Usporedba stavova mladih prema mirovinskoj štednji između Finske i Hrvatske otkriva duboke razlike ne samo u financijskim navikama, nego i u načinu razmišljanja, prenosi Studentski.hr. Podaci iz 2024. godine, koje donosi Finski centar za mirovine, pokazuju da više od polovice građana Finske u dobi između 25 i 67 godina aktivno štedi ili je barem u nekom trenutku štedjelo za mirovinu. Još je značajniji podatak da čak 45 posto mladih Finaca mlađih od 30 godina već sada odvaja sredstva za starost – što je gotovo dvostruko više nego prije deset godina.

Ovakav trend nije slučajan. Ključnu ulogu u tome ima višedesetljetna kultura osobne odgovornosti i visok stupanj financijske pismenosti koji se razvija od najranije dobi. U skandinavskim zemljama financijsko obrazovanje počinje već u osnovnoj školi. Djeca se uče kako upravljati novcem, razumjeti štednju, ali i planirati dugoročne ciljeve poput kupovine stana, ulaganja ili – mirovine.

Za razliku od Finske, u Hrvatskoj je slika bitno drukčija. Unatoč postojanju alata poput trećeg mirovinskog stupa i državnih poticaja koji dodatno nagrađuju štednju, mladi rijetko razmišljaju dugoročno. Mirovina im se često čini kao nešto daleko, nejasno i trenutačno nebitno. Prema dostupnim istraživanjima, veliki broj mladih ne posjeduje ni osnovna znanja o funkcioniranju mirovinskog sustava.

Oslanjanje na državu i uvjerenje „nekako će već biti” i dalje su česta pojava, iako pokazatelji govore suprotno – prosječna mirovina u Hrvatskoj sve je niža u odnosu na troškove života, a sve više umirovljenika živi na granici siromaštva.

Razlike između dviju zemalja ne leže samo u ekonomskim ili institucionalnim razlikama, već i u mentalitetu. Dok se u Finskoj o novcu razgovara otvoreno i odgovorno, u Hrvatskoj tema financijske budućnosti najčešće dolazi na red tek pred kraj radnog vijeka – često prekasno za kvalitetnu pripremu.

Ipak, situacija nije bez nade. Postoje konkretni alati koji mogu potaknuti promjene: uvođenje financijskog obrazovanja u škole, digitalne platforme za edukaciju mladih te sve veća osviještenost o nesigurnosti javnog mirovinskog sustava otvaraju prostor za zaokret. Promjena svijesti o mirovinskoj štednji može se dogoditi – ali zahtijeva aktivan pristup, edukaciju i jasno komunicirane koristi.

Pad povjerenja, ali sustav još ima podršku

Zanimljiv je i odnos Finaca prema vlastitom mirovinskom sustavu. Kako prenosi portal Mojevrijeme.hr, iako gotovo dvije trećine radno sposobnih građana i dalje izražava povjerenje u sustav, to je ipak sedam postotnih bodova manje u usporedbi s istim istraživanjem iz 2019. godine. Najniže povjerenje zabilježeno je među mlađim osobama, ženama i osobama s nižim obrazovanjem.

„Nismo zabilježili veće promjene u detaljnijim stavovima o funkcioniranju mirovinskog sustava. Više ispitanika nego ranije smatra da su mirovine sadašnjih umirovljenika na zadovoljavajućoj razini. No, istovremeno su i dalje prisutne kritike u vezi s dostatnošću budućih mirovina te pravednošću i jasnoćom sustava”, pojasnila je ekonomistica Sanna Tenhunen iz Finskog centra za mirovine.

Znanstvenici smatraju da su na promjene u stavovima građana utjecali globalna politička nestabilnost, gospodarska neizvjesnost te rasprave o mirovinskoj reformi, čiji sadržaj do kraja 2024. još nije bio poznat. Unatoč tome, temeljni stavovi građana o sustavu ostali su uglavnom stabilni. Istraživanje je provedeno na uzorku od oko 1.600 radno sposobnih Finaca.

Iako povjerenje u sustav u Finskoj blago pada, činjenica da gotovo polovica mladih već aktivno štedi za mirovinu pokazuje snagu edukacije i kulture odgovornosti. Suprotno tomu, Hrvatska se suočava s pasivnošću i nedostatkom znanja kod mladih, unatoč dostupnim mehanizmima štednje.

Ako Hrvatska želi slijediti put razvijenijih zemalja, ključ neće biti samo u reformama sustava, već u razvoju svijesti da se o mirovini ne razmišlja u pedesetima, već u dvadesetima. Financijska sigurnost u starosti ne dolazi slučajno, već kao rezultat odluka koje donosimo danas. Stoga, na svakom je pojedincu da se educira o raznim načinima štednje za mirovinu, bilo da se radi o trećem mirovinskom stupu ili nekim drugim oblicima štednje na pravi način.

Europski parlament i Vijeće Europske unije postigli su dogovor o novim pravilima vezanim uz vozačke dozvole, koja uključuju uvođenje digitalne verzije dozvole dostupne putem mobilnih uređaja, prenosi Mirovina.hr. Među izmjenama koje izazivaju polemike je i mogućnost država članica da uvedu kraće razdoblje valjanosti vozačkih dozvola za osobe starije od 65 godina, a primjena novih pravila očekuje se u roku od pet i pol godina.

Europska unija kreće u modernizaciju sustava vozačkih dozvola. Nova pravila, o kojima su se usuglasili Europski parlament i Vijeće EU, donose značajne promjene, od digitalne verzije dozvole dostupne na mobitelima do potencijalnih ograničenja za starije vozače.

I dok je digitalizacija naišla na pozitivne reakcije, prijedlog da se za vozače starije od 65 godina uvede kraći rok valjanosti dozvole izazvao je burne rasprave. Prema novim pravilima, svaka država članica imat će mogućnost odlučiti želi li primijeniti ovu odredbu. No, organizacije koje se bave pravima starijih osoba upozoravaju da bi se time mogla povrijediti temeljna prava.

AGE Platform Europe, europska mreža udruga za prava starijih, oštro je reagirala na prijedlog. Smatraju kako bi automatsko skraćivanje roka valjanosti dozvola isključivo na temelju dobi bilo oblik dobne diskriminacije. Upozoravaju kako takve mjere nisu znanstveno utemeljene te da sposobnost upravljanja vozilom treba procjenjivati individualno, bez obzira na kronološku dob.

„Takve mjere nisu utemeljene na znanstvenim dokazima koji bi opravdali automatsko smanjenje valjanosti vozačke dozvole nakon određene dobi. Umjesto toga, potrebna je individualna procjena sposobnosti“, poručuju iz AGE Europe.

Organizacija ističe da brojni stariji građani i dalje voze odgovorno i sigurno, a da bi im dodatna ograničenja mogla nepotrebno ugroziti mobilnost, neovisnost i kvalitetu života.

U Hrvatskoj, prema anketi portala Mirovina.hr, čak 65 % osoba starijih od 65 godina redovito vozi automobil, dok 14 % vozi povremeno. Samo ih 8 % ne vozi zbog zdravstvenih razloga. Ipak, statistike iz 2024. pokazuju kako su stariji vozači sudjelovali u 2.688 prometnih nesreća u prvih sedam mjeseci godine, pri čemu je ozlijeđeno 779 osoba, a 24 ih je izgubilo život.

Upravo zbog takvih brojki zagovornici novih mjera ističu potrebu za dodatnim oprezom, no ostaje pitanje jesu li opća dobna ograničenja pravi način za postizanje sigurnosti na cestama.

Nova pravila još nisu stupila na snagu, a države članice imat će rok od pet i pol godina za njihovu implementaciju. Hoće li Hrvatska iskoristiti mogućnost uvođenja ograničenja za starije vozače, ostaje za vidjeti.

Prema podacima dvaju mirovinskih osiguravajućih društava, sve više građana koji se umirovljuju koristi pravo na isplatu do 20 % kapitaliziranih sredstava odmah pri odlasku u mirovinu, prenosi Mirovina.hr. Međutim, ovu opciju ne mogu koristiti svi. Isključeni su korisnici koji ostvaruju samo pravo na najnižu mirovinu iz prvog stupa.

HANFA je prošle godine povećala maksimalni iznos jednokratne isplate s 15 % na 20 % ušteđenih sredstava, a to je, prema svemu sudeći, dodatno potaknulo interes među budućim umirovljenicima.

Podaci Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva (RMOD) pokazuju da je u razdoblju od 2019. do 2025. sklopljeno ukupno 8656 ugovora, pri čemu je u 77, 43 % slučajeva ugovorena jednokratna isplata.

Najveći udio zabilježen je 2020. godine, kada je čak 83, 76 % korisnika odabralo isplatu dijela sredstava odmah. U 2019. taj je udio iznosio 80, 44 %, a u 2021. godini 80, 68 %. Izuzetak je bila 2023., kada je došlo do značajnog pada, samo 30, 32 % sklopljenih ugovora uključivalo je jednokratnu isplatu. Ipak, već 2024. trend se vraća, sa 79,74 %, a u 2025. udio iznosi 76, 37 %.

Sličan obrazac prisutan je i kod Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva (HRMOD), gdje je u 2024. godini čak 91 % korisnika ostvarilo pravo na jednokratnu isplatu, a 97 % njih je tu opciju i ugovorilo. Iako nisu objavili ukupni broj korisnika, visoki postotak jasno pokazuje koliko je ta mogućnost privlačna građanima.

Tko zapravo ima pravo na jednokratnu isplatu?

Pravo na isplatu do 20 % ukupno kapitaliziranih sredstava imaju samo korisnici koji ostvaruju mirovinu iz prvog stupa veću od zakonom propisane najniže mirovine. Trenutačno, najniža mirovina iznosi 13, 99 eura po godini staža. Građani tu informaciju mogu provjeriti u informativnom izračunu REGOS-a.

Ugovaranje isplate obavlja se preko mirovinskog osiguravajućeg društva prilikom sklapanja ugovora o mirovini, a sredstva se isplaćuju zajedno s prvom mirovinom.

Brojke jasno pokazuju, kada god postoji mogućnost, većina novih umirovljenika koristi jednokratnu isplatu iz drugog stupa. Iako svi ne ispunjavaju uvjete, fleksibilnost koju ova opcija pruža očito ima značajnu vrijednost u očima građana na pragu mirovine.

Dekan Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu donio je novu odluku kojom se propisuje obvezna upotreba službenih fakultetskih e-mail adresa u svim oblicima komunikacije između studenata, nastavnika, vanjskih suradnika i administrativnog osoblja, prenosi Studentski.hr. Odluka stupa na snagu odmah, a cilj joj je osigurati pravovremenu, sigurnu i učinkovitu razmjenu informacija unutar fakulteta.

Prema novim pravilima, svi studenti moraju koristiti isključivo e-mail adrese s domenama fpz.hr ili student.fpz.hr kada šalju poruke nastavnicima, administraciji ili drugim službama fakulteta. Također, sve službene obavijesti Fakulteta bit će ubuduće dostavljane isključivo na te adrese.

„Studenti su dužni redovito provjeravati svoju e-poštu. Smatra se da je student primio obavijest nakon što ista bude isporučena na njegov račun e-pošte na domeni fpz.hr ili student.fpz.hr”, stoji u službenoj odluci.

Dekan naglašava kako nastavnici, vanjski suradnici i administrativno-tehničko osoblje nisu obvezni odgovarati na e-mailove poslane s privatnih ili neautoriziranih adresa. To znači da svaka poruka koja nije poslana s dodijeljene fakultetske adrese može ostati bez odgovora – što studentima može prouzročiti probleme, posebice kada se radi o rokovima, prijavama ili važnim upitima.

Upozorava se i na činjenicu da ignoriranje ovog pravila može dovesti do ozbiljnih posljedica. Poruke poslane s nepoznatih računa mogu biti zanemarene iz sigurnosnih razloga, a studenti tako riskiraju kašnjenja u odgovoru, propuštanje ključnih informacija ili administrativne propuste.

Važno je naglasiti da se ovakva pravila ne odnose isključivo na Fakultet prometnih znanosti. Svaka visokoobrazovna institucija ima vlastite propise koji uređuju službenu komunikaciju između studenata, nastavnika i administrativnog osoblja. Korištenjem e-mail adresa dodijeljenih od strane sveučilišta ili fakulteta, osigurava se da će poruke biti pravovremeno prepoznate i pravilno obrađene.

Zaključno, pridržavanje nove odluke ne samo da olakšava komunikaciju, već osigurava da studenti ne propuste ključne informacije koje mogu utjecati na njihov akademski uspjeh. Pravovremeno korištenje službene adrese više nije preporuka – to je sada pravilo.

Informacije su danas udaljene samo jedan klik. Stoga, sve više stručnjaka upozorava na zamke koje dolaze s nepromišljenim internetskim pretragama, prenosi Večernji.hr. Što, gdje, kada, zašto, tko i kako, ključna su pitanja koja otkrivaju da određeni sadržaji na internetu mogu imati ozbiljne emocionalne posljedice za korisnike.

Internet je moćan alat koji svakodnevno pomaže u učenju i povezivanju, no kada pitanja proizlaze iz straha, sumnje ili emocionalne nesigurnosti, rezultati pretraživanja često mogu izazvati suprotan učinak od željenog. Postoje teme koje, iako lako dostupne, nisu nužno korisne za mentalno zdravlje pojedinca.

Prema novom upozorenju, ovo je sedam stvari koje nikada ne biste trebali guglati:

1. Vlastiti zdravstveni simptomi
Pretraživanje zdravstvenih simptoma često dovodi do alarmantnih i pogrešnih zaključaka. Upišete li, primjerice, „bol u koljenu”, vrlo brzo se možete naći čitajući o rijetkim i ozbiljnim bolestima. Umjesto smirenja, ovakav pristup često izaziva paniku i nepotreban strah.

2. Istinite priče o zločinima i tragedijama
Konzumiranje stvarnih priča o zločinima, nestancima i tragedijama može ostaviti trajan osjećaj nelagode i nesigurnosti. Osobito ako se čitaju noću, takve priče mogu prerasti u sjene koje prate korisnika mnogo duže nego što je svjestan.

3. Znakovi izdaje u vezama i prijateljstvima
Traženje znakova izdaje na internetu često rezultira nepovjerenjem i sumnjom. Pretražujući opće simptome nevjere ili izdaje, korisnici često projiciraju pročitano na vlastite odnose, što može ozbiljno narušiti međuljudske veze.

4. Katastrofe koje mogu ugroziti osjećaj sigurnosti
Guglanje nesreća, kvarova ili tragedija povezanih s planiranim aktivnostima, poput putovanja ili renovacija, može uzrokovati opsesivni strah i smanjenje osjećaja sigurnosti. Takve informacije rijetko donose stvarnu korist bez odgovarajućeg konteksta.

5. Neregulirani forumi o mentalnom zdravlju
Premda forumi o mentalnom zdravlju mogu pružiti osjećaj zajedništva, bez stručnog nadzora oni često postaju izvor dodatne emocionalne opterećenosti. Osobe koje traže pomoć mogu se osjećati još izoliranije i preplavljeno nakon čitanja tuđih iskustava.

6. Savjeti o osveti i manipulaciji
Traženje načina kako „naučiti nekoga lekciju” putem interneta često vodi prema destruktivnim ponašanjima. Umjesto rješavanja problema, ovakvi savjeti potiču gorčinu i daljnje emocionalne povrede.

7. Sve ono čega se najviše bojite
Pretraživanjem tema koje izazivaju strah, poput bolesti, klimatskih katastrofa ili apokalipse, korisnici često samo dodatno pojačavaju vlastitu anksioznost. Umjesto pronalaženja smirenja, internet često potvrđuje najcrnje scenarije.

Informacija može biti alat znanja, ali i oružje protiv vlastitog mira. Umjesto da svaki trenutak tjeskobe vodi u novo pretraživanje, ponekad je najzdraviji izbor stati. Duboko udahnuti i prepoznati da ne tražimo uvijek odgovore, već potvrdu vlastitih strahova. A umjesto da hranimo anksioznost, možda je važnije naučiti vjerovati vlastitoj snazi i unutarnjem osjećaju sigurnosti.