HOTNEWS

Dobrodošli u Lukavec: Vještice na lomači, susjedi na lopati, a prva slova u dvorcu…

Selo od 1200 ljudi ima bogatu povijest, složnu sadašnjost i perspektivnu budućnost.

Objavljeno

prije 3 godine

29. lipnja 2023.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Lukavčani se rađaju i pokapaju u Zagrebu. Tamo se i krste i vjenčaju. Da bi došli do Velike Gorice školarci prvo moraju do Odre kako bi u Zagrebu dočekali bus za svoj grad. No, vezani su mještani Lukavca i za jedan i drugi grad, a svoju lokaciju smatraju izvrsnom. Blizu su dva velika grada a, opet, imaju i mir koji nudi život na selu. Cijena kvadrata nekretnine značajno je jeftinija nego u par kilometara udaljenima Odri i Hrašću, zbog čega pa im se sve više doseljavaju nove obitelji.

U Lukavec su dobrodošli svi. Koliko im je bitna složnost i napredak sela ispričali su, pomalo nespojivo, predsjednik Mjesnog odbora, ali i dva bivša predsjednika te predsjednik DVD-a. Svi su oni i u Mjesnom vijeću.

– Mi ne gledamo stranačke odnose, niti bilo što drugo. Kroz udruge se ispreplićemo, podržavamo i radimo na dobrobit mještana. Imamo spomenik svetom Florijanu koji je napravio naš mještanin akademski kipar Jurkić, a istovremeno i spomenik palim braniteljima Domovinskog rata. Tu je i spomenik palim borcima žrtvama fašističkog terora iz Narodno-oslobodilačkog rata i sve ih redovito održavamo. Kad je Dan mjesta posjećujemo sve te spomenike, polažemo vijence i palimo svijeće. Mislim da smo jako složni i ne dijelimo se ni po kojem razlogu – kazao je Zlatko Sedmak.

Foto: Lukavec/Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Lukavčani su zajedničkim snagama izgradili i crkvu nakon što se za to izborio monjsinjor Ladislav Lojina.

– Radilo se na rede, po ulicama. Išlo se raditi, kuhati radnicima i prenašati materijal. Cijeli Lukavec je bio angažiran, a tako je izgledalo i kad su ljudi kuće gradili. Samo se postavilo gdje će se deka betonirati, a odmah si vidio ljude kako s lopatama idu pomagati susjedu, obitelji… Ja se sjećam kao klinac kako su jedni drugima pomagali maksimalno – kazao je Sedmak.

Udruge, uz ljude, čine jedno veliko bogatstvo Lukavca. U mjestu djeluje 10-ak udruga. DVD je nedavno proslavio 110 godina postojanja, a tu su i KUD Stari grad Lukavec, NK Lukavec, nekadašnji Partizan Lukavec, Udruga umirovljenika koja broji oko 100 članova. U mjestu još djeluju i braniteljska te Udruga ljubitelja malih životinja. Ne treba zaboraviti ni lovačku i dvije streljačke udruge te dvije sučije Plemenite općine turopoljske.

Foto: Lukavec/Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Sada je u Lukavcu živo, udruge su aktivne i većina u njima može pronaći nešto za sebe. Tu su i pojedinci koji svojim poslovima ipak obogaćuju i život mjesta, pa se tako u ovom selu od 1.260 stanovnika može rekreativno igrati tenis, ali i učiti strani jezik. No, nekada se u ovom rubnom gradskom mjestu drugačije živjelo. Povijest poput njihvoe neke bi europske države već odavno iskoristile. No, Turopolje još nije prepoznalo ovaj potencijal. No, nikad nije kasno.

– Lukavec se prvi put spominje 1225. u buli kralja Bele IV, u kojem on Turopoljcima daje slobodu i plemstvo. U Lukavcu im daje prva polja, dakle zemljišta. Pretpostavljamo da je onda Lukavec i nešto stariji, ali uvijek se obljetnice slave po prvom zapisu, pa će tako onda biti i kod nas – kazao je Ivan Kos i dodao kako će mjesto 2025. proslaviti 800 godina od prvog spomena Lukavca.

Prvotno je Lukavec bio podijeljen u dva dijela – Gornji i Donji. Mjesto gdje je Vatrogasni dom je Gornji Lukavec, a Donji je južno od potoka Lipnice i uz Ulicu Luži, uz Stari grad Lukavec. Donji Lukavec je po zapisima stariji, a po popisu stanovništva iz 14. stoljeća imao je i više stanovnika.

– Moja baka je iz Donjeg Lukavca, a moj djed Nikola je bio iz Gornjeg Lukavca i trebao je posebne dozvole da ode kod nje jer bi inače istukli na starome mostu. To je nekad tako bilo, ratno stanje – priča nam Marinko Cerovski, predsjednik DVD-a.

Foto: Lukavec/Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Život Lukavca dugo se stoljeća vrtio oko dvorca. U njemu je dugo bila škola, a generacije mještana upravo su u kinu u tvrđavi pogledale svoj prvi film. I danas se sjećaju Tarzana kojeg su ovdje gledali. Svoje mjesto u starim zidinama jedno je vrijeme imala i trgovina građevinskog materijala.

– Kino je tu bilo poslije Drugog svjetskog rata. Ja se sjećam svoje generacije i već je 60-ih gore bilo kino. U drvenoj prostoriji, takozvano spremište, današnjeg Društvenog doma bio je prvi televizor u selu. Cijelo selo je dolazilo gledati dnevnik – prisjeća se Sedmak, a Kos dodaje kako je 1. prosinca 1912. počela s radom škola u Lukavcu, a prvi đaci pisati su učili upravo u dvorcu.

Osim ljepote, Stari grad Lukavec čuva i neke sasvim posebne priče. Ona najzanimljivija, vrijedna romana, vezana je uz mračno razdoblje naše povijesti. Naime, upravo je u Lukavcu spaljena zadnja „vještica“ u ovom dijelu Europe. U dvorcu je čak postojao i „coprnički“ zatvor te su se tu održavala suđenja vješticama. I Marija Jurić-Zagorka velik dio radnje romana “Kći Lotrščaka” smjestila se u Turopolje, upravo u starom gradu Lukavcu gdje su prema njenim riječima vještice često stizale u pohode.

– Najgora je bila 1733. godina kad je na lomači spaljeno 10 nevinih žena, a pišu i imena sudaca, svjedoka i tih žena u starim zapisima. Da Grad ima interesa urediti dvorac, mogla bi se napraviti priča od prvog spomena do danas, to je 800 godina povijesti u kojoj bi se zasigurno našle zanimljive priče i legende – priča Kos, a na njega se nadovezao i predsjednik Mjesnog odbora Ivica Marčec te kazao kako osim s turističkim atrakcijama Lukavec ima problem i s potopljenim cestama, oborinskom kanalizacijom i nedovoljno opremljenim vrtićem, a nadaju se da će uskoro mjesto dobiti i nogostup, ali i plin.

Foto: Lukavec/Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Bez obzira na to, Lukavec nema problema s odljevom stanovništva, a mještani su aktivni u svojim udrugama i ponosni na svoju povijest i uspjehe svih svojih društava. I ta složnost poziv je svima da posjete Lukavec, uskoro, nadaju se, i uz dobru turističku priču.

HOTNEWS

Aktualni sat – Rasprava o Kušancu, proračunu i tržnici, “poduzetnička zona će donijeti nova radna mjesta i investicije”

Vijećnici su raspravljali o proračunu, tržnici električnim autobusima i dnevnoj bolnici.

Objavljeno

prije 2 sata

19. svibnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Danas je održana 6. sjednica Gradskog vijeća Grada Velike Gorice. Jedna od ključnih točaka bilo je darovanje državnog zemljišta Gradu Velikoj Gorici, i to po žurnom postupku. Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o darovanju nekretnina u svrhu izgradnje Poduzetničke zone Kušanec-Istok izglasan je velikom većinom, 22 vijećnika glasala su “za”, nitko nije bio protiv, dok su četiri vijećnika ostala suzdržana.

Riječ je o odluci Vlade Republike Hrvatske kojom se Gradu daruje zemljište namijenjeno razvoju Gospodarske zone Kušanec–Istok, projekta procijenjene vrijednosti više od 31 milijun eura, čime je Velika Gorica dobila snažan poticaj za daljnji gospodarski rast, o čemu smo pisali ranije.

Tijekom aktualnog sata vijećnica Nada Finderle postavila je pitanje o financijskom stanju grada, konkretno o manjku do 31. prosinca, ali i o tome kojim kanalima građani mogu komunicirati s Odborom za pritužbe i predstavke.

U odgovoru je pojašnjeno kako se proračun sastoji od računa prihoda i rashoda te računa financiranja. Izneseni su podaci prema kojima je na razini 2025. godine ostvaren višak od 2,6 milijuna eura, no kada se uključi preneseni manjak iz prethodne godine, ukupni manjak iznosi 8,9 milijuna eura.

Što se tiče komunikacije građana, istaknuto je kako se pritužbe mogu slati putem maila, telefonski ili osobnim dolaskom u zgradu gradske uprave, a građani se često direktno obraćaju i nadležnim upravnim odjelima, ovisno o temi.

Vijećnik Mihael Kuliš otvorio je pitanje u kojoj je fazi razvoj poduzetničke zone Kušanec te koji su planovi i očekivanja, a zatražio je i pojašnjenje o planovima za razdvajanje gradske četvrti Miljenko Granić.

Odgovor je dao Neven Karas, istaknuvši kako je u tijeku izmjena urbanističkog plana te zahvalio Vladi RH na darovanom zemljištu. Posebno je naglasio kako je zona veća od 50 hektara te bi trebala biti snažan gospodarski zamašnjak za Veliku Goricu, ali i otvoriti nova radna mjesta.

Karas se dotaknuo i gradske četvrti Miljenko Granić, istaknuvši kako se upravo na tom području posljednjih godina događa najintenzivnija izgradnja te najveći priljev novih stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u toj četvrti je živjelo oko 9 tisuća stanovnika.

“To je gradska četvrt koja odudara od ostalih gradskih četvrta. Moje osobno mišljenje je da je ta gradska četvrt neprirodno stvorena jer postoje naselja okolo koja nisu komplementarna i nemaju iste interese, tako da mislim da bi trebali pokrenuti razdvajanje i da je nekakav logičan slijed razdvajanje Zagrebačke ulice i onda bi se ta gradska četvrt mogla podijeliti po pola”, dodao je Karas.

Jedan od vijećnika otvorio je pitanje statusa gradske tržnice, točnije, je li trenutačna lokacija privremena ili je postala trajno rješenje.

Pročelnik Dubravko Katulić odgovorio je kako tržnica nije privremena te da je Grad uložio značajna sredstva kako bi se postojeći prostor uredio i opremio za prodavače i kupce. Dodao je kako povratak na staru lokaciju nije moguć jer se radi o privatnom vlasništvu.

Na pitanje jednog od vijećnika o planovima za uvođenje električnih autobusa, Katulić je odgovorio kako je u Veliku Goricu već stiglo pet električnih autobusa nizozemskog proizvođača VDL, te da su dosadašnja iskustva pozitivna. Jedini problem je infrastruktura.

“Trenutačno imaju svoju punionicu u Novom Čiču i nije praktično da se isti pune na toj lokaciji. Pokrenuli smo s prijevoznikom izradu projektno-tehničke dokumentacije oko postavljanja punionice i ona će biti smještena gdje je stanica brze linije, s tim da smo napravili i novo stajalište kod tržnice gdje će se ta brza linija premjestiti. Kako je rekao pravilnik o obvezama izvještaja Europske komisije za minimum ciljeva koje se mora postići u cestovnom prometu, obveza je Grada, odnosno prijevoznika koji s nama ima ugovor da 2027. godine mora imati 27 % autobusa, odnosno pet koje smo nabavili i do kraja 2030., mora biti 38 %, dakle to je sedam autobusa, što znači da nam trebaju još dva autobusa i to prijevoznik mora nabaviti kako bismo zadovoljili sve uvjete”, pojasnio je Katulić.

Vijećnik Branimir Mikšić postavio je pitanje o problematičnom križanju A. G. Matoša i Ljudevita Gaja kod STOP SHOP-a, gdje se često događaju prometne nesreće, te o završetku radova na cesti u Mraclinu.

Katulić je rekao kako je Grad već ranije planirao izgradnju rotora te je izrađena projektno-tehnička dokumentacija, a sada se čeka građevinska dozvola. U međuvremenu je postavljena dodatna signalizacija i napravljen južni odvojak kako bi građani mogli lakše izaći na drugu stranu.

Što se tiče Mraclina, Katulić tvrdi da radovi idu svojim tijekom i da ne vidi kašnjenja, no istaknuo je kako se radovi nisu mogli odvijati tijekom zime. Najavio je da bi cesta trebala biti gotova u lipnju, uz napomenu da su dodatni zahtjevi mjesnog odbora za pješačke staze produljili trajanje projekta.

Vijećnik Stipo Duvnjak postavio je pitanje o radovima na pročistaču otpadnih voda, ali i o dolascima veleposlanika u Veliku Goricu te projektima koji su ih doveli u grad.

Direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak odgovorio je kako je građevinska dozvola za pročistač dobivena 12. veljače, izvođači su uvedeni u posao 18. veljače, a završetak radova očekuje se do ljeta 2027. godine. Nakon toga slijedi godina dana probnog rada.

Trenutačno je realizirano 5,2 milijuna eura od ukupno ugovorenih 37 milijuna, a uskoro kreću i obavijesti građanima o priključivanju na sustav odvodnje. Prva cjelina obuhvaća područje od Kobilića i Leknenog prema Trnju.

Gradonačelnik Ačkar odgovorio je na pitanje o dolasku diplomata istaknuvši kako Velika Gorica postaje sve prepoznatljivija na nacionalnoj razini te da je interes investitora sve veći.

“Ponosno možemo reći da je interes stranih investitora, veleposlanika i svih onih relevantnih osoba, kako u društvenom, političkom životu i sportskom u životu, postao puno snažniji, vidniji i veći nego što je to bio prijašnjih godina. Dakako, godi činjenica da smo na nacionalnom nivou prepoznati kao najpoželjniji grad za život u Republici Hrvatskoj. Dakle, zašto diplomati u Velikoj Gorici? Pa mi zatvaramo poduzetničku zonu Meridijan 16 koja je u potpunosti popunjena, a koja je zahvaljujući austrijskom kapitalu i tadašnjem veleposlaniku Republike Austrije došlo do faze popunjenosti koju ima danas. Ovdje su došli veleposlanici razvijenih europskih zemalja, koje su spremne dati zeleno svjetlo i lobirati kako bi upravo kapital i investicije završili u poduzetničkoj zoni Kušanec koja je bila predmet hitnog postupka kada smo započeli sjednicu. Dakle, Velika Gorica se odlučila za logistiku. Svima će usta biti puna da trebamo govoriti o poduzetništvu, tvornicama, međutim mi smo odlučili da idemo na logistiku koja je van periferije našega grada. Mi ovdje govorimo o Meridijanu 16 i Kušancu koji su na petlji. Tako naši građani ne osjete da je to sve u našem gradu i ne osjete nikakve smetnje. Da imamo tešku industriju kao neke druge županije, uvijek bi imalo nešto što bi smetalo našim sugrađanima”, objasnio je Ačkar.

Spomenuo se i projekt PAUK, odnosno Dječja zelena mreža “Plemeniti Pauković”. Riječ je o projektu vrijednom 5,27 milijuna eura, od čega je 4,4 milijuna eura bespovratnih sredstava iz programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. Projekt je zamišljen kao odgovor na izazove modernog vremena, gdje su djeca sve manje vani, a sve više uz ekrane. U sklopu projekta uređuju se tri urbana koridora i sedam urbanih točaka, s ciljem poticanja djece na boravak na otvorenom i socijalizaciju, ali i edukaciju o klimatskim promjenama te ulozi zelene infrastrukture u smanjenju toplinskih otoka. Najavljeno je i sadnja 377 stabala i 1.200 grmova pogodnih za oprašivače, uz dodatne edukativne aktivnosti.

Vijećnica Sanja Jurković–Draganić postavila je pitanje o poskupljenju GSG-a i izostanku rješenja, ali i o stanju u Dječjem vrtiću Žirek, gdje su se, kako je navela, zbog prokišnjavanja stropa u sobama pojavile kante na podu.

U odgovoru je pojašnjeno kako Grad sam pakira uplatnice, čime je procedura brža, dok se rješenja šalju putem pošte. Naveli su kako je pošta u posljednjem slučaju zamolila produljenje roka dostave zbog velikog broja pošiljki.

Što se tiče DV Žirek, odgovoreno je kako je obnova u tijeku te će vrtić nakon radova biti energetski učinkovit. U tijeku je zamjena stolarije i obnova krova, a zbog izvođenja radova tijekom pedagoške godine skupine se prema potrebi razmještaju. Prokišnjavanje se dogodilo prošli tjedan za vrijeme kiše, dok su radovi bili na krovu, no djeca su odmah premještena u druge skupine.

“Govori se da su vrtići besplatni. Ne, oni nisu besplatni već je grad preuzeo ekonomsku cijenu vrtića. Prošle godine ste i sami glasali, kada je u proračunu ekonomska cijena podignuta sa 400 na 500 eura i to Grad Velika Gorica stavlja unutar proračuna vrtića te se od tih novaca financiraju vrtići”, dodala je pročelnica Lana Krunić Lukinić.

Vijećnik Josip Vitez pitao je hoće li biti dovoljno mjesta u vrtićima te u kojoj su fazi projekti novih vrtića u Pokupskoj i Kolarevoj ulici. Odgovoreno je kako je pristiglo oko 600 prijava za novu pedagošku godinu, od čega je predviđeno oko 320 mjesta u jaslicama i više od 170 mjesta u vrtićkim skupinama.

Istaknuto je kako će i ove godine biti upisana sva djeca koja ispunjavaju uvjete, da su oba roditelja zaposlena, da imaju prebivalište u Velikoj Gorici te da su rođena do 31. kolovoza. Kao dobra vijest navedeno je da će nakon 1. rujna biti otvoren novi vrtić u Pokupskoj ulici s oko 200 mjesta, dok bi vrtić u Kolarevoj mogao doći na red krajem godine ili početkom sljedeće.

Vijećnik Ivo Jelušić otvorio je pitanje kašnjenja radova u naselju Bratstvo te zanimalo ga je tko je odgovoran i postoje li financijski penali, a osvrnuo se i na problem smeća i zaraslih površina u Horvatovoj ulici.

Pročelnik Dubravko Katulić odgovorio je kako su radovi u Bratstvu pri kraju te da je potrebno završiti još jednu prometnicu i spojiti stanicu oborinske odvodnje koja prvotno nije bila predviđena, ali se pokazala nužnom. Najavio je kako bi radovi trebali završiti do kraja mjeseca, a po završetku će se napraviti zapisnik o prekoračenju rokova i razlozima kašnjenja. Što se tiče Horvatove, Katulić je rekao da se problem rješava, no upozorio je da dio građana i dalje odlaže otpad ispred starog reciklažnog dvorišta, iako je novo otvoreno. Istaknuo je da Grad ulaže u sustav i informiranje, ali da se građani također moraju priviknuti na promjene.

Vijećnik Zvonko Kunić pitao je ima li novih informacija o Centru za starije i načinu predbilježbe, kao i o projektu dnevne bolnice.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar odgovorio je kako bi radovi trebali završiti početkom 2027. godine, a u centru će biti osigurano više od 100 mjesta za institucionalni smještaj te više od 500 mjesta za izvaninstitucionalne usluge, poput dostave obroka, psihološke pomoći i drugih oblika podrške.

“Na području Velike Gorice imamo 14 tisuća umirovljenika, a ovaj dom može zauzeti samo jedan dio. Volio bih da kao gradonačelnik mogu reći da je netko napravio barem tri staračkom doma, pa da ja mogu govoriti o četvrtom jer bi danas bilo puno lakše pristupiti toj temi, ali nitko prije se nije htio uhvatiti tog pitanja. Mi danas govorimo o prvom centru za starije osobe, ali ne bježimo od toga da će biti puno onih koji zaslužuju biti u to centru i već sada razmatramo zemljište pored dnevne bolnice kako bi tamo napravili drugi centar za starije osobe”, dodao je Ačkar.

Govoreći o dnevnoj bolnici, Ačkar je rekao kako će Velika Gorica dobiti prvu dnevnu bolnicu ne samo u gradu, već i u Zagrebačkoj županiji. Projekt je ušao u program Vlade, a 5. svibnja 2026. objavljen je javni poziv za izradu studije predizvedivosti, što je ocijenio kao prvi konkretan korak prema realizaciji.

“Hvala predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću i resornom ministarstvu. Vjerujem da će Velika Gorica biti primjer drugim gradovima i županiji u realizaciji ovih važnih problema koji se nisu rješavali desetljećima”, zaključio je Ačkar.

Također, u 12 sati održana je minuta šutnje za tragično stradalog mladića iz Drniša

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Klas i dalje dominira, Kurilovec prati, VG Boys sigurni na 3. mjestu

Objavljeno

prije 3 sata

19. svibnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Liga veteranskih momčadi Nogometnog saveza Velika Gorica (NSVG) nastavljena je utakmicama 21. i 22. kola u kojem je na 11 odigranih utakmica postignuto 45 golova (21+ 24). Klas i dalje dominira i sigurno ide ka osvajanju prvog mjesta. Kurilovec je također s dvije nove pobjede potvrdio drugu poziciju.

Kobilić, 18.05.2026. Liga veterana NSVG-a 22.kolo: VG Boys – Dinamo 4:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr