Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Vijesti

Završava sezona grijanja! HEP-Toplinarstvo kreće s prelaskom na ljetni režim

Ovime započinje razdoblje tijekom kojeg korisnici mogu obavljati radove na unutarnjim instalacijama grijanja, no prije početka bilo kakvih radova krajnji kupci trebaju kontaktirati ovlaštenog predstavnika suvlasnika ili upravitelja zgrade.

Objavljeno

na

Objavio/la

FOTO: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

HEP-Toplinarstvo je danas započelo s prelaskom na ljetni režim rada toplinskih podstanica, čime službeno započinje završetak ogrjevne sezone 2024./2025. Ova promjena zahvaća više od 130.000 krajnjih kupaca u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću.

Podešavanje automatske regulacije u toplinskim podstanicama trajat će otprilike tri dana, nakon čega će grijanje biti isključeno u svim zgradama priključenima na toplinske sustave. Time započinje razdoblje tijekom kojeg korisnici mogu obavljati radove na unutarnjim instalacijama grijanja u svojim stambenim i poslovnim prostorima.

Iz HEP-Toplinarstva napominju da prije početka bilo kakvih radova krajnji kupci trebaju kontaktirati ovlaštenog predstavnika suvlasnika ili upravitelja zgrade. Njihova je obveza organizirati pražnjenje pogonske vode iz sustava grijanja unutar zgrade, kako bi se radovi mogli izvesti sigurno i pravilno.

Nakon završetka svih radova, predstavnik suvlasnika mora HEP-Toplinarstvu dostaviti pisanu potvrdu kojom se potvrđuje da su radovi dovršeni te da je sustav spreman za ponovno uključivanje toplinske energije.

Radovi na unutarnjim instalacijama moraju biti završeni najkasnije do početka rujna 2025. godine, budući da nova ogrjevna sezona počinje 15. rujna 2025.

Nastavite čitati

Kultura

Dan puhača vraća se u Umjetničku školu Franje Lučića i otvara vrata malim glazbenicima

U subotu, 24. svibnja, mališani će moći poslušati koncert i isprobati puhačke instrumente.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: David Jolić/Cityportal.hr

Umjetnička škola Franje Lučića ponovno otvara svoja vrata najmlađima koji maštaju o glazbenoj karijeri! U subotu, 24. svibnja s početkom u 10 sati, ova ugledna velikogorička škola organizira tradicionalni „Dan puhača”, događaj osmišljen kako bi djeci približio svijet puhačkih instrumenata koji se mogu naučiti u školi – flaute, klarineta, oboe, saksofona, trube, trombona i roga.

Događaj će započeti kraćim koncertom u Koncertnoj dvorani na 3. katu škole. Učenici Puhačkog odjela predstavit će svaki od navedenih instrumenata izvodeći prigodne glazbene skladbe, pružajući tako djeci priliku da čuju raznolikost i ljepotu zvukova koje ovi instrumenti mogu proizvesti.

Nakon koncerta, uslijedit će najzanimljiviji dio za male posjetitelje. Moći će iz prve ruke isprobati svaki od instrumenata. Uz stručno vodstvo profesora i učenika, djeca će imati jedinstvenu priliku osjetiti kako je držati instrument, proizvesti prve zvukove i možda otkriti svoj budući glazbeni put.

Važno je istaknuti da je Puhački odjel Umjetničke škole Franje Lučića prepoznat kao iznimno uspješan. S brojnim nastupima i zavidnim brojem osvojenih nagrada na prestižnim hrvatskim i međunarodnim natjecanjima, ovaj odjel stoji kao primjer predanosti i kvalitete glazbenog obrazovanja koje škola pruža.

Stoga, svi zainteresirani su pozvani da iskoriste ovu jedinstvenu priliku da kroz zvuk i igru otkriju svijet glazbe te se upoznaju s instrumentima koje možda jednog dana požele i sami svirati.

Nastavite čitati

Politika

Dominacija “plavog” i u mjesnim odborima: Ukupno ih je 42, HDZ “osvojio” čak 35!

U sastavu Velike Gorice su ukupno 42 mjesna odbora, a samo su dva od njih i dalje upitna. Većina se mora formirati u Črnkovcu i Starom Čiču, zanimljiv detalj pronašli smo u Kobiliću, a u njih 23 nije ni bilo borbe…

Objavljeno

na

Objavio/la

Na koju god se razinu pogleda, na velikogoričkom području HDZ je uvjerljiv, dominantan pobjednik na ovim lokalnim izborima, počevši od gradonačelnika i Gradskog vijeća, preko gradskih četvrti, sve do – mjesnih odbora. Ukupno ih imamo 42, praktički svako selo i naselje u našem kraju imao i svoje vijeće mjesnog odbora, a HDZ je dominirao i na tom područuju.

Doduše, u više od polovice mjesnih odbora, njih čak 23, HDZ-ova lista bila je jedina koja se kandidirala, pa je u svih tim mjestima pitanje bilo samo koliko će pobjednik dobiti glasova. Gledajući izborne utrke u preostalih 19 mjesnih odbora, HDZ ih je osvojio 12, u tu bi kategoriju naknadno mogla ući još dva, a mjesnu vlast “plava stranka” sigurno neće držati u samo pet mjesnih odbora. Što je točno jedna sedmina…

Krenimo abecednim redom…

Sva 42 glasa i svih pet mandata za MO Bapče dobila je lista HDZ-a s Nikolom Huzjakom na čelu, ali već u Bukovčaku je bilo puno zanimljivije. Jedna pobjeda SDP-a dogodila se upravo ovdje, i to za – dva glasa! Lista SDP-a i partnera, koju je nosila Ivančica Kovaček, dobila je 18 glasova, a HDZ-ova s Ivicom Cerovskim kao nositeljem 16. Ovi prvi imat će tako tri vijećnika, ovi drugi dva.

Lista HDZ-a (nositeljica Ivana Belošević) dobila je svih 316 glasova i svih sedam mandata u MO Buševec Novo Selo, a svih 56 glasova i svih pet mandata u Cerovskom Vrhu dobila je HDZ-ova lista s Antonijem Kosićem na vrhu. U Čičkoj Poljani priča je slična, sva 194 glasa i svih sedam mjesta u vijeću ide HDZ-u predvođenom Darinkom Gučićem.

Najviše glasova, njih 77, HDZ-ova lista (nositelj Saša Kerez) dobila je i u Črnkovcu, no to je bio i jedan od tri mjesna odbora s tri kandidirane liste. HDZ je tako dobio dva mandata, jednako kao i nezavisna lista predvođena Josipom Mihinicom (54 glasa), dok jedan mandat ide nezavisnoj listi predvođenoj Ružicom Begović (34 glasa), koja će odlučivati tko će imati većinu.

U Donjoj Lomnici HDZ  (nositelj Milivoj Dijanežević) je također bio sam, dobio sva 524 glasa i svih devet mandata, dok je Donje Podotočje ponudilo zanimljivu utrku. Tri mandata sa 71 glasom dobila je lista HDZ-a (nositelj Damir Kos), a dva sa 60 glasova nezavisna lista koju predvodi Kristijan Perečinec.

I u Dubrancu je HDZ bio usamljen, lista koju je nosio Željko Hrvojić dobila je 72 glasa i pet mandata, a u Gornjoj Lomnici HDZ-ovci s Draganom Perićem kao nositeljem dobili su svih 120 glasova. Slična je priča i u Gornjem Podotočju, gdje je HDZ-ovu listu nosila Željka Ilečić (77 glasova, svih pet mandata), a HDZ je sam na izborima bio i u Gradićima. Tomislav Šulentić nosio je listu koja je dobila svih 535 glasova i osvojila svih devet mandata.

Na mjesni odbor kojeg neće držati HDZ nailazimo u Gudcima, gdje je sa 102 glasa i četiri mandata slavila nezavisna lista predvođena Petrom Vrdoljakom, a jedan mandat za 32 glasa dobila je lista SDP-a i partnera, koju je nosila Petra Pajtak. Ovo je ujedno i jedini mjesni odbor u kojem se nije kandidirala HDZ-ova lista…

Gustelnica također nije ponudila natjecanje, 33 glasa donijela su listi HDZ-a (nositelj Nevenko Feljan) svih pet mandata, a ista je priča i u Jagodnom, gdje je lista koju je nosio Ivan Sudar dobila sva 102 glasa i svih sedam mjesta u vijeću.

Sve mandate HDZ je osvojio i u Kobiliću, koji se posebno ističe zato što tu HDZ nije bio sam! Kandidirala se i lista SDP-a i partnera, koju je nosila Sanja Jurković-Draganić, no odnos 225-43 u glasovima u korist HDZ-a, čiju listu je nosio Josip Vitez, ostavio je SDP-ovu listu bez ijednoga mandata.

U Kosnici je HDZ s Robertom Ivančićem kao nositeljem (190 glasova) dobio pet mandata, a nezavisna lista koju je nosio Josip Vlašić (66 glasova) dva. U Kozjači je HDZ bio sam, pa je lista koju je nosio Damir Pukšić dobila svih 99 glasova i pet mjesta u vijeću, a borba se povela u selu Kuče. I tu je pobijedio HDZ (nositelj Stjepan Fabijančić) sa 330 glasova, a 195 ih je dobila nezavisna lista predvođena Anom Fabijančić. U mandatima je to šest za jedne, tri za druge…

Bez borbe sve je prošlo i u Lazini, gdje je lista HDZ-a (nositeljica Štefica Matić) dobila 140 glasova i svih sedam mandata, u Lekneno-Trnju, gdje je Darko Huzjak nosio listu koja je dobila 101 glas i pet mandata, kao i u Lukavcu, gdje je Ivica Marčec nosio HDZ-ovu listu, koja je dobila 278 glasova. U taj niz ulazu i Markuševec, gdje je Nikola Cerovski nosio listu koja je dobila sva 82 glasa i pet mandata.

Kao anomalija u svemu ovome dođe Mičevec, u kojem je pobjedu sa 212 glasova odnijela nezavisna lista koju je nosio Vladimir Štarkelj, dok je HDZ-ovoj listi s Držislavom Krasićem kao nositeljem pripalo 137 glasova. Šest mandata otišlo je nezavisnima, tri HDZ-ovcima.

Uvjerljivu pobjedu sa 307 glasova i šest mandata HDZ je ostvario u Mraclinu, gdje je listu nosio Tomislav Krešimir Hubak, a samo jedan mandat dobila je za svojih 99 glasova lista SDP-a predvođena Branimirom Mikšićem.

U Novom Čiču HDZ-ova lista s Čedomirom Tomašićem na čelu bila je sama, pa je svih devet mandata uzela s 241 glasom, a ozbiljna borba povela se u Ogulincu. HDZ je potrebna tri mandata dobio sa 55 glasova za listu koju je nosio Dario Kovačić, dok je SDP-ova koalicija predvođena Martinom Haramina ostala na 46 glasova i dva mandata.

Okuje su također HDZ-u pripale bez borbe, svih 138 glasova dobila je lista koju je nosio Krešimir Dalić, a neizvjesnosti nije bilo ni u Petrovini. Nikolas Mastin nosio je listu HDZ-a koja je dobila 234 glasa i pet mandata, a MOST predvođen Stjepanom Strižakom 90 glasova i dva mjesta u vijeću.

U Rakitovcu je pobjedničku listu HDZ-a ponijela Gordana Brozović, listu koja je dobila 147 glasova i pet mandata, a SDP-ovu, koja je dobila 67 glasova i dva mandata, nosio je Tomislav Kralj.

Slijede nam u ovom nizu još tri mjesna odbora u kojima HDZ nije imao konkurenciju: u Ribnici je lista predvođena Tugomirom Hlopecom dobila 167 glasova i sedam mandata, u Selnici lista koju je nosila Kristina Klarić 81 glasova i pet mandata, a u Sopu Bukevskom je 26 glasova išlo jedinoj kandidiranoj listi, koju je nosio Nenad Radina.

Na drugi mjesni odbor s tri kandidirane liste nailazimo u Starom Čiču, gdje je i dalje sve otvoreno. Martina Podgorski nosila je listu HDZ-a koja je dobila 121 glas, odnosno tri mandata. Dva mandata idu nezavisnoj listi koju je nosio Marijan Plodinec, a dobila je 89 glasova, dok dva posljednja idu SDP-ovoj listi predvođenoj Matijom Dražetićem, koja je dobila 68 glasova. U prijevodu, sve opcije su otvorene…

Poraz je HDZ doživio u Strmcu Bukevskom, gdje je nezavisna lista predvođena Vedranom Đuranom dobila 119 glasova i tri mandata, jedan više nego HDZ-ova lista, koja je dva mandata zaradila sa 60 glasova, gotovo dvostruko manje.

U Šćitarjevu nije bilo natjecanja, lista HDZ-a s Majom Trupčević kao nositeljicom dobila je svih 325 glasova i svih devet mandata, a abecednim redom odmah potom dolazilo do posljednjeg mjesnog odbora u kojem HDZ nije došao do pobjede. U Šiljakovini je, naime, nezavisna lista predvođena Draženom Lučanom (120 glasova) odnijela pobjedu u utrci s HDZ-ovom listom predvođenom Tomicom Gašparcem (68 glasova). Pet mandata ide pobjednicima, dva poraženima.

U Turopolju je lista HDZ-a predvođena Zoranom Smrekarom dobila 166 glasova i šest mandata, dok je onaj sedmi otišao SDP-ovoj listi predvođenoj Markom Mihovljanecom, zahvaljujući 52 dobivena glasa.

U Velikoj Buni lista HDZ-a, koju je nosio Ivan Rak, nije imala rivala, pa je dobila sav 401 glas i dvih devet mandata, a pobjedu je u bitno drukčijim okolnostima HDZ odnio i u Velikoj Mlaki. Listu je nosio Jurica Mihalj, dobila je 616 glasova, a to znači i šest mandata. Nezavisna lista predvođena Đurđom Havidić dobila je 301 glas i tri mandata, dok je lista MOST-a, koju je nosila kandidatkinja za gradonačelnicu Nada Finderle, dobila 197 glasova i dva mandata.

Neizvjesnosti nije bilo u Vukomeriću, gdje je 33 birača dalo svoj glas jedinoj listi, onoj HDZ-ovoj predvođenoj Brankom Matićem, dok svoju posebnost ima Vukovina. Jedino u tom mjesnom odboru svoju je listu ponudila stranka BM365, koju je nosio Tomislav Madžar. Međutim, 91 glas toj je listi bio dovoljan za samo dva mandata, dok je preostalih pet, sa 207 glasova, dobila HDZ-ova lista koju je nosio Mario Karapandžić.

Još malo detaljnije rezultate potražite OVDJE.

Nastavite čitati

Politika

Općine Pokupsko, Kravarsko i Orle sljedeće četiri godine s istim vodstvom

Načelnici Pokupskog i Kravarskog uvjerljivo su odnijeli pobjedu na lokalnim izborima.

Objavljeno

na

Na lokalnim izborima dileme oko načelnika nije bilo u Općini Orle. Naime, dosadašnji načelnik Ervin Vuica (HDZ) bio je jedini kandidat za načelnički mandat, a na izborima ga je podržalo 543 birača.

Božidar Škrinjarić (HDZ) potvrdio je svoj novi mandat s 626 glasova birača, odnosno koji su mu donijeli pobjedu protiv protukandidatkinje Martine Popovčić. Škrinjarić načelničku dužnost obnaša od 1995. godine

Stanovnici Općine Kravarsko dali su povjerenje dosadašnjem načelniku Vladi Kolarecu koji je na čelu općine 30 godina, a za kojeg je glasovalo 523 glasača, odnosno 62,93 %. No, on je za razliku od svojih spomenutih kolega načelnika imao dva protukandidata – Danijela Petraca iz HPSS-a koji je dobio 28,15% glasova, dok je kandidat grupe birača Ivan Kovačić osvojio 6,25 % glasova.

Nastavite čitati

Politika

HDZ-u pobjeda i u gradskim četvrtima: Osvojili i Kurilovec, ostali bez “tuđmanca”!

Na ovim smo lokalnim izborima birali i predstavnike u osam velikogoričkih gradskih četvrti. U njih šest HDZ je odnio pobjedu, jedna je zasad dvojbena, a SDP i partneri pobijedili su u GČ Vladimir Nazor

Objavljeno

na

Objavio/la

Pet listića dobili smo kad smo ove nedjelje izlazili na biralištima, a formatom najmanji među njima bio je onaj na kojem smo birali kandidate za mjesne odbore i – gradske četvrti. Velika Gorica podijeljena je u njih osam, a situacija po pitanju izbornih rezultata ne razlikuje se previše od onih sa gradske razine. Drugim riječima, HDZ i partneri odnijeli su pobjedu i kad je riječ o petom dijelu glasanja…

Nema nikakve dvojbe da će HDZ-ove liste “držati” šest gradskih četvrti u sljedeće četiri godine, postoji mogućnost da se to dogodi i u još jednoj, a zasad sigurno neće imati većinu u samo jednoj.

Ta jedna, drukčija od drugih, gradska je četvrt Vladimir Nazor, u kojoj je koalicija okupljena oko SDP-a dobila šest mandata, ona okupljena oko HDZ-a jedan manje. Pobjedničku listu predvodio je Deniz Kaya Guneš, a ovu drugu Leon Lukinić, pri čemu je razlika bila u samo 16 glasova! Ukupno je za vijeće ove četvrti glasovalo 1068 birača, a u postotcima je to 50,8-49,2.

Riječ je, za one koji možda ne znaju, o četvrti koja je u najužem centru grada, koja obuhvaća i “tuđmanac”, a okružena je Zagrebačkom, ulicom Matice Hrvatske, Kolodvorskom i Kolarevom…

Neizvjesno je kako će se stvari posložiti u GČ Hrvatski velikani, u kojoj je HDZ-ova lista na čelu s Borisom Mužekom dobila pet mandata, najviše, no četiri su pripala SDP-ovoj listi predvođenoj Krešimiru Šafranku, a dva Nezavisnima, odnosno Ivanu Godiniću kao nositelju liste i Zoranu Lovriću. Njih će dvojica praktički odlučivati kako će izgledati većina u ovoj Gradskoj četvrti…

U preostalih šest četvrti, dakle, dvojbi nema. Počevši od Braće Radić, gdje je HDZ (nositelj Ivan Matić) dobio većinskih šest mandata, SDP i partneri (nositelj Tonći Luketa) tri, a MOST (nositelj Tin Peternel), preko Miljenka Granića, gdje je HDZ s Mladenom Arapovićem kao nositeljem dobio devet, s MOST s Ivanom Bekavcem šest mandata, pa sve do Staroga grada, gdje imamo i jednu posebnost. Ne po pitanju rezultata, jer dovoljnih šest mandata dobila je HDZ-ova lista predvođena Ervinom Kolarcem, nego zato što su u vijeće ušle čak četiri liste. Tri mandata dobio je SDP s partnerima (nositelj Berislav Župetić), a o životu u kvartu odlučivat će i Zlatko Rovišan iz MOST-a te nositelj liste nezavisnih Sven Fabijančić.

Svoju posebnost ima i Gradska četvrt Pleso, a ona se očituje u tome da HDZ-ova lista, na čijem je čelu bio Slavko Perković, nije ni imala političkog rivala. Svih devet ljudi s ove liste tako su završili u Vijeću. HDZ je osvojio i Rakarje, s listom koju je prevodio Vedran Zobec dobili su pet mandata, dok će MOST predvođen Ivicom Gašparom imati dva mandata.

Posebno se u velikogoričkom HDZ-u sigurno vesele uspjehu u Kurilovcu, kojeg u prethodne četiri godine nisu “držali”. Na ovim izborima njihova je lista, kojoj je na broju 1 bio župan POT-a Juraj Odrčić, osvojila je sedam mandata, dok je SDP-ova koalicija na čelu s Leom Liscem dobila dva. Na dva mandata ostao je i MOST, pa će dosadašnji predsjednik Vijeća Damir Slojšek također u kvartovsku oporbu.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno