Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Vijesti

KAKO SMANJITI RIZIK DEMENCIJE Kretanje jača pamćenje i emocionalnu ravnotežu

Kroz ove teme stručnjaci upozoravaju kako je mozak iznimno prilagodljiv organ čije zdravlje uvelike ovisi o svakodnevnim navikama, okruženju i životnim iskustvima. 

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay

Međunarodna javnozdravstvena kampanja Tjedan mozga i ove se godine obilježava diljem svijeta s ciljem podizanja svijesti o važnosti istraživanja mozga i očuvanja mentalnog zdravlja. Kampanja, koja traje od 16. do 22. ožujka, okuplja stručnjake, institucije i građane u više od 100 zemalja.

Ovogodišnje izdanje fokusira se na nekoliko aktualnih tema iz područja neuroznanosti, među kojima su povezanost mozga i kretanja, cirkadijalni ritam te neurobiologija ljubavi. Posebno se naglašava važnost tjelesne aktivnosti, koja potiče stvaranje novih neuronskih veza, poboljšava pamćenje i učenje te doprinosi emocionalnoj stabilnosti.

Demencija kao najveći izazov današnjice

Kroz ove teme stručnjaci upozoravaju kako je mozak iznimno prilagodljiv organ čije zdravlje uvelike ovisi o svakodnevnim navikama, okruženju i životnim iskustvima. Posebna pažnja usmjerena je na demenciju, jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Riječ je o sindromu obilježenom postupnim padom kognitivnih funkcija poput pamćenja, pažnje i rasuđivanja, što značajno otežava svakodnevno funkcioniranje oboljelih.

U borbi protiv tog izazova aktivno sudjeluje Hrvatski zavod za javno zdravstvo kroz europski projekt JADE Health. Riječ je o inicijativi koja okuplja 18 država članica Europske unije s ciljem smanjenja opterećenja demencijom i drugim neurološkim poremećajima.

Zajednička poveznica Tjedna mozga i projekta JADE Health upravo je naglasak na prevenciji. Istraživanja pokazuju da zdrave životne navike, poput redovite tjelesne aktivnosti, kvalitetnog sna i mentalne stimulacije, mogu značajno smanjiti rizik od razvoja demencije.

Prema riječima Danijele Štimac Grbić, voditeljice projekta JADE Health pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo:

”Mozak pamtimo kao nešto što ‘radi samo od sebe’, no istina je da ga svakodnevno oblikujemo svojim navikama – kretanjem, snom, učenjem i odnosima. Upravo zato prevencija mora započeti puno prije pojave prvih simptoma. Kroz JADE Health projekt želimo građanima približiti konkretne načine kako očuvati zdravlje mozga i smanjiti rizik od demencije.”

Tjedni plan za kognitivno vježbanje (15 min dnevno)

Ponedjeljak – Pamćenje + pažnja

  • (5 min) Zapamtite 5 riječi (npr. pas, more, knjiga…)
  • (5 min) Nakon pauze pokušajte ih ponoviti
  • (5 min) Brojanje unatrag od 50

Utorak – Vizualno pamćenje

  • (5 min) Promatrajte 6 predmeta na stolu
  • (5 min) Maknite ih pa ih pokušajte nabrojati
  • (5 min) “Što nedostaje?” (netko makne jedan predmet)

Srijeda – Jezik i koncentracija

  • (5 min) Pročitajte kratki tekst (novine ili članak)
  • (5 min) Prepričajte ga naglas
  • (5 min) Pronađite 5 riječi koje počinju na isto slovo

Četvrtak – Logika

  • (10 min) Križaljka ili lagani sudoku
  • (5 min) Brojanje unatrag po 3

Petak – Svakodnevno pamćenje

  • (5 min) Prisjetite se jučerašnjeg dana (što, gdje, s kim)
  • (5 min) Prisjetite se što ste radili prije 2–3 dana
  • (5 min) Nabrojite 5 stvari koje planirate sutra

Subota – Kreativno razmišljanje

  • (5 min) Smislite kratku priču od 3 riječi (npr. pas, kiša, park)
  • (5 min) Naučite 2–3 nove riječi (strani jezik ili zanimljive riječi)
  • (5 min) Ponovite ih bez gledanja

Nedjelja – Lagano ponavljanje

  • (5 min) Ponovite riječi iz prethodnih dana
  • (5 min) Traženje razlika (slike, novine)
  • (5 min) Duboko disanje i fokus na jednu misao

Nastavite čitati

Moja županija

Povijesni iskorak Siska: milijunsko ulaganje u moderni i održivi javni prijevoz

Ovi projekti predstavljaju snažan razvojni iskorak za Grad Sisak te potvrđuju uspješnost u povlačenju sredstava iz europskih i nacionalnih izvora.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Sisak

U Sisku su danas potpisani ugovori za provedbu dvaju važnih projekata usmjerenih na unaprjeđenje javnog gradskog i prigradskog prijevoza te razvoj održive mobilnosti. Svečanost potpisivanja održana je u gradskoj vijećnici, uz prisustvo gradskog vodstva i predstavnika uključenih tvrtki.

Grad je osigurao značajna bespovratna sredstva kroz poziv za nabavu vozila na alternativni pogon, čime se realizira jedno od najvećih ulaganja u javni prijevoz u povijesti Siska. Ukupna vrijednost projekta iznosi 9,44 milijuna eura, dok se 7,56 milijuna eura financira iz Nacionalni plan oporavka i otpornosti putem Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

U sklopu projekta planirana je nabava 12 novih niskopodnih autobusa na alternativni pogon, koji će značajno unaprijediti kvalitetu javnog prijevoza. Vozila će biti prilagođena osobama s invaliditetom, starijima, roditeljima s djecom te svim korisnicima javnog prijevoza, uz veći stupanj sigurnosti, pouzdanosti i udobnosti.

Osim poboljšanja usluge, novi autobusi donose i ekološke koristi, poput smanjenja emisija štetnih plinova i buke, čime se dodatno podiže kvaliteta života u gradu.

Paralelno s nabavom vozila, provodi se i projekt izgradnje infrastrukture za njihovo punjenje. Planirana je instalacija najmanje 12 punionica za električne autobuse, koje će opsluživati osam solo i četiri midi vozila, čime se dodatno osigurava učinkovit i održiv sustav javnog prijevoza.

Projekt izgradnje punionica financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz program Ministarstva gospodarstva. Ukupna vrijednost tog projekta iznosi 2,16 milijuna eura, dok će se dio troškova, uključujući PDV, podmiriti iz vlastitih sredstava.

U realizaciji sudjeluju i privatni partneri – Novatec d.o.o., Wawa d.o.o., Autobus d.o.o. i Končar d.o.o. – čime se dodatno naglašava važnost suradnje javnog i privatnog sektora u velikim infrastrukturnim projektima.

Gradonačelnik Domagoj Orlić tom je prilikom istaknuo:

”Ovi projekti predstavljaju snažan razvojni iskorak za Grad Sisak te potvrđuju uspješnost u povlačenju sredstava iz europskih i nacionalnih izvora. Ulaganjem u održivi promet ne samo da se unapređuje kvaliteta javne usluge, već se dugoročno smanjuju troškovi, povećava energetska učinkovitost i doprinosi stvaranju modernog, zelenog i otpornog grada po mjeri svih građana”.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Otvoren natječaj za male poduzetnike – dijeli se 50.000 eura za društveno korisne ideje

Program „Pokreni nešto svoje“ nudi financijsku i mentorsku podršku onima koji žele razvijati poslovanje s pozitivnim utjecajem na zajednicu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cottonbro studio/pexels.com

Mikropoduzetnici i oni koji tek planiraju pokrenuti vlastiti posao s društvenim ili ekološkim ciljem mogu se prijaviti na program „Pokreni nešto svoje“, koji organiziraju ACT Grupa i Philip Morris Zagreb, a prijave su otvorene do 12. travnja 2026. godine.

Riječ je o šestomjesečnom programu podrške koji kombinira financijsku pomoć i mentorski rad sa stručnjacima, uz dodatnu vidljivost i prilike za umrežavanje. Ukupna vrijednost potpore iznosi 50.000 eura. Program će obuhvatiti deset odabranih poduzetničkih projekata. Pet najboljih dobit će pojedinačnu potporu od 7.000 eura, dok će preostalih pet dobiti po 3.000 eura.

Cilj programa je potaknuti razvoj poslovanja koje ne donosi samo profit, već i konkretne koristi za društvo ili okoliš, a priliku za prijavu imaju i postojeći poduzetnici i oni koji su tek u fazi osnivanja poslovanja. Osim financijske injekcije, sudionici mogu računati na mentorsku podršku i jačanje poslovnih kompetencija, što bi im trebalo pomoći u daljnjem razvoju i održivosti njihovih ideja. Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Crna kronika

VIDEO Pokušaj provale u Velikoj Buni! Provalnik razvaljivao vrata dok je žena bila u kući, sve je zabilježila kamerom

“Čula sam kao da vrata lupaju”.

Objavljeno

na

U Velikoj Buni danas je zabilježen pokušaj provale u obiteljsku kuću. Nepoznati muškarac pokušao je nasilno ući kroz vrata terase, no pobjegao je nakon što ga je vlasnica primijetila i posegnula za mobitelom.

“Ja danas nisam trebala biti doma nego na poslu, ali sam zbog nekih okolnosti slučajno ostalo doma. Kad je muž otišao, oni su počeli tu lupat, a ja sam bila gore na katu. Čula sam kao da vrata lupaju i nakon kratke pauze, počelo je opet. Kad sam se spuštala s kata, pogledam prema terasi, a ono čovjek nogom pokušava provaliti vrata”, ispričala nam je Vlatka Zgurić Dobrenić, u čiju je kuću provalnik pokušao ući.

Kada mu se približila, muškarac je počeo vikati kako ga netko progoni i želi napasti. U trenutku kada je pokušala snimiti situaciju mobitelom, udaljio se s mjesta događaja.

Vlatka je potom pokušala predvidjeti njegov smjer kretanja kroz kuću, a kako navodi, muškarac je pobjegao vozilom, plavim Golfom s koprivničkim registracijama.

O događaju je odmah obaviještena policija koja je obavila očevid.

Nastavite čitati

Priroda

Prvi dan proljeća! Što kaže Kristijan Božarov, a što naši sugrađani?

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

Danas je i službeno započelo proljeće, godišnje doba koje mnogima donosi novi početak, više energije i osmijeh na lice.

Astronomski gledano, proljeće počinje u trenutku kada se Sunce i Zemlja prividno poravnaju u ravnini ekvatora. Tada na sjevernoj polutki, kod nas, započinje proljeće, dok na južnoj počinje jesen. Kako objašnjava Kristijan Božarov s portala „Kad će kiša“, sve do 2050. godine proljeće će najčešće počinjati 20. ožujka, dok će se u razdoblju između 2050. i 2100. u nekim godinama pojavljivati već 19. ožujka. Tek u sljedećem stoljeću ponovno će se ustaliti 20. ožujka kao prvi dan proljeća.

No, iza svih tih astronomskih objašnjenja krije se ono najvažnije – osjećaj koji proljeće donosi. Povodom prvog dana proljeća sreli smo i pitali naše sugrađane što ih asocira na ovo godišnje doba.

– Dolazak proljeća znači kraj zime i ljepše vrijeme. Više smo vani, šetamo… nekako je život odmah ljepši – rekao nam je sugrađanin Javor.

Za Paulinu proljeće ima i osobnu notu:

– Povezujem ga sa svojim rođendanom. Kad dođe ljepše vrijeme, odmah sam sretnija i sve mi je nekako lakše. Kad se ujutro probudim i vidim sunce, puno se lakše dignem, čak i u šest ujutro.

Sličnog je razmišljanja i Vesna iz Donjeg Podotočja, kojoj je proljeće posebno drago:

– Rođena sam u proljeće i baš ga volim, zato sam i dobila ime Vesna.

Ne zaboravite, sutra je imendan Vesnama! Razveselite svoju Vesnu i uljepšajte joj dan malom pažnjom.

Dulji dani, toplije vrijeme i prve zrake sunca mnogima su dovoljan razlog za bolje raspoloženje, a parkovi, šetnice i terase uskoro će ponovno oživjeti. Jer proljeće, složit će se mnogi, nije samo godišnje doba – to je onaj osjećaj kad napokon malo lakše dišemo (osim onih na “peludnom frontu” – držite se).

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno