Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

CityLIGHTS

Ačkar označio početak nove ere gradskog prometovanja

Autobusi imaju kapacitet 92 putnika i potpuno su prilagođeni osobama s invaliditetom

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović

Velika Gorica je službeno zakoračila u novu eru gradskog prijevoza. Danas s početkom u 10 sati, gradonačelnik Krešimir Ačkar i predsjednik Uprave Arriva Hrvatska, Dražen Divjak, sudjelovali su u prvoj vožnji potpuno novih električnih autobusa.

Ovi moderni autobusi, kapaciteta 92 putnika i potpuno prilagođeni osobama s invaliditetom, od sada voze na lokalnim gradskim linijama, donoseći tišu, čišću i ekološki prihvatljiviju vožnju građanima Velike Gorice.

Polazak prve vožnje bio je s autobusnog kolodvora u Velikoj Gorici, a ukupno pet novih električnih autobusa će od sada prometovati gradskim ulicama.

U suradnji s Arrivom Hrvatska u promet smo uveli pet električnih autobusa koji prometuju na ključnim gradskim linijama. Riječ je o modernim, niskopodnim autobusima prilagođenima osobama s invaliditetom, kapaciteta do 92 putnika. Ovi autobusi tiši su i ekološki prihvatljiviji te doprinose smanjenju buke i emisija štetnih plinova u našem gradu, posebno u najužem centru. Današnja vožnja prilika je da još jednom pokažemo kako ovaj sustav funkcionira u praksi i koliko nam je važno da Velika Gorica ima moderan, održiv i kvalitetan javni prijevoz”,  poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Korak prema čišćem i održivijem javnom prijevozu

Grad Velika Gorica sklopio je sedmogodišnji ugovor s tvrtkom Arriva Hrvatska za obavljanje usluge komunalnog linijskog prijevoza. Samim time, predsjednik Uprave Arriva Hrvatska – Dražen Divjak, poručio je da od danas počinje djelomično uvođenje električnih autobusa u gradski prijevoz Velike Gorice čime će to činiti važan korak prema čišćem i održivijem javnom prijevozu.

Radi se o električnim autobusima VDL Citea SLF 120 Electric, niskopodnim vozilima prilagođenima osobama s invaliditetom. Svaki autobus može prevesti do 92 putnika te je opremljen USB priključcima, sustavom za validaciju karata i audio-vizualnim sustavom za najavu stanica. Baterija snage 180 kW omogućuje doseg od približno 150 km. 

Novi električni autobusi vozit će na linijama 1, 2 i 3, a to je kružna gradska linija, linija prema željezničkom kolodvoru te linija koja vozi od željezničkog kolodvora do poslovne zone Meridian 16.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Traži se najbolji mladi poljoprivrednik! Saznajte kako i do kada se možete prijaviti

20 najboljih sudionika putovat će u Bruxelles na Europski kongres mladih poljoprivrednika

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lisa from Pexels/pexels.com

Otvoren je natječaj za izbor najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika, na koji se do 25. ožujka mogu prijaviti nositelji OPG-a mlađi od 40 godina. Natječaj organiziraju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Jutarnji list i zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.

Prijaviti se mogu mladi poljoprivrednici s projektima koji su provedeni ili su bili u provedbi tijekom 2024. i 2025. godine. Cilj natječaja je istaknuti inovativne i održive projekte te potaknuti mlade da ostanu živjeti i raditi u ruralnim sredinama.

20 najboljih sudionika putovat će u Bruxelles na Europski kongres mladih poljoprivrednika, a njihove priče bit će predstavljene i u Jutarnjem listu.

Više informacija možete pronaći ovdje.

Nastavite čitati

Vijesti

Požari sve češći zbog spaljivanja otpada! Vatrogasci imali 701 intervenciju od početka godine

Apeliraju da se biljni otpad ne spaljuje!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Francesco Paggiaro /Pexels

Broj požara na otvorenom prostoru raste s početkom proljetnih radova, upozorava Hrvatska vatrogasna zajednica. Od 1. siječnja do 10. ožujka ove godine zabilježena je 701 intervencija vatrogasaca, što je 161 više nego u istom razdoblju prošle godine, kada ih je bilo 540.

Unatoč većem broju intervencija, ukupna izgorjela površina je manja. Ove godine izgorjelo je 1189 hektara, dok je u istom razdoblju 2025. godine izgorjelo 1403 hektara. Vatrogasci upozoravaju da je spaljivanje biljnog otpada jedan od čestih uzroka takvih požara te građanima savjetuju da otpad radije kompostiraju ili odlože u reciklažna dvorišta. Ako se odluče na spaljivanje, moraju poštovati lokalne propise.

Za izazivanje požara predviđene su i visoke kazne, od 1.990 do 19.900 eura, uz mogućnost zatvorske kazne.

Ponovno apeliraju na građane da budu oprezni i odgovorni te da je u slučaju požara potrebno odmah nazvati vatrogasce na broj 193 ili Centar 112.

Nastavite čitati

Sport

Velikogorički taekwondoaši uspješni na tri turnira! Zlato u Kninu i nova državna medalja

Četiri medalje s tri turnira.

Objavljeno

na

Objavio/la

Natjecatelji Taekwondo kluba Velika Gorica nastupili su na tri turnira krajem veljače i početkom ožujka, na juniorskom prvenstvu Hrvatske i međunarodnom turniru u Kninu te na međunarodnom natjecanju u Ljubljani, gdje su osvojili jednu zlatnu i tri brončane medalje te ostvarili nekoliko zapaženih plasmana.

Na juniorskom prvenstvu Hrvatske u Kninu brončanu medalju osvojila je Petra Prlić u kategoriji do 46 kilograma. Lana Horvat (-55 kg) i Lejla Lea Kajfeš (-59 kg) natjecanje su završile na petom mjestu, dok je Meri Muža (-52 kg) ovaj put ostala bez plasmana.

Istoga dana u Kninu je održan i međunarodni turnir Knin Open na kojem su nastupili mlađi članovi velikogoričkog kluba. Najuspješniji je bio Matej Turković koji je u kadetskoj kategoriji do 45 kilograma osvojio zlatnu medalju nakon tri pobjede. Do brončanih odličja stigli su Lota Borić u kategoriji mlađih kadetkinja do 30 kilograma te Borna Kralj u kategoriji mlađih kadeta do 30 kilograma.

Seniorke kluba proteklog su vikenda nastupile i na međunarodnom turniru G1 Slovenia Open u Ljubljani. Najbolji rezultat ostvarila je Lana Gavrilov koja je u kategoriji do 49 kilograma zauzela deveto mjesto. Katarina Bačurin (-53 kg) i Dora Habijančić (-62 kg) nastupile su u svojim kategorijama, ali su ovoga puta ostale bez plasmana na snažnom međunarodnom natjecanju.

Nastavite čitati

Vijesti

Policija pojačano kontrolirala vozače – evo koliko ih je uhvaćeno bez pojasa

Akcija je provedena u sklopu koordiniranih aktivnosti s policijama zemalja Europske unije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Policijska postaja Velika Gorica provela je u srijedu, 11. ožujka, preventivno-represivnu akciju nadzora korištenja sigurnosnog pojasa na svom području. Tijekom osmosatne kontrole policija je utvrdila ukupno 11 prometnih prekršaja, od čega se sedam odnosilo na vozače koji nisu koristili sigurnosni pojas.

Akcija je trajala od 7 do 15 sati, a provedena je u sklopu koordiniranih aktivnosti s policijama zemalja Europske unije usmjerenih na povećanje sigurnosti u prometu.

Osim prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, policijski službenici tijekom nadzora evidentirali su još četiri druga prometna prekršaja.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno