Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Moja županija

Uskrsni sajam u Dubravici okupio OPG-ove i brojne posjetitelje

Ove godine na raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket bespovratnih potpora, a sajmovi su važna platforma za promociju domaće proizvodnje te očuvanje tradicije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

U Dubravici je protekle subote održan tradicionalni Uskrsni sajam koji je i ove godine okupio lokalne OPG-ove, udruge te posjetitelje iz same općine i okolnih područja.

Manifestacija je svečano otvorena u prisutnosti potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je tom prilikom naglasio važnost razvijene komunalne i prometne infrastrukture u općini, ali i veliki broj djece i mladih na sajmu kao snažan pokazatelj perspektive i vitalnosti lokalne zajednice.

Programu se pridružio i načelnik Općine Dubravica Marin Štritof, koji je u svom obraćanju istaknuo zajedništvo i optimizam kao ključne preduvjete za održavanje i razvoj ovakvih događanja.

U ime Zagrebačke županije nazočio je zamjenik župana Damir Tomljenović, zajedno s direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović. Tomljenović je istaknuo kako su sajmovi važna platforma za promociju domaće proizvodnje te očuvanje tradicije, a pritom je uputio i poziv poljoprivrednicima na prijavu na županijske natječaje. „Ove godine raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket bespovratnih potpora, što je oko 400 tisuća eura više nego prošle godine“, naglasio je Tomljenović.

Sajamski prostor bio je ispunjen ponudom domaćih proizvoda – od suhomesnatih delicija, jaja i kolača do raznih uskrsnih dekoracija i rukotvorina, a posjetitelji su mogli kušati i kupiti najbolje iz lokalne proizvodnje.

U sklopu programa organizirano je i ocjenjivanje proizvoda, pri čemu je stručni žiri odabrao najbolje izlagače. Dodijeljena su priznanja najboljim vinarima te nagrada za najbolju domaću šunku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Škole u fokusu nove inicijative: otvoren poziv za pilot projekt

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 30. travnja, a projekt bi trebao započeti u rujnu 2026. godine te trajati sedam mjeseci.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay by Luboshouska

Borba protiv bacanja hrane ulazi i u učionice. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenulo je projekt „Moja škola bez otpada od hrane“, a istodobno je otvorilo i javni poziv kojim traži tri osnovne ili srednje škole spremne sudjelovati u pilot-provedbi.

Riječ je o projektu koji u praksu prenosi preporuke iz nedavno izrađenog Vodiča za smanjenje otpada od hrane u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama. Taj dokument nudi konkretne metode za prepoznavanje gdje i kako nastaje višak hrane te načine kako ga smanjiti, a sada će se isti pristup testirati u školskim kuhinjama.

Projekt je zamišljen kroz dva paralelna pravca. S jedne strane, u odabranim školama provodit će se detaljna analiza postojećeg stanja, nakon čega slijedi izrada i provedba mjera za smanjenje otpada te završno vrednovanje rezultata. S druge strane, naglasak je i na edukaciji – znanja će stjecati učenici, nastavnici i profesori, ali i djelatnici koji sudjeluju u pripremi i distribuciji hrane.

Jedan od važnijih ciljeva jest i razvoj konkretnih alata i materijala koji će ostati dostupni i drugim školama, kako bi mogle samostalno primijeniti slične modele i nakon završetka projekta.

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 30. travnja, a projekt bi trebao započeti u rujnu 2026. godine te trajati sedam mjeseci. Sudjelovanje donosi niz prednosti: od stručne podrške i praktičnih rješenja za dugoročno smanjenje otpada, do edukativnih sadržaja i javne promocije kao primjera dobre prakse.

Više informacija pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

VG Čistoća daje važan doprinos razvoju kružnog gospodarstva

Dotaknula su se pitanja o funkcioniranju postojećeg sustava, financijskim aspekatima gospodarenja otpadom i podjeli odgovornosti među uključenim akterima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: VG Čistoća

Na stručnoj konferenciji o kružnom gospodarstvu, održanoj 25. i 26. ožujka 2026., okupili su se ključni dionici sustava gospodarenja otpadom – od proizvođača do komunalnih tvrtki – kako bi raspravili smjer daljnjeg razvoja sektora i otvorili prostor za argumentiranu razmjenu stavova. Događaj je organizirala Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom (HUGO).

Među sudionicima bila je i VG Čistoća, čiji su predstavnici aktivno doprinijeli programu. Predsjednik Uprave Jurica Jurjević te Marko Ružić iz Odjela upravljanja projektima sudjelovali su u panel-raspravama, gdje su se dotaknuli pitanja funkcioniranja postojećeg sustava, financijskih aspekata gospodarenja otpadom i podjele odgovornosti među uključenim akterima.

Rasprave su obuhvatile širok spektar tema, uključujući koncept kružnog gospodarstva i model produžene odgovornosti proizvođača (EPR), pri čemu je poseban naglasak stavljen na usklađivanje s nacionalnim i europskim okolišnim ciljevima. Kroz predavanja i okrugle stolove sudionici su imali priliku analizirati aktualne izazove, ali i upoznati se s konkretnim primjerima dobre prakse koji se već primjenjuju u sustavu.

Nastavite čitati

Vijesti

Alkohol, droga i vožnja bez dozvole – evo što je sve policija zatekla na terenu tijekom vikenda

24 prometna prkeršaja za vikend…

Objavljeno

na

Objavio/la

U novoj policijskoj vikend akciji provedenoj od 27. do 30. ožujka utvrđena su ukupno 24 prometna prekršaja. Zbog težih prekršaja uhićena su tri vozača, koji su završili na sudu.

Najviše problema stvorili su vozači pod utjecajem alkohola, četvorica su napuhala dok je jedan dodatno odbio vađenje krvi i urina nakon što je preliminarni test pokazao prisutnost THC-a. Uz to, policija je zabilježila vožnju bez položenog ispita, vožnju s ukinutom vozačkom dozvolom zbog negativnih bodova, upravljanje vozilom pod zabranom, prekoračenja brzine, nekorištenje sigurnosnog pojasa i dječjih sjedalica te nepravilno korištenje mobitela tijekom vožnje.

“Rekorder” vikenda zatečen je u Jagodnom, gdje je 28-godišnji vozač zaustavljen u nedjelju ujutro s 1,38 promila alkohola u krvi. Njegova vozačka privremeno mu je oduzeta na 12 sati, isključen je iz prometa i dobio je prekršajni nalog.

Tijekom vikenda zabilježene su i tri prometne nesreće, ali srećom sve su završile samo s materijalnom štetom, bez ozlijeđenih.

 

Nastavite čitati

Crna kronika

Pet osoba osumnjičeno za trgovanje ljudima! Prosjake razvozili po gradovima, uključujući i Veliku Goricu

Policija sumnja da su dvojicu muškaraca mjesecima držali pod kontrolom, slali ih da prose i uzimali sav zarađeni novac.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pu Zagrebačka

Zagrebačka policija dovršila je kriminalističko istraživanje nad pet osoba, tri žene i dvojicom muškaraca – koje sumnjiči za trgovanje ljudima na štetu dvojice muškaraca u dobi od 59 i 68 godina. Prema sumnjama policije, osumnjičeni su od početka prosinca 2025. do kraja ožujka 2026. iskorištavali žrtve za prosjačenje na području Zagreba, Varaždina, Velike Gorice i drugih mjesta u Hrvatskoj.

Muškarce su, navodno, smjestili u stambene objekte u Zagrebu, odakle su ih prevozili na lokacije s velikim brojem ljudi, najčešće ispred trgovačkih centara. Policija sumnja i da su im nabavili invalidska kolica i druga pomagala kako bi izgledali kao osobe s invaliditetom te tako izazvali veće suosjećanje prolaznika.

Sav novac koji bi prikupili, osumnjičeni su im, prema navodima policije, oduzimali i međusobno dijelili.

Nakon istrage podnesena je kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Četvero osumnjičenih predano je pritvorskom nadzorniku, dok se 39-godišnja osumnjičena već nalazi u Zatvoru u Zagrebu. Policija je za žrtve pokrenula i postupak pomoći sukladno Nacionalnom planu za suzbijanje trgovanja ljudima.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno