Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Vijesti

Više romatnike, manje administracije – vjenčanja se sada mogu prijaviti online

Nova opcija omogućuje online prijavu braka ili životnog partnerstva i izvan matičnog ureda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Doğukan Benli/pexels.com

Parovi koji planiraju vjenčanje ili sklapanje životnog partnerstva od sada sve mogu pokrenuti online, bez odlaska u matični ured. Naime, Ministarstvo je proširilo usluge e-Prijava, omogućivši online prijavu namjere sklapanja braka ili partnerstva.

Dosad su parovi mogli prijaviti brak ili partnerstvo samo u matičnom uredu. Novim sustavom postupak je brži, administrativno opterećenje matičara smanjeno je, a građani dobivaju veću fleksibilnost u odabiru mjesta prijave.

Nova digitalna usluga tako građanima daje veću slobodu u planiranju važnog dana, ali i olakšava cijeli proces prijave.

Nastavite čitati

Vijesti

HNS u plusu 2,5 milijuna eura – gradi se novi kamp, a reprezentacija već gleda prema Svjetskom prvenstvu

Na Skupštini u Zagrebu usvojena financijska izvješća te istaknuti sportski uspjesi.

Objavljeno

na

Foto: Drago Sopta/HNS

Hrvatski nogometni savez održao je u Zagrebu redovnu sjednicu Skupštine na kojoj su usvojena ključna financijska izvješća, potvrđen pozitivan poslovni rezultat te istaknuti aktualni sportski i infrastrukturni iskoraci. Sjednicom je predsjedao Marijan Kustić, a prisustvovalo joj je 60 od ukupno 75 zastupnika.

HNS je u 2025. godini ostvario prihode od 49,29 milijuna eura, uz rashode od 46,78 milijuna eura. To znači da je Savez godinu završio s viškom od oko 2,5 milijuna eura. Revizija je pritom potvrdila da su financijski izvještaji sastavljeni uredno i u skladu s važećim standardima. Uz financije, jedna od glavnih tema bio je i projekt izgradnje nogometnog kampa HNS-a. Radovi napreduju prema planu, a otvorenje nogometnog centra predviđeno je za 2027. godinu. Projekt ima i podršku Vlade Republike Hrvatske.

Predsjednik Saveza Marijan Kustić u obraćanju skupštinarima osvrnuo se na rezultate u proteklom razdoblju, posebno izdvojivši uspjeh futsalske reprezentacije koja je osvojila povijesnu brončanu medalju na Europskom prvenstvu.

Foto: Drago Sopta/HNS

“Čestitao bih izborniku Mavroviću i futsalskoj reprezentaciji na ovoj sjajnoj medalji, na to smo izrazito ponosni, kao i činjenicu da je futsal danas najgledaniji dvoranski sport u Hrvatskoj. Zahvala svima koji rade u futsalu, svim klubovima, naravno i našim igračima i trenerima, nadam se da ćemo nastaviti u istom trendu. HNS će se maksimalno trsiti da vam i dalje omogućimo što bolje uvjete za rad. Ne mora uvijek biti medalja, ali da budemo na ovom visokom nivou, da smo na velikim natjecanjima, to su značajni uspjesi i za nogomet i za futsal”, rekao je Kustić.

U fokusu su već i novi izazovi. Hrvatsku reprezentaciju očekuju pripremne utakmice u ožujku i lipnju, a potom i nastup na Svjetskom prvenstvu 2026. godine u SAD-u, Kanadi i Meksiku.

Na Skupštini su potvrđena i kadrovska rješenja u vodstvu Saveza. Josip Tomaško imenovan je glavnim tajnikom HNS-a, dok je Iva Olivari postala njegova zamjenica, čime je postala prva žena na toj funkciji u povijesti Saveza. Na kraju sjednice dodijeljeni su i Trofeji podmlatka za dugogodišnji doprinos nogometu. Priznanja su dobili Željko Bel, Branko Kajfeš te posmrtno Jurica Gizdić.

Skupštini su prisustvovali i predstavnici FIFA-e i UEFA-e koji su pohvalili rad Saveza i rezultate hrvatskog nogometa, ističući kako Hrvatska i dalje ima snažan međunarodni ugled unatoč tome što se radi o zemlji s tek četiri milijuna stanovnika.

Nastavite čitati

Vijesti

33 milijuna eura na stolu zahvaljujući ITU mehanizmu – Ačkar okupio načelnike, kreće dogovor o projektima

Na radnom sastanku definirani su zajednički prioriteti općina koje s Velikom Goricom čine ITU područje.

Objavljeno

na

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Gradonačelnik Krešimir Ačkar okupio je načelnike općina Pokupsko, Kravarsko, Pisarovina, Orle i Rugvica na radnom sastanku posvećenom planiranju zajedničkih projekata unutar ITU područja.

Glavna tema bila je usklađivanje razvojnih prioriteta i priprema projekata koji bi trebali pridonijeti ravnomjernom i održivom razvoju cijelog područja. Riječ je o suradnji jedinica lokalne samouprave koje zajedno s Velikom Goricom sudjeluju u mehanizmu Integriranih teritorijalnih ulaganja.

“Velika Gorica postala je 23. ITU središte u Hrvatskoj čime se našem gradu otvara nova važna razvojna prilika. Kroz njega, u aktualnom financijskom razdoblju na raspolaganju nam je 33 milijuna eura bespovratnih sredstava za projekte koji će dodatno unaprijediti kvalitetu života naših građana”, istaknuo je gradonačelnik.

Svaka od uključenih općina kandidirat će vlastite projekte, dok će se njihovo sufinanciranje određivati prema prioritetima koje utvrđuje nadležno ministarstvo. Naglasak je pritom stavljen na projekte u visokoj fazi spremnosti kako bi se mogli realizirati unutar predviđenog roka, do 2029. godine.

Sljedeći koraci uključuju donošenje Strategije razvoja urbane aglomeracije, kao i uspostavu upravljačkih tijela, odnosno Partnerskog i Koordinacijskog vijeća.

Nastavite čitati

Sport

Uspon otvorio sezonu s osam medalja i novim državnim rekordom Martine Krog

Paraatletičari velikogoričkog kluba sjajno su krenuli u novu sezonu na dvoranskom prvenstvu Hrvatske i prvom kolu HPAL-a u Zagrebu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Para Atletski Klub Uspon/FB

Paraatletski klub Uspon uspješno je otvorio novu sezonu nastupom na dvoranskom prvenstvu Hrvatske i prvom kolu Hrvatske paraatletske lige, održanima u nedjelju 15. ožujka u atletskoj dvorani na Zagrebačkom velesajmu. Klub je natjecanje završio s ukupno osam medalja, jednim državnim rekordom i nizom osobnih rekorda.

Najsjajniju medalju osvojila je Kristina Ivšić koja je slavila na 60 metara u kategoriji T20 s rezultatom 9:85 sekundi, a uz zlato u sprintu osvojila je i srebro u bacanju kugle (6,73 m). Državni rekord postavila je Martina Krog s hicem od 10,38 metara u bacanju kugle (F44-46-62-64), dok su srebrne medalje osvojili Stjepan Dereta (kugla muški T20, 8,88 m, osobni rekord), Dominik Počekal (kugla muški F57, 8,43 m) i Nataša Sobočan (kugla žene F55-57, 5,35 m). Bronce su uzeli Ivano Rajković (kugla muški T20, 8,56 m, osobni rekord) i Milena Vujević (kugla žene F37-38, 4,86 m, osobni rekord).

Među ostalim članovima Uspona, Stjepan Dereta zauzeo je 6. mjesto na 60 metara T20, dok je Toni Pemper bio 9. na istoj disciplini i 10. u skoku u dalj (3,36 m). Amar Jakupović zauzeo je 10. mjesto na 60 m T20, 8. mjesto u kugli T20 (10,01 m) i 8. u skoku u dalj (3,68 m, osobni rekord). Nikola Nestorović osvojio je 8. mjesto u kugli u muškoj kategoriji T20 (6,74 m), a Matej Hačić 17. mjesto u istoj disciplini (5,40 m, osobni rekord). Sara Pereković bila je 4. u kugli u ženskoj kategoriji T20 (5,50 m, osobni rekord), dok je Renata Celjak zauzela 4. mjesto u kugli žene F55-56-57 (4,18 m). U skoku u dalj, Dominik Nestić postavio je osobni rekord i osvojio 6. mjesto (4,17 m).

Sljedeći nastup članove kluba očekuje 12. travnja na paraatletskom mitingu u Velikoj Gorici, ujedno i drugom kolu Hrvatske paraatletske lige.

Nastavite čitati

Vijesti

Sjajan uspjeh goričkih trubača – zlato za učenike i priznanje profesoru

Vrhunski rezultati iz Novog Sada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića/FB

Učenici trube Umjetničke škole Franje Lučića sudjelovali su na Festivalu puhača „Isidor Bajić“, održanom 14. ožujka u Novom Sadu. U Veliku Goricu su se vratili s nizom nagrada i visokih plasmana, a priznanje je stiglo i njihovom mentoru.

Najmlađa među njima, Noemi Ćaćić, osvojila je prvu nagradu i treće mjesto u Baby A kategoriji te posebnu nagradu kao najmlađa sudionica natjecanja. U Baby B kategoriji Vilim Lopuh bio je najbolji, osvojivši prvo mjesto i prvu nagradu.

U starijim kategorijama, Marin Ćaćić i Stefan Gjorgiev osvojili su prva mjesta u svojim kategorijama, dok su Veronika Kantarević i Dušan Stolevski zauzeli drugo, odnosno treće mjesto – svi uz osvojene prve nagrade.

Posebno priznanje pripalo je i njihovom mentoru Tomislavu Špoljaru, koji je proglašen najuspješnijim profesorom limenih puhačkih instrumenata. U pripremama učenika sudjelovala je i klavirska suradnica Nora Mamić.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno