ktc
Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Sport

FOTO Održan paraatletski miting – na stadion stiglo više od 140 natjecatelja iz cijele Hrvatske

Miting u sklopu Hrvatske paraatletske lige okupio je sportaše iz 16 klubova, a domaćini iz PAK Uspon poručuju da paraatletika raste iz godine u godinu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Gianna Kotroman/Cityportal

Razgovarala: Gianna Kotroman

Danas je održan paraatletski miting u sklopu 2. kola Hrvatske paraatletske lige, koji je na Radnikovom stadionu okupio 144 natjecatelja iz cijele Hrvatske. Natjecanje je organizirao Paraatletski klub Uspon, a uz sportaše, trenere, asistente i suce na stadionu se okupilo ukupno oko 200 do 250 ljudi.

Predsjednik PAK Uspon i hrvatski paraolimpijac Velimir Šandor istaknuo je kako je zadovoljan odazivom, ali i uvjetima koje imaju.

“Sretan sam kad vidim ovoliko ljudi, parasportaša, znam da radimo izuzetno dobre stvari jer počeli smo s tridesetak sportaša, a došli smo do brojke od 150 natjecatelja. Imamo izvrsne bacačke uvjete, sretan sam da možemo tolike ljudi ugostiti. Zahvalan sam Gradu Velikoj Gorici koji nas podržava, ŠRC-u koji nam daju odlične uvjete, stadion je stalno pokošen, otvoreno je 0-24 pa možemo doći bilo kad trenirati. Imali smo 155 prijava, ali došlo je 144 natjecatelja, plus prateće osoblje, treneri, asistenti, suci, dakle brojka je oko 200-250 ljudi”, poručio je Šandor.

Naglasio je i da je u Velikoj Gorici nastupila kompletna postava bacačke paraatletske reprezentacije, te da je Uspon posljednjih godina među tri najbolja kluba u Hrvatskoj, a taj plasman žele zadržati i ove sezone.

Na stadionu je bio i predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić, koji je poručio kako je Velikoj Gorici čast ugostiti natjecanje ovakvog značaja.

“Čast nam je i ove godine ugostiti ovaj turnir na našem gradskom stadionu. Došlo je oko 150 natjecatelja iz cijele Hrvatske. Od Slavonije pa sve do Dalmacije. Mi kao sugrađani možemo biti ponosni na naš Paraatletski klub Uspon, način na koji to rade, način na koji se bore u cijeloj ovoj sportskoj priči i mogu naglasiti kako su nam jedna velika inspiracija. Ta njihova nepokolebljiva volja zaista je inspiracija svima nama. Hvala im i hvala gospodinu Šandoru što se još jedne godine potrudio oko organizacije ovog turnira”, rekao je Bekić.

Među sudionicima bila je i Jelena Vuković, dopredsjednica PAK Pula i trenerica, koja je u Veliku Goricu stigla s ekipom od 16 sportaša, koja je i sama postigla impresivna postignuća.

“Inače sam paraolimpijka, nastupila sam na četiri paraolimpijade, od toga u Ateni 2004. osvojila broncu u bacanju diska, svjetska i europska prvakinja, dvaput sam rušila svjetske rekorde, jednom u bacanju diska, a drugi put kugle. Inače dolazim iz sportske obitelji. Moja prva ljubav je bila košarka, nakon toga sam počela vozit utrke u kolicima. Jedan dan sam došla na stadion, počela sam bacati te su mi rekli da sam rođena za bacanje kugle i diska, da imam sve predispozicije. I tako danas slavim 30 godina od svog prvog nastupa, dakle davne 1996”.

Mitingu su se pridružili i parasportaši iz PAK Agram iz Zagreba, kako njihov predsjednik Branko Omazić objašnjava, najviše je onih u kolicima.

“Ovdje imamo 13 atletičara u raznim kategorijama, najviše onih u kolicima. To je neki trend u Zagrebu, nitko ih neće uzeti u svoj klub, ali mi hoćemo, kod nas su oni uvijek dobrodošli. Dosta smo dobro uspjeli s tim projektom, išli smo u kamp u Medulin, Pulu i imamo dosta solidne rezultate. Dosta su uporni”.

Podsjetio se i na same početke Uspona.

“Mi smo prijateljski klub s Usponom, mi smo ga i osnovali, donijeli smo rekvizite i opremu, napravili smo statut, a uključili smo i Šandora koji je već bio reprezentativac. Gledajući kako Uspon radi, mislim da nismo pogriješili. Imaju jedno veliko razumijevanje koji mi nemamo u Zagrebu”, govori Omazić.

Šandor je na kraju poručio kako sezonu Hrvatske paraatletske lige nastavljaju još četiri kola, a za građane ima jednu posebnu molbu.

“Do kraja kola nas čekaju još četiri kola Hrvatske paraatletske lige, s tim da na dva kola (Zagreb i Pula) idu samo natjecatelji koji osvajaju više od 100 razreda bodova. Vinkovci i Split su dva natjecanja na koja bi voljeli odvesti sve svoje članove u punom broju. Za to bi molili ako bi ljudi moglo dobrovoljno donirati da to omogućimo. Nekom je to malo, ali nama to stvarno puno znači”, rekao je Šandor.

Kod za IBAN donosimo u nastavku.

Foto: Gianna Kotroman/Cityportal

Nastavite čitati

Crna kronika

Dvostruka tragedija – žena skočila sa zgrade, u stanu pronađeno tijelo maloljetnice

Objavljeno

na

Danas, 12. travnja oko 10.50 sati, žena se bacila sa stambene zgrade u neposrednoj blizini Policijske postaje Velika Gorica, izvijestila je policija.

Kako doznajemo, radi se o sveučilišnoj profesorici.

Nakon toga, u stanu je pronađeno tijelo maloljetne ženske osobe, a sumnja se da je smrt nastupila kao posljedica nasilne smrti.

Na mjestu događaja u tijeku je očevid, kao i kriminalističko istraživanje kojim će se utvrditi sve okolnosti ove tragedije.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija među vodećima po broju novih doktora znanosti – evo kako stoji u odnosu na ostatak Hrvatske

Najviše doktorata i dalje dolazi sa Sveučilišta u Zagrebu, a žene čine gotovo 58 % svih novih doktora znanosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Tirachard Kumtanom/pexels.com

Zagrebačka županija našla se među pet najuspješnijih u Hrvatskoj po broju novih doktora znanosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini u Zagrebačkoj županiji doktoriralo je 48 osoba, što je sedam više nego godinu ranije, odnosno rast od 17,1 %.

Kako prenosi Župan.hr, kada se gleda odnos prema broju stanovnika, Zagrebačka županija ima 0,15 doktora znanosti na 1.000 stanovnika. Najviše ih u tom omjeru ima Primorsko-goranska županija s 0,30, dok Splitsko-dalmatinska bilježi 0,23. Najveći dio doktorata i dalje se stječe na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je doktoriralo 64,9 % svih novih doktora znanosti u Hrvatskoj.

Žene i dalje čine većinu među novim doktorima znanosti, od ukupno 800 doktorata, 463 su ostvarile žene, što je 57,9 %.

Najviše doktorskih radova napisano je iz područja biomedicine i zdravstva (27,9 %), zatim iz tehničkih znanosti (21,1 %) te društvenih znanosti (17,7 %). Najviše novih doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini od 30 do 34 godine.

Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u obrazovanju (42,4 %), a slijede zdravstvena zaštita i socijalna skrb s 17 %. Doktorski studij u najvećem broju slučajeva financirao je poslodavac (42 %), dok je 37,4 % doktoranada troškove podmirilo samostalno.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Sport

Gorica na Poljudu: ‘Hajduk je sve bolji, ali i mi smo jako motivirani…’

Nogometaši Gorice u nedjelju od 18.30 sati gostuju kod Hajduka na Poljudu, u utakmici u kojoj bi “ponos grada” mogao biti značajno oslabljen neigranjem nekoliko ključnih igrača

Objavljeno

na

Objavio/la

Spektakularna utakmica u polufinalu Kupa u srijedu i poraz 6-3 od Dinama ostao je iza nogometaša Gorice, ali ostale su iza te utakmice i posljedice. Nekoliko igrača je ozlijeđeno, nekoliko upitno, a novi izazov nije ništa jednostavniji nego onaj prethodni – u nedjelju od 18.30 sati vrijeme je za gostovanje kod Hajduka na Poljudu.

– S obzirom na to da smo u srijedu imali zahtjevnu i iscrpljujuću kup utakmicu s Dinamom, drugačija je priprema za gostovanje u Splitu. Imamo i neke probleme s ozljedama, nemamo puni tjedan za pripremu, ali igrači koji će biti u kadru će odgovoriti zahtjevima. Nadam se da ćemo odigrati dobru utakmicu, iako je Hajduk na Poljudu favorit. Nas veseli igrati u takvoj atmosferi, a mislim da će i igrači biti iznimno motivirani i željni dobre izvedbe – rekao je trener Gorice Mario Carević.

Ozbiljan udarac za Goricu je izostanak iskusnog Ante Ercega, a još ozbiljniji bio bi neigranje Ikera Poza, koji je u najmanju ruku upitan. Ne bude li ni kapetana Jurice Pršira, što je također vrlo izvjesno, mogli bi Goričani desetkovani istrčati na Poljud. Međutim, alibiji se neće tražiti, Carević će pokušati složiti što konkurentniji kadar, koji će imati pravo nadati se nečemu na splitskom nogometnom zdanju.

– Mi smo u dobrom nizu jer u zadnjih devet utakmica imamo samo dva poraza od Dinama. Ako želimo rasti kao momčad, nevezano uz rezultat, moramo biti stabilni u svakoj utakmici i napredovati u stvarima u kojima nismo bili dobri te popravljati one koje mogu biti još bolje. Najviše inzistiram da budemo obrambeno stabilni. Protiv Dinama, koji je dosta bolji i kvalitetniji, bili smo u egalu do 60. minute, a onda upali u nekakvu ‘crnu rupu‘, a to je ono što se ne bi smjelo događati, bez obzira na kvalitetu suparnika – govori Carević.

I da, Gorica je u doista dobroj formi, izgleda posloženo i raspoloženo, ali sve bolji je u zadnjih nekoliko tjedana i Hajduk.

– Hajduk je u nekoliko zadnjih kola rasterećen i automatski mu je i izvedba značajno bolja. Kad je tenzija veća i kad si blizu borbe za nešto, onda izvedba može patiti. To je tako. Sad Splićani pokazuju baš ogromnu kvalitetu. Znamo da vole kontrolu posjeda, znamo da žele kontrolirati utakmicu, da imaju dosta jako dobrih pojedinaca, ali u takvoj atmosferi ćemo i mi biti motivirani. I možemo sigurno odigrati dobru utakmicu – uvjeren je trener Gorice.

Bitka za Europu i dalje nije izgubljena, Gorica je na šest bodova od te četvrte pozicije, ali trebat će našim nogometašima pravi pothvat da bi do toga cilja i došli. U tu kategoriju definitivno upada i eventualna pobjeda kod Hajduka, što se dogodilo dvaput u ovih nepunih osam prvoligaških godina. U prvom dolasku na Poljud, još tamo u ljeto 2018., Gorica je slavila 2-0, a pobjeda 4-2 upisana je krajem 2020. godine, u posljednjoj utakmici u kojoj je Goricu vodio Valdas Dambrauskas. I nakon koje je upravo u Hajduk otišao Mindaugas Nikoličius, tadašnji sportski direktor Gorice.

Ove nedjelje Goričane će kao igrači Hajduka dočekati Adrion Pajaziti i Anthony Kalik, ima i u goričkom kadru bivših igrača Hajduka, a malo prije 20.30 sati doznat ćemo tko će se ovoga puta veseliti…

MOGUĆIH PRVIH 11 GORICE
Matijaš – Perić, Filipović, Čabraja – Trontelj, Bakić, Kavelj, Bogojević – Pavičić, Epailly – Sule

Nastavite čitati

Sport

Novi uspjeh za AK Turopolje! Velikogoričani trčali u Slavoniji i vratili se s rekordima

Probijanje leda i novi osobni rekordi.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Atletski klub Turopolje/FB

Atletski klub Turopolje imao je svojih pet predstavnika na 22. Osječkom polumaratonu, koji je ujedno bio i četvrto kolo Hrvatske atletske cestovne lige. Velikogorički trkači u Slavoniji su odradili vrlo solidne nastupe, a najviše razloga za zadovoljstvo imao je Marko Budanko, koji je popravio osobni rekord za više od četiri minute.

Budanko je utrku završio s vremenom 1:37:08 (chip time), dok je službeni „gun time“ iznosio 1:37:21. Osobni rekord ostvario je i Ivan Križanović, koji je s vremenom 1:59:21 prvi put probio granicu od dva sata. Identično vrijeme imao je i Goran Siuc

Ivica Prpa završio je polumaraton u vremenu 1:50:40, dok je Valerija Prpa upisala poseban rezultat, uspješno je istrčala svoj prvi polumaraton te ciljem prošla za 2:14:55.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno