Vijesti
Dan kravate: Učenici iz Velike Mlake sudjelovali u etnoradionici „Podgutnica – ponos Turopolja”
Učenička Zadruga „Jabuka“ Osnovne škole Velika Mlaka odazvala se pozivu Plemenite opčine turopoljske te je u suradnji s Društvom žena Velika Mlaka i Sučijom Velika Mlaka obilježila Dan kravate u svome mjestu.
U Osnovnoj školi Velika Mlaka, na inicijativu Učeničke zadruge „Jabuka“ i voditeljice Martine Martinković, profesorice Hrvatskog jezika, obilježen je Dan kravate. Tom je prigodom održano predavanje o podgutnici i etnoradionica „Podgutnica – ponos Turopolja“, na kojoj su učenici izrađivali preteču kravate, koja je Turopolju osigurala povijesni status kolijevke ovog danas omiljenoga modnog dodatka.
Marko Cvetković u produženom boravku.
Podgutnica – zavjet ljubavi i vjernosti, znak plemenitosti
Učenicima četvrtih razreda i njihovim učiteljicama o podgutnici su govorili Marko Cvetković, podžupan Plemenite opčine turopoljske, zamjenik župana Jurja Odrčića, i Monika Adžaga, članica Upravnog odbora Društva žena Velika Mlaka, ujedno i voditeljica etnoradionice.
Tijekom obilježavanja Dana kravate, učenici nisu samo slušali o kravati kao hrvatskom izumu, nego i o podgutnici kao njezinoj preteči i jedinstvenom motivu označavanja plemenitosti kod ljudi.
– Dan kravate obilježavamo i u Turopolju za koje smatramo da je upravo ono postojbina kravate. Turopoljski banderijalci, laka konjica u tadašnjoj hrvatskoj vojsci, koji su štitili naš kraj i Hrvatsku, nosili su rubac, koji su im kao uspomenu na dom te zavjet ljubavi i vjernosti vezale djevojke i žene pod vrat (pod gut), a koji je danas poznat kao podgutnica. Tijekom Tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću, zapazili su ga Francuzi pa i sam kralj Luj XIII., koji ga prihvaća kao novi modni detalj – rubac koji se veže na hrvatski način „a la Croate“, a od kojeg je potekla kravata. Možete biti ponosni što živite u Turopolju, bez obzira otkud potječete, jer je to kraj iz kojeg je potekla kravata – istaknuo je Marko Cvetković u svom izlaganju u obilasku učenika razredne i predmetne nastave u OŠ Velika Mlaka.
Podgutnice je izrađivalo 50 učenika
Sudionici etnoradionice bili su učenici 4. a i b razreda Osnovne škole Velika Mlaka sa svojim učiteljicama Sanjom Sarić i Kristinom Polić. Voditeljica etnoradionice Monika Adžaga govorila im je o ulozi podgutnice i na koji će je način izrađivati. Pobrinula se za materijal koji je korišten na radionici te je svojom kreativnošću nadahnula učenike. Izrađeno je više od pedeset podgutnica kao broševi i dvije velike podgutnice koje će krasiti njihove učionice.
– Učenici su šivali, lijepili ukrase na podgutnicama i sat i pol vremena uživali u kreativnom radu. Bilo je prekrasno. Divni su i Monika i Marko. Dugo nisam upoznala mladoga čovjeka koji tako elokventno i s ljubavlju govori o Turopolju – rekla je Kristina Polić, učiteljica 4.b razreda.
Posebno vješti u šivanju bili su dečki.
– Svaki dan bih volio biti na takvim radionicama, rado bih češće šivao – rekao je Alen, učenik 4. b razreda.
– Jako sam ponosan na podgutnicu koju sam napravio i ne želim je uopće skidati – oduševljeno je izjavio Leni iz 4. b.
Učenici 4. b razreda Emanuel, Tonka i Tena bili su jako vrijedni i aktivni, napravili su svoje podgutnice broševe, a zatim su radili i na velikoj podgutnici koja će imati posebno mjesto u njihovoj učionici.
– Radionica je bila jako zanimljiva. Zabavili smo se, ali smo pritom i mnogo naučili. Lijepo je čuti da je podgutnica, preteča kravate, potekla baš iz Turopolja – kazala je Sanja Sarić, učiteljica 4. a razreda.
Za učenike 4. a razreda Šimu, Karla, Frana i Filipa šivanje je bilo pravo otkriće te su rekli da su sretni što su imali priliku da i to nauče.
Učenici prvih i drugih razreda Produženog boravka OŠ Velika Mlaka također su obilježili Dan kravate. Sa svojim učiteljicama Lucijom Arbanas, Ivanom Buconjić i Ivanom Čulina su slikali podgutnice.
– Hvala Društvu žena Velika Mlaka koja mnogobrojnim aktivnostima čuva tradiciju i kulturu našeg mjesta. Hvala i na svakoj podršci koju je Društvo pružilo u raznim aktivnostima naše UZ „Jabuka“. Ponosni smo što smo ovaj put uspostavili suradnju na razini Škole. Zahvaljujući radionici „Podgutnica – ponos Turopolja“ oživljena je podgutnica među učenicima, učenici su se upoznali s podgutnicom kao pretečom kravate i naučili su je samostalno izraditi. Radionica je također pokazala moć dobre volje i međusobne podrške te želje za suradnjom Društva i naše Zadruge, što nam je motivacija i potvrda za daljnji rad – zaključila je profesorica Martina Martinković, inicijatorica obilježavanja Dana kravate u OŠ Velika Mlaka i voditeljica UZ „Jabuka“.
Učeničke radove nastale na etnoradionici moći će pogledati i šira javnost, za početak u predvorju Osnovne škole Velika Mlaka.
Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka/ Foto: Osnovna škola Velika Mlaka i Društvo žena Velika Mlaka
Kultura
Mičevec poziva na “Turopoljsku glazbenu šetnicu” – stižu gosti iz Karlovca i Novigrada
Sve će pratiti i tradicionalna Štrudlijada Udruge žena Mičevec.
CityLIGHTS
FOTO Dan branitelja grada Velike Gorice: ‘Oni su ti koji su omogućili slobodu našega grada’
Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku.
Velika Gorica danas je obilježila Dan branitelja grada Velike Gorice. Datum posvećen svim sudionicima obrane Hrvatske i stvaranju temelja suvremene države i grada.
Program obilježavanja započeo je jutarnjom svetom misom u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, nakon koje su kod spomen-obilježja „Golubica“ položeni vijenci i zapaljeni lampioni u znak sjećanja na poginule i preminule branitelje. Uz predstavnike braniteljskih udruga, obilježavanju su nazočili predstavnici Grada Velike Gorice i Gradskog vijeća. Tom prilikom istaknuta je važnost zajedništva koje branitelji njeguju od početka Domovinskog rata pa sve do danas.
Neven Karas, zamjenik gradonačelnika Velike Gorice, poručio je: „Danas, ono što je najbitnije, svi naši branitelji pokazuju zajedništvo i jedinstvo. Kao što smo bili jedinstveni 1991. tako smo i danas i to je ono što me najviše čini ponosnim.“ Predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić naglasio je kako Dan hrvatskih branitelja nadilazi političke podjele te predstavlja datum oko kojeg postoji zajednički stav svih političkih opcija u gradu: „Čestitka svim braniteljima u ime Gradskog vijeća, svih naših političkih stranaka od lijevog spektra pa do desnog spektra, vladajuće koalicije do oporbene koalicije. Svi zapravo stojimo iza ovog datuma naših branitelja grada Velike Gorice. Upravo kao što je zamjenik rekao, svi smo ponosni na ono što su oni napravili u domovinskom ratu. Omogućili su nam ovu prekrasnu slobodu i zapravo slobodu našeg grada, koji se razvija u europskom stilu kako su oni to i zamislili 1991.“ rekao je Bekić.
Emotivno se prisjetio ratnih dana i dragovoljac Domovinskog rata Dražen Uzelac.
– Evo današnji dan, 10. svibnja je dan Hrvatskih branitelja grada Velike Gorice i to meni kao branitelju jako puno znači. To je jedan dan sjećanja koji podsjeća na to da smo mi krenuli u obranu Hrvatske kada se to veliko zlo diglo na nas. Nismo dvojili ni trenutka, nego smo krenuli u obranu naše domovine i hvala Bogu, uspjeli smo je obraniti. Današnji dan nas sjeća na te dane slave i ponosa.
Nakon službenog dijela programa i odavanja počasti braniteljima, druženje je nastavljeno uz prigodnu okrepu u Društvenom domu Pleso, a tom prilikom, gradonačelnik Krešimir Ačkar, zahvalio je braniteljima na doprinosu slobodi i razvoju Hrvatske.
– Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku. Teške godine koje ste prošli, mladost koju ste ostavili, sloboda koju ste izvojevali, je nešto čemu se možemo samo diviti i reći jedno veliko hvala.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
HOTNEWS
Započinje nova utrka za najbolji hrvatski OPG: prijave otvorene
Prijave su otvorene do 15. lipnja.
Vijesti
Mama Marina otkriva kako izgleda život s osmero djece? “Peremo tri veš mašine dnevno, a u kući je uvijek kreativan nered”
Kila špageta, dvije kile mesa i tri veš mašine dnevno.
Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević
Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.
“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.
Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.
Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.
“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.
Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.
Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.
“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.
Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.
Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”
Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.
A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.
A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.
No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.
Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.
Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.
“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.
Dva auta i zidovi puni crteža
Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.
Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.
Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.
“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.
Jedna velika obitelj
U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.
“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.
Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.
“Strah ne bi trebao biti zapreka”
Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.
“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.
Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.
“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.
-
Vijestiprije 5 danaFOTO Kamion zapeo u križanju kod Petrola, stvorila se velika kolona
-
HOTNEWSprije 4 danaFOTO Novi čelnik županijskih vatrogasaca: ‘Zapovjednici, glave skupa, idemo delati’
-
Vijestiprije 4 danaU petak ujutro dio Velike Gorice ostaje bez struje – evo gdje će se odvijati radovi
-
Sportprije 2 danaSuze pokraj igrališta: HNK Gorica iznenadila navijača za rođendan