Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Vijesti

Odlazak uz pljesak! Velikogorički vatrogasci ispratili Romana Gotala u zasluženu mirovinu

“Bio je među prvima kada je trebalo pomoći”

Objavljeno

na

Objavio/la

Dugogodišnji član Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica, Roman Gotal, jučer je službeno otišao u mirovinu, a kolege su ga ispratile uz zvukove sirena i zahvale za godine rada, zajedničke smjene te doprinos postrojbi.

Iz JVP Velika Gorica poručili su kako je Gotal tijekom karijere bio prepoznatljiv ne samo kao pouzdan vozač i kolega na kojeg se uvijek moglo računati, nego i kao osoba koja je održavala dobru atmosferu unutar postrojbe. Ističu da je često upravo on bio među prvima kada je trebalo pomoći, ali i netko tko je znao unijeti vedrinu u zahtjevnu svakodnevicu vatrogasnog posla.

“Hvala ti na godinama predanosti, smijehu, savjetima i svakoj odrađenoj smjeni. Jednom vatrogasac — zauvijek dio ekipe. Sretno u mirovini, Romane”, objavili su na svom Facebook profilu.

Nastavite čitati

Vijesti

Pozor, vinogradari! Prijavite zapuštene vinograde zbog opasne bolesti

Podaci će poslužiti Ministarstvu poljoprivrede za planiranje kontrolnih mjera i mogući sufinancirani postupak krčenja zaraženih površina.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Gorica.hr

Vlasnici vinograda i zemljišta gdje su nekad rasli vinogradi na području Velike Gorice imaju rok do 12. ožujka 2026. da prijave svoje parcele Odsjeku za poljoprivredu i ruralni razvoj. Cilj je spriječiti širenje zlatne žutice vinove loze, karantenske bolesti koja ozbiljno ugrožava vinograde u EU.

Vlasnici trebaju dostaviti podatke o zapuštenim i potencijalno zaraženim vinogradima, kategorizirajući ih prema stupnju zapuštenosti. Kategorija 1 odnosi se na zemljišta koja se još mogu lako vratiti u proizvodnju, dok kategorije 2 i 3 označavaju parcele obrasle niskim ili višegodišnjim raslinjem i šikarama. Podaci će poslužiti Ministarstvu poljoprivrede za planiranje kontrolnih mjera i mogući sufinancirani postupak krčenja zaraženih površina.

Zlatna žutica vinove loze prenosi se zaraženim sadnim materijalom i američkim cvrčkom te uzrokuje brzo propadanje trsova i smanjenje prinosa. Vinogradari su zakonski obvezni odmah prijaviti sve sumnjive simptome fitosanitarnim inspektorima ili Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu. Prijava se može izvršiti osobno na adresi Šetalište Franje Lučića 15, telefonom na 01 6269-947 ili mailom na [email protected] , a svi potrebni obrasci nalaze se ovdje.

Nastavite čitati

Sport

Spektakl se bliži: Kurilovečka invazija na Maksimir, telefoni gore, dresovi se traže…

Ostala su još četiri dana do najveće utakmice u povijesti kluba s Udarnika, ogleda s Dinamom u Maksimiru (srijeda, 18 sati), pa nije lako fokusirati se na Gaj Mače u nedjelju. Oko kluba vlada prava euforija u svakom smislu…

Objavljeno

na

Objavio/la

Veliki izazov čeka nogometaše Kurilovca ove nedjelje, na otvaranju proljetnog dijela sezone Kurilovčani će na teško gostovanje kod Gaj Mača, bit će jako važno uloviti ta prva tri boda, uhvatiti zalet za prvenstveno proljeće…

Tako bi nekako, u nekim drugim okolnostima, išla najava utakmice čiji je početak zakazan za nedjelju u 11.30 sati. Ovako, u ovim okolnostima, sretnim i prekrasnim okolnostima, za Gaj Mače u ovom trenutku realno nikoga nije briga! I, da stvar bude još bolja, nikoga nije briga što nikoga nije briga.

Naime, čuli ste već možda za taj detalj, tri dana poslije Kurilovec igra protiv Dinama na Maksimiru u četvrtfinalu Kupa Hrvatske. Drugim riječima, Kurilovec tri dana poslije igra daleko najveću i najvažniju utakmicu u gotovo osam desetljeća svoga postojanja. I zato, koga briga za Gaj Mače…

Doduše, rivali iz Zagorja dali su sve od sebe da preuzmu što važniju ulogu, budući da su odbili prebaciti utakmicu s nedjelje na subotu, možda i petak, čime bi omogućili Kurilovčanima da se što bolje pripreme za povijesni ogled u srijedu. Nešto slično dogodilo se i uoči utakmice protiv Istre 1961 u osmini finala, tad je Dinamo iz Odranskog Obreža odbio napraviti ustupak i pomaknuti utakmicu, pa se pokazalo nevažnim. Neka tako bude i ovoga puta.

– Računaju ljudi valjda da ćemo mi nešto kombinirati, da ćemo štedjeti neke igrače, pa da će na račun toga možda lakše doći do bodova… Neka im bude, mi ćemo svakako dati sve od sebe da do bodova dođemo mi – kaže trener Senad Harambašić, jedan od ljudi iz kluba čiji telefoni ovih dana hoće izgorjeti od poziva.

– Svjesni smo što nas čeka, kakva nas utakmica čeka, ali opet mi je nevjerojatno da je sve ovo izazvalo toliki interes. Evo, baš sam nekidan slao 23 dresa na razne adrese po cijeloj Europi, svi zovu, žele barem na taj način biti dio ove priče…

“Akcija Maksimir” na Udarniku je i službeno započela već prvog dana priprema za proljetni dio sezone, još tamo sredinom siječnja.

– Jako smo motivirani da se što bolje pripreme, jer ovo je ipak malo drukčiji pripremni period. Naravno da svi razmišljamo o toj utakmici protiv Dinama, jer to je jedna od utakmica zbog kojih smo svi mi i počeli igrati nogomet – govorio je tih dana Luka Sedlaček uime svlačionice.

Nimalo u skladu s veličinom i važnošću događaja koji je pred njima, Kurilovčani su najveći dio priprema odradili na komadiću terena s umjetnom travom, često i u kombinaciji s pionirima ili prstićima, koji su bili na drugoj polovici terena, ali motivacija je od početka maksimalno prisutna. Motivacija i zajebancija.

– Evo, ovako će te Hoxha slomiti, ha, ha… – govori jedan igrač drugome nakon što ga na treningu prođe driblingom.

– Je, je, ajde tako uđi Mišiću kad si frajer – govori drugi igrač svome suigraču nakon malo jačeg duela na treningu.

I tako dalje, i tako dalje. Dinamo je u mislima svaki dan, u svakom trenutku, pristupan u svakom razgovoru. Posla tu ima i mentalni trener Zlatko Olić, smišlja čovjek kako igrače malo spustiti na zemlju, kako ih pripremiti za sve ono što ih čeka kad zakorače u maksimirske odaje, kad uđu u svlačionice, kad izađu na teren… Pomaže u tome i trener Harambašić, ima i on svoje metode, ali tu euforijicu koja neprestano tinja zapravo je nemoguće ugasiti. Iako, nije ni cilj potpuno je ugasiti, samo je obuzdati, staviti u nekakve okvire.

A to nije nimalo jednostavno u situaciji poput ove. Naime, “akcija Maksimir” daleko je šira i obuhvatnija od samoga terena, proteže se u sve segmente klupskog djelovanja, a to se mora osjetiti na svakom koraku. Ulaznice se prodaju kao lude, papirić je to koji s približavanjem utakmice za povijest dobiva težinu zlatne poluge, pri čemu sve govori da će ih, koliko god ih bude, biti premalo.

– U Dinamu su postupili zaista gospodski. U prvoj varijanti trebali smo dobiti 500 ulaznica za naše navijače, da bi naknadno da brojka bila povećana na 900 komada. I sve su planule, imamo još možda par komada. Srećom, postoji i opcija da se ulaznice kupe i na blagajnama u Maksimiru na dan utakmice, tako da vjerujemo da ćemo imati zaista ozbiljnu podršku u hramu hrvatskog nogometa – izvještava Zdenko Sovina, jedan od ljudi koji su u klubu “oduvijek”, a ovu će utakmicu pamtiti zauvijek.

Dali su Kurilovčani sve od sebe, u suradnji s Alpasom izradili su i posebnu ediciju dresa za ovu utakmicu. Na poleđini su mali grbovi Kurilovca i Dinama, tu je i datum odigravanja utakmice, a svatko može ispisati i vlastito ime ili prezime iznad željenog broja. Zainteresiranih ima jako puno, jer dosad je već prodano debelo iznad 300 dresova?! A nije isključeno da će ih u ovih par dana do utakmice biti prodano još, što će pomoći i skromnom klupskom budžetu.

Kurilovečka invazija na Maksimir bit će tako i više nego ozbiljna. Zasad su osigurana četiri autobusa za navijače, jako puno ljudi prema istoku Zagreba krenut će automobilima i nedvojbeno je da će južna maksimirska tribina biti jako lijepo popunjena. Ljudi iz kluba i njihovi gosti smjestit će se u loži “Kaptol”, koja je u kompletu dodijeljena Kurilovčanima, a svi oni pamtit će ovaj dan iz svih mogućih perspektiva.

Oni koji ne budu mogli biti tamo, svi koji će propustiti utakmicu za povijest, dobit će uvid u nju u danima koji će slijediti, jer najavljeno je i snimanje čak dva dokumentarna filma o ovom događaju za pamćenje.

– Sve skupa na trenutke zna biti naporno, ali prije svega uživamo u trenutku – kažu iz kluba.

Svi koji su zaduženi za “popratne sadržaje” svoj će dio posla odrađivati sve do prvog sučeva zvižduka, a onda će doći red samo na igrače. Neće, nažalost, među njima biti Mije Šarića, koji je završio na operaciji koljena, a izvan kadra su i oporavljenici Đevad Selman i Elijah Chikwado. Oni će žaliti, možda na trenutke i patiti zbog toga, ali bit će tu, uz svoje suigrače, koji su imali sve osim idealnog pripremnog razdoblja. Prva i jedina utakmica na pripremama na prirodnoj travi odigrana je protiv Dugog Sela, ali ovdje će ionako svi detalji i problemi biti zaboravljeni onog trenutka kad lopta krene s centra.

Senad Harambašić će tamo uz klupu pozdraviti svog starog znanca Marija Kovačevića, s kojim se već susretao u svojoj karijeri. Još tamo 2009. godine, pa onda i dvije, tri godine poslije, Kova je bio trener Strmeca iz Bedenice, a Senad je i tad vodio svoj Kurilovec. Ovoga puta ogled dvojice trenera dogodit će se u nešto drukčijim okolnostima, na velikoj pozornici, pred televizijskim kamerama, ali svejedno će Kurilovčani tražiti svoju šansu. Može im malo pomoći i Gorica, koja će tri dana ranije također gostovati na Maksimiru, ne bi bilo loše da Goričani što više namuče Dinamo i tako ih energetski potroše za Kurilovec, koji će u Maksimir doći s planom.

– Dečkima ne moram puno toga govoriti, znaju oni sve živo. I koga od Dinamovih igrača bole leđa, i tko nije dovoljno spreman, i tko bi mogao igrati… Naravno da mi imamo svoj plan, sportski je nadati se i vjerovati da su i čuda moguća, pa ćemo vidjeti… – kaže trener Senad.

Neće, kaže, pisati godišnji taj dan. Otići će na posao, odraditi što ima do nekog trenutka, pa odjuriti na Udarnik. I povesti svoje dečke u avanturu za povijest…

Nastavite čitati

Moja županija

Tko su najbolji sportaši u županiji? Nagrade su putovale posvuda, ali često su završavale u Gorici

Posebno su se istaknuli velikogorički parasportaši.

Objavljeno

na

Objavio/la

Najbolji sportaši Zagrebačke županije za 2025. godinu proglašeni su u petak, 27. veljače, na svečanosti održanoj u Vrbovcu, gdje su se okupili sportaši, treneri, sportski djelatnici i predstavnici javnog života iz cijele županije. Organizator događanja bila je Zajednica športskih udruga i saveza Zagrebačke županije, dok je domaćin i tehnički organizator bila Sportska zajednica grada Vrbovca.

Prema podacima organizatora, u Zajednicu športskih udruga i saveza Zagrebačke županije danas je udruženo devet gradskih i sedam općinskih sportskih zajednica te 23 sportska saveza s više od 750 klubova. Na području županije djeluje više od 25 tisuća aktivnih sportaša, uz oko 1500 trenera, sudaca i delegata, a sportski programi provode se na približno 200 sportskih objekata.

Titulu najbolje sportašice ponijela je Sadea Bećirović iz Karate kluba Samobor, dok je za najboljeg sportaša proglašen olimpijski pobjednik Josip Glasnović iz Streljačkog kluba J.G.TEAM. Za najbolju žensku ekipu izabran je Odbojkaški klub Nebo iz Zaprešića, a u muškoj konkurenciji Hokej klub Zelina.

Velika Gorica i ove je godine imala čvrstu poziciju među nagrađenima, ponajprije zahvaljujući uspjesima u parasportu.

Najboljom parasportašicom Zagrebačke županije proglašena je Mirjana Lučić iz Parastolnoteniskog kluba Uspon Velika Gorica, dok je naslov najboljeg parasportaša osvojio Velimir Šandor iz Paraatletskog kluba Uspon Velika Gorica. Upravo je Paraatletski klub Uspon Velika Gorica proglašen i najboljim parasportskim klubom u županiji, a priznanje za najboljeg parasportskog trenera pripalo je Ivanu Čengiću.

Među dobitnicima priznanja za sportske djelatnike našao se i Dragutin Kovačević iz Hrvatskog rukometnog kluba Gorica.

Također, u kategoriji sportskih nada nagrađena je Franka Jerkin iz Karate kluba Velika Gorica, dok je priznanje u muškoj konkurenciji osvojio Fran Josić iz Hrvačkog kluba Velika Gorica 1991.

FOTO: Marija Vrbanus/Cityportal

Nastavite čitati

Vijesti

Prepoznavanje i pravovremena reakcija; Što je to urinarna inkotencija i zašto pogađa sve više žena?

Stručnjaci ističu da neliječena inkontinencija može ozbiljno narušiti socijalni, obiteljski i seksualni život, smanjiti samopouzdanje i dovesti do izolacije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Inkontinencija urina prema Međunarodnom udruženju za kontinenciju definirana je kao bilo koji nevoljni bijeg urina, a predstavlja socijalni i higijenski problem.

Ovisno o težini problema može imati značajan utjecaj na fizičko i psihičko stanje osobe ometajući je u obavljanju svakodnevnih obaveza.

Iako čak do 65% pacijentica zbog inkontinencije izbjegava izlazak iz kuće, 45% javni prijevoz, a 60% spolne odnose, vrlo mali broj žena traži liječničku pomoć. Tako od prvih simptoma do liječenja često prođe i deset godina

Javlja se u žena svih dobnih skupina, ali češće u starijoj dobi te je problem tri puta češći kod žena nego kod muškaraca.

Rizični faktori uključuju stariju dob, pušenje, pretilost, vaginalne porode djece veće težine ili dugotrajne porode. Također i menopauzu, operativne zahvate poput histerektomije, te sve čimbenike koji povećavaju tlak u trbušnoj šupljini (težak fizički rad, nošenje tereta, opstipacija). Pojavu mogu potaknuti i urođene ili stečene abnormalnosti vezivnog tkiva.

Postoje tri glavna tipa urinarne inkontinencije:

Stresna inkontinencija – najčešći oblik (51%), javlja se prilikom kašljanja, kihanja, fizičkog napora ili seksualnog odnosa.

Urgentna inkontinencija – kod 10% pacijentica, karakterizira je iznenadna neodgodiva potreba za mokrenjem.

Miješani tip – 39% slučajeva, kombinacija stresnog i urgentnog oblika.

Prekomjerno aktivan mokraćni mjehur pogađa oko 17% europske populacije starije od 40 godina, uz simptome poput učestalog mokrenja, urgencije i nokturije. Kod žena ovaj problem često utječe i na seksualni život.

Liječenje počinje promjenom životnog stila: izbjegavanje alkohola, kave i kiselih sokova, prestanak pušenja. Izrazito je važna pravilna prehrana, vježbe zdjeličnog dna (Kegelove vježbe), ograničenje unosa tekućine prije spavanja i seksualnog odnosa.

Ako je potrebno, primjenjuju se medicinske metode: elektrostimulacija, pesari, farmakološka terapija, kirurški zahvati. Modernija metoda uključuje lasersku fototerapiju koja jača mišiće i vezivno tkivo. Također postoje i proizvodi za upijanje urina koji pomažu smanjiti nelagodu.

Stručnjaci ističu da neliječena inkontinencija može ozbiljno narušiti socijalni, obiteljski i seksualni život, smanjiti samopouzdanje i dovesti do izolacije. Zato je važno da žene problem prepoznaju i pravovremeno se obrate ginekolozima ili urologu.

 

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno