Vijesti
Danas nije godišnjica potresa, danas slavimo rođendan dobrote i humanosti
Mnogi će se nerado sjetiti tih trenutaka od prije točno godinu dana, no unatoč svim ružnim uspomenama, postoje i lijepe stvari kojih se isplati prisjetiti…
Iskreno, postojala je ozbiljna dvojba. Prisjećati se ili ne. Evocirati ružne uspomene ili se praviti kao da je 29. prosinca samo jedan običan zimski dan. Zabilježiti godišnjicu dana koji će, kakav god bio, ući u povijesne knjige i još dugo neće biti zaboravljen ili jednostavno prešutjeti…
Jer kako su nam god prošli ovi blagdanski dani, u epidemiološkoj situaciji neprikladnom druženju s bližnjima i “izljevu svinjetine u mozak” ili u borbi s uvijek aktualnom koronom u svijetu psihički ubojite samoizolacije, sasvim sigurno su ljepši i ugodniji nego lanjski. Počevši od 28. prosinca u rano jutro, kad je prvi put opasno zatreslo, pa zatim i prije točno godinu dana, 29. prosinca točno u 12:19 sati, a onda i serijom koja je slijedila u danima potom, trenuci su to koji kod mnogih lede krv u žilama.
I mnogi od vas možda su danas i pogledavali na sat, čekali da prođe tih kobnih 12:19, čisto da smo na sigurnom… Neće, naravno, opet udariti baš u istom trenutku, valjda neće, ma nemoguće da hoće, ali opet je dobro da prođe ta zlokobna minuta zlokobnog datuma od lani… I da još za milimetar izliječimo svatko svoj privatni potresni PTSP, koji kod mnogih neosporno postoji. Jer toga dana, prije točno godinu dana, nestalo je i struje, nije se vraćala sve do mraka, mnoge je to ostavilo i bez grijanja, što baš i nije neka kombinacija na dan kad se opali razoran potres.
I već istoga dana krenule su se zbrajati štete, provjeravati kod bližnjih je li sve ostalo čitavo, a u danima i tjednima koji su slijedili došli smo do velikih cifri, ogromnih, u skladu s razinom prirodne katastrofe koja nas je zadesila. I koja nam je donijela cijelu gomilu tužnih ljudskih sudbina. Onih čiji su članovi obitelji nastradali, onih koji su ostali bez svojih domova, pronašavši spas u kontejnerskim naseljima ili uz pomoć prijatelja i obitelji.
Foto: Zagrebačka županija
I već je tog prvog dana, užasnog i traumatičnog, počela tinjati nada kod svih tih ljudi.
– Dobro je, obnovit će nam domove i vratit ćemo se kući…
Godinu dana poslije, točno godinu poslije, još nije došlo to vrijeme. Ni izbliza. Obnova, točnije, nije još ni krenula, zapetljala se u mrežu birokracije i zakona, starih i novih, vode se razgovori na najvišem nivou. A za to vrijeme svi oni ljudi – sretan im Božić i nova godina – i dalje čame u kontejnerima, provode blagdane u najskromnijem mogućem obliku. Onako kako to i rade nesretnici koji su ostali bez svega, s razlogom ogorčeni na birokraciju, zakone i razgovore na najvišem nivou.
Velika Gorica i naš kraj također je ozbiljno osjetio ovaj potres, i ovdje su štete bile značajne. Kadrovi crkve Uzvišenja Svetog Križa u Kravarskom postali su viralni tih dana, jer šteta je bila takva da je crkva ubrzo i srušena. Toranj je nastradao i na crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, ali i na mnogim drugim vjerskim objektima, kao i na školama i školskim dvoranama. Službe su nabrojale ukupno 645 slučajeva zabilježene štete, 68 objekata sa žutim naljepnicama, a 28 obitelji već je toga istoga dana spas potražilo u hotelu.
15.03.2021., Kravarsko – Zapoceli su radovi na uklanjanju crkve Uzvisenja Sv. Kriza Kravarsko urusenoj uslijed potresa 29. prosinca 2020. Photo: Marin Tironi/PIXSELL
Sve će to ostati zapisano kao ružna strana jedne istinske prirodne katastrofe, ali barem je ono što je slijedilo vratilo vjeru u ljude, u humanost. Mnogi su se aktivirali na najpogođenijim područjima, ponudili svoju pomoć, a velikogorički humanitarci u više su akcija pokazali veliko srce.
I ako se nečega treba sjetiti točno godinu dana poslije, možda je najbolje sjetiti se toga. Zajedništva, ljubavi, brige jednih za druge. Kao nikad prije naši sugrađani su, uostalom kao i cijela Hrvatska, pokazali da su u najtežim trenucima uvijek jedni uz druge, da su spremni žrtvovati se kako bi pomogli bližnjima, bez obzira dolazili oni iz Kravarskog, s Majskih Poljana, iz Petrinje ili iz, recimo, Ulice Slavka Kolara.
Ako je tako, sretna vam godišnjica…
Moja županija
Zagrebačkoj županiji prvoj u Hrvatskoj isporučena ambulanta na kotačima
Stiglo vozilo mobilne ambulante vrijedno oko 162.000 eura.
Dom zdravlja Zagrebačke županija prva je zdravstvena ustanova u Republici Hrvatskoj kojoj je isporučeno vozilo mobilne ambulante.
Primopredaja vozila vrijednog oko 162.000 eura održana je u Samoboru, a nabavljeno je u sklopu projekta Ministarstva zdravstva “Mobilne ambulante”.
-U Hrvatskoj je 22,6% stanovništva starije od 65 godina, a mnogi od njih žive u slabo dostupnim ruralnim prostorima. Ovim projektom ambulanta će im doći, da tako kažem, gotovo na kućni prag – objasnila je Danica Kramarić, savjetnica ministrice zdravstva, koje nabavlja 33 vozila mobilne ambulante obiteljske medicine za 25 domova zdravlja u Hrvatskoj.
-Našoj županiji je izuzetno važna zdravstvena mobilnost tako da smo još 2020. godine prilikom izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, prepoznali ovu potrebu koja se sada i realizira. Od rujna je na terenu i mobilna ljekarna koja je dostupna stanovnicima ruralnog područja , koja već radi na terenu, a sada i vozilo mobilne ambulante, na dobrobit naših stanovnika. Naravno, trebat će neko vrijeme da se projekt mobilne ambulante implementira, a rute će odrediti naš Dom zdravlja – istaknula je Ksenija Čuljak, pročelnica Zagrebačke županije za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje.
Riječ je timovima sastavljenima od liječnika, medicinskih sestara i vozača koji će obavljati osnovne preglede, propisivati terapije i recepte te kućne posjete pacijentima – najavio je ravnatelj Dom zdravlja Zagrebačke županije Večeslav Bergman.
-Nova zdravstvena usluga namijenjena je pacijentima koji se zbog zdravstvenog stanja ne mogu samostalno kretati, a podrazumijeva i zapošljavanje tima obiteljske medicine i vozača. Vozilo mobilne ambulante ima svu opremu kao i svaka ambulanta u ispostavama Doma zdravlja – pojasnio je Bergman.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
HOTNEWS
Ne propustite Božić u Rožincu – Buševska ulica opet priča božićnu bajku!
Stiže i Djed Božićnjak uz lepršanje snježnih pahuljica.
Udruga Moj Buševec dvanaestu godinu za redom organizira ‘Božić u Rožincu’!
Tako će ulica Rožinec u Buševcu ponovno postati jedna od najukrašenijih ulica u Turopolju i pretvoriti se u ugodnu šetnicu kojom će 26. prosinca od 17sati zalepršati pahulje snijega. Tako da možemo najaviti bijeli Božić u Rožincu.
Uz tradicionalno ocjenjivanje najukrašenije kuće i najboljih božićnih kolača koji će ispeći mještani Rožinca i Pušačina, i ove godine posjetiti će nas i Djed Mraz koji će darivati najmlađe posjetitelje – najavio je Danijel Rožić, predsjednik udruge.
Ujedno, predstavit će i Turopoljski starinski kolendar za 2026. leto udruge Moj Buševec.
Dođite u Rožinec i prepustite se čaroliji Božića!
15. prosinca 2025. godine Muzej Turopolja na adresi Trg kralja Tomislava 1 u Velikoj Gorici do daljnjega zatvara svoja vrata za posjetitelje – stoji u obavijesti na službenoj stranici našega gradskog muzeja.
Naime, natječaj za obnovu zgrade nakon potresa bliži se kraju i uskoro počinje cjelokupna revitalizacija zgrade Muzeja. Osim građevinskih radova predviđen je i novi stalni postav nakon čega će Muzej zasjati novim sjajem.
Foto: Marija Vrbanus
Ostale lokacije – Kurija Modić Bedeković, Zavičajna zbirka Vukomeričkih Gorica i Etno kuća Šćitarjevo – otvorene su za posjete po dogovoru.
Muzejska suvenirnica bit će preseljena u prostor Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja na adresi Šetalište Franje Lučića 15, gdje će se privremeno održavati i ostali programi Muzeja Turopolja.
Foto: Marija Vrbanus
HOTNEWS
NOVI KORAK Velika Gorica potpisala kandidaturu za dobivanje Zero Waste certifikata
U prvih 7 mjeseci Reciklažnog dvorišta evidentirano je 45.000 ulaza i više od 7.500 korisnika.
U prostorijama Turističke zajednice grada Velike Gorice danas se održava Konferencija o gospodarenju otpadom gdje su predstavljeni ključni koraci te budući planovi za unapređenje sustava zaštite okoliša, a koji doprinose izgradnji čišćeg, sigurnijeg i održivijeg grada.
Ujedno, potpisan je i ugovor o kandidaturi za dobivanje Zero Waste certifikata.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Ovime je Velika Gorica postala kandidat za taj certifikat izvrsnosti a u narednim godinama obvezuje se ispuniti uvjete Zero Europe mreže. Jedan od glavnih uvjeta je postizanje ambicioznih ciljeva u gospodarenju otpadom, odnosno još boljih u odnosu od one propisane na nacionalnoj razini, a riječ je o čak 40 kriterija. Također je naglasak na prevenciji nastanka otpada, te dati maksimum da se već nastali otpad reciklira – objasnio je Marko Košak, koordinator Zero Waste Europe mreže u Hrvatskoj i dao primjer grada Preloga koji je od 2015. godine s tek 18 posto recikliranog otpada došao danas na razinu od više od 70 posto, po čemu je najbolji primjer dobre prakse u Hrvatskoj.
Velika Gorica je trenutačno na 40 posto odvajanja otpada – rekao je direktor VG Čistoće Jurica Jurjević.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Dug je put još ispred nas da bi ostvarili ciljeve koji nisu samo da bi se mi mogli hvaliti brojkama, već unaprijedili kvalitetu života u gradu u kojem živimo. U ovom trenutku smo u fazi završetka analize i kontrole odvajanja otpada na području Velike Gorice i svih općina s kojima radimo. Standardna problematika je što nam bio-otpad zauzima 50% od ukupnog miješanog komunalnog otpada. Dodatnih 20% je plastika i to je neki prostor gdje vidimo najveći prostor za napredak. Zato smo odlučili od 2026. godine uvesti dva puta mjesečno odvoz žutih kanti. Nakon plastike ćemo ići prema drugim frakcijama, prvenstveno prema bio-otpadu, a ima tu i prostora i za papir – istaknuo je Jurjević.
Veliki problem grada su i divlja odlagališta, no prema ona su u velikoj mjeri izvan jurisdikcije Velike Gorice.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Velika Gorica je tu kao grad napravila sve što je u njenoj moći, u konačnici i podnijela kaznenu prijavu protiv počinitelja. To je sada predmet ili istraživanja ili provođenja izvida od strane državnog odvjetništva. Najproblematičniji su divlji deponiji na području Kosnice, u blizini vodozaštitnog područja prve i druge kategorije. S javnih površina je unazad oko dvije godine zbrinuti gotovo 3.000 tona glomaznog otpada – dodao je direktor VG Čistoće.
Podaci za prvih 7 mjeseci Reciklažnog dvorišta koje je otvoreno ove godine u trećem mjesecu zapravo govore o velikoj svijesti građana. U spomenutom razdoblju evidentirano je 45.000 ulaza i više od 7.500 korisnika, što je u prosjeku 200 do 300 ljudi dnevno.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Grad Velika Gorica odlučan je u provedbi prakse da sada zajedno sa svojim partnerima postiže cilj održivijeg gospodarenja otpadom – poručila je Gordana Mikulčić-Krnjaja, viša savjetnica u odjelu za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu u okoliša Grada Velike Gorice.
