Povežite se s nama

HOTNEWS

Dani kriznog upravljanja okupili stručnjake koji raspravljaju o klimatskim promjenama, sigurnosti, analizi kriznih situacija

Hrvatska godinama razvija različite sektore koji su zaduženi za upravljanje kriznim situacijama.

Objavljeno

na

Sve je sve više događaja izazvanih prirodnim katastrofama ili pak ljudskim djelovanjem koji zahtijevaju kvalitetno krizno upravljanje. Kako bi razmijenilo iskustva te što bolje odgovorilo na njih, Veleučilište Velika Gorica 17. godinu organizira međunarodnu konferenciju Dani kriznog upravljanja. Ministarstvo unutarnjih poslova partner je konferencije koju je u Termama Tuhelj otvorio ministar Davor Božinović.

– Brojne su situacije u kojima svjedočimo o ugrozama za ljudske živote. Nedavno smo svjedočili situaciji s olujnim vjetrovima koji su pogodili Sjever Hrvatske, imamo ljetne požare, poplave, ali i situaciju u svijetu koja nije stabilna pogotovo kad govorimo o europskom kontinentu. Sve sastavnice civilne zaštite i sustava domovinske sigurnosti traže odgovore na takvu vrstu rizika koristeći sve one alate koji nam stoje na raspolaganju – naglasio je potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te dodao:

– Tu je važna i međunarodna komponenta na kojoj smo itekako radili, uvećavajući se kroz sustave, prije svega Europske unije za zaštitu i spašavanje. Radi se o poslu koji treba stalno unaprjeđivati. Tu smo svi prije svega zbog zaštite života naših građana i gostiju te smanjenja materijalnih šteta. Ovo je jedna odgovorna pozicija za sve sastavnice koje sudjeluju u tome i naša je obveza stalno unapređivati protokole rada ali i opremati se te uvježbavati za sve krizne situacije – rekao je Božinović.

Ovaj važan događaj okuplja vodeće stručnjake iz područja kriznog upravljanja koji će raspravljati te predstaviti najnovija istraživanja i rješenja o gorućim temama kao što su klimatske promjene, održivost, sigurnost i zaštita, međunarodna i europska sigurnost, komunikacija i tehnologija te analize kriznih situacija.

– Teme konferencije su vrlo aktualne za vrijeme u kojem živimo. Na ovaj način doprinosimo razrješavanju nekih gorućih pitanja koja su na našem području u kojem živimo jako aktualna. Konferencija će odgovoriti na glavna pitanja kao što je rano upozoravanje, odnosno definiranje elemenata sigurnosti u nacionalnom i međunarodnom okruženju! – izjavila je prof.dr.sc. Sanja Kalambura, predsjednica organizacijskog odbora konferencije.

Svijet se suočava s klimatskim promjenama koje nas sve više pogađaju. Ekstremni vremenski uvjeti, poplave, požari i uragani postaju sve češći, ostavljajući iza sebe razaranje i ljudske tragedije. Održivost naše planete više nije samo pitanje izbora, već nužnost koju moramo hitno rješavati. Sigurnost i zaštita također su ključne teme ovogodišnje konferencije. Sve kompleksniji geopolitički odnosi, terorističke prijetnje i cyber napadi zahtijevaju brze i učinkovite odgovore.

– Civilizacija 21. stoljeća koja često proizvodi različite vrste kriza, koje ne proizvode samo države već i krize koje su posljedica ljudskog djelovanja i tehnologije koja se izrazito brzo razvija. U budućnosti ćemo se susresti s izazovima za koje u ovom trenutku ne možemo ni zamisliti kakvi će biti. Iz tog razloga konferencija je jako bitna jer se barem jednom godišnje susretnu važni dionici i raspravljaju o temama kriznog upravljanja te komuniciraju o ostalim aktivnostima u okviru kriznih situacija što je izrazito važno jer razmjenjujemo znanja i iskustva koja su nam svakodnevna. Ono što je dobro za Republiku Hrvatsku je da mi već godinama razvijamo različite sektore koji su zaduženi za upravljanje kriznim situacijama. Sada smo se zaista stabilizirali i postoji jasan sustav kriznog upravljanja, postoje različiti sektori za različite situacije. Dosadašnje iskustvo govori da imamo kapacitete, iskustvo i znanje te se možemo nositi s različitim vrstama kriza! – rekao je prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN.

Na konferenciji su prvog dana bili i ravnatelj Civilne zaštite RH Damir Trut, zamjenik gradonačelnika Grada Velike Gorice, partnera projekta Neven Karas, v. d. dekana Veleučilišta Velika Gorica Tamara Čendo Metzinger, voditeljica odjela za komunikacije, partnerstva i mreže Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Carmen Gruber te brojni stručnjaci iz ovog područja.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

HOTNEWS

Grad objavio Javni poziv za potporu pedijatrima

Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Grad Velika Gorica odlučno je krenuo u rješavanje jednog od ključnih problema koji već neko vrijeme zabrinjava roditelje, a to je nedostatak pedijatara. Svojom proaktivnom politikom donio je novu mjeru financijske potpore namijenjenu upravo liječnicima i liječnicama pedijatrijske medicine

Kako je i ranije najavljeno, raspisan je Javni poziv za ostvarivanje prava na namjensku potporu za 2025. godinu, koji je namijenjen pedijatrima koji već rade u goričkom Domu zdravlja, ali i budućima.

Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.

–Zdravlje djece prioritet je svakog odgovornog društva, a naš zadatak kao lokalne vlasti, jest stvoriti uvjete u kojima će pedijatri poželjeti raditi i ostati ovdje. Ovim javnim pozivom želimo jasno poručiti da je Velika Gorica grad koji brine o svojim najmlađima i koji aktivno ulaže u zdravstveni sustav – poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Javni poziv otvoren je za sve zainteresirane doktore medicine specijaliste pedijatrije koji rade u pedijatrijskim ordinacijama Doma zdravlja Zagrebačke županije, Ispostavi Velika Gorica, kao i za one koji obavljaju privatnu praksu u ordinacijama u zakupu Doma zdravlja.

Trenutačno, Velika Gorica ima potrebu za šest pedijatara, što je optimalan broj  gledajući broj malih pacijenata, a mjera bi trebala rasteretiti postojeće pedijatare, smanjiti vrijeme čekanja u čekaonicama, ali i stres koji roditelji i djeca doživljavaju tijekom posjeta pedijatru. Dodajmo kako će situaciju u zdravstvenim ambulantama uskoro olakšati i dolazak nove pedijatrice.

–Zahvalan sam našim pedijatricama na njihovom nesebičnom trudu, predanosti i brizi koju svakodnevno pružaju našim najmlađima. Svjesni smo koliko su preopterećene i koliko izazova nosi njihovo zanimanje, a naš doprinos je upravo ova mjera kojoj je cilj olakšati im posao – dodao je Ačkar.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Preokret na crpkama! Dizel jeftiniji od benzina, cijene zaključane do svibnja

U obrazloženju Vlade navodi se kako se mjere uvode radi zaštite građana i gospodarstva, ali i kako bi se suzbio rast inflacije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr

Vozači diljem Hrvatske ovih dana mogu natočiti gorivo po cijenama koje nisu vidjeli godinama. Litra benzina trenutačno stoji 1,38 eura (nekadašnjih 10,40 kuna), dok je dizel još jeftiniji — 1,28 eura (bivših 9,64 kune), prenosi Večernji.hr. Posljednji put takve su cijene zabilježene u lipnju 2021. godine.

Glavni razlog povoljnijeg točenja leži u odluci Vlade da ponovno ograniči cijene goriva, a mjere će vrijediti najmanje do 6. svibnja. Ovakvo fiksiranje cijena prvi put je uvedeno početkom 2022. godine, kao reakcija na nagli rast cijena energenata prouzročen globalnim poremećajima, prije svega ratom u Ukrajini i posljedičnom energetskom krizom.

U obrazloženju Vlade navodi se kako se mjere uvode radi zaštite građana i gospodarstva, ali i kako bi se suzbio rast inflacije. Gorivo, naime, ima značajan utjecaj na opći indeks cijena jer se njegovo poskupljenje brzo prelijeva na ostale proizvode i usluge.

Trenutačni model regulacije temelji se na ograničavanju marži i redovitom ažuriranju cijena svakih 2 tjedna. Prilikom izračuna u obzir se uzima kretanje cijena na Mediteranskom tržištu te tečaj američkog dolara. Ipak, regulacija se odnosi isključivo na osnovna goriva, dok se cijene premium goriva formiraju slobodno.

Osim Hrvatske, i druge europske zemlje su pokušavale intervenirati. Mađarska je neko vrijeme imala fiksne cijene, ali je od toga odustala zbog nestašica. Slovenija i Francuska koristile su subvencije i porezne olakšice, dok je Njemačka privremeno snizila poreze na gorivo tijekom 2022. godine.

Na pad cijena utjecala su i tržišna kretanja. Cijena barela nafte posljednjih mjeseci pala je ispod 70 dolara, u odnosu na 133 dolara u ožujku 2022. Uz to, stabilizirani globalni transportni lanci, povoljan tečaj eura i uvoz dizela iz SAD-a, Bliskog istoka i Indije dodatno su snizili cijene.

Zanimljiv je i trenutačni omjer cijena. Dizel je, što je rijetkost, jeftiniji od benzina. To se objašnjava smanjenom potražnjom za loživim uljem nakon zime, kao i povećanom dostupnošću dizela na europskom tržištu. S druge strane, cijena aditiva za benzin porasla je, što dodatno povećava njegovu cijenu.

Bez vladine intervencije, benzin bi danas bio skuplji za tri centa, a dizel čak za 11 centi po litri.

Nastavite čitati

Crna kronika

U prometnoj nesreći na A3 dvije poginule osobe – kolona duga 10 kilometara

Trećoj osobi pružena liječnička pomoć.

Objavljeno

na

Danas oko 9 sati na autocesti A3, smjer istok, kod račvanja s autocestom A4 (odvajanje za Varaždin), dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovala tri vozila.

U prometnoj nesreći dvije osobe su smrtno stradale dok je trećoj osobi pružena liječnička pomoć.

Policijski očevid je u tijeku, a na mjestu događaja promet je obustavljen te se odvija obilazno uz regulaciju policijskih službenika.

Kako doznajemo kolona automobila duga je 10-tak kilometara.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Županija gradovima i općinama osigurala 3,8 milijuna eura za realizaciju 108 projekata

Samo za projekte iz domene prometa i komunalne infrastrukture dodijeljeno 1,5 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Predstavnici gradova i općina danas su u prostorijama Zagrebačke županije preuzeli ugovore ukupne vrijednosti 3,8 milijuna eura, čime će biti omogućena realizacija čak 108 projekata na području županije.

Na taj način Županija potvrđuje svoju dugogodišnju viziju ravnomjernog razvoja svih svojih dijelova – istaknuo je prilikom uručivanja ugovora župan Stjepan Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

– Riječ je o projektima iz domene prometa i komunalne infrastrukture, opremanja poduzetničkih zona, financiranja EU projekata te razvoja infrastrukture u našim ruralnim područjima. Time nastavljamo kvalitetnu suradnju općina, gradova i Županije na kojoj leži realizacija čak 462 projekta u protekle četiri godine, a za koje je Županija dodijelila 12,7 milijuna eura. Uz pomoć ovogodišnjih 3,8 milijuna eura ostvarit ćemo zajednički cilj – povećanje kvalitete života svih stanovnika na području županije – rekao je Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

Bespovratne potpore osiguravaju snažan gospodarski zamah na području cijele županije. 

 – Kontinuitet ulaganja u poduzetničke zone, stvorili smo poželjna mjesta za investiranje u kojima posluju brojne strane i domaće tvrtke, a čiji uspješni rezultati poslovanja doprinose činjenici da je Zagrebačka županija danas najrazvijenija županija u Hrvatskoj – dodao je župan. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je najviše sredstava, odnosno 1,5 milijuna eura, dodijeljeno kroz Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu, a radi se o 29 projekata kojima se sufinancira izgradnja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.  

Nadalje, za 36 projekta u gospodarstvu dodijeljeno je 1,2 milijuna eura, od čega je 510 tisuća eura za opremanje poduzetničkih zona te nešto više od 715 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije i sufinanciranje EU projekata. Za 43 projekta gradnje i uređenja infrastrukture na ruralnom području izdvojeno je nešto više od milijun eura. 

Foto: Zagrebačka županija

U ime svih općina i gradova riječima hvale obratio se načelnik Općine Pisarovina Tomo Kovačić. Podsjetio je na važnost postizanja jednake kvalitete života na ruralnom području, u odnosu na urbani dio županije. 

Foto: Zagrebačka županija

–Sa svojim dugogodišnjim načelničkim stažem od 30 godina mogu svjedočiti velikim ulaganjima Zagrebačke županije na svim poljima, a posebno ističem na financijsku podršku u opremanju naših poduzetničkih zona koje privlače investitore i time osiguravaju prosperitet. Apostrofiram ravnomjeran razvoj naše županije upravo zbog sredstava koje se usmjeravaju u pravom smjeru, jer na taj način je općinama puno lakše ostvariti ciljeve i projekte na ruralnom području – naglasio je Kovačić.

Foto: Zagrebačka županija

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Pokupsko i Kravarsko među najboljim općinama u povlačenju EU sredstava!

Analiza četverogodišnjeg razdoblja izrađena je temeljem kompozitnog indeksa.

Objavljeno

na

Foto: hbor.hr

Portal Načelnik.hr objavio je listu općina koje su tijekom protekle četiri godine povukle najviše EU sredstava za svoje projekte. Sukladno podacima Ministarstva financija, hrvatske općine u četiri protekle godine iz EU fondova povukle su preko 370 milijuna eura, dvostruko više nego u prethodnom mandatu!

– Za razliku od uobičajenih godišnjih analiza kad izlazimo s Top 10 listama najučinkovitijih po ostvarenom udjelu EU sredstava i po povučenim sredstvima ‘per capita’, mandatne analize odlučili smo temeljiti na kompozitnom indeksu u kojem smo u ovom izračunu objedinili navedena dva pokazatelja, i dobili deset na tom polju najuspješnijih općina u razdoblju 2021. – 2024. godine,  bazirajući poredak na podacima Ministarstva financija – navodi portal.

Na listi 10 najboljih općina nalaze se i općine u velikogoričkoj okolici, a to su Općina Pokupsko, koja je zauzela visoko 2. mjesto, te Općina Kravarsko koja je po povučenim EU sredstvima 6. općina u Republici Hrvatskoj.

Lista općina:

  1. Općina Perušić (Ivica Turić)
  2. Općina Pokupsko (Božidar Škrinjarić)
  3. Općina Gornja Stubica (Jasmin Krizmanić)
  4. Općina Veliko Trgovišće (Robert Greblički)
  5. Općina Krapinske Toplice (Gordana Jureković)
  6. Općina Kravarsko (Vlado Kolarec)
  7. Općina Brodski Stupnik (Goran Jelinić)
  8. Općina Lećevica (Ante Baran)
  9. Općina Brdovec (Alen Prelec)
  10. Općina Sukošan (Ante Martinac)

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno