Povežite se s nama

Kultura

Danas je Štefanje, a Gorica se može pohvaliti zavidnim brojem Stjepana

Stjepan, Stijepo, Stipan, Stefanos, Stefano, Esteban, Stéphane, Ištvan, Štefanija, Štefica…

Objavljeno

na

Osobno ime Stjepan na ovim prostorima već je stotinjak godina ime s posebnim mjestom u hrvatskom narodu, a i jedno od najčešćih imena u Hrvatskoj. Na području Grada Velike Gorice živi preko tisuću stanovnika imena Stjepan, a u susjednom nam Zagrebu, obitava čak sedam tisuća Stjepana.

U Hrvatskoj danas živi preko 30 tisuća osoba ovog imena, pretežito na sjeveru Hrvatske, dok su u drugim krajevima popularnije druge inačice, kao što su Stipe, Stipo, Stipan, Stijepo i Stefano itd. Ime se proširilo kršćanskim pukom zahvaljujući kultu svetog Stjepana te danas uživa popularnost i u brojnim drugim kršćanskim zemljama.

Iako je više svetaca i blaženika nosilo to ime, upravo prvi među njima, sveti Stjepan prvomučenik zaslužan je za širenje imena kršćanskim svijetom. Njegov blagdan slavimo 26. prosinca svake godine. Sveti Stjepan živo je u prvom stoljeću, bio je prvi kršćanski đakon kojeg su pripadnici stare vjere u Jeruzalemu lažno optužili i pogubili kamenovanjem. Sveti Stjepan prvomučenik najčešće je prikazan kao mladić odjeven u đakonsko ruho s palmom mučeništva u jednoj te kamenom u drugoj ruci. Danas je sveti Stjepan simbol oprosta i borbe protiv nepravde te zaštitnik đakona, zidara, klesara, izrađivača lijesova i onih koji boluju od glavobolje.

Kajkavski oblik imena, Štef, najčešća je inačica imena Stjepan koja se koristi, ali malen je broj službeno registriranih Štefova. Zato se u našem goričkom kraju automatski podrazumijeva da se radi o Stjepanu, a u Turopolju Stjepana rado oslovljavamo i sa Števa.

Samo ime potječe iz grčkog jezika od riječi Stephanos što znači vijencem okrunjen vitez, a među narodom se proširilo posredstvom latinske inačice Stephanus. Popularnosti ovog imena u Hrvata svjedoči i činjenica da mnoga hrvatska prezimena vuku korijen iz imena Stjepan.

Goričko područje može se ponositi tradicijom imena Stjepan, a i nekoliko ulica i trgova nose njihova imena. Na trgu Stjepana Radića rado pijemo kavu s pogledom na njegovu bistu, a svaki put kad prošetate ulicom Stjepana Fabijančića Jape sjetite se da je upravo on jedan od dvojice osnivača Javne vatrogasne postrojbe u Velikoj Gorici.

Za kraj, ne zaboravite čestitati imendan svojem Štefu, ne zaboravite niti tetu Štefaniju, susjedu Šteficu ili neku drugu žensku osobu sličnog imena. Sigurni smo da ih poznajete!

 

 

 

Kultura

Ovogodišnja dobitnica Albatrosa: Marijana Balog-Parazajda

Koprivničanka jednostavnim stilom donosi snažne slike svakodnevice.

Objavljeno

na

(Foto: knjizevnost.hr)

Među 12 pristiglih radova na natječaj, Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Književne nagrade Albatros za 2025. godinu, odlučilo je dodijeliti priznanje književnici Marijani Balog-Parazajda, za njezinu zbirku kratkih priča Tiho urušavanje.

Kako je Povjerenstvo istaknulo, kratkim i jednostavnim stilom autorica donosi snažne slike svakodnevice, prikazujući odnose među ljudima, njihove unutarnje borbe i trenutke u kojima se poznati svijet tiho, gotovo neprimjetno urušava.

-U svojim pričama Marijana Balog-Parazajda otvara pitanje čovjekove egzistencije, preispitujući kako pojedinac doživljava vlastitu stvarnost, ali i kako njegove promjene iznenađuju okolinu i najbliže. Riječ je o djelu koje snažno, ali nenametljivo progovara o teretu koji nosi „obični čovjek“ i o unutarnjim lomovima koji oblikuju njegov život – objasnili su iz Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica u čijem sklopu djeluje Biblioteka Albatros.

Nagrada se dodjeljuje kontinuirano od 1995. godine i jedna je od rijetkih takvih nagrada na državnoj razini.

Svečana dodjela Književne nagrade Albatros 2025. održat će se utorak, 9. prosinca u 19 sati u Gradskoj vijećnici.

  • O AUTORICI: Rođena je 1981. godine u Koprivnici, a živi i radi u Križevcima. Svoj profesionalni rad, ispunjen susretima s ljudima i njihovim životnim pričama, prenosi u književnost stvarajući autentične i emotivne pripovijetke.

Nastavite čitati

Kultura

Galerija Galženica otvara novu izložbu – stiže “Ritam u pogledu” Tina Samaržije

Mlad i već međunarodno afirmiran grafičar donosi minimalističke radove koji istražuju ravnotežu, ritam i odnos oblika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Samostalna izložba “Ritam u pogledu” mladog grafičara Tina Samaržije otvara se u petak, 5. prosinca u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici. Postav, koji potpisuje kustosica Leila Topić, donosi izbor radova u kojima autor istražuje odnose linija, oblika i vizualnih ritmova, a izložba ostaje otvorena do 19. prosinca 2025.

Tin Samaržija jedan je od mlađih hrvatskih autora koji se istaknuo preciznim grafičkim rukopisom i istraživanjem jednostavnih, ali vrlo promišljenih oblika. U novom ciklusu nastavlja proučavati linije, mreže i ritmove koji stvaraju dojam kretanja i ravnoteže. Iako njegovi radovi često izgledaju jednostavno, temelje se na pažljivom planiranju i analitičkom pristupu.

Njegovi radovi nalaze se u zbirkama čak 29 muzeja i galerija, među kojima su Muzej suvremene umjetnosti i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao i brojne institucije u drugim hrvatskim gradovima te u Sloveniji, Crnoj Gori i BiH. Od 2024. radi u Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Galerija Galženica ovom izložbom donosi još jedno zanimljivo ime domaće umjetničke scene, a publika ga može upoznati do 19. prosinca.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Održani 28. Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025

Objavljeno

na

Objavio/la

Folklorni ansambl Turopolje Velika Gorica organizirao je 28. Dječje folklorne susrete koji su održani danas (subota, 29. studenog 2025., početak u 15 sati) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

 

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Voditeljica programa naglasila je na početku kako su Dječji folklorni susreti u Velikoj Gorici najstarija manifestacija ove vrste ne samo u našoj županiji nego u cijeloj Hrvatskoj. Ovi susreti pružaju priliku najmlađim folklorašima da kroz pjesmu, ples i tradicijsku baštinu predstave ljepotu kulturne raznolikosti svojih krajeva.

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Mlade izvođače i brojne posjetitelje (roditelji, bake, dede, prijatelji) pozdravio je Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije.

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sudjelovali su: Folklorni ansambl Turopolje (dvije grupe), Folklorni ansambl ”Zabok” (Zabok), Kulturno umjetničko društvo ”Preporod” (Dugo Selo), Folklorno društvo ”Šaltin” (Hvar), Kulturno umjetničko društvo ”Kvirin”(Linc, Austrija), Kulturno umjetničko društvo ”Bukovac” (Zagreb), Kulturno umjetničko društvo Bratinečko srce” (Bratina), Kulturno umjetničko društvo ”Jelsa” (Jelsa) i Folklorni ansambl ”Mladost” (Samobor).

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

 

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

FA Turopolje je mlađom grupom otvorio i starijom grupom zatvorio ovogodišnje susrete, a sva društva su dobili od organizatora zahvalnice i prigodne poklone.

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na kraju je Zlata Cundeković, predsjednica FA Turopolje, kazala da je na ovim susretima sudjelovalo ukupno 350 izvođača. Prigodnim riječima zahvalila se društvima koja su sudjelovala, kao i brojnim posjetiteljima, koji su spontanim pljeskom pozdravljali mlade izvođače.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

Turopoljska poculica dobiva suvremeni prikaz u Zračnoj luci Franjo Tuđman

Izložba “Crowned by Tradition” predstavlja poculicu u novom umjetničkom ruhu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: TZGVG

U Zračnoj luci Franjo Tuđman u utorak se otvara izložba “Crowned by Tradition”, koja donosi suvremenu interpretaciju poculice, tradicijskog modnog dodatka udanih žena Turopolja. Posjetitelji će na jednom od najfrekventnijih mjesta u državi moći vidjeti kako ovaj povijesni predmet dobiva novo simbolično značenje i umjetnički izraz.

Poculica je stoljećima bila prepoznatljiv znak statusa žena u Turopolju. Njezino nošenje jasno je govorilo da je žena udana i pripada plemićkom rodu, a količina i kvaliteta ukrasa otkrivali su i ekonomski položaj obitelji. Prvi poznati primjerci sežu u 17. stoljeće, kada su se poculice izrađivale od domaćeg platna i ukrašavale vezom, čipkom, perlicama i trakama. Dizajn se razlikovao ovisno o području, sjeverno od Velike Gorice prevladavali su okrugli, a južno srcoliki oblici.

Iako je nekada bila svakodnevni dio oglavlja udanih plemenitašica, između tridesetih i pedesetih godina 20. stoljeća poculica je zadržala mjesto isključivo u svadbenim običajima. Danas predstavlja vrijedan element etnografske i folklorne baštine te podsjetnik na život, estetiku i društvenu ulogu žena Turopolja.

Nastavite čitati

Kultura

Božidar Prosenjak nagrađen za svoj roman o prvoj kravati

Velikogorički književnik sudjelovao je na natječaju kojeg su organizirali Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne i Kulturno-informativni centar Tomislavgrad

Objavljeno

na

Na svečanosti koja je održana u Tomislavgradu 19. studenoga, u okviru manifestacije 1100. Obljetnice krunidbe Kralja Tomislava na Duvanjskom polju, dodijeljene su nagrade Miri Gavranu, Ludwigu Baueru i Božidaru Prosenjaku za najbolji povijesni roman u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Natječaj je organiziralo Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne i Kulturno-informativni centar Tomislavgrad.

Prosenjak je dobio nagradu za ljubavni roman “Prva kravata”, a za medije je tom prigodom izjavio kako to nije nagrada samo autoru, nego i hrvatskom narodu, jer je svjedočanstvo o našem autorstvu nad kravatom, uresom koji je oplemenio Europu i svijet.

Saznajemo također da su u ovom djelu prisutne diskretne naznake turopoljskoga kraja, što je pisac već učinio i u ranijim svojim tiskanim djelima, prevedenim na engleski, japanski i slovenski jezik, koja su svojevremeno objavljena i na svjetskoj digitalnoj knjižnici u San Francisku u SAD-u, a na prijedlog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno