Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

HOTNEWS

Otvorenje mosta u Čičkoj Poljani: most koji donosi prometnu povezanost, ali i povezuje ljude

Most nije samo prometna poveznica, već i dio šire vizije razvoja grada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Svečanim otvorenjem, Čička Poljana i Kuče ponovno su povezani novim mostom koji donosi prometnu povezanost, kraće putovanje do Velike Gorice i bolje uvjete za svakodnevnicu stanovnika.

-Vrijednost ovog mosta daleko nadilazi materijale od kojih je izgrađen. On povezuje ljude, obitelji i zajednice, omogućava svakodnevni život i osigurava budućnost. Ovo je trajni podsjetnik na snagu zajedništva i simbol razvoja za sadašnje i buduće generacije, rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar te zahvalio svim suradnicima, uključujući predsjednike mjesnih odbora Čičke Poljane i Kuča, Darinka Gučića i Stjepana Fabijančića, te svim mještanima na strpljenju i podršci tijekom realizacije ovog dugo iščekivanog projekta.

Novi betonski most, dug 50 metara, zamijenio je stari hrastov most star gotovo 70 godina koji je uništen u poplavama. Most je projektiran s obostranim pješačkim stazama, osiguravajući sigurnost i funkcionalnost za sve korisnike, a ukupna vrijednost investicije iznosi oko 1,2 milijuna eura.

– Ovaj most ne znači samo bolju povezanost s gradom i okolicom, već otvara prilike za razvoj turističkog potencijala našeg kraja. Hvala gradonačelniku i njegovom timu na podršci i razumijevanju značaja ovog projekta za našu zajednicu – istaknuo je Predsjednik Mjesnog odbora Čička Poljana, Darinko Gučić,

Most nije samo prometna poveznica, već i dio šire vizije razvoja Velike Gorice i okolnih mjesta. Kako je gradonačelnik Ačkar naglasio, ovaj most postat će mjesto koje povezuje sadašnje i buduće generacije.

 

Nastavite čitati

Kultura

Galerija Galženica otvara vrata samostalnoj izložbi Glorije Lizde „Neustrašiva mladost“

Predstavlja obiteljske odnose, traume, sjećanja i genetska naslijeđa.

Objavljeno

na

Objavio/la

U petak, 31. siječnja, s početkom u 19 sati, u Galeriji Galženica održati će se samostalna izložba nagrađivane fotografkinje Glorije Lizde pod nazivom „Neustrašiva mladost“.

Autorica je inspirirana ratnim zapisima svog djeda Hasana iz Drugog svjetskog rata, bavi se obiteljskim odnosima, traumom, sjećanjem i genetskim naslijeđem. Kroz fotografije, dnevničke zapise i autoportrete, Lizde reinterpretira djedove opise i dokumentira prostore koje je opisivao – od Bosne i Hercegovine, preko Slovenije, do Hrvatske.

– Prošlost naših predaka nosimo kao neželjeno naslijeđe, čak i kad joj nikada nismo svjedočili. Moj rad spaja arhivske materijale, pejzaže i autoportrete, uspostavljajući dijalog između moje i djedove prošlosti – rekla je Glorija Lizde.

Glorija Lizde dobitnica je Nagrade Radoslav Putar 2022. za najboljeg mladog likovnog umjetnika/cu u Hrvatskoj, a ova je nagrada samo jedno od mnogih priznanja za njezin rad.

Izložba će biti otvorena za javnost do 28. veljače.

Nastavite čitati

Najave

Upisi na intenzivni tečaj gitare u Pučkom

Za tečaj treba donijeti vlastitu gitaru.

Objavljeno

na

Objavio/la

Pučko otvoreno učilište poziva sve ljubitelje glazbe na intenzivni tečaj gitare.

Od 20. siječnja do 20. veljače traju upisi na intenzivni tečaj gitare „Nema zime“, koji će se održati od 24. do 28. veljače 2025.

Tečaj je prikladan za sve, bilo da ste početnik ili već imate predznanje, a u možete birati između klasične ili električne gitare. Uče se osnove harmonije, ljestvica i rastavljenih akorda, pa i popularne tehnike sviranja i poznate pjesme po vlastitom izboru.

Tečaj traje 10 školskih sati, a cijena je samo 35 eura. Jutarnje grupe početi će od 10 sati, a popodnevne grupe od 18 sati.

Važno je napomenuti kako za tečaj ipak trebate donijeti vlastitu gitaru.

Upisati se možete na blagajni Učilišta ili online od 20. siječnja do 20. veljače.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Javna vatrogasna postrojba u potrazi za djevojčicom

Pretražuju pomoću čamaca, quadova i dronova.

Objavljeno

na

Objavio/la

Gorički vatrogasci nastavljaju akciju traganja za djevojčicom s kojom se majka zaputila u rijeku,

Pretražuju područje od Domovinskog mosta nizvodno kroz područje Velike Gorice i krajnjih granica Orle, pomoću čamaca, quadova i dronova.

Majka nestale djevojčice odvedena je na sud, a tamo joj je određen istražni zatvor pod sumnjom na počinjenje kaznenog djela teškog ubojstva bliske osobe.

Nastavite čitati

Moja županija

Čuljak najavila nove projekte socijalne skrbi

Riječ je o radionicama o zdravlju, zdravstvenoj pismenosti i pravima iz socijalne skrbi, te podršci socijalno ugroženim obiteljima s četvero i više djece.

Objavljeno

na

Objavio/la

Socijalna osjetljivost odlika je razvijene društvene zajednice, u kojoj postoji razrađen plan i program pomoći stanovnicima koji su u određenom trenutku života ostali bez dostatne materijalne sigurnosti ili podrške obitelji, a Zagrebačka županija putem Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, značajna sredstva usmjerava u projekte pomoći socijalno ugroženim stanovnicima.

Pročelnica Ksenija Čuljak najavila je da će uz gotovo 340 tisuća eura temeljem Zakona, Zagrebačka županija u ovoj godini županijskom Društvu Crvenog križa dodijeliti i dodatna sredstva.

–Novac je namijenjen za opremanje interventnih timova, te provedbu niza projekta sa županijskim i gradskim društvima. Podsjećam da su u proračunu Zagrebačke županije ove godine osigurana sredstva u iznosu od 68.600 eura za isplatu regresa i božićnica gerontodomaćicama zaposlenima u sklopu projekta „Zaželi“, kojeg provode gradska društva Crvenog križa. Važnost ovog projekta je neprocjenjiva za naše stanovnike kojima je neophodna svakodnevna pomoć u kući – istaknula je Čuljak.

Foto: GDCKVG

A da je to zaista tako, pokazuje i slučaj iz prosinca, gdje je gerontodomaćica doslovno spasila život jednoj korisnici koja je u nesvijesti ležala zaključana u svojoj kući. Nakon što je nije mogla dozvati, pozvala je vatrogasce i druge nadležne službe, koji su provalili vrata i pozvali liječničku pomoć. No, osim svakodnevnih poslova u kući i dostave lijekova, korisnicima nerijetko veću sreću donosi druženje i socijalni kontakt koji imaju putem projekta.

Spomenuta dodatna sredstva od 16.400 eura namijenjena su za provedbu dva nova projekta koja će unaprijediti socijalnu skrb na području županije.

Prvi projekt naziva „Radionice o zdravlju, zdravstvenoj pismenosti i pravima iz socijalne skrbi“ usmjeren je na unaprjeđenje znanja i svijesti osoba u socijalnom riziku o temama vezanim uz zdravlje, prava iz područja socijalne skrbi i važnost zdravstvene pismenosti. Provest će se nizom radionica i edukativnih aktivnosti, gdje će osobe u socijalnom riziku dobiti informacije o zdravim životnim navikama, prevenciji bolesti te dostupnim pravima i uslugama u sustavu socijalne skrbi.

–Na taj način dižemo socijalnu skrb na novu razinu, jer će nove aktivnosti provoditi stručnjaci iz različitih područja, poput zdravstvenih i socijalnih radnika te pravnih savjetnika, kako bi naši socijalno ugroženi građani dobili sveobuhvatne informacije koje će im poboljšati kvalitetu života – objasnila je pročelnica.

Foto: Zagrebačka županija/kreiranje Socijalnog plana

Drugi projekt, „Četiri plus“ provodit će gradska društava Crvenog križa, uz koordinaciju županijskog Društva, a podršku će dobiti socijalno ugrožene obitelji s četvero i više djece s područja Zagrebačke županije.

–To je naša podrška u vrijeme kada troškovi života svakoga dana rastu, a uz poskupljenja namirnica, teško je obiteljima s više djece iznaći novac za dodatne izdatke ili opremanje stambenog prostora osnovnim stvarima. Tako da će putem projekta moći ostvariti pravo na donaciju kućanskih i drugih potrepština – dodala je Čuljak.

Ove aktivnosti obuhvaćene su Socijalnim planom Zagrebačke županije za razdoblje od 2025. do 2027. godine koji je krajem prošle godine prihvatila Skupština Zagrebačke županije, a u kojem su jasno definirane strateške smjernice i plan realizacije socijalnih usluga.

Nastavite čitati

Reporter 444 - 19.12.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.