispred posljednjeg Osijeka…

Dan poslije, kao poseban dodatak, stigle su i pojedinačne procjene učinjenog u prvoj polovici sezone u HNL-u. Naime, čuveni Transfermarkt, najmjerodavniji dostupan izvor po pitanju vrijednosti igrača na tržištu, objavio je nove cifre. One stare su ažurirane, u nekim slučajevima uvećane, u nekim drugim umanjene, a gledajući HNL u cjelini, odskočio je jedan igrač – Lokomotive!

Aleks Stojaković, slovenski napadač iz redova Lokosa, “skočio” je za ogromnih 620 posto, jer dosadašnja vrijednost bila mu je 125.000 €, a nakon ažuriranja je došao na 900.000 €.

Ogroman iskorak napravio je i mladi branič Hajduka, 18-godišnji Branimir Mlačić, kojeg se povezuje i s nekim velikim klubovima, u prvom redu s milanskim Interom. . Mlačić je prije ažuriranja vrijedio 800.000 eura, a sad mu je vrijednost procijenjena na četiri milijuna eura, što je skok od 400 posto.

Dinamov Ismael Bennacer bio je najvrjedniji igrač lige s vrijednošću od deset milijuna eura, ali on je u novom ažuriranju pao na devet milijuna, koliko vrijedi i Toni Fruk, najbolji igrač lige po izboru kapetana. Njegov suigrač iz Rijeke Niko Janković doživio je najveći pad, i to od tri milijuna eura…

Što se tiče Gorice, na vrhu liste ostao je Jurica Pršir, koji ulazi u posljednjih šest mjeseci ugovora, a možda mu baš zato vrijednost i nije narasla sa 1,5 milijuna eura. Na istoj razini ostao je i prvi sljedeći najvrjedniji igrač Gorice, Slovenac Žan Trontelj, koji je na 800.000 eura, a na trećemu mjestu je Iker Pozo. Sjajnu jesen Španjolac je iskoristio da mu vrijednost skoči sa 500.000 na 750.000 eura.

Na pola milijuna eura od rujna je bio i Filip Čuić, koji je sad također napredovao, ali nešto manje nego Pozo. Čuićeva procijenjena vrijednost sad je 650.000 eura, jednako kao i u slučaju Ante Kavelja, koji je ostvario najveći skok. U samo tri mjeseca “skočio” je za 400.000 eura!

Luka Vrzić također je napredovao, sad vrijedi 450.000 eura, što je skok u odnosu na dosadašnjih 300.000, a svoju vrijednost kroz posljednja su tri mjeseca povećali i Marijan Čabraja te Medin Gashi.

S druge strane, tu je i skupina onih čija je vrijednost išla prema dolje. Vanja Pelko tako više ne vrijedi 400.000 nego 300.000 eura, identičan pad zabilježio je i Jakov Gurlica, a Ivan Fiolić pao je s 300.000 na 200.000 eura. Vrijednost polako pada i 32-godišnjem Jakovu Filipoviću, ali samo u brojkama, jer na terenu i u svlačionici od neprocjenjive je važnosti, a godine su važan faktor i u slučaju Ante Ercegu. Starom majstoru u 37. godini vrijednost je procijenjena na 50.000 eura…

Gledajući klubove, Gorica je na pretposljedjem mjestu, s ukupnom vrijednošću od 8,6 milijuna eura.

Nastavite čitati

Najave

Župa Velika Mlaka priprema božićni koncert – “radujmo se zajedno”

Tradicionalni glazbeni program i božićni sajam nude priliku za druženje, zabavu i podršku uređenju crkve,

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Župa Velika Mlaka/FB

Župa Presvetog Srca Isusova iz Velike Mlake organizira tradicionalni božićni koncert u nedjelju, 28. prosinca, s početkom u 17 sati. Nakon koncerta, posjetitelji će moći sudjelovati na božićnom sajmu koji se ove godine održava u podrumu nove crkve.

Uz glazbeni program, posjetitelji sajma moći će uživati u toplim napicima, kobasicama i fritulama, dok čekaju izvlačenje dobitnika tombole s vrijednim nagradama. Svi dobrovoljni prilozi namijenjeni su uređenju nove crkve.

“Pozovite prijatelje, obitelj i susjede i radujmo se zajedno”, poručuju.

Nastavite čitati

Sport

Spartansko obaranje ruku: Vikinzi iz Gorice uzeli dvije medalje u Varšavskoj!

Velikogorički klub obaranja ruke Viking VG sudjelovao je na turniru u Zagrebu, na kojem je zlatnu medalju osvojio Dorian Azenić, a srebrnu Edi Šprajcer

Objavljeno

na

U moru sportskih udruga u našem gradu, svih vrsta i oblika, svoje je mjesto pronašao i KOR Viking VG. Ovo “KOR” skraćenica je za klub obaranja ruke, a iza ove priče krije se skupina Velikogoričana koja uživa u ovakvoj vrsti nadmetanja. Imaju i svoj prostor za treninge, sve su brojniji, a već imaju i neke lijepe rezultate iza sebe.

U tom smislu i s tim povodom oglasili su se iz ovog mladoga kluba nakon turnira u Zagrebu u nedjelju. U dvorani Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera u Varšavskoj ulici okupila se elita ovoga sporta u Hrvata, turnir je ponio ime “Spartanac”, a na njemu su i Velikogoričani imali što za reći.

– Odličan je turnir iza nas. Vikinzi su krenuli u napad, a na kraju se nešto i osvojilo – oglasili su se iz kluba.

– Čestitke Dorianu Azeniću na zlatnoj medalji na desnu ruku u kategoriji 85+, kao i Ediju Šprajceru na srebrnoj medalji u kategoriji do 85 kg. Čestitke i Maksimilijanu Pokupecu, Matku Štambuku i Andreju Azeniću na dobrim i uzbudljivim mečevima, iako su na kraju ostali bez medalje – dodali su “vikinzi” u svojoj objavi.

Obaranje ruke antička je sportska disciplina koja je oživljena u Kaliforniji tijekom 50-ih godina prošlog stoljeća, a nacionalni savezi postoje u 82 zemlje svijeta. Uključujući i Hrvatsku, u kojoj su Velikogoričani sve aktivniji. Kako to otprilike izgleda u praksi, na turniru? Ovako nekako…

Sve u svemu, zanimljiva priča, lijepi rezultati… Samo naprijed!

Nastavite čitati

Vijesti

Društvo žena Buševec prvi put u školskoj humanitarnoj akciji: pomoć stigla na kućne pragove

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Društvo žena Buševec/FB

Društvo žena Buševec ove se godine prvi put uključilo u školsku humanitarnu akciju “Božićni valovi dobrote”, koju je Osnovna škola Vukovina provela u suradnji s Pučkom kuhinjom Velika Gorica, s ciljem prikupljanja prehrambenih i higijenskih potrepština za obitelji i pojedince kojima je pomoć najpotrebnija.

Zajedničkim angažmanom prikupljeni su paketi osnovnih potrepština, a dio njih članice Društva žena Buševec osobno su prevezle i uručile korisnicima.

Ova suradnja označila je prvi zajednički iskorak Društva žena Buševec u spomenutoj humanitarnoj akciji, a iz udruge poručuju kako je iskustvo bilo iznimno pozitivno. Posebno su istaknule dobru suradnju s Osnovnom školom Vukovina, koja je bila ključna u organizaciji i provedbi akcije.

“Zahvaljujemo se OŠ Vukovina na prekrasnoj suradnji. Nadamo se da ćemo ovu uspješnu i vrijednu suradnju nastaviti i iduće godine, na dobrobit svih kojima je pomoć najpotrebnija”, poručuju iz Udruge žena Buševec.

Nastavite čitati

Sport

Putuju li i Goričani u Amerike? Kratak vodič za navijače u kockastom…

Očekuje se između osam i deset tisuća navijača na svakoj od tri utakmice hrvatske reprezentaciji u skupini Svjetskog prvenstva 2026. Skupo je, daleko je, zahtjevno je, ali mnogi će krenuti u avanturu…

Objavljeno

na

Svjetsko prvenstvo 2026. bit će najveći nogometni turnir u povijesti, prvi s 48 reprezentacija i prvi koji se istodobno održava u tri države. Kanada, Meksiko i Sjedinjene Američke Države ugostit će nogometni spektakl koji će trajati više od mjesec dana, a navijači iz cijelog svijeta već mjesecima planiraju svoje putovanje. Hrvatski navijači posebno imaju razloga za uzbuđenje jer Vatrene očekuje izazovna, ali atraktivna skupina i putovanje kroz tri velika sjevernoamerička grada, a svemu tome razveselit će se i Velikogoričani koji vole i mogu pratiti hrvatsku reprezentaciju. Na svakom velikom natjecanju uoči utakmica mogu se sresti naši sugrađani, nema sumnje da će ih biti i preko oceana, koliko god to bilo zahtjevno i skupo..

Svjetsko prvenstvo traje od 11. lipnja do 19. srpnja 2026. Turnir će imati rekordnih 16 gradova domaćina, od čega 11 u Sjedinjenim Državama. Kanada će imati dva grada domaćina, dok će Meksiko ugostiti utakmice u tri velika nogometna središta. Očekuje se više od pet milijuna prodanih ulaznica, što će ovo Svjetsko prvenstvo učiniti logistički najzahtjevnijim u povijesti FIFA-e.

Hrvatska je smještena u skupinu L, a putovanje kroz grupnu fazu uključivat će tri grada u dvije države. Prvu utakmicu, protiv Engleske, Hrvatska igra 17. lipnja u Dallasu, u jednoj od najvećih američkih sportskih metropola. Nakon toga slijedi put u Kanadu, gdje će 24. lipnja protiv Paname igrati u Torontu, gradu poznatom po velikoj hrvatskoj zajednici koja će zasigurno stvoriti domaćinsku atmosferu.

Treća utakmica skupine, u kojoj se za bodove borimo s Ganom, igra se 27. lipnja u Philadelphiji, gradu s bogatom sportskom tradicijom i stadionom koji je već ugostio brojne međunarodne događaje. Takav raspored znači da će hrvatski navijači prijeći velik broj kilometara, ali i doživjeti raznoliku kombinaciju američke i kanadske sportske kulture.

– Očekujemo između osam i deset tisuća navijača iz Hrvatske na svakoj utakmici naše reprezentacije. No u taj broj ne ubrajamo dijasporu, tako da ćemo imati još brojniju podršku, veću nego na Svjetskom prvenstvu u Kataru – kaže Željko Bulić iz udruge Mi Hrvati.

Ako prođemo dalje kao prvi, igrat ćemo s jednom od drugoplasiranih ekipa iz ostalih skupina. Ako prođemo kao drugi, čeka nas netko od osvajača grupu.

Ulaznice za Svjetsko prvenstvo prodaju se u fazama, a za većinu navijača najvažnija je javna prodaja koju FIFA otvara nekoliko mjeseci prije početka turnira. Sustav prodaje funkcionira po principu prijave i ždrijeba, što znači da zainteresirani navijači trebaju imati registriran FIFA račun i biti spremni na brzu reakciju.

Postoji i kategorija ulaznica za neutralne navijače koje nisu vezane uz određenu reprezentaciju, a za one koji žele na sve tri utakmice grupe opcija su i paket ulaznica za cijelu skupinu. Cijene su više nego na prethodnim SP-ima (od 60 dolara), ali interes navijača pokazuje da će većina ulaznica rasprodati vrlo brzo.

Dvije početne faze već su gotove, a u tijeku je i treća faza prodaje, “Random Selection Draw”, koja traje od 11. prosinca do 13. siječnja. U ovoj fazi navijači koji su se registrirali mogu aplicirati za ulaznice za određene utakmice. Faza funkcionira po principu lota, što znači da će zainteresirani dobiti šansu za kupnju ulaznica prema nasumičnom odabiru. Sve informacije o ulaznicama dostupne su na službenim stranicama FIFA-e.

Kako doći na Svjetsko prvenstvo? Putovanje u Sjevernu Ameriku zahtijeva značajno planiranje. Letovi za Dallas, Toronto i Philadelphiju razlikuju se po cijeni, ali već sada je jasno da će ulaznice, smještaj i avionske karte zajedno predstavljati ozbiljan izdatak. Navijačima se preporučuje da smještaj rezerviraju što ranije jer bi cijene u tjednima oko utakmica hrvatske reprezentacije mogle drastično porasti. Dobro je provjeriti i opcije domaćeg prijevoza unutar SAD-a i Kanade jer letovi između gradova ponekad mogu biti jeftiniji od putovanja vlakom ili autobusom.

Procjene i izračuni kažu da bi odlazak na tri utakmice grupne faze mogao stajati između četiri i sedam tisuća eura, ovisno o afinitetima i komforu. Odlazak na jednu utakmicu, primjerice na Englesku u Dallas, stajat će negdje između 1600 i 2700 eura, a ako netko poželi ispratiti reprezentaciju sve do naslova svjetskog prvaka, za cijeli turnir trebat će izdvojiti, procjena je, između sedam i 12 tisuća eura. Pa tko voli, tko može…

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno