Povežite se s nama

Vijesti

Dani kriznog upravljanja posvećeni klimatskim promjenama, sigurnosti, tehnologijama i kriznim situacijama

17. izdanje znanstveno-stručne konferencije Dani kriznog upravljanja, koja će se održati 22. i 23. svibnja u Termama Tuhelj u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica.

Objavljeno

na

Uz sve izraženije ekološke katastrofe, političke napetosti i tehnološke prijetnje, suočavanje s kriznim situacijama postaje sve kompleksnije. U ovom turbulentnom vremenu, rješenja donosi 17. izdanje znanstveno-stručne konferencije Dani kriznog upravljanja, koja će se održati u srijedu, 22. i četvrtak, 23. svibnja u Termama Tuhelj u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica. Ovaj važan događaj okuplja vodeće stručnjake iz područja kriznog upravljanja koji će raspravljati te predstaviti najnovija istraživanja i rješenja o gorućim temama kao što su klimatske promjene, održivost, sigurnost i zaštita, međunarodna i europska sigurnost, komunikacija i tehnologija te analize kriznih situacija.

– Vjerujemo da će ovogodišnje izdanje konferencije dati odgovore na pitanja koja se postavljaju kao prioriteti u rješavanju složenih procesa u našem zajedničkom prostoru življenja te na taj način odaslati poruku ali i rješenja za tako potrebne promjene u svim područjima djelovanja – istaknula je predsjednica organizacijskog odbora konferencije Dani kriznog upravljanja prof.dr.sc. Sanja Kalambura.

Svijet se suočava s klimatskim promjenama koje nas sve više pogađaju. Ekstremni vremenski uvjeti, poplave, požari i uragani postaju sve češći, ostavljajući iza sebe razaranje i ljudske tragedije. Održivost naše planete više nije samo pitanje izbora, već nužnost koju moramo hitno rješavati. Upravo o klimatskim promjenama i hitnosti poduzimanja potrebnih mjera govorit će Ana-Maria Boromisa, doktorica znanosti, istaknuta znanstvena savjetnica s trajnim zaposlenjem na Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu te voditeljica Odjela za međunarodne ekonomske i političke odnose. Na konferenciji će istaknuti kako integrirati održive prakse u sve segmente društva te kako se prilagoditi novim uvjetima kako bismo zaštitili našu planetu za buduće generacije.

Sigurnost i zaštita također su ključne teme ovogodišnje konferencije. Sve kompleksniji geopolitički odnosi, terorističke prijetnje i cyber napadi zahtijevaju brze i učinkovite odgovore. Kako osigurati sigurnost građana u ovim turbulentnim vremenima? Koje tehnološke inovacije mogu pomoći u prevenciji kriznih situacija i brzom reagiranju? O sigurnosnim izazovima u modernom vremenu upoznat će nas Robert Barić, doktor znanosti, koji se ističe impresivnim postignućima u akademskom i vojnom području, izvanredni je profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje se bavi područjem međunarodnih odnosa i međunarodne sigurnosti.

Komunikacija igra ključnu ulogu u upravljanju krizama, a tehnologija nam pruža nove alate za brzo i učinkovito širenje informacija. Dani kriznog upravljanja donose i načine kako se nositi s poplavom dezinformacija i tako osigurati transparentnu i pouzdanu komunikaciju tijekom kriznih situacija.

Analize kriznih situacija pružaju nam dragocjene uvide u uzroke i posljedice kriza te nam pomažu u pripremi za buduće izazove. Kako možemo bolje razumjeti dinamiku kriznih situacija i kako možemo primijeniti te spoznaje u budućem upravljanju krizama otkrit će Ksenija Butorac, renomirana stručnjakinja u području kriminalistike i forenzike koja će govoriti o kriznom menadžmentu u Europi.

Održivost korporacija, zahtjevi i veliki izazovi također su jedna od važnih tema koju će otvoriti Mirjana Matešić, vodeća stručnjakinja u području održivog razvoja i korporativne društvene odgovornosti, koja obnaša dužnost direktorice Hrvatskog poslovnog vijeća za održivi razvoj te aktivno sudjeluje u provedbi politika održivog razvoja u poslovanju. Tu su i brojni drugi domaći i strani stručnjaci koji će otvoriti važne teme i ponuditi strategije kojima zajedničkim snagama možemo napraviti jedan veliki korak prema budućnosti svih nas.

Konferencija Dani kriznog upravljanja održava se u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica. Pokrovitelji su Grad Velika Gorica i Ministarstvo unutarnjih poslova. Događaj se održava uz podršku partnera: Europske komisije, IFEH – International Federation of Environmental Health, CONRIS mreže, B.EN.A., HRPSOR, IRMO, Zdravstvenog veleučilišta, Sveučilišta Vern, Sveučilišta Libertas, Zdravstvenog veleučilišta, Sveučilišta J.J. Strossmayer, Veleučilišta Securus, Udruge gradova, Zagrebačke županije, Turističke zajednice zagrebačke županije i dr.

Vijesti

Policija upozorava! Sezona biciklista i motociklista kreće, oprez na cestama je ključan

PU zagrebačka apelira na bicikliste, mopediste, motocikliste i vozače romobila da poštuju pravila i prilagode brzinu kako bi se spriječile nesreće.

Objavljeno

na

Objavio/la

S dolaskom ljepšeg vremena i početkom sezone vožnje na dva kotača, PU zagrebačka uputila je apel biciklistima, mopedistima, motociklistima i vozačima osobnih prijevoznih sredstava da povećaju oprez u prometu te vode računa o vlastitoj, ali i sigurnosti drugih sudionika. Cilj je smanjiti broj prometnih nesreća i ozlijeđenih osoba na cestama.

Iz policije poručuju kako svi koji sudjeluju u prometu na dva kotača moraju poštovati prometna pravila i voditi računa o svojoj sigurnosti, ali i sigurnosti drugih.

Voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti istaknula je da policija provodi preventivne akcije kako bi se spriječile nesreće prije nego što se dogode.

“Svaki je sudionik u cestovnom prometu jednako važan, te kontinuirano slične aktivnosti provodimo vodeći računa i o vozačima na četiri kotača ali i onima najranjivijima… pješacima”, poručila je voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti.

Policija podsjeća da svi dijelimo iste ceste te da je važno međusobno poštovanje. Posebno naglašavaju potrebu prilagodbe brzine kako bi se smanjio broj prometnih nesreća i ozlijeđenih.

Nastavite čitati

Vijesti

Bez struje u dijelovima grada i okolice – objavljen raspored radova

Radovi su planirani kroz tri dana, od utorka do četvrtka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Stanovnike Velike Gorice i okolnih mjesta idućih dana očekuju planirani prekidi opskrbe električnom energijom zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima distribucijske mreže. Radovi će se provoditi na području Terenske jedinice Velika Gorica, a bez struje će ostati dijelovi Kuča, Mraclina te pojedine ulice u samom gradu.

Prvi prekid očekuje se u utorak 7. travnja, u razdoblju od 9 do 14 sati, kada će bez električne energije biti dio naselja Kuče. Prekid se odnosi na Ulicu Franje Lučića (kućni brojevi 1–57 i 2–36), dok će Ulica Mije Fabijančića-Miškova i Ulica Augusta Šenoe biti u prekidu u cijelosti.

Dan kasnije, u srijedu 8. travnja, od 8 do 10 sati, prekid opskrbe najavljen je za dio naselja Mraclin. Bez struje će biti Ulica braće Radića (kućni brojevi 26–110 i 21A–163B), kao i Ulica Vladimira Nazora te Ulica Ladislava Galekovića, obje u cijelosti.

U četvrtak 9. travnja radovi se sele u Veliku Goricu, gdje će od 10:30 do 12 sati bez struje biti dio centra grada. Prekid će obuhvatiti Trg Stjepana Radića (kućni brojevi 1–4 i 10–12), Ulicu Matice hrvatske (kućni brojevi 22–32) te Ulicu Nikole Bonifačića (kućni brojevi 9–15).

Kao i uvijek, radovi se odgađaju u slučaju loših vremenskih uvjeta.

Nastavite čitati

Vijesti

Gotova nova cesta u Gradićima – spojene Hercegovačka i Dalmatinska

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mjesni odbor Gradići/ Facebook

Cesta između Dalmatinske i Hercegovačke za mnoge je godinama bila prečica iz jedne ulice u drugu. No, dobra vijest je da te dvije ulice sada napokon spaja aslaftirana cesta.

Iz MO Gradići ističu kako bi nova prometnica trebala olakšati kretanje kroz spomenuti dio, posebno pješacima.

“Cesta je dovršena pred Uskrs, simbol novih početaka i zajedništva. Veliko hvala gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i svim gradskim službama i tvrtkama koje su sudjelovale u ovom projektu”, poručuju iz Mjesnog odbora.

Nastavite čitati

Najave

Otvorene prijave za Girls Code Camp 2026 – besplatan STEAM kamp za djevojke

Kamp u Mariji Bistrici namijenjen je djevojčicama od 12 do 15 godina koje žele učiti programiranje i robotiku bez predznanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Otvorene su prijave za Girls Code Camp 2026, besplatan edukativni kamp namijenjen djevojčicama u dobi od 12 do 15 godina iz cijele Hrvatske koje žele naučiti osnove programiranja, robotike i digitalnih tehnologija. Kamp će se održati u Mariji Bistrici, u terminima tijekom lipnja i kolovoza 2026., a prijave su otvorene do 1. lipnja. Broj mjesta je ograničen.

Program se provodi u okviru projekta She Creates Change i inicijative EIT Urban Mobility, s ciljem poticanja interesa djevojčica za STEM područja te razvoja digitalnih i kreativnih vještina. Sudionice će kroz praktične radionice i timski rad učiti kako tehnologija može pomoći u rješavanju stvarnih izazova, posebno u području održive urbane mobilnosti i razvoja pametnih gradova.

Kamp se održava u Parku drvenih skulptura u Mariji Bistrici, gdje će edukativni dio biti povezan s boravkom u prirodi i aktivnostima na otvorenom. Organizatori ističu kako je program osmišljen tako da djevojčicama pruži poticajno i sigurno okruženje u kojem mogu razvijati ideje, učiti kroz praksu i suradnju te steći više samopouzdanja u korištenju tehnologije.

Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija raste najbrže u Hrvatskoj! od 2015. do danas skočila najviše po BDP-u

Od 2015. do 2023. bilježi najveći prosječni godišnji rast BDP-a po stanovniku, a rast su najviše pogurali građevina, poljoprivreda i uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.

Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.

Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.

Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno