Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Moja županija

Poduzetnici iz županije mogu dobiti i do 15.000 eura potpore – natječaj otvoren do 22. svibnja

Županija je za ovaj krug bespovratnih sredstava osigurala gotovo 2 milijuna eura, a povećani su maksimalni iznosi za proizvodne i neproizvodne djelatnosti.

Objavljeno

na

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija raspisala je novi natječaj za dodjelu bespovratnih potpora poduzetnicima vrijedan gotovo 2 milijuna eura, a prijave su otvorene do 22. svibnja. Cilj natječaja je jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, odnosno ulaganja u opremu i modernizaciju poslovanja.

Kako je istaknuo zamjenik župana Ervin Kolarec, riječ je o jednom od tri natječaja kojima je ove godine osigurano ukupno oko 3 milijuna eura bespovratnih sredstava za poduzetnike.

“Jedan natječaj je iza nas, a to je onaj za početnike, imali smo rekordan broj prijava, 327 prijava i uskoro možemo očekivati objavu rezultata. Prije nekoliko dana raspisali smo javni natječaj za povećanje konkurentnosti, za proizvodne i neproizvodne djelatnosti. Vrijednost natječaja je 1,9 milijuna eura. Naši poduzetnici će moći dobiti potporu za kupnju strojeva, alata pa sve do informatičke opreme”, poručio je Kolarec.

Foto: Zagrebačka županija

Osim toga, najavio je i novi natječaj koji bi trebao biti raspisan u prvoj polovici svibnja, vrijedan oko 550 tisuća eura, a odnosit će se na povećanje energetske učinkovitosti, uključujući mogućnost ulaganja u solarne elektrane na poslovnim objektima.

Potpore su namijenjene subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima, a Županija sufinancira projekte do 40 % ukupne vrijednosti. Važno je napomenuti da se potpora može dobiti samo za jednu vrstu namjene.

Kod proizvodnih djelatnosti bespovratna sredstva do 15.000 eura dodjeljuju se za nabavu strojeva, alata i opreme, preuređenje i nadogradnju strojeva te nabavu radnih strojeva i skladišne opreme. Za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore je do 5.000 eura, a sredstva se mogu koristiti za nabavu strojeva, alata i opreme, radnih strojeva, skladišne opreme te informatičke opreme.

Povodom raspisivanja natječaja Kolarec je obišao tvrtku Labores solis iz Zaprešića, koja se bavi proizvodnjom pralina, keksa, namaza, dražeja i čokolade. Tvrtka je prošle godine ostvarila potporu od 10.000 eura koju je iskoristila za nabavu stroja za pakiranje čokolade.

“Mi smo se prošle prijavili za potporu Zagrebačke županiju i ostvarili je u iznosu od 10 tisuća eura i time kupili stroj za pakiranje čokolada s kojim sada možemo pakirati 3 tisuće komada na sat vremena”, objasnila je Mihaela Bartolin, direktorica tvrtke..

Foto: Zagrebačka županija

Kolarec je dodao kako je Zagrebačka županija druga županija nakon Grada Zagreba što se tiče ukupnih financija u Republici Hrvatskoj, što joj daje mnoge benefite.

“Zagrebačka županija u kontinuitetu povećava svoj proračun i mi onda možemo graditi i raditi na infrastrukturi, možemo ulagati u zdravstvo, poljoprivredu, društvene djelatnosti jer svima nam je cilj da stvaramo bolje i kvalitetnije uvjete za žitelje u Zagrebačkoj županiji i da ona bude ugodno mjesto za život”, zaključio je.

Sve informacije vezane za potpore može saznati ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Mrkonjić poručuje: ‘Dosadašnja stabla su bila lošeg habitusa i sušila se’

Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

U Ulici Matice hrvatske u Velikoj Gorici započeli su radovi na obnovi drvoreda, pri čemu se uklanjaju stari panjevi i sade nova stabla s naglaskom na zamjenu dotrajalih vrsta.

Radovi su uslijedili nakon uklanjanja stabala koja su bila u lošem stanju, a na prostoru nasuprot doma zdravlja već su posađene nove sadnice koje će dopuniti postojeći drvored.

Dubravko Katulić, Pročelnik za komunalne djelatnosti i promet,  istaknuo je kako je riječ o nastavku sustavnog uređenja grada: “U sklopu uređenja našeg grada, krenuli smo sa sadnjom stabala. U ulici Matice Hrvatska smo posadili 28 javora. Danas je na red došlo da obnovimo i postojeće robinije, odnosno obični bagrem smo maknuli jer smo imali dosta velikih primjedbi od strane stanara da loše izgledaju. Naravno, to smo primijetili i mi te smo ih zamijenili magnolijama.”

Razlog odabira novih vrsta dodatno je pojasnio Tomislav Krešimir Hubak iz zaštite okoliša: „Magnolija je izabrana vrsta zato što je ona jako dekorativna, ona je vazdazelena vrsta. Kroz cijelu godinu ima lišće koje je efektno te tvori prekrasne bijele cvjetove. Vjerujem će ove magnolije dodatno uljepšati ovaj prostor na ovome trgu.“ Također je odgovorio i na pitanja građana o vremenu sadnje: „Htio bih samo naglasiti da mi sadimo sadnice koje su kontinuirane, znači nisu golog korijena i one se kao takve mogu saditi kroz veliki period godine. Imamo sustavno zalijevanje naših novih sadnica koje posadimo i one će biti redovito navodnjavane u periodu koji nam predstoji.“

Iz VG Komunalca najavljuju i dodatne zahvate kako bi se osigurali bolji uvjeti za rast novih stabala. Arijana Mrkonjić, voditeljica održavanja javnih zelenih površina, rekla je: „Kroz par dana proširit ćemo ove kock tako da naša nova stabla dobiju malo više prostora i bolje uvjete za rast. Nadamo se da će ove magnolije dovoljno stasati da daju puno veći i bolji hlad od robinija koje su bile dosta lošeg habitusa. Dosta su pobolijevale, sušile se. Tako da mislim da je ovo jedan pozitivan korak u obnovi i daljem uređenju i oplemenjivanju naših trgova i prostora u Gorici biljem.“

Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.

Nastavite čitati

Najave

Besplatne kontrole zdravlja u Velikoj Gorici i Samoboru! Građani mogu provjeriti tlak, šećer i masnoće

Javne akcije organiziraju se 30. travnja povodom Nacionalnog dana hitne medicinske službe, u sklopu europskog projekta usmjerenog na prevenciju bolesti srca i krvnih žila.

Objavljeno

na

Foto: Dražen Kopač

Goričani će u srijedu, 30. travnja, moći besplatno provjeriti zdravstveno stanje i saznati imaju li povećan rizik od bolesti srca i krvnih žila. Preventivna akcija održat će se od 9 do 13 sati ispred ispostave Zavoda za hitnu medicinu u Ulici Matice hrvatske 5, povodom Nacionalnog dana hitne medicinske službe.

Istoga dana, u istom terminu, akcija će se provoditi i u Samoboru na Trgu kralja Tomislava.

Tijekom akcije građani će moći izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu lipida i šećera u krvi te zasićenost krvi kisikom. Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ističu da svi koji dođu mogu očekivati i savjet liječnika, ovisno o rezultatima mjerenja.

Riječ je o prvim dvjema akcijama koje se ovog proljeća organiziraju u ukupno devet gradova, a cilj im je prevencija kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj.

Preventivne aktivnosti dio su dvogodišnjeg projekta RACE 2 (Utrka za život), koji se provodi u suradnji s partnerima iz Mostara i Crne Gore. Projekt je vrijedan nešto manje od 2 milijuna eura, a većinom se financira sredstvima Europske unije. Uz javnozdravstvene akcije, projekt uključuje i ulaganja u modernizaciju hitne službe kroz edukacije, digitalizaciju procesa te nabavu vozila i medicinske opreme.

Nastavite čitati

Najave

Mali kuhari preuzimaju kuhinju Lekenika – kreće borba za Mini Chefa

Tema je „Proljeće u Lekeniku”.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Lekeniku se idući tjedan održava prvo izdanje dječjeg kulinarskog natjecanja „Leken Mini Chef”, novog događaja koji okuplja mlade zaljubljenike u kuhanje iz cijele općine. Natjecanje će se održati u utorak, 28. travnja 2026. u 17 sati u Društvenom domu Lekenik.

Riječ je o programu namijenjenom djeci od 10 do 14 godina, a sudjelovat će 12 mladih natjecatelja koji će pod stručnim vodstvom pripremati jela na temu „Proljeće u Lekeniku”. Gotova jela ocjenjivat će stručni žiri.

Organizatori događanja su Općina Lekenik, u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Lekenik i Kul Inom, a cilj je potaknuti kreativnost kod djece, razvoj osnovnih kulinarskih vještina te promicanje zajedništva i zdravih navika.

Nastavite čitati

Sport

Mladi iz AK Maraton VG nezaustavljivi – osvojili ukupno 14 medalja u Zagrebu i Križevcima

Na Premier atletskoj ligi u Zagrebu i HALS natjecanju u Križevcima nastupilo je 22 članova.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: AK Maraton VG/FB

Atletičari AK Maraton Velika Gorica, odmjerili su snage na dva natjecanja, Premier atletskoj ligi u Zagrebu i HALS-u u Križevcima, gdje je klub nastupio s ukupno 22 natjecatelja i osvojio 14 medalja.

U ukupnom zbroju Velikogoričani su osvojili sedam zlatnih, tri srebrne i četiri brončane medalje, uz niz plasmana među najboljih osam u svojim disciplinama.

Na zagrebačkom natjecanju posebno su se istaknuli mlađi limači i limačice. Patrik Buntak i Luka Nikšić ostvarili su zapažene rezultate u utrci na 200 metara, dok je Nikšić upisao i pobjedu u skoku u dalj. Među limačicama se istaknula Nelli Komljenović koja je slavila u skoku u dalj te osvojila drugo mjesto na 60 metara.

U Križevcima su ponovno uspješni bili isti natjecatelji, s više osvojenih medalja u sprintu, skoku u dalj i bacanju vorteksa. Nelli Komljenović ponovno je bila najuspješnija među limačicama 2016. godišta s pobjedom na 300 metara i u skoku u dalj, dok je Patrik Buntak osvojio prvo mjesto na 300 metara u svojoj kategoriji.

Osim pojedinačnih rezultata, zapažen je bio i nastup štafeta. Limači su osvojili drugo mjesto u utrci 4×60 metara, dok su limačice zauzele 10. mjesto.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno