Povežite se s nama

Gospodarstvo

Delegacija BiH uči iz goričkog primjera dobre prakse gospodarenja otpadom

‘Došli smo učiti od najboljih, te se nadamo pozitivnoj suradnji’, kazala je gošća Maja Kišić, v.d. direktora REZ Agencije

Objavljeno

na

„Uvođenje sistema upravljanja za tokove posebnih kategorija otpada u dva kantona u Bosni i Hercegovini“, projekt je čiji je cilj unapređenje odvojenog sakupljanja i odlaganja posebnih kategorija otpada u dva pilot kantona BiH. U projekt je direktno uključeno pet jedinica lokalne samouprave i njihova komunalna poduzeća sa područja  Zeničko-dobojskog i Kantona Središnja Bosna.

Njemačka organizacija za međunarodnu suradnju (GIZ)  kroz Program njemačkog Saveznog ministarstva za privrednu suradnju i razvoj (BMZ) – develoPPP.de,  komunalno poduzeće ALBA Zenica d.o.o.  i REZ Agencija zajednički realiziraju ovaj projekt. Budući da je u okviru projekta planiran studijski posjet jednoj od zemalja u okruženju u cilju razmjene iskustva i primjene dobre prakse susjeda, te unapređenje zbrinjavanja posebnih kategorija otpada u Bosni i Hercegovini, odlučili su posjetiti naše komunalno poduzeće.

Na samom početku, zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar pozdravio je uvažene goste, poželio im dobrodošlicu, osvrnuvši se na izrazito pozitivno iskustvo polučeno nedavnim službenim posjetom Tešnju, pohvalivši BiH kao državu koja uvelike napreduje u gospodarskom smislu.

– Velika Gorica doživjela je snažan razvoj potaknut ulaskom u EU, te benefitima europskih fondova, za koje vjerujem da će BiH biti od velike pomoći, budući da kao zemlja kandidatkinja raspolaganju imate pretpristupne fondove, pomoću kojih ćete i u području ekologije zasigurno mnogo postići – izjavio je zamjenik gradonačelnika, Krešimir Ačkar.

Gospođa Maja Kišić, v.d. direktora REZ Agencije, jednog od partnera projekta, zahvalila se na ugodnom dočeku i istaknula kako su došli učiti od najboljih, te vjeruju da će u svoju domovinu odnijeti korisne sugestije i ideje za svoj projekt.

– Postojimo od 2004. godine,te smo stekli poprilično iskustava u projektima. Pokrivamo oko 600 tisuća stanovnika, dva kantona i 15 općina, koje su osnivači ovog projekta. Nemamo puno fondova otvorenih ali sve što smo do sada imali, pokušali smo iskoristiti na najbolji mogući način. Došli smo učiti od najboljih, te se nadamo pozitivnoj suradnji – kazala je Maja Kišić, v.d. direktora REZ Agencije.

Uvaženim gostima iz BiH s obratio se i direktor VG Čistoće, Ivan Rak, koji je spomenuo kako Velika Gorica prednjači u načinu zbrinjavanja otpada i brizi za okoliš zbog čega je često neizostavna stanica stranim delegacijama.

-Grad Velika Gorica po pitanju gospodarenja otpadom prednjači u RH, prvenstveno po pitanju infrastrukture. Došli su vidjeti naše odlagalište neopasnog otpada u Mraclinskoj Dubravi, koje je jedno od uređenijih, te naše Reciklažno dvorište koje brojne delegacije dolaze posjetiti, koje se većinski izgradilo iz fondova EU, konkretno projekta IMBI koji je 2015. završen. Oni su u fazi prilagodbe, te nam je izuzetno drago što su upravo naš grad odabrali kao primjer dobre prakse gospodarenja otpadom iz kojeg će učiti za svoj primjer – istaknuo je direktor VG Čistoće, Ivan Rak.

Uvaženi gosti predstavnici su jedinica lokalne samouprave, javnih komunalnih poduzeća, resornih kantonalnih ministarstava, Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kantonalnih i federalnih inspekcijskih službi, te predstavnici GIZ-a, Albe i REZ Agencije. Nakon ugodnog dočeka i uvodnih riječi, delegacija je posjetila naše odlagalište neopasnog otpada Mraclinska Dubrava i Reciklažno dvorište kako bi dobili zamah i nove ideje za projekt, a nastavno na primjere dobre prakse Grada Velike Gorice po pitanju gospodarenja otpadom.

Galerija fotografija

Gospodarstvo

ZAMAH poziva udruge i građane na predstavljanje priručnika za financiranje projekata

Predstavljanje priručnika donosi praktične savjete o donacijama, sponzorstvima i drugim izvorima financiranja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

U srijedu, 24. rujna 2025., u 10 sati u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja održat će se predstavljanje Priručnika za prikupljanje financijskih sredstava. Događaj organizira Zaklada ZAMAH u suradnji sa Štoos teatrom, Gradom Velikom Goricom i Muzejem Turopolja, a namijenjen je udrugama, inicijativama, institucijama i svim građanima s idejama koje trebaju financijsku podršku.

Priručnik donosi praktične upute i alate koji pomažu u pronalaženju donacija, sponzorstava i drugih izvora financiranja. Organizatori naglašavaju kako je cilj osnažiti lokalne projekte i učiniti ih dugoročno održivima kroz kvalitetnije povezivanje s donatorima i zajednicom.

Predstavljanje će trajati 45 minuta, a sudionici će dobiti priliku čuti konkretne savjete o tome gdje i kako potražiti sredstva za svoje projekte.

Ulaz je besplatan, no broj mjesta je ograničen pa se sudionici pozivaju da se prijave putem e-maila na adresu [email protected].

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvatska među liderima rasta u EU! BDP skočio za 1,2 % u drugom kvartalu

Uz bok Danskoj i Rumunjskoj, Hrvatska bilježi jedan od najvećih kvartalnih rasta u Europskoj uniji, dok su najveća gospodarstva poput Njemačke i Italije zabilježila pad.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Hrvatska se u drugom tromjesečju svrstala među zemlje Europske unije s najbržim gospodarskim rastom, pokazali su novi podaci Eurostata objavljeni u petak. Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 1,2 % u odnosu na prethodno tromjesečje, što je Hrvatsku svrstalo uz bok Danskoj i Rumunjskoj, dok je prosjek rasta u eurozoni i EU bio znatno skromniji, 0,1 odnosno 0,2 %, piše Poslovni.hr.

Prema sezonski prilagođenim podacima, Danska je zabilježila najveći rast među članicama, 1,3 %, dok je Hrvatska odmah iza nje s jednakim rezultatom kao i Rumunjska. U istom razdoblju najveća gospodarstva poput Njemačke, Italije i Finske bilježila su pad aktivnosti, što dodatno naglašava razliku u trendovima unutar Unije.

Na godišnjoj razini Hrvatska je ostvarila rast od 3,2 %, isti kao i u prvom tromjesečju, a procjena za oba razdoblja podignuta je za 0,1 postotni bod u odnosu na ranije podatke. Najveći godišnji skok ponovno je zabilježila Irska s nevjerojatnih 18 %, dok su Bugarska i Cipar rasli nešto više od 3 %, slično kao i Hrvatska, Litva i Poljska.

Eurostat navodi da su osobna i državna potrošnja, kao i promjene u zalihama, imale pozitivan utjecaj na ukupni rast BDP-a u EU i eurozoni. S druge strane, Finska je stagnirala u usporedbi s istim razdobljem lani, dok je jedini pad na godišnjoj razini zabilježio Luksemburg.

Iako se EU u cjelini kreće sporijim tempom, Hrvatska je s rastom iznad prosjeka stala uz bok vodećim članicama, što pokazuje otpornost domaćeg gospodarstva u izazovnim europskim okolnostima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

POČELE PRIJAVE Udruženje obrtnika prikuplja izlagače za Gospodarski sajam

Održat će se u sklopu Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

U iščekivanju najveće velikogoričke gastro manifestacije Gastro Turopolja, u sklopu koje će se održati i 7. Gospodarski sajam grada Velike Gorice, gradsko Udruženje obrtnika poziva obrtnike da se prijave i svojom ponudom daju vrijednost manifestaciji.

Interes se iskazuje putem maila [email protected] ili u Udruženju u Kurilovečkoj 5, a nakon toga slijedi slanje prijavnice za sudjelovanje .

Prijave su otvorene do 29. rujna ili do popunjenja mjesta.

Gospodarski sajam Velike Gorice održat će se 10. 11. i 12. listopada, istovremeno sa 24. Gastrom Turopolja u suorganizaciji s Turističkom zajednicom Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Zagrebačkoj županiji porasle više od prosjeka, evo koliko iznose

Državni zavod za statistiku objavio je podatke za lipanj i drugo tromjesečje 2025. prema kojima Zagrebačka bilježi jedan od najvećih porasta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2025. iznosila je 1.444 eura, što je manje nego u svibnju, ali gotovo 10 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Kako piše Župan.hr, Zagrebačka županija svrstala se među predvodnike rasta, s prosječnom plaćom od 1.467 eura u drugom tromjesečju i godišnjim rastom većim od 10 %.

U usporedbi sa svibnjem, lipanjska plaća bila je nominalno niža za 0,5 %, a realno za 0,7 %. Ipak, u odnosu na prošlogodišnji lipanj zabilježen je nominalni rast od 9,8 % te realni od 5,9 %. Promatrajući razdoblje od siječnja do lipnja, prosječna plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,4 % više nego u prvoj polovici 2024. godine.

Plaće su u drugom tromjesečju 2025. porasle u svim županijama. Zagrebačka bilježi povećanje od 10,6 %, čime se svrstava među županije s najvećim rastom, zajedno s Koprivničko-križevačkom (11 %), Istarskom i Požeško-slavonskom (10,3 %) te Međimurskom i Dubrovačko-neretvanskom (10,1 %).

Najviša prosječna plaća u drugom tromjesečju isplaćena je u Gradu Zagrebu, 1.660 eura. Slijede Zagrebačka županija (1.467 eura), Primorsko-goranska (1.452 eura) te Karlovačka (1.430 eura). Na dnu ljestvice i dalje su Virovitičko-podravska (1.276 eura) i Brodsko-posavska (1.299 eura).

Gleda li se samo lipanj, Zagrebačka županija zabilježila je rast plaća od 11 % u odnosu na lipanj prošle godine. Kad je riječ o djelatnostima, najviša prosječna plaća u lipnju isplaćena je u zračnom prijevozu (2.279 eura), dok je najniža ostala u proizvodnji odjeće (926 eura).

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju nastavak trenda rasta plaća u svim županijama, pri čemu Zagrebačka županija prednjači s jednim od najvećih skokova. Iako je lipanjska plaća bila nešto niža nego mjesec prije, godišnji rast jasno pokazuje da je standard zaposlenih u regiji ipak u porastu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Potrošnja raste, ali sporije! srpanj donio povećanje od 1,4 %

Državni zavod za statistiku objavio je da je potrošnja u trgovini na malo u srpnju porasla 28. mjesec zaredom, no rast je znatno slabiji nego mjesec ranije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: AS Photography /pexels.com

U Hrvatskoj je u srpnju potrošnja u maloprodaji porasla za 1,4 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Kako prenosi Poslovni.hr, riječ je o 28. uzastopnom mjesecu rasta na godišnjoj razini, no stopa rasta znatno je manja nego u lipnju, kada je iznosila 7,5 %.

Prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u srpnju pala za 4 % u odnosu na lipanj. Istodobno, trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima bilježila je pad prometa od 1,9 %, dok je promet u segmentu neprehrambenih proizvoda, isključujući gorivo i maziva, zabilježio rast od 7,6 %.

U prvih sedam mjeseci ove godine ukupni promet u trgovini na malo porastao je za 3,8 % u usporedbi s istim razdobljem lani, pokazuju podaci DZS-a.

Kako potrošnja čini najveći dio bruto domaćeg proizvoda, njezin rast unatoč usporavanju upućuje na nastavak stabilnog kretanja gospodarstva. DZS podsjeća da je BDP u drugom tromjesečju ove godine porastao za 3,4 % u odnosu na isto razdoblje lani, što je već 18. kvartal zaredom rasta.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno