Snimili ste vozača koji prolazi kroz crveno, vozi u suprotnom smjeru ili parkira preko tri mjesta? Umjesto da video završava na društvenim mrežama, Ministarstvo unutarnjih poslova poziva građane da snimke takvih protupravnih radnji dostave izravno policiji putem mobilne aplikacije Sigurnost i povjerenje. Anonimne dojave nisu uzaludne. Štoviše, sudovi su već donosili kazne na temelju upravo takvih prijava.

Kako piše HAK, danas kada gotovo svatko ima kameru u džepu, sve više prometnih prekršaja završava na internetu, često praćenih lavinom komentara i osudom javnosti, ali bez stvarnih posljedica za počinitelje. Međutim, svatko tko je svjedočio opasnoj vožnji može pomoći u sankcioniranju prekršitelja i to anonimno, u svega nekoliko klikova.

Aplikacija Sigurnost i povjerenje omogućuje građanima da izravno pošalju policiji fotografije, videozapise i opise događaja, uz mogućnost uključivanja geolokacije. Prijave zaprimaju policijski službenici operativno-komunikacijskih centara, koji odmah procjenjuju zahtijeva li slučaj hitnu reakciju te ga prosljeđuju nadležnim službama. Pošiljatelj ostaje anoniman, ali može i dalje komunicirati s policijom putem aplikacije.

Da takve dojave doista rezultiraju postupcima, potvrđuje i primjer iz Metkovića. Prema presudi Općinskog suda (Pp-508/2024-4), vozač koji je prošao kroz crveno svjetlo kažnjen je s 150 eura nakon što je građanin policiji dostavio snimku njegova prekršaja. Na temelju videa utvrđen je vlasnik vozila, pokrenut je prekršajni postupak, a sud je dokaz prihvatio kao vjerodostojan.

Na temelju ovakvih prijava, policija ne reagira samo u ekstremnim slučajevima, već i kod svakodnevnih prometnih prekršaja koji ugrožavaju sigurnost drugih sudionika u prometu. Objavljivanje opasnih vožnji na društvenim mrežama možda donosi preglede, ali ne rješava problem. Ako već imate dokaz o kršenju zakona, pošaljite ga onima koji mogu djelovati.

Stiže još jedan vikend pun sadržaja u kojem će svatko moći pronaći nešto za sebe, bilo da tražite obiteljsku zabavu, kulturni doživljaj, mrvicu tradicije ili sportski izazov. Od radionica za najmlađe i šetnje kroz povijest grada, do folklorne manifestacije i polumaratona, vikend od 24. do 26. listopada nudi štošta.

Slime day – Velika Gorica

Subota u Velikoj Gorici rezervirana je za najmlađe. Tinker Labs organizira Slime Day, dan posvećen kreativnosti, boji i dječjem smijehu. Mali kreativci imat će priliku sami izraditi svoj jedinstveni “slime” koji će ponijeti kući kao uspomenu. Radionica traje 75 minuta, a održava se u prostorima Tinker Labsa na Trgu kralja Tomislava 28. Prva grupa, za djecu od 5 do 7 godina, počinje u 17 sati, dok je termin za starije, od 8 do 12 godina, zakazan za 18:30.

Broj mjesta je ograničen, pa organizatori pozivaju roditelje da na vrijeme rezerviraju mjesto.

“Dobar Štoos te zove u šetnju” – Velika Gorica

U sklopu programa “Dobar Štoos te zove u šetnju”, Štoos teatar i Galerija Galženica organiziraju arhitektonsku šetnju kvartom Galženica. Šetnja započinje u 10:30 sati kod skulpture “Bombaš” Emila Bohutinskog u Parku Franje Tuđmana, a sudionicima će pružiti priliku da svoj grad upoznaju iz nove perspektive.

Kroz šetnju će ih voditi arhitektica Kristina Vujica i student povijesti umjetnosti Tin Marušić, koji će zajedno približiti arhitektonske, povijesne i umjetničke slojeve jednog od najprepoznatljivijih velikogoričkih naselja. Galženica, nastala u razdoblju intenzivne urbanizacije 1970-ih, krije bogatstvo javnih skulptura, murala i umjetničkih intervencija koje oblikuju identitet naselja. Cilj šetnje je potaknuti građane da na svoj svakodnevni prostor pogledaju drukčijim očima. Događaj je dio šireg programa kojim se želi potaknuti rasprava o urbanizmu, javnom prostoru i kulturnoj baštini Velike Gorice.

Vojkovi dani – Donja Lomnica

Za one koji vikend vole provesti u duhu tradicije i glazbe, Donja Lomnica bit će pravo odredište. Tamo se održavaju 29. Vojkovi dani, manifestacija posvećena Vojku Miklaušiću, glazbeniku, zborovođi i neumornom čuvaru turopoljskog jezika i običaja.

Program počinje u petak, 24. listopada, polaganjem vijenca na njegov grob u Velikoj Gorici u 17 sati, a nastavlja se misom u župnoj crkvi Sveta tri kralja u Donjoj Lomnici. Glavni kulturno-umjetnički program održat će se u subotu, 25. listopada u 19 sati u Društvenom domu Donja Lomnica, uz nastupe brojnih KUD-ova, “Kraluš” iz Stupnika, “Gradići”, “Velika Mlaka” te domaćina “Nove zore”.

Nakon službenog dijela slijedi druženje i domjenak, u duhu zajedništva koje je Miklaušić cijeli život promicao. Njegovo nasljeđe, sažeto u knjizi Plemeniti puti, i danas nadahnjuje nove generacije da čuvaju govor, pjesme i običaje svoga kraja. Vojkovi dani tako nisu samo spomen na jednog čovjeka, već i podsjetnik na važnost prenošenja kulturne baštine s koljena na koljeno.

Foto: KUD Nova zora

14. Martinski polumaraton – Dugo Selo

Ljubitelji trčanja i sportskih izazova doći će na svoje u Dugom Selu, gdje se održava 14. Martinski polumaraton, pod pokroviteljstvom Grada Dugog Sela. Utrke su raspoređene u nekoliko disciplina, od utrke građana na 5 kilometara, preko dječjih utrka na kraćim dionicama, do glavnog polumaratona dužine 21,1 kilometar s vremenskim limitom od dva sata i 45 minuta. Prijave su moguće putem platforme Traceysport, kao i na dan utrke od 8 do 10 sati na mjestu starta i cilja. Sve detalje možete pronaći ovdje.

Svjetski dan audiovizualne baštine – Sisak

Za one koji vikend žele provesti u opuštenijem tonu, Sisak nudi filmski program povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine. U nedjelju, 26. listopada, u Kazalištu 21 prikazat će se tri hrvatska filmska klasika, “Servantes iz maloga mista” u 16 sati, “Kužiš, stari moj” u 18 sati te “Ritam zločina” u 20 sati.

Ulaz je besplatan, što ovaj događaj čini idealnim izborom za sve filmofile koji žele podsjetiti se na remek-djela domaće kinematografije ili ih možda prvi put otkriti na velikom platnu.

Od dječje kreativnosti i istraživanja arhitekture do folklorne tradicije, trčanja i filmskih klasika, svaka destinacija nudi drugačiji doživljaj. Bilo da se odlučite za ljigavu zabavu s klincima, jutarnju šetnju Galženicom, folklornu večer u Lomnici, trkačku avanturu u Dugom Selu ili filmski maraton u Sisku i ovaj vikend pred nama pokazuje da, unatoč hladnijem vremenu, nema stajanja sa zabavom. Ako ste tražili izgovor da izađete iz kuće, ovo je pravi trenutak.

Nogometaši su ga “proslavili”, no oni nisu jedini koje je naslikao 27-godišnji Ivan Mikulin iz Lekenika. U veljači ove godine na oproštajnoj utakmici poklonio je sliku Domagoju Duvnjaku, a na njegovom popisu našli su se još Zlatko Dalić, Željko Bebek, Miroslav Škoro, Ivan Zak, Ljubomir i Jan Kerekeš, grupa Dalmatino, Marvelovi superjunaci… I to nam je bio povod da sjednemo i popričamo s Ivanom.

Trenutačno skladištar, a po struci elektromehaničar, ovaj mladi samouki talentirani umjetnik crtati je počeo još u vrtićkoj dobi, talent je naslijedio od oca, godinama ga brusio, no nikad nije sanjao da će se jednog dana susresti sa svojim, ali i našim idolima – Vatrenima.

– Još kao dijete privlačili su me Marvelovi superjunaci, njih sam najviše crtao, a o portretima nisam ni razmišljao. Prije sam imao problem jer nisam znao kako viziju iz glave prebaciti na papir pa sam slagao komade papira i spajao. Prvi portret kojeg sam napravio prikazuje mog brata, bratića i mene. Njega držim uokvirenog – kaže Ivan.

A kad već spominjemo Marvelove superjunake, naravno da je Ivan napravio veliko remek-djelo na koje je potrošio čak dvije godine i 400 sati. Veličina slike je 2,5 x 3,5 metra.

Foto: Privatni album Ivana Mikulina

– Morali smo je spuštati s balkona koliko je bila velika. Na njoj se nalazi 120 likova, a crtao sam svime što sam imao – od markera, flomastera, drvenih bojica i tuša. Sliku sam objavio na društvenim mrežama i reakcije su stvarno bile sjajne, što mi je dalo motiv za dalje. U rujnu 2023. godine saznao sam da u Lekenik dolaze Humane zvijezde Hrvatske, u kojima je bio i izbornik Zlatko Dalić. Odmah sam ga išao crtati, a uz pomoć tadašnjeg predsjednika ŠNK Lekenika i današnjeg načelnika Općine Božidara Antolca, portret sam mu uspio uručiti. Zaista poseban osjećaj.

Foto: Privatni album Ivana Mikulina

Uistinu oduševljeni svojim portretima bili su Domagoj Duvnjak i Joško Gvardiol. Bilo je to početkom ove godine kad se igralo Svjetsko rukometno prvenstvo. Posljednja utakmica Domagoja Duvnjaka u dresu reprezentacije. Ivan je želio da ostane trajna uspomena na taj trenutak. Crtao ga je danonoćno i uz pomoć dobrih ljudi uspio je doći na baš tu utakmicu, do baš tog Domagoja.

– Duvnjaku je suza skoro krenula kad je vidio portret. Zaista je bio ganut. Čovjek ne može odglumiti takve stvari. Jednostavno sam mu morao tada uručiti sliku. Bilo je sad ili nikad. Moja slika s njim odmah je završila na društvenim mrežama reprezentacije. Morao sam ugasiti mobitel jer su me svi počeli zvati, slati poruke. Nisu mogli vjerovati da sam uspio.

Foto: Privatni album Ivana Mikulina

Uspio je Ivan i puno više. Posvetio je čak 260 sati rada crtežima nogometnih reprezentativaca. Dio portreta poklonio im je u lipnju, a dio u rujnu ove godine – ukupno 31 portret. Ovime se upisao u povijest. Prvi je ikada u Hrvatskoj nacrtao cijelu reprezentaciju i osobno im uručio slike. Najveća nagrada mu je upravo to – sresti ljude kojima se divi, jer je i sam 12 godina trenirao nogomet u lekeničkom klubu.

Foto: Privatni album Ivana Mikulina

Kako kaže poznata poslovica, nebo voli strpljive i skromne. A da je skroman govori činjenica da je u drugom razredu osnovne škole, dok su drugi od roditelja za Svetog Nikolu tražili skupe poklone, on zamolio za tehničku olovku. S njome dan danas crta skice portreta.

– Imam više od 20 realističnih skica koje su u procesu nastajanja, uglavnom se radi o superjunacima i likovima iz filmova, no nisam im se uspio posvetiti jer su uletjeli drugi crteži. Saznam za neki događaj koji se održava uskoro i onda mi padne na pamet da bih mogao nacrtati primjerice glumca, pjevača ili sportaša. Naravno, i prijatelji me traže da nacrtam njih ili nešto za njihovu blisku osobu. To je njima moj poklon od srca. Nikome nisam nikada naplatio. To je moja strast. Ako mi oduzmeš crtanje, uzeo si polovicu mene – govori nam Ivan.

Kad razmišlja o budućnosti, htio bi otvoriti svoj atelje i obrt te napraviti samostalnu izložbu, a najveća mu je želja pokloniti portret Cristianu Ronaldu, makar to bilo i za deset godina. Planova ima još, primjerice nacrtati veliki realističan Thompsonov portret, no ipak ne smijemo otkriti sve detalje.

Ogromna podrška mu je naravno njegova obitelj – majka, otac i brat, ali i djevojka koja će zbog njegovih boja i nijanse koje nema, sjesti u auto i otići u grad po njih. No, iza njega stoje i svi njegovi prijatelji koji ga potiču da razvija talent i koji će rado pomoći kad god zatreba.

Moglo bi se o Ivanu još štošta napisati, no ovo je dovoljno da upoznate mladog umjetnika iz Lekenika. Ivane, sretno dalje!

Brojni građani diljem Hrvatske primili su posljednjih mjeseci pakete koje nisu naručili, a svi su, kako navode, stizali s iste adrese, Poštanske ulice 25 u Velikoj Gorici. Zbog učestalih pritužbi, novinari Jutarnjeg lista kroz svoj serijal “Velika škrtica”, istražili su o čemu je riječ i otkrili da se iza “zloglasne” adrese ne krije prevarantska tvrtka, već objekt Hrvatske pošte koji služi kao prijemno mjesto za međunarodne pošiljke iz Europske unije.

Kako su potvrdili iz Hrvatske pošte za Jutarnji.hr, navedena lokacija predstavlja ulaznu točku u zemlju za dio pošiljaka koje u Hrvatsku stižu iz drugih država Europske unije. Na tu adresu dolazi roba poznatih e-brendova koji surađuju s Hrvatskom poštom, ali i pošiljke koje u njihovo ime šalju razni logistički partneri i konsolidatori.

To znači da će se adresa Poštanska 25 pojavljivati i na sasvim legitimnim paketima. No, zbog ranijih slučajeva prevara u online kupovini, mnogi građani sada automatski odbijaju pošiljke s te adrese, čime riskiraju da im se vrati roba koju su zapravo naručili.

Iz Hrvatske pošte napominju kako nisu odgovorni za sadržaj paketa jer su oni vlasništvo pošiljatelja sve dok ne budu uručeni primatelju. Pošiljatelj je taj koji mora osigurati da pošiljka udovoljava svim zakonima i propisima, što je definirano Zakonom o poštanskim uslugama.

Potrošačima koji žele izbjeći neugodnosti Hrvatska pošta savjetuje da paket imaju pravo pregledati prije plaćanja ako je riječ o pouzeću. Ako shvate da nisu naručili predmet koji je stigao, pošiljku mogu odbiti bez obveze plaćanja. Drugim riječima – Poštanska 25 nije izvor prevara, nego tek adresa kroz koju prolazi velik broj pošiljaka, i onih pravih i onih sumnjivih.

U 2024. godini Hrvatska je zabilježila pozitivan migracijski saldo. Doselilo se 70.391 osoba, a odselilo 38.997, što znači da je u zemlji ostalo 31.394 stanovnika više. Najviše doseljenih bilo je u Zagreb, a odmah iza njega smjestila se Velika Gorica, koja je postala jedno od najvećih žarišta doseljavanja u državi. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su ukupno 103 grada imala više doseljenih nego odseljenih stanovnika, dok ih je čak 109 imalo više doseljenih iz inozemstva nego odseljenih.

Drugi najveći migracijski rast u državi

Velika Gorica, najveći grad Zagrebačke županije, bilježi iznimno pozitivan migracijski saldo, piše Gradonačelnik.hr. Ne računajući Zagreb, upravo je Gorica imala najveću razliku između doseljenih i odseljenih. Čak 1.320 stanovnika više doselilo se nego što ih je otišlo. Time je grad zauzeo drugo mjesto u Hrvatskoj, odmah iza glavnog grada, i potvrdio status jednog od najpoželjnijih mjesta za život i rad.

Rast prisutan i na razini županije

Čitava Zagrebačka županija jedna je od regija s najvećim porastom broja stanovnika. U odnosu na prethodnu godinu, ondje se doselilo gotovo 500 osoba više iz inozemstva. Kako prenosi Župan.hr, uz Grad Zagreb, Zagrebačku županiju svrstava se među područja s najpozitivnijim migracijskim saldom u zemlji.

Nadalje, kada je riječ o migracijama unutar zemlje, 1.903 osobe više doselilo se iz drugih dijelova Hrvatske nego što ih je iz otišlo iz županije.

Stanje u Hrvatskoj

Iako najveći broj doseljenih bilježe Zagreb i njegova okolica, po relativnom rastu prednjače mali gradovi na Jadranu. U Novalji, primjerice, broj doseljenih bio je čak 7,28 % veći od broja odseljenih, a slijede Nin, Poreč, Vodice, Supetar i Pag.

U mnogim obalnim gradovima migracijski rast izravno je povezan s turizmom i zapošljavanjem stranih radnika u ugostiteljstvu i građevini. Ipak, podaci pokazuju i trend povratka, dio doseljenih čine Hrvati koji su se odlučili vratiti iz inozemstva, kao i obitelji iz stranih zemalja koje traže mirniji život u manjim sredinama.