Povežite se s nama

Vijesti

Danas nije godišnjica potresa, danas slavimo rođendan dobrote i humanosti

Mnogi će se nerado sjetiti tih trenutaka od prije točno godinu dana, no unatoč svim ružnim uspomenama, postoje i lijepe stvari kojih se isplati prisjetiti…

Objavljeno

na

Iskreno, postojala je ozbiljna dvojba. Prisjećati se ili ne. Evocirati ružne uspomene ili se praviti kao da je 29. prosinca samo jedan običan zimski dan. Zabilježiti godišnjicu dana koji će, kakav god bio, ući u povijesne knjige i još dugo neće biti zaboravljen ili jednostavno prešutjeti…

Jer kako su nam god prošli ovi blagdanski dani, u epidemiološkoj situaciji neprikladnom druženju s bližnjima i “izljevu svinjetine u mozak” ili u borbi s uvijek aktualnom koronom u svijetu psihički ubojite samoizolacije, sasvim sigurno su ljepši i ugodniji nego lanjski. Počevši od 28. prosinca u rano jutro, kad je prvi put opasno zatreslo, pa zatim i prije točno godinu dana, 29. prosinca točno u 12:19 sati, a onda i serijom koja je slijedila u danima potom, trenuci su to koji kod mnogih lede krv u žilama.

I mnogi od vas možda su danas i pogledavali na sat, čekali da prođe tih kobnih 12:19, čisto da smo na sigurnom… Neće, naravno, opet udariti baš u istom trenutku, valjda neće, ma nemoguće da hoće, ali opet je dobro da prođe ta zlokobna minuta zlokobnog datuma od lani… I da još za milimetar izliječimo svatko svoj privatni potresni PTSP, koji kod mnogih neosporno postoji. Jer toga dana, prije točno godinu dana, nestalo je i struje, nije se vraćala sve do mraka, mnoge je to ostavilo i bez grijanja, što baš i nije neka kombinacija na dan kad se opali razoran potres.

I već istoga dana krenule su se zbrajati štete, provjeravati kod bližnjih je li sve ostalo čitavo, a u danima i tjednima koji su slijedili došli smo do velikih cifri, ogromnih, u skladu s razinom prirodne katastrofe koja nas je zadesila. I koja nam je donijela cijelu gomilu tužnih ljudskih sudbina. Onih čiji su članovi obitelji nastradali, onih koji su ostali bez svojih domova, pronašavši spas u kontejnerskim naseljima ili uz pomoć prijatelja i obitelji.

Foto: Zagrebačka županija

I već je tog prvog dana, užasnog i traumatičnog, počela tinjati nada kod svih tih ljudi.

– Dobro je, obnovit će nam domove i vratit ćemo se kući…

Godinu dana poslije, točno godinu poslije, još nije došlo to vrijeme. Ni izbliza. Obnova, točnije, nije još ni krenula, zapetljala se u mrežu birokracije i zakona, starih i novih, vode se razgovori na najvišem nivou. A za to vrijeme svi oni ljudi – sretan im Božić i nova godina – i dalje čame u kontejnerima, provode blagdane u najskromnijem mogućem obliku. Onako kako to i rade nesretnici koji su ostali bez svega, s razlogom ogorčeni na birokraciju, zakone i razgovore na najvišem nivou.

Velika Gorica i naš kraj također je ozbiljno osjetio ovaj potres, i ovdje su štete bile značajne. Kadrovi crkve Uzvišenja Svetog Križa u Kravarskom postali su viralni tih dana, jer šteta je bila takva da je crkva ubrzo i srušena. Toranj je nastradao i na crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, ali i na mnogim drugim vjerskim objektima, kao i na školama i školskim dvoranama. Službe su nabrojale ukupno 645 slučajeva zabilježene štete, 68 objekata sa žutim naljepnicama, a 28 obitelji već je toga istoga dana spas potražilo u hotelu.

15.03.2021., Kravarsko – Zapoceli su radovi na uklanjanju crkve Uzvisenja Sv. Kriza Kravarsko urusenoj uslijed potresa 29. prosinca 2020. Photo: Marin Tironi/PIXSELL

Sve će to ostati zapisano kao ružna strana jedne istinske prirodne katastrofe, ali barem je ono što je slijedilo vratilo vjeru u ljude, u humanost. Mnogi su se aktivirali na najpogođenijim područjima, ponudili svoju pomoć, a velikogorički humanitarci u više su akcija pokazali veliko srce.

I ako se nečega treba sjetiti točno godinu dana poslije, možda je najbolje sjetiti se toga. Zajedništva, ljubavi, brige jednih za druge. Kao nikad prije naši sugrađani su, uostalom kao i cijela Hrvatska, pokazali da su u najtežim trenucima uvijek jedni uz druge, da su spremni žrtvovati se kako bi pomogli bližnjima, bez obzira dolazili oni iz Kravarskog, s Majskih Poljana, iz Petrinje ili iz, recimo, Ulice Slavka Kolara.

Ako je tako, sretna vam godišnjica…

Vijesti

Zagrebačka županija povećala ulaganja u protupožarnu zaštitu, evo koliko je izdvojeno

Za protupožarnu zaštitu izdvojeno je 265 tisuća eura više nego lani, a Zagrebačka se svrstala uz bok županija koje najviše ulažu u vatrogastvo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas, 4. svibnja, na blagdan svetog Florijana zaštitnika vatrogasaca, tradicionalno se obilježava Dan vatrogastva, a upravo u tom povodu objavljeni su i podaci o izdvajanjima za protupožarnu zaštitu. Zagrebačka županija prošle je godine povećala izdvajanja za vatrogastvo i ušla među županije koje u proračunu imaju najveći udio namijenjen protupožarnoj zaštiti.

Prema dostupnim podacima koje prenosi Župan.hr, Zagrebačka županija je u 2025. godini za vatrogastvo izdvojila 265,7 tisuća eura više nego godinu ranije, što je svrstava među županije s najvećim rastom ulaganja u tom području.

Po udjelu u proračunu, Zagrebačka je dosegnula 0,39 %, čime se našla u društvu županija koje najviše izdvajaju za protupožarnu zaštitu. Ispred nje su Splitsko-dalmatinska (0,47 %), Karlovačka (0,46 %) i Šibensko-kninska (0,43 %), dok je Primorsko-goranska imala udio od 0,35 %.

Ukupno su županije (bez Sisačko-moslavačke, za koju podaci nisu bili dostupni) u 2025. godini za vatrogastvo izdvojile 35,1 milijun eura, što je gotovo 15 % više nego godinu prije, kada je ukupni iznos bio 30,6 milijuna eura.

Vatrogasci u Hrvatskoj djeluju kroz više od 2.100 različitih subjekata, uključujući javne postrojbe i dobrovoljna društva, a njihov posao nije vezan samo uz ljetne požare, već i uz prometne nesreće, tehničke intervencije i sve češće nepredvidive situacije koje traže brzu reakciju tijekom cijele godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Sport Zagrebačke županije’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Radovi u Zagrebu – zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, promet prebačen na suprotnu stranu

Zatvara se južni kolnik nadvožnjaka iznad Selske, a promet će se privremeno odvijati samo dvjema trakama

Objavljeno

na

Objavio/la

04.05.2026., Zagrebacka avenija, Zagreb - Zapoceli su radovi na odrzavanju nadvoznjaka na Zagrebackoj aveniji iznad Selske ceste. U prvoj fazi zatvara se juzni kolnik nadvoznjaka, dok ce se promet na sjevernom kolniku odvijati dvosmjerno, po jednom trakom u svakom smjeru. Na donjoj razini raskrizja promet ce se i dalje odvijati u oba smjera, s po dvije prometne trake za istok i zapad. Nakon zavrsetka radova na juznom kolniku, radovi se sele na sjeverni kolnik, uz zadrzavanje dvosmjernog prometa bez potpunog prekida u smjeru istok–zapad. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Radovi na nadvožnjaku Zagrebačke avenije iznad Selske ceste počinju danas u 9 sati, a vozače u Zagrebu odmah očekuju nove gužve i usporavanja. Tijekom izvođenja radova promet će biti sužen na dvije trake, odnosno jednu u svakom smjeru.

Kako piše Jutarnji.hr, u prvoj fazi zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, a sav promet prebacuje se na sjeverni kolnik, gdje će se voziti dvosmjerno.

Važno je naglasiti da će donja razina raskrižja ostati bez promjena, ondje će i dalje biti dostupne dvije trake u svakom smjeru.

Nakon što radovi na južnom kolniku završe, gradilište se seli na sjeverni kolnik. I tada će promet ostati organiziran dvosmjerno, bez potpunog prekida prometovanja u smjeru istok–zapad.

Nastavite čitati

Moja županija

TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije

Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.

Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.

Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”

 U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”

U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.

Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.

Nastavite čitati

Najave

Gradska četvrt Pleso organizira Turnir Plešana – prijave su otvorene, broj ekipa ograničen

Objavljeno

na

Objavio/la

Povoodm dana Gradske četvrti Pleso, u subotu 13. lipnja, održat će se “Turnir Plešana”. Broj sudionika je ograničen na maksimalno šest ekipa, a kotizacija iznosi 15 eura po igraču. Organizatori ističu i kako su hrana i piće osigurani za svaku ekipu.

Najuspješnije ekipe očekuju i nagrade, pobjedniku pripada pehar i 30 piva, drugoplasiranoj ekipi pehar i 20 piva, dok će treće mjesto osvojiti pehar i 10 piva.

Prijave za Turnir Plešana moguće su putem telefona na brojeve 098 810 020 (Slavko) i 097 699 5150 (Donny).

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija pokazala snagu domaće proizvodnje na sajmu u Skradinu

Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Oko 170 izlagača sudjelovalo je na 15. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se od 30. travnja do 2. svibnja održavao na tri lokacije u Skradinu, nudeći posjetiteljima bogat presjek domaće proizvodnje i tradicije.

Među sudionicima bila je i Zagrebačka županija, ovogodišnji partner sajma, koja se predstavila kroz proizvode lokalnih proizvođača: „Sirevi Šestak“, OPG Đurinski, OPG Gregorić Snježana, OPG Marjanović Mile, OPG Aroniaexelanta, OPG Cesar Ivica, OPG Varga Nikolina, OPG Barišec – Samo ljuto, OPG Andruza i OPG Ježić Mladen.

Naglasak manifestacije bio je na povezivanju poljoprivrede, turizma i tradicijskih vrijednosti, što je istaknuto i na samom otvorenju. Šibensko-kninski župan Paško Rakić tom je prilikom poručio: „Imamo se čime pohvaliti – od poljoprivrede i stočarstva do vinarstva i tradicijskih proizvoda – a ovaj sajam upravo je mjesto gdje sve to dolazi do izražaja“.

U ime Zagrebačke županije događanju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je ukazao na važnost ovakvih susreta za razvoj domaće proizvodnje i njezinu integraciju u turističku ponudu. „Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske. Važno je da potičemo proizvodnju i konzumaciju domaćih proizvoda te da hrvatski proizvodi budu dio turističke ponude“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako Zagrebačka županija sustavno podupire svoje poljoprivrednike kroz bespovratne potpore, koje obuhvaćaju širok raspon ulaganja.

Tijekom trodnevnog sajma posjetitelji su mogli sudjelovati u različitim programima, upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda te doživjeti autentičnu atmosferu Skradina.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno