ktc
Povežite se s nama

Vijesti

Donosimo biografije četvero kandidata za župana Zagrebačke županije

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini

Objavljeno

na

Zagrebačka županija treća je po veličini u Hrvatskoj, s više od 300 tisuća stanovnika odmah je iza Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Zagrebačka županija u prošloj je godini imala proračun “težak” gotovo pola milijarde kuna. I samo su ova dva razloga dovoljno dobro objašnjenje zašto će se voditi velika bitka za mjesto župana jedne takve županije. Točnije, troje kandidata borit će se da s te pozicije “sruši” čovjeka koji je župan već punih 20 godina.

Teritorijalni ustroj koji uključuje 20 županija i Grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu uspostavljen je u prosincu 1992. godine, a od 1. siječnja 1997. Zagrebačka županija je u aktualnim granicama. Za župana je tad izabran Branimir Pasecky, HDZ-ov kandidat, koji je četiri godine poslije izgubio izbore od Stjepana Kožića, člana HSS-a.

05.07.2020., Zagreb – Gradjani se uglavnom pridrzavaju epidemioloskih mjera te nose zastitne maske na biralistima tijekom parlamentarnih izbora 2020. Photo: Robert Anic/PIXSELL

Od tad do danas upravo je Kožić na tome mjestu, jer dobio je izbore još četiri puta nakon toga, čime je postao najdugovječniji župan u Hrvatskoj. U nedjelju, 16. svibnja, ići će po svoj šesti mandat, ovoga puta kao nezavisni kandidat kojeg podupire pet stranaka – HDZ, HNS, BM365, HSLS i HSU.

Sve procjene i prognoze kažu kako će i ovaj put Kožić biti favorit za još jednu pobjedu, no na naklonost birača računa i dvoje ekonomista. Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, saborski zastupnik i ministar u Vladi Zorana Milanovića u kampanju je ušao sa sloganom “Župan kakvog trebam”, dok mu je jedna od glavnih točaka kampanje ideja da Velika Gorica, kao najveći grad, postane i glavni grad Zagrebačke županije.

Jedina žena koja je odlučila krenuti u ovu političku bitku je magistra ekonomije iz Svete Nedelje, Ana Bolšec, koja je izbor čelnika stranke Fokus, među čijim je osnivačima bila i ova kandidatkinja, čiji je slogan u kampanji “Županica za primjer drugima”.

Bez izraženog slogana u kampanju je ušao Velikogoričanin Domagoj Lovrić, pravnik i sin Zvonimira Lovrića, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice. I tata i sin kandidati su Domovinskog pokreta.

Međutim, nije Lovrić i jedini Velikogoričanin čije će ime pisati na listiću kojim ćemo birati župana, odnosno županicu. Ervin Kolarec, dojučerašnji zamjenik velikogoričkoga gradonačelnika, kandidat je za Kožićeva zamjenika, dok je dosadašnja županijska pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac kandidirana za Zmajlovićevu zamjenicu. Međutim, ni to nije sve od Velikogoričana. Naime, za zamjenicu Ane Bolšec kandidra Ivana Pukljak, koja živi u Lukavcu…

Uz izbor župana, trebat će na ovim izborima popuniti i 47 mjesta u skupštini.

DOMAGOJ LOVRIĆ

Domagoj Lovrić (41) kandidat Domovinskog pokreta, zaposlen je kao pravnik u Croatia Osiguranju. Rođen u Zagrebu, odrastao u Osijeku, a ratne 1991. seli u Veliku Goricu. Tu je dovršio osnovnu školu i Gimnaziju Velika Gorica, a na studij je ponovno otišao u Osijek, na Pravni fakultet. Ubrzo je dobio dvije ponude za posao u Zagrebu te se vratio živjeti u Goricu.

Oženjen je i otac dviju djevojčica te s ponosom ističe kako živi pravi obiteljski život. S obitelji odlazi na izlete u prirodu, a kad god imaju vremena, odlaze u planine. U slobodno vrijeme bavi se i trčanjem. Dugo godina amaterski se bavio glazbom, svirao gitaru i pjevao, a u mladosti je čak bio u metal bendu.

– To je bila tinejdžerska faza revolta i bunta. I Winston Churchill je rekao “Tko u mladosti nije ljevičar, nema srca, a tko u zreloj dobi nije desničar, nema pameti” – kroz smijeh je kazao Lovrić i dodao kako se on usudi reći što misli.

– Imam potrebu, sad kad su djeca malo veća i kad imam nešto više vremena, utjecati da se nešto dobro dogodi u našoj sredini. Kao korporativni pravnik koji radi u uređenom sistemu ne mogu vjerovati da naša država, naša regionalna i lokalna samouprava, ne funkcionira – kaže Lovrić.

Poticaj da se politički aktivira je, kaže, evanđelje Isusa Krista. Po uzoru na njega, želi govoriti istinu i raditi iz ljubavi prema drugima.

– I supruga i ja imamo dobre plaće i meni ovo ne treba. Ja sam se politički aktivirao iz čiste ljubavi prema mojim Goričanima i građanima jer više ne mogu gledati da mi država propada pred nosom! – zaključio je Lovrić.

ANA BOLŠEC

Ana Bolšec ove će godine napuniti 35 godina. Rođena je u Zagrebu, a odrasla u Svetoj Nedelji, točnije u Bestovju. Nakon osnovne škole u Podsusedu, završila je Srednju ekonomsku, trgovačku i ugostiteljsku školu u Samoboru, a studirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pet godina i živjela. Ova magistra ekonomije završila je i pedagoško doobrazovanje kako bi mogla predavati stručne predmete. Radi kao analitičar u osiguravajućem društvu te se bavi financijskim i pitanjima rizika.

Kandidatkinja stranke FOKUS za županicu najviše uživa u druženju s obitelji. Naime, Ana Bolšec dolazi iz velike obitelji, koju čini devetero braće i sestara, a sad je tu već mnoštvo nećaka i nećakinja, starih od dva mjeseca do 19 godina. Obitelj često uživa u obiteljskim ritualima, druženju vikendima bez mobitela i interneta.

– Trudimo se aktivno iskoristiti vrijeme koje imamo. Igramo igre iz naše mladosti, ali i planinarimo, vozimo bicikl i igramo društvene igre. Prilično smo povezani i trudimo se baviti jedni drugima – ističe Ana Bolšec.

Bolšec uživa i u sportskim aktivnostima. Rekreativno se bavi trčanjem, rolanjem, planinarenjem i vožnjom biciklom.

– Mislim da je došlo vrijeme da se politički aktiviram. Mislim da je stranka FOKUS jedna lijepa priča mladih i sposobnih ljudi. Sviđa mi se biti dio nečega što se stvara ispočetka bez utega i opterećenosti iz prošlosti. Svojim kvalitetama i znanjem mislim da mogu pridonijeti tome i promjenama – zaključila je Bolšec.

MIHAEL ZMAJLOVIĆ

Mihael Zmajlović je rođen u Zagrebu 1978. godine, no kaže da je rođeni Jaskanac. U drugoj polovici 80-ih pohađao je osnovnu školu “Ljubo Babić” u Jastrebarskom, da bi zatim upisao MIOC. U gimnazijskim danima se aktivno bavio rukometom, a u to vrijeme formira svoj glazbeni ukus koji se bazira na rocku (Azra, The Doors, Eric Clapton…) što je u to vrijeme bila i svojevrsna svjetonazorska odrednica. Nakon gimnazije, unatoč interesu za matematiku, fiziku i filozofiju, odlučio upisati Ekonomski fakultet. Vrlo brzo primijetio ga je profesor Mato Crkvenac, koji ga je pozvao za demonstratora, a pred kraj treće godine mu je ponuđena stipendija za jednogodišnji program JOSZEF na Ekonomskom fakultetu u Beču, koju Zmajlović i prihvaća.

Za vrijeme studija Zmajlović je učio talijanski jezik te bio član Hrvatske studentske asocijacije, a tad se razvila i ljubav prema jazzu.

Po povratku iz Beča, sa Zvonimirom Novoselom je pokrenuo političku inicijativu “Glas mladih” i na lokalnim izborim 2001. godine sa svojom nezavisnom listom uspjeli su ući u jaskansko gradsko vijeće. Zajedno sa koalicijom HSS-HNS-SDP formiraju lokalnu vlast, a Zmajlović s 23 godine postaje članom Gradskog poglavarstva.

Zmajlović 2005. u suradnji s Ivicom Račanom oživljava posrnuli jaskanski SDP, kojem postaje i predsjednik, a 2010. preuzeo je i županijsku organizaciju.

Gradonačelnik Jastrebarskog postao je 2009. godine, i to već u prvom krugu. Dvije godine poslije postaje saborski zastupnik, a od 2012. do 2016. bio je ministar zaštite okoliša i prirode. U sljedeće četiri godine ponovno je bio zastupnik.

Mihael Zmajlović je oženjen za Mariju Presečki Zmajlović, profesoricu rehabilitacije s kojom ima dvije kćeri. Zmajlović slobodno vrijeme provodi, kaže, uz prijatelje iz djetinjstva, prijatelje iz stranke i grada. Radi održavanja kondicije često igra badminton i vozi bicikl. Posebno drag hobi Zmajloviću je enologija.

STJEPAN KOŽIĆ

Dugogodišnji župan rođen je u Gornjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline, 15. studenoga 1952. godine. U Omilju pohađa prva četiri razreda osnovne škole, a ostale razrede u Nespešu. U tom kraju provodi rano djetinjstvo te završava osnovno obrazovanje.

U Zagrebu 1971. završava srednju tehničku školu, stječe zvanje strojarskog tehničara. Uz rad, 1975. godine završava i Višu tehničku školu u Zagrebu i postaje inženjer strojarstva, a zatim upisuje Fakultet organizacije rada u Kranju gdje je diplomirao 1986. godine.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisuje magisterij iz Organizacije i upravljanja te 1994. stječe titulu magistra ekonomskih znanosti. Tijekom školovanja punih 18 godina radi u Industrogradnji Zagreb. 1991. godine, s početkom rata, angažira se u Zelini i preuzima brigu o Fondu u stambeno-komunalnom gospodarstvu Općine Sv. I. Zelina kao direktor Fonda i voditelj projekta plinofikacije Općine.

Pomoćnik pročelnika Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije postaje 1996. godine te nakon godine dana postaje pročelnik Ureda. Nakon toga preuzima funkciju ravnatelja Županijske uprave za ceste koju obnaša od 1998. do lipnja 2001. godine kada postaje župan Zagrebačke županije.

U političkom životu, obnašao je brojne dužnosti u HSS-u: član Predsjedništva, član Glavnog odbora, potpredsjednik Županijske organizacije, predsjednik gradske organizacije HSS Sv. I. Zeline. Od 2009. godine bio je predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije, a od 2016. godine obnašao dužnost potpredsjednika HSS-a.

U devetom sazivu Hrvatskog sabora, konstituiranom 2016. godine, izabran je za saborskog zastupnika, ali zbog nespojivosti dužnosti mandat je stavio na mirovanje.

U lipnju 2018. godine napušta HSS te 16. lipnja 2018. osniva novu političku opciju “Stjepan Kožić – nezavisna lista” na čijem je čelu.

Oženjen je i otac troje djece. Živi u Sv. Ivanu Zelini u obiteljskoj kući te uz rad u vlastitom vinogradu, voli čitati knjigu, pogledati film…

Najave

Gradićani ponovno pale jurjevski krijes – evo što su sve pripremili

Folklor, kolači i tradicionalni krijes.

Objavljeno

na

Objavio/la

Jurjevo i ove godine po dobrom starom običaju, dolazi u više mjesta širom Turopolja, pa tako i stiže u Gradiće, u subotu, 25. travnja, u 19 sati ispred “Stare hiže” kod škole.

Posjetitelje očekuje folklorni dio programa u kojem nastupaju KUD Nova zora iz Donje Lomnice te sve sekcije KUD-a Gradići, koji je i organizator događanja.

Nakon kulturno-umjetničkog programa slijedi ono što Jurjevu daje posebnu atmosferu, a to je tradicionalno paljenje krijesa.

Za one koji Jurjevo vole i zbog slatkog dijela priče, pobrinut će se Društvo žena Gradići, koje priprema bogatu prodajnu izložbu kolača.

Organizator je KUD Gradići, a u realizaciji sudjeluju i suorganizatori DVD Gradići, Društvo žena Gradići, NK Gradići i VMO Gradići.

Nastavite čitati

Vijesti

U Dom kulture Buševec stiže hit s nezavisne scene

Objavljeno

na

Objavio/la

U Buševec stiže predstava koja je stekla prepoznatljivost na nezavisnoj kazališnoj sceni i privukla pažnju publike snažnom društvenom porukom.

Komedija „Ako sam žena, nisam konj“ donosi urnebesnu, ali i iskrenu priču o mladoj ženi u potrazi za ljubavlju. Kroz niz duhovitih, ponekad i pomalo kaotičnih situacija, prati njezino odrastanje – od prvih simpatija do suočavanja sa stvarnošću i samom sobom.

Ova monodrama na zabavan način progovara o univerzalnim dilemama, pritom nasmijava do suza, ali i podsjeća na jednu od najvažnijih borbi – onu za prihvaćanje same sebe.

Predstava će se održati 26. travnja u Domu kulture Buševec, s početkom u 19 sati.

Svoje mjesto možete rezervirati na broj 098 829 907, a prilog za ulaz iznosi 15 eura.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica slavi 120 godina automobilizma i poziva na izložbu oldtimera

Riječ je o atraktivnom sadržaju koji će posebno privući zaljubljenike u klasike, dizajn i povijest automobilizma.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velika Gorica

Velika Gorica bit će krajem svibnja središnje mjesto obilježavanja 120 godina hrvatskog automobilizma, značajne obljetnice koja je ostavila dubok trag u tehničkom i društvenom razvoju zemlje.

Središnji događaj održat će se 31. svibnja 2026. godine u organizaciji Oldtimer kluba Turopolje. Svečana akademija zakazana je za 20 sati u dvorani Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, gdje će se okupiti brojni stručnjaci, entuzijasti i ljubitelji automobilizma.

Program večeri upotpunit će istaknuta imena poput Valentino Valjak, Josip Radić, Juraj Šebalj, Mario Zrna i Antun Presečki, dok će kroz večer voditi Majda Lojo Pavlović.

Poseban segment programa odvijat će se na otvorenom prostoru ispred učilišta, gdje će posjetitelji moći razgledati izložbu starodobnih vozila. Riječ je o atraktivnom sadržaju koji će posebno privući zaljubljenike u klasike, dizajn i povijest automobilizma.

Obilježavanje ove obljetnice usko je povezano s Ferdinandom Budickijem, koji je početkom 20. stoljeća doveo prvi automobil u Zagreb i time označio početak razvoja automobilizma u Hrvatskoj. Program će, uz slavlje ove važne godišnjice, podsjetiti i na značaj inovacija, poduzetništva i vizionara koji su obilježili to razdoblje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica dobiva ključnu razvojnu ulogu: Ačkar u Saboru najavio nove projekte vrijedne 33 milijuna eura

Ovaj zakon omogućuje gradovima i općinama da sami definiraju svoje razvojne prioritete, uz snažnu potporu europskih sredstava, što je ključno za dugoročno održiv razvoj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Gorica.hr

Velika Gorica po prvi put preuzima vodeću ulogu u planiranju i provedbi razvojnih projekata za šire područje, nakon što joj je novim zakonom dodijeljen status ITU središta.

U Hrvatskom saboru raspravljalo se o Konačnom prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a među govornicima bio je i gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji je još u veljači sudjelovao u raspravi o nacrtu istog zakona.

Velika Gorica među ITU središtima

Ačkar je u svojem izlaganju istaknuo kako zakon donosi konkretne koristi za Veliku Goricu, ali i za okolne općine koje su s gradom funkcionalno povezane.

– Velika Gorica, kao šesti grad u Hrvatskoj s gotovo 70 tisuća stanovnika, do sada nije bila ITU središte. Ovim zakonom ta prepreka nestaje i naš grad postaje 23. ITU središte, uz alokaciju od 33 milijuna eura – naglasio je Ačkar.

Time Velika Gorica prvi put dobiva ovlasti za upravljanje razvojnim projektima na području koje, uz sam grad, uključuje i općine Pokupsko, Kravarsko, Pisarovina, Orle i Rugvica.

Fokus na ravnomjerniji razvoj

Novi zakon donosi promjene usmjerene na jačanje uloge lokalne razine vlasti te uravnoteženiji razvoj svih dijelova zemlje. Prema riječima gradonačelnika, cilj je osigurati učinkovitije i pravednije korištenje sredstava.

– Upravo zato bilo je nužno dodatno unaprijediti postojeći zakonodavni okvir kako bi se sredstva koristila što učinkovitije, ravnomjernije i pravednije. Time se otvara prostor za još veća ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo i kvalitetu života građana. Na kraju, gradovi i općine najbolje znaju što je potrebno njihovim građanima – naglasio je Ačkar.

Projekti u više sektora

Sredstva iz ITU mehanizma bit će usmjerena na projekte iz područja kulture, turizma, poduzetništva te razvoja zelene infrastrukture i biciklističkih staza. Poseban naglasak stavit će se na projekte koji su već spremni za realizaciju, kako bi se mogli provesti unutar predviđenih rokova.

Jačanje lokalne samouprave

Govoreći o širem kontekstu zakona, Ačkar je naglasio važnost veće autonomije gradova i općina u određivanju vlastitih razvojnih prioriteta.

– Ovaj zakon omogućuje gradovima i općinama da sami definiraju svoje razvojne prioritete, uz snažnu potporu europskih sredstava, što je ključno za dugoročno održiv razvoj – rekao je.

Konačni prijedlog Zakona o regionalnom razvoju, kako je istaknuto tijekom rasprave, postavlja temelje za snažnije uključivanje lokalne razine u oblikovanje i provedbu razvojnih politika s ciljem ravnomjernijeg razvoja Hrvatske.

Nastavite čitati

Sport

Karate klub Centar se vraća s broncom i tri peta mjesta s Kupa Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karate klub Centar Velika Gorica

Mladi karatisti iz Karate Kluba Centar Velika Gorica nastupili su na Kupu Hrvatske, održanom u nedjelju, 12. travnja u Zagrebu.

Lara Dugonjić Dugonjić je u kategoriji djevojčica rođenih 2013. godine, do 49 kilograma, izborila broncu. Uz nju su na turniru nastupili i Patrik Jeromić, Sara Brletić te Kim Kumic. Nažalost, svi oni su ostali tik do medalje. Poraženi su u borbama za broncu te su natjecanje završili na petim mjestima.

“Klub nastavlja s kvalitetnim i sustavnim rado. Fokus ostaje na strpljivom razvoju mladih natjecatelja. Upravo iz ove generacije očekuju se vrlo dobri rezultati u skoroj budućnosti, kako na nacionalnoj razini, tako i na međunarodnim natjecanjima koja slijede, a ističemo Svjetsku ligu mladih u Poreču na kojoj će karate klub Centar nastupiti po prvi put i okušati se sa najboljima”, rekla je glavna trenerica Ines Grdenić.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno