Osnovna škola Eugena Kvaternika organizira panel raspravu “Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme”, koja će se održati u petak, 29. svibnja, u 14 sati u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Na panelu će sudjelovati stručnjaci iz područja obrazovanja, psihologije i tehnologije, prof. dr. sc. Saša Mladenović, dr. sc. Lana Ceraj, dr. sc. Ivna Ivanković i učiteljica informatike Vjera Barbir Alavanja, dok će dio rasprave donijeti i perspektivu učenika koji odrastaju uz umjetnu inteligenciju. Projekt su, uz podršku ravnateljice Monike Brleković, pokrenule učiteljice Nataša Čurić i Dalia Kager, a kroz istraživanje prikupljaju se iskustva i stavovi svih uključenih u obrazovni proces.

Razgovor će moderirati školski psiholog Josip Banić, a među temama će biti pitanje može li umjetna inteligencija unaprijediti obrazovanje, gdje je granica između pomoći i prečaca te kako danas izgleda pojam znanja u vremenu kada odgovore generira nekoliko klikova.

Projekt se provodi u suradnji s Centrom za djecu, mlade i obitelj i Udrugom Turteh, uz podršku Grada Velike Gorice, a prijavu su moguće ovdje.

Razgovarala: Gianna Kotroman

Na Hrvatskim studijima razvija se sustav umjetne inteligencije koji bi studentima već od nove akademske godine trebao pomoći u učenju i pripremi ispita. O projektu je u emisiji kod Gianne na City Radiju govorio Darko Pažin, viši informatičar u Računalnoj službi Hrvatskih studija, istaknuvši kako cilj nije klasični AI koji “pretražuje internet”, već zatvoreni sustav temeljen isključivo na materijalima profesora.

“Temelj je da profesor stavi svoju skriptu u AI te da traži po toj skripti, a ne po internetu. Samim time, profesor će biti zadovoljan što se učilo po njegovom, što je dobitak za naše studente”, objasnio je Pažin.

Time bi se, kaže, izbjegao jedan od najvećih problema današnje umjetne inteligencije, takozvana “halucinacijska stopa”, odnosno izmišljanje podataka i netočnih informacija.

“AI sam po sebi, izmišlja podatke, činjenice, to se zove halucinacijska stopa. AI je u manje rizičnim projektima super stvar. Postoje visokorizični projekti, npr. Zagreb će navodno uvoditi semafore koji će biti pod AI-em i tu bi već trebali pripaziti jer tu su ljudski životi u pitanju. S obzirom na situaciju, ovo što se tiče studenata, ograničio bi se pristup internetu i AI će imati pravo pretraživati samo skripte koje su profesori stavili”.

Projekt je trenutačno u fazi nabave opreme, a vrijednost cijele investicije procjenjuje se na oko 20 tisuća eura. Pažin ističe kako troškovi rastu proporcionalno broju korisnika i potrebnoj infrastrukturi.

Osim o tehnologiji, razgovor se dotaknuo i utjecaja umjetne inteligencije na tržište rada. Pažin smatra da će AI sigurno mijenjati brojna zanimanja, neovisno o njihovim industrijama.

“Evo čuo sam za slučajeve za OnlyFans, gdje se s pomoću umjetne inteligencije muškarci pretvaraju u jako lijepe žene i samim time izbacuju obične žene koje se muče sa svojom ekipom snimatelja. Lova ide tamo gdje ima više publike, tako da im kradu posao. Uskoro bi i odvjetnici mogli ostat bez poslova, ali opet imamo onu halucinacijsku stopu gdje je problem da AI izmišlja podatke pa ne možemo dati visokorizični posao u ruke umjetne inteligencije. Npr. izgubite nekretninu jer je AI izmislio podatke koji ne drže vodu”, govori Pažin.

Dio razgovora bio je posvećen i njegovom životu u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je od 1989. do 1993. igrao košarku i studirao poslovni menadžment na Sveučilištu Findlay u Ohiju.

“Tamo je dosta puno naših iseljenika tako da su me super primili tamo. Amerikanci su jako otvoreni ljudi, ali otvoreniji u svojoj znatiželji. Znali su me na cesti zaustaviti i pitati koliko sam visok, a da sam htio, mogao sam to naplaćivati, danas bi bio milijunaš i siguran sam da bi oni platili 25 centi da saznaju”, prisjeća se.

SAD je opisao kao društvo izrazito usmjereno na uspjeh i novac, a upravo ga je to naplata informacija jednog ostavila bez riječi.

“Kad sam još bio s jugoslavenskom reprezentacijom u Americi, išli smo u trgovački centar i bio je dogovor da se nađemo nazad svi u 19 i idemo u hotel. Naravno, nitko nije imao sat i dođemo u jednom trenutku do policajca da pitamo koliko je sati da vidimo koliko još imamo vremena, a on nam kaže da je vrijeme da kupimo sat. Oni to ovako gledaju, on je za taj sat dao određeni novac i zna koliko je sati, a mi bismo sad to besplatno saznali. Sve je u lovi”.

Na kraju razgovora, dotakli su se Darkovih shopping muka. Naime, kao čovjek visine 2,12 m i broja noge 78, odmah je lako zaključiti da je cijelo iskustvo kupnje veoma drukčije.

“Obuću još uvijek mogu kupiti u običnim dućanima, nosim broj 48, a hlače i košulje, e to je već veći problem. Prije sam lakše kupovao to jer kad bih ušao u dućan, uzeo bih najveći broj i riješeno, a danas kao da se standard promijenio i sve mi je malo, ali naletim nekad na nešto dobro, kao i svi drugi i to se onda odmah kupuje”, smije s Darko.

Djelatnice Srednje strukovne škole Velika Gorica socijalna pedagoginja Marijana Šapina i nastavnica Mirna Trumbetaš, razrednica učenika s posebnim potrebama, boravile su od 18. do 24. travnja 2026. godine na Cipru, u Larnaci u sklopu 4. mobilnosti Erasmus+ projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom petodnevnog tečaja „Alati umjetne inteligencije (UI) u obrazovanju“ (“Artificial Intelligence (AI) Tools in Education“) stekle su brojna nova znanja i iskustva o mogućnostima primjene umjetne inteligencije u suvremenom obrazovanju. Iako su u početku prema korištenju umjetne inteligencije u nastavi pristupale s određenom dozom opreza, kroz edukaciju su spoznale koliko UI može biti vrijedan alat u radu s učenicima – posebno u olakšavanju usvajanja gradiva, istraživanju sadržaja, pisanju edukativnih i završnih radova te izradi kreativnih i vizualno privlačnih prezentacija.

Cipar, travanj 2026. Edukativni tjedan na Cipru uz umjetnu inteligenciju i Erasmus+. Foto: SSŠ

Cipar, travanj 2026. Edukativni tjedan na Cipru uz umjetnu inteligenciju i Erasmus+. Foto: SSŠ

Tijekom radionica upoznale su niz digitalnih alata, koji omogućuju izradu raznovrsnih nastavnih materijala i aktivnosti prilagođenih potrebama učenika današnjeg vremena i učenicima s teškoćama. Umjetna inteligencija tako može pomoći u stvaranju zanimljivijeg, dostupnijeg i interaktivnijeg nastavnog sadržaja, ali pritom naglasak ostaje na činjenici da UI nije zamjena za učitelja, već alat kojim upravlja nastavnik. Upravo stručnost, kreativnost i pedagoško iskustvo nastavnika daju smisao i kvalitetu korištenju novih tehnologija u obrazovanju.

Cipar, travanj 2026. Edukativni tjedan na Cipru uz umjetnu inteligenciju i Erasmus+. Foto: SSŠ

Cipar, travanj 2026. Edukativni tjedan na Cipru uz umjetnu inteligenciju i Erasmus+. Foto: SSŠ

Odmah po povratku s mobilnosti sudionice su počele primjenjivati naučeno u radu s učenicima koristeći različite UI platforme poput ChatPDF, Grok, Gemini, MagicSchool AI, Eduaide.AI, Gamma i Canva. Navedeni alati omogućuju lakšu pripremu nastavnih sadržaja, izradu kvizova, prezentacija, sažetaka i edukativnih materijala te dodatno potiču kreativnost i aktivno sudjelovanje učenika u nastavi.

Cipar, travanj 2026. Edukativni tjedan na Cipru uz umjetnu inteligenciju i Erasmus+. Foto: SSŠ

Osim edukativnog dijela, boravak na Cipru sudionicama je pružio priliku za upoznavanje bogate kulturne i povijesne baštine otoka. Posjetile su legendarnu stijenu Petra tou Romiou, mjesto prema grčkoj mitologiji povezano s rođenjem božice Afrodite iz morske pjene, kao i arheološka nalazišta i mozaike u Pafosu. Poseban dojam ostavio je i posjet mjestu Lefkara, poznatom po tradicionalnoj izradi čipke i srebra, koje je kroz povijest inspiriralo i Leonarda da Vincija pri stvaranju ideja za milansku katedralu Duomo.

Cipar, travanj 2026. Edukativni tjedan na Cipru uz umjetnu inteligenciju i Erasmus+. Foto: SSŠ

Cipar, travanj 2026. Edukativni tjedan na Cipru uz umjetnu inteligenciju i Erasmus+. Foto: SSŠ

Sudionice su tijekom boravka posjetile i farmu magaraca, jedne od nacionalnih životinja Cipra, gdje su upoznale dio tradicionalnog otočkog života te kušale autohtone ciparske delicije poput Halloumi sira. Spoj suvremenih tehnologija, međunarodne suradnje i bogate kulturne baštine učinio je ovu Erasmus+ mobilnost vrijednim iskustvom koje će dugoročno obogatiti njihov rad i nastavu.

(Tekst: Marijana Šapina i Mirna Trumbetaš)

Galerija fotografija

Nakon osvajanja gradskog i županijskog natjecanja u graničaru, učenici OŠ Eugena Kvaternika pobijedili su i na poluzavršnom državnom natjecanju. Naime, u Gradskoj sportskoj dvorani Brezovica u Sisku održano je poluzavršno državno natjecanje u graničaru za regiju zapad, u kojoj se natječu Istarska, Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Primorsko-goranska i Zagrebačka županija. Domaćin natjecanja bio je Školski sportski savez Sisačko-moslavačke županije.

Sudjelovalo je pet ekipa koje su igrale u dvije skupine. U skupini A natjecali su se predstavnici Istarske, Primorsko goranske i Sisačko-moslavačke županije. U skupini B natjecali su se predstavnici Karlovačke (OŠ Eugena Kvaternika iz Rakovice) i Zagrebačke županije, koju je predstavljala ekipa OŠ Eugena Kvaternika iz Velike Gorice.

Ekipa naše, velikogoričke škole pobjedom u skupini ušla je u finale, gdje se sastala sa predstavnikom Sisačko-moslavačke županije i taktički izvrsnom igrom pobijedila, osvojila prvo mjesto i plasirala se na završno državno natjecanje koje će se održati u Vinkovcima od 26. do 28. svibnja. U borbi za treće mjesto ekipa OŠ Eugena Kvaternika iz Rakovice je pobijedila predstavnika Istarske županije.

Za pobjedničku ekipu nastupili su:
Grgur Zuanović 4.a, Borna Piličić 4.a, Damjan Zrinski 4.a, Alan Mate Hadžić 4.b, Marko Budak 4.b, Ivan Prahir 4.a, Una Komosar 4.a, Dora Ćosić 4.a, Paula Juranović 4.a, Matea Pavunčec 4.b, Katja Čavar 4.b i Maya Orozović 4.a

Voditelj i trener ekipe bio je profesor Ivica Herceg.

U Strmcu su započeli radovi na projektu koji bi trebao značajno unaprijediti uvjete školovanja za 480 učenika Područne škole i omogućiti prelazak na jednosmjensku nastavu.

Investicija Zagrebačke županije vrijedna 8,76 milijuna eura obuhvaća proširenje postojećeg školskog prostora te izgradnju nove sportske infrastrukture, a početak radova obilježen je polaganjem kamena temeljca. Završetak projekta predviđen je u roku od 20 mjeseci.

Projekt koji mijenja uvjete nastave u Strmcu

„Ovdje će se graditi pet učionica sa popratnim sadržajima, gradit će se velika dvodijelna dvorana i gradit će se jedna manja dvorana“, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, opisujući ključne zahvate koji će se realizirati ovim projektom. Time će se, kako je istaknuo, značajno podići standard nastave i boravka učenika, a ulaganje ima i širi strateški cilj: „Ovo je povijesno ulaganje u školstvo, ovo je povijesno ulaganje u Zagrebačkoj županiji u naše najmlađe i ja vjerujem da ćemo onaj zajednički cilj svi skupa ostvariti, a to je da će naša Zagrebačka županija prijeći na jednosmjensku nastavu.“

Područna škola Strmec, koja djeluje u sastavu Osnovne škole Sveta Nedjelja, najveća je takva škola u Hrvatskoj s ukupno 480 učenika u 22 razredna odjela: „Ovo je naša najveća područna škola, ali najveća je i u cijeloj Republici Hrvatskoj. Broji 480 učenika, to je dakle polovina svih naših učenika i ovdje nastavu slušaju 22 razredna odjela“, istaknuo je ravnatelj Zvonimir Markić, naglasivši razmjere ustanove o kojoj je riječ. Govoreći o tradiciji škole i značaju ulaganja u obrazovanje, dodao je: „Sutra je naš 175. rođendan. Škola se prvi put spominje 1851. godine u Svetoj Nedelji u vrijeme možda i najvećih reformi u hrvatskom školstvu, u vrijeme bana Ivana Mažuranića, koji je s promjenama u školstvu, Hrvatsku poveo iz srednjega vijeka u moderno doba.“ Takav povijesni kontinuitet, kako proizlazi iz njegovih riječi, dodatno naglašava važnost današnjih ulaganja: „Ovo su svojevrsne reforme koje se danas događaju u školstvu pa vjerujem da će biti na korist i dobro svim našim učenicima jer ulaganje u našu djecu je jedina isplativa investicija i tu će kamata uvijek biti obilna.“

Povijesno ulaganje Zagrebačke županije u obrazovanje

Financiranje projekta osigurano je kombinacijom europskih i županijskih sredstava. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dolazi 5,16 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna osigurava preostalih 3,59 milijuna eura. „Želio bih u prvom redu čestitati na ovom projektu, na izvrsno priređenoj projektnoj dokumentaciji i vođenju odabira izvođača i nadam se da će izvođač biti na razini onoga što su u stvari garantirali“, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Prema njegovim riječima, ovakvi projekti ključni su za postizanje jednakih uvjeta obrazovanja u cijeloj zemlji: „To će zaista biti jedan vrlo dobar, kvalitetan vrhunski objekt koji će djeci pružati upravo ono što želimo postići sa svim ovim reformama u obrazovanju na razini Republike Hrvatske. To je da svako dijete ima jednake mogućnosti i uvjete za obrazovanje, a s druge strane da sve škole u Republici Hrvatskoj pređu u rad u jednoj smjeni.“

Grad Sveta Nedelja već je sudjelovao u razvoju škole, koja je otvorena u rujnu 2024. godine, pri čemu je Grad financirao veći dio izgradnje, dok je ostatak osigurala Zagrebačka županija.

„Kada sam krenuo u svoj prvi gradonačelnički mandat, garantirao sam da će se nova škola napraviti i ta škola se na kraju u jednom ugodnom i dobrom sporazumom sa Zagrebačkom županijom i sagradila i napravila“, podsjetio je gradonačelnik Dario Zurovec. Takav razvoj, kako je dodao, prati i pozitivne demografske trendove: „Sveta Nedelja raste u svakom pogledu, cijelo vrijeme gledamo prema naprijed, dobra nam je demografska slika, tako da vjerujem da će puno učenika i puno uspješnih sportaša, ali naravno i drugih rekreativaca proći kroz te sportske dvorane.“

Širi investicijski ciklus: cilj jednosmjenska nastava

Projekt u Strmcu dio je šireg investicijskog ciklusa Zagrebačke županije, u okviru kojeg je planirana realizacija 27 školskih objekata ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave.

Za 22 projekta već su odobrena bespovratna sredstva iz NPOO-a u iznosu od 98 milijuna eura, za ukupne investicije vrijedne 121 milijun eura, dok je dodatnih pet projekata trenutačno u fazi evaluacije.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.