Lijepe vijesti stižu iz Zagrebačke županije za sve ljubitelje bicikla, rola skateboarda, romobila… bez obzira na godine! Nakon Velike Gorice i Ivanić-Grada čiji su pumptrack poligon odnosno bike park već gotovi, slični poligoni gradit će se u Dugom Selu, Jastrebarskom i Svetom Ivanu Zelini.

– Zagrebačka županije ove je godine po prvi puta raspisala javni poziv kojim gradovima sufinancira izgradnju ili opremanje sportske infrastrukture te vrste, a svih pet gradova koji su prijavili projekte ostvarili su bespovratnu potporu. Tako je po 200 tisućša kuna dodijeljeno gradovima Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko i Sveti Ivan Zelina, a 150 tisuća kuna Velikoj Gorici – istaknuli su iz županije.

Ono što pumptrack stazu čini drugačijom od klasične voženje biciklom jest da se umjesto pedaliranjem ili odguravanjem, vozači na pumptracku pokreću mijenjanjem položaja svojih tijela „gore – dolje“. Ovakva sportska infrastruktura doprinosi kvaliteti života u lokalnoj zajednici, potiče na boravak na otvorenom, utječe na razvoj motoričkih sposobnosti djece i mladih te postaje mjesto susreta i sportskih događanja.

Pumptrack poligoni već su neko vrijeme itekako popularan oblik rekreacije. Kao dvije zanimljivosti možemo istaknuti kako je prvi asfaltirani poligon u Hrvatskoj otvoren još 2020. godine u Svetoj Nedelji, dok je onaj u Velikoj Gorici površinom najveći u Hrvatskoj i jedan od tri najveća u Europi.

Županijska skupština Zagrebačke županije donijela je Proračun za 2022. godinu koji iznosi 1.380.578.035,00 kuna i veći je u odnosu na Rebalans I. za 3,85 posto. Izvorni proračun Zagrebačke županije za 2022. godinu iznosi 564.847.359,00 kuna i veći je za 4,26 posto u odnosu na Rebalans I. proračuna iz 2021. godine. Proračun je prihvaćen s 30 glasova „za“ 6 glasova „protiv“ i 5 „suzdržanih“.

Kao i prethodnih godina, najveći iznos Izvornog proračuna, gotovo 148 milijuna kn, namijenjen je Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje u kojem je za kapitalnu izgradnju u školstvu osigurano 53,6 milijuna kn. Dovršavaju se radovi na izgradnji osnovne škole u Luki, sportskih dvorana u Bedenici, Klinča Selima i Graberju Ivanićkom, školi i dvorani u Pušći, u tijeku su radovi na dogradnji radionica i praktikuma SŠ Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini, a s 15 milijuna kuna sufinancirat će se izgradnja nove škole u Strmcu. Studenti i srednjoškolci i u 2022. godini mogu računati na izdašne stipendije.

Za Upravni odjel za gospodarstvo i fondove EU planirano je 89 milijuna kn. Poduzetnici iduće godine mogu računati na bespovratne potpore u iznosu od 7 milijuna kn, 17,3 milijuna kn osigurano je za energetske obnove škola i domova zdravlja, dok je 21,2 milijuna kn planirano za Centar za kompetentnost, a za pripremu i provedbu EU projekata osigurano je 4 milijuna kn.

Foto: Zagrebačka županija – Dražen Kopač

Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje upravljat će s nešto više od 56,5 milijuna kn od čega je najveći iznos, 10,7 milijuna kn osiguran za kapitalna ulaganja. Sufinancirat će se 8 T1 timova hitne medicinske pomoći za što je osigurano 5,7 milijuna kn, a nešto više od 2 milijuna kuna osigurano je za liječničke specijalizacije. Planirana su sredstva za projektnu dokumentaciju za izgradnju poliklinika u Samoboru i Velikoj Gorici, a novost u Proračunu je milijun kuna za ambulante u ruralnim krajevima koje s obzirom na mali broj pacijenata posluju s gubitkom. Riječ je o ambulantama u Dubrancu, Krašiću, Budinjaku, Farkaševcu, Dubravi Vrbovečkoj i Gradecu. Kao i prethodnih godina za svaku novorođenu bebu isplaćivat će se po 1000 kn.

Za Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo planira se više od 24 milijuna kn. Poljoprivrednici mogu računati na bespovratne potpore u ukupnom iznosu od 3,8 milijuna kuna, a novost u Proračunu je 800 tisuća kn za energetsku učinkovitost na OPG-ovima i 800.000 kn za pilot projekt uvođenja eko hrane u škole i vrtiće. Gradovima i općinama namijenjeno je 5 milijuna kuna za razvoj infrastrukture na ruralnim područjima kao i milijun kn za vrtiće. Osniva se i Regionalni centar za razvoj stočarstva Dubrava za koji je planirano 1,9 milijuna kn. Za Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu planira se 60,3 milijuna kn, a najveći dio odnosi se na županijski linijski prijevoz putnika za što je osigurano 40,05 milijuna kn od čega je 30 milijuna kn pomoć Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Foto: Zagrebačka županija – Dražen Kopač

U Proračunu za iduću godinu za vatrogastvo i civilnu zaštitu osigurano je nešto više od 7 milijuna kn. Za kulturu se planira gotovo 4 milijuna kn, a za sport 7,6 milijuna kn. Za Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša osigurano je gotovo 92 milijuna kn, od čega je 60 milijuna kn namijenjeno obnovi zgrada oštećenih potresima.

Vijećnici su prihvatili prijedlog Strategije kapitalnih ulaganja u školske objekte na području Zagrebačke županije za razdoblje od 2021. do 2026. godine. Strategijom su obuhvaćena sljedeća ulaganja: izgradnja nove škole i dvorane u Dugom Selu, izgradnja nove škole i dvorane u Jastrebarskom, izgradnja nove škole i dvorane PŠ Komin, dogradnja škole i izgradnja dvorane OŠ Đure Deželića u Ivanić-Gradu, izgradnja nove dvorane u Strmcu, izgradnja nove zgrade i hangara ZTŠ Rudolf Perešin te nove zgrade Gimnazije u Velikoj Gorici kao i zajedničke sportske dvorane, rekonstrukciju i dogradnju Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Samoboru, izgradnju dvorane OŠ Ksaver Šandor Đalski u Donjoj Zelini, izgradnju dvorane OŠ Bistra, rekonstrukciju i dogradnju dvorane OŠ Kardinala Alojzija Stepinca u Krašiću, izgradnju Glazbene škole Ferdo Livadić u Samoboru, dogradnju OŠ Rugvica, dogradnju škole OŠ Braće Radić u Kloštar Ivaniću, rekonstrukciju i dogradnju OŠ Ivana Perkovca u Šenkovcu, izgradnju škole i dvorane PŠ Stupnik, rekonstrukciju i dogradnju PŠ Farkaševac, rekonstrukciju i dogradnju OŠ Jakovlje te adaptaciju i opremanje prostora Učeničkog doma u Ivanić-Gradu.

Donesen Proračun Zagrebačke županije za 2022. godinu

Donesena je odluka o visini turističke pristojbe za 2023. godinu u Zagrebačkoj županiji. Pristojbe se kreću od 10 do 12 kuna po osobi i noćenju za boravak u smještajnim objektima, ovisno o pojedinom gradu i općini (12 kn Samobor, Velika Gorica, Jastrebarsko, ostale JLS 10 kn), odnosno od 8 kuna u kampovima. Visina godišnjeg paušala za osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu po krevetu iznosi 350 kuna, a na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) po 200 kuna i to za sve jedinice lokalne samouprave na području Zagrebačke županije. Visina godišnjeg paušalnog iznosa za osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu u kampu za svaku smještajnu jedinicu iznosi 500 kuna, a na OPG-u po 250 kuna. Turistička pristojba koju plaća vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor u godišnjem paušalnom iznosu za sebe i članove uže obitelji za sve jedinice lokalne samouprave na području Zagrebačke županije iznosi za prvog i drugog člana po 60 kuna, a za svakog sljedećeg 25 kuna.

Na sjednici je donesen i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite, plan unapređenja zaštite od požara, kao i plan djelovanja u području prirodnih nepogoda. Osnovani su Koordinacija za ljudska prava i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova kao dva savjetodavna tijela Županijske skupštine.

Vijećnici Županijske skupštine dali su suglasnost SB Naftalan da uredske prostore prenamijeni u bolesničke sobe za što će kroz tri godine biti utrošeno 2,7 milijuna kn.

Foto: Zagrebačka županija – Dražen Kopač

Županijska skupština Zagrebačke županije zaprimila je 17. studenoga 2021. zahtjev 1/3 članova njih 17 (SPD, FOKUS, MOST), za sazivanjem Sjednice Županijske skupštine na kojoj bi se raspravljalo o povjerenju županu Zagrebačke županije zbog istražnih radnji USKOK-a. Temeljem mišljenja Ministarstva pravosuđa i uprave te dodatnih konzultacija tražena tema uvrštena je na Dnevni red današnje sjednice Skupštine kako bi se omogućila rasprava te udovoljilo zahtjevu 1/3 vijećnika. Međutim, kada je spomenuta točka došla na red, dvije članice (SDP) su povukle svoje potpise na dostavljeni zahtjev kako se o točki ne bi raspravljalo danas. Odbor za statut, poslovnik i propise je mišljenja da Poslovnik ne predviđa povlačenje potpisa već se ovlaštenim predlagateljem smatra svih 17 članova. Sukladno tome rasprava je provedena, a župan Stjepan Kožić naglasio je kako se postupak nalazi u fazi provođenja izvida, da je uložio žalbu protiv Rješenja o provođenju istrage, te da o predmetu ne smije davati nikakve izjave.

Povodom 1. prosinca – Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, školske liječnice Službe za školsku i sveučilišnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije održat će predavanja za učenike na temu prevencije spolno prenosivih bolesti.

Edukacije će se održavati u svim gradovima Zagrebačke županije za po jedan osmi razred osnovne škole i jedan prvi razred srednje škole sve do 3. prosinca, a radi se o edukaciji u sklopu Programa prevencije spolnih bolesti kojeg već desetak godina provodi Zavod, a sufinancira Zagrebačka županija.

– Odaziv škola i povratne informacije učenika su svake godine iznimno dobre što nam daje poticaj za nastavak i unapređenje ovog programa –  rekla je doktorica Adriana Juriša, voditeljica Programa.

Ovogodišnji moto Svjetskog dana protiv AIDS-a je „Zaustavimo nejednakosti. Zaustavimo AIDS.“ Naime, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na sve veće nejednakosti u dostupnosti zdravstvene zaštite vezane za HIV infekciju, a situacija se dodatno pogoršala uz pandemiju koronavirusa. Dostupnost zdravstvenog sustava kroničnim bolesnicima, pa tako i onima sa HIV-om, je smanjena, a minimaliziranje socijalnog kontakta utječe na edukaciju, pogotovu onu koja se provodi sa djecom i mladima gdje je socijalna interakcija od velike važnosti za uspjeh edukacije.

Inače, u 2020. godini u svijetu je bilo 37,7 milijuna ljudi koji žive s HIV-om. Procjenjuje se da je oboljelih od HIV-a u Europi u 2020. godini bilo 2,6 milijuna, od čega je 64% oboljelih primalo terapiju. Novooboljelih je u 2020. godini bilo 170 000, a umrlih od HIV-a 40 000 što je za 6,3% više nego u 2019. godini.

Naša zemlja spada u zemlje s niskim rizikom od zaraze HIV-om u općoj populaciji. Svake godine imamo oko stotinjak novih slučajeva.

27.11.2021. Velika Gorica. ŽŽupanijsko natjecanje u odbojci za juniorke. OK Nebo. Foto: David Jolić/cityportal.hr

27.11.2021. Velika Gorica. ŽŽupanijsko natjecanje u odbojci za juniorke. HOK Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Županijsko natjecanje u odbojci za juniorke u organizaciji Odbojkaškog saveza Zagrebačke županije održano je jučer (subota, 27.11.2021.) u Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Gorici. Domaćin natjecanja bio je Odbojkaški klub Velika Gorica. Sudjelovalo je 7 klubova, podijeljeni u dvije skupine: OK Nebo (Zaprešić), OK Samobor, OK Ivanić Grad, OK Velika Gorica – skupina A, HOK Gorica, ŽOK Vrbovec, OK Dugo Selo – skupina B.

27.11.2021. Velika Gorica. ŽŽupanijsko natjecanje u odbojci za juniorke. ŽOK Vrbovec. Foto: David Jolić/cityportal.hr

27.11.2021. Velika Gorica. ŽŽupanijsko natjecanje u odbojci za juniorke. OK Samobor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nebo i HOK Gorica pobijedili su u svojim skupinama, a drugoplasirane ekipe su Samobor odnosno Vrbovec. Iduće nedjelje (05.12.2021.) na istom mjestu igrat će se drugi dio natjecanja, a pobjednik i drugoplasirani ostvarit će plasman na regionalno natjecanje.

27.11.2021. Velika Gorica. ŽŽupanijsko natjecanje u odbojci za juniorke. OK Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

27.11.2021. Velika Gorica. ŽŽupanijsko natjecanje u odbojci za juniorke. OK Dugo Selo. Foto: David Jolić/cityportal.hr

27.11.2021. Velika Gorica. ŽŽupanijsko natjecanje u odbojci za juniorke. OK Ivanić Grad. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Utakmice su igrane paralelno na dva terena na dva dobivena seta. Sudile su Lara Babić i Ana Pavlović, zapisničarke su bile Anja Brlek i Lucija Jozepović. Na natjecanju nazočan je bio Željko Jurčević, predsjednik Odbora za natjecanje Hrvatskog odbojkaškog saveza i koordinator muških reprezentativnih selekcija.

Galerija fotografija

REZULTATI  Skupina A: Nebo – Velika Gorica 2:0, Samobor – Ivanić Grad 0:2, Velika Gorica – Ivanić Grad 2:0, Nebo – Samobor 2:0. Poredak: 1. OK Nebo, 2. OK Samobor, 3. OK Velika Gorica, 4. OK Ivanić Grad.

Skupina B: Dugo Selo – Vrbovec 1:2, Gorica – Dugo Selo 2:0, Vrbovec – Gorica 0:2. Poredak: 1. HOK Gorica, 2. ŽOK Vrbovec, 3. OK Dugo Selo.

Za vrijeme Božića u bistranskom kraju kinčala/kinđala se unutrašnjost te vanjski dijelovi kuća. I bistranski božićni stol ukrašavao se božićnim kinčom. Iako je kinč upisan u Registru nematerijalnih kulturnih dobara Hrvatske kao Umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita kinča s područja sjeverozapadne Hrvatske, ovi ukrasi od krep-papira radili su se u Bistri i za druge prigode i blagdane. U kontekstu božićnih običaja, važno je istaknuti i nematerijalno kulturno dobro Umijeće izrade tradicijskog nakita božićnog lustera s područja sjeverozapadne Hrvatske.

Umijeća izrade tradicijskog božićnog nakita kinča i božićnog lustera na području Bistre duga su i neprekinuta tradicija te vrlo važan segment tradicijske kulture bistranskog kraja. Naziv „kinč“ dolazi od mađarske riječi „kincs“, u značenju „blago“ ili „vrijednost“. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj riječ kinč poprimila je i značenje „blago, ures, nakit, ljepota“.

Čak su se i bistranski mladenci i svatovi kinčali/kinđali. Primjerice, mladenac je na šeširu (škrlaku) imao poseban izrađen ukras od grančica ružmarina i papirnatih cvjetova. Kitice za svatove su se također radile od grančica ružmarina, bijelog krep-papira i trake trobojnice. Posebno su bili raskošni buketi za mladenke, koji su osim papirnatih cvjetića, sadržavali i svježe zelenilo te ukrasne tekstilne, svilene i/ili papirnate trake.

Dosadašnja istraživanja identiteta bistranskog kraja i zastupljenost nematerijalnih tradicijskih umijeća pokazuju kako bi upravo tradicijska baština trebala postati ključan resurs za prezentaciju lokalnog identiteta.

– Stoga će se sve navedena umijeća njegovat kroz projekt Ekomuzej Bistra. Zaštita, interpretacija i prezentacija ruralnih i baštinskih vrijednosti bistranskog kraja ostvarit će se kroz projekt obnove zgrade stare škole u kojoj se planira uspostava stalne muzejske izložbe s popratnim kulturnim i edukativnim programima kako za lokalno stanovništvo tako i za posjetitelje. Jedna od tematskih cjelina stalnog postava ekomuzeja pod nazivom Hiža, interpretirat će odabrane aspekte svakidašnjega tradicijskog života i običaja, a što uključuje i božićne običaje u bistranskom kraju – ističu iz Turističke zajednice Zagrebačke županije.