Povežite se s nama

Vijesti

Dan kravate: Učenici iz Velike Mlake sudjelovali u etnoradionici „Podgutnica – ponos Turopolja”

Učenička Zadruga „Jabuka“ Osnovne škole Velika Mlaka odazvala se pozivu Plemenite opčine turopoljske te je u suradnji s Društvom žena Velika Mlaka i Sučijom Velika Mlaka obilježila Dan kravate u svome mjestu.

Objavljeno

na

U Osnovnoj školi Velika Mlaka, na inicijativu Učeničke zadruge „Jabuka“ i voditeljice Martine Martinković, profesorice Hrvatskog jezika, obilježen je Dan kravate. Tom je prigodom održano predavanje o podgutnici i etnoradionica „Podgutnica – ponos Turopolja“, na kojoj su učenici izrađivali preteču kravate, koja je Turopolju osigurala povijesni status kolijevke ovog danas omiljenoga modnog dodatka.

Marko Cvetković u produženom boravku.

Podgutnica – zavjet ljubavi i vjernosti, znak plemenitosti

Učenicima četvrtih razreda i njihovim učiteljicama o podgutnici su govorili Marko Cvetković, podžupan Plemenite opčine turopoljske, zamjenik župana Jurja Odrčića, i Monika Adžaga, članica Upravnog odbora Društva žena Velika Mlaka, ujedno i voditeljica etnoradionice.

Tijekom obilježavanja Dana kravate, učenici nisu samo slušali o kravati kao hrvatskom izumu, nego i o podgutnici kao njezinoj preteči i jedinstvenom motivu označavanja plemenitosti kod ljudi.

– Dan kravate obilježavamo i u Turopolju za koje smatramo da je upravo ono postojbina kravate. Turopoljski banderijalci, laka konjica u tadašnjoj hrvatskoj vojsci, koji su štitili naš kraj i Hrvatsku, nosili su rubac, koji su im kao uspomenu na dom te zavjet ljubavi i vjernosti vezale djevojke i žene pod vrat (pod gut), a koji je danas poznat kao podgutnica. Tijekom Tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću, zapazili su ga Francuzi pa i sam kralj Luj XIII., koji ga prihvaća kao novi modni detalj – rubac koji se veže na hrvatski način „a la Croate“, a od kojeg je potekla kravata. Možete biti ponosni što živite u Turopolju, bez obzira otkud potječete, jer je to kraj iz kojeg je potekla kravata – istaknuo je Marko Cvetković u svom izlaganju u obilasku učenika razredne i predmetne nastave u OŠ Velika Mlaka.

Podgutnice je izrađivalo 50 učenika

Sudionici etnoradionice bili su učenici 4. a i b razreda Osnovne škole Velika Mlaka sa svojim učiteljicama Sanjom Sarić i Kristinom Polić. Voditeljica etnoradionice Monika Adžaga govorila im je o ulozi podgutnice i na koji će je način izrađivati. Pobrinula se za materijal koji je korišten na radionici te je svojom kreativnošću nadahnula učenike. Izrađeno je više od pedeset podgutnica kao broševi i dvije velike podgutnice koje će krasiti njihove učionice.

– Učenici su šivali, lijepili ukrase na podgutnicama i sat i pol vremena uživali u kreativnom radu. Bilo je prekrasno. Divni su i Monika i Marko. Dugo nisam upoznala mladoga čovjeka koji tako elokventno i s ljubavlju govori o Turopolju – rekla je Kristina Polić, učiteljica 4.b razreda.

Posebno vješti u šivanju bili su dečki.

– Svaki dan bih volio biti na takvim radionicama, rado bih češće šivao – rekao je Alen, učenik 4. b razreda.

– Jako sam ponosan na podgutnicu koju sam napravio i ne želim je uopće skidati – oduševljeno je izjavio Leni iz 4. b.

Učenici 4. b razreda Emanuel, Tonka i Tena bili su jako vrijedni i aktivni, napravili su svoje podgutnice broševe, a zatim su radili i na velikoj podgutnici koja će imati posebno mjesto u njihovoj učionici.

– Radionica je bila jako zanimljiva. Zabavili smo se, ali smo pritom i mnogo naučili. Lijepo je čuti da je podgutnica, preteča kravate, potekla baš iz Turopolja – kazala je Sanja Sarić, učiteljica 4. a razreda.

Za učenike 4. a razreda Šimu, Karla, Frana i Filipa šivanje je bilo pravo otkriće te su rekli da su sretni što su imali priliku da i to nauče.

Učenici prvih i drugih razreda Produženog boravka OŠ Velika Mlaka također su obilježili Dan kravate. Sa svojim učiteljicama Lucijom Arbanas, Ivanom Buconjić i Ivanom Čulina su slikali podgutnice.

– Hvala Društvu žena Velika Mlaka koja mnogobrojnim aktivnostima čuva tradiciju i kulturu našeg mjesta. Hvala i na svakoj podršci koju je Društvo pružilo u raznim aktivnostima naše UZ „Jabuka“. Ponosni smo što smo ovaj put uspostavili suradnju na razini Škole. Zahvaljujući radionici „Podgutnica – ponos Turopolja“ oživljena je podgutnica među učenicima, učenici su se upoznali s podgutnicom kao pretečom kravate i naučili su je samostalno izraditi. Radionica je također pokazala moć dobre volje i međusobne podrške te želje za suradnjom Društva i naše Zadruge, što nam je motivacija i potvrda za daljnji rad – zaključila je profesorica Martina Martinković, inicijatorica obilježavanja Dana kravate u OŠ Velika Mlaka i voditeljica UZ „Jabuka“.

Učeničke radove nastale na etnoradionici moći će pogledati i šira javnost, za početak u predvorju Osnovne škole Velika Mlaka.

Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka/ Foto: Osnovna škola Velika Mlaka i Društvo žena Velika Mlaka

Udruge

FOTO Održana izborna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob”, za predsjednicu izabrana Jadranka Klarić

Objavljeno

na

Objavio/la

Izborna izvanredna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob” održana je jučer (četvrtak, 11.12.2025.) u Hotelu Phoenix (Staro Čiče). Povod za izbornu Skupštinu bila je smrt Stjepana Šanteka (srpanj 2025.), utemeljitelja i prvog predsjednika Udruge.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dnevni red je imao šest točaka: 1. Biranje skupštinskih tijela – Radno predsjedništvo (Jadranka Klarić, Josip Kušević i Branka Crnogorac), Verifikacijska komisija od tri člana (Zlata Filipović, Ilija Miloš i Jadranka Bradić), Zapisničar (Anica Movrić) i Ovjerovitelji zapisnika (potpisuju članovi verifikacijske komisije), 2. Izvještaj verifikacijske komisije (izvijestila Zlata Filipović), 3. Biranje novog rukovodstva (obrazložio Josip Kušević), 4. Usvajanje statusa Udruge – dorada (obrazložila Jadranka Klarić), 5. Obraćanje izabranih članova – predsjednica Jadranka Klarić, dopredsjednik Josip Kušević, 6. Riječ gostiju.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Veliki broj umirovljenika i građana u ime Grada Velike Gorice pozdravila je Lana Krunić, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice. Podsjetila je na dobru suradnju s prvim predsjednikom Šantekom i poželjela novoj predsjednici uspješno obnašanje odgovorne funkcije.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon izbora novog vodstva Udruge uvodni glazbeni dio ispunio je VIS Danice, a onda se za pjesmu i ples pobrinuo ‘Duo Jelena i Štef’ iz Jastrebarskog. Zabava je bila programirana i svi su u njoj sudjelovali. Domjenak prvoklasan.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

Koja je najstarija hrvatska božićna popijevka čuvana u Parizu?

Nalazi se u zbirci crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku nastaloj 1380. godine

Objavljeno

na

U glagoljaškom Pariškom kodeksu iz 14. stoljeća upisana je hrvatska božićna popijevka, “Bog se rodi v Vitliomi”, koja se smatra najstarijom poznatom hrvatskom pjesmom s tematikom Božića – piše Amalija Štuban na stranicama Hrvatskog katoličkog sveučilišta Zagreb. 

Sadržaj interpretira Isusovo rođenje prema Lukinom evanđelju te se vjerojatno pjevala na misi polnoćki ili božićnoj misi. Tekst je zabilježen u glagoljaškom Pariškom kodeksu, koji se smatra najstarijom hrvatskom pjesmaricom – zbirkom crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku, vjerojatno nastalom 1380. godine a čuva se u Francuskoj nacionalnoj knjižnici u Parizu, piše Štuban.  

Transkripcija pjesme Dete se rodi vu Betleheme iz izvornika u suvremeni notni zapis/Izvor: Pavlinski zbornik 1644., 2. svezak

Kako je objasnila, naziv Vitliomi što znači Betlehem, dolazi iz staroslavenskog jezika, što je omogućavalo ljudima koji nisu razumjeli latinski, da sudjeluju u božićnim običajima.  

Nadalje Rukopisni Pavlinski zbornik iz 1644. godine između ostalog sadrži cantiones, pjesme na latinskom jeziku te crkvene popijevke na kajkavskom narječju, što je inače i prva poznata zabilježena kajkavska zbirka popijevki s notnim zapisom. Upravo u njoj je i pjesma Bog se rodi vu Betleheme, kajkavska varijanta popijevke Bog se rodi v Vitliomi. 

Prilagodba-teksta-Bog-se-rodi-v-Vitliomi-kajkavskom-dijalektu-–-usporedba-s-kajkavskom-popijevkom-Bog-se-rodi-vu-Betleheme.-Izvor-httpshr.wikisource.orgwikiBog_se_rodi_v_Vitliomili

Crkvene pučke popijevke u bogoslužju nisu bile ravnopravne s gregorijanskim napjevima, već su bile odraz pučke pobožnosti te želje puka za aktivnim sudjelovanjem u bogoslužju, navodi Štuban i dodaje da su tek Drugim Vatikanskim saborom oblici crkvenih pučkih popijevki službeno postali liturgijske pjesme. 

Osim toga, popijevka Bog se rodi v Vitliomi ne nalazi se u današnjoj službenoj hrvatskoj pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu, no njezina najbliža varijanta mogla bi biti popijevka Djetešce nam se rodilo

Nastavite čitati

Najave

DAN GRADA Besplatno po gradu – od klizanja do bazena

Zaštitnica Turopolja i Velike Gorice donosi nam besplatne sadržaje!

Objavljeno

na

Sutra, na blagdan Svete Lucije je Dan grada Velike Gorice, kada možete uživati u mnogim besplatnim programima na području grada. 

Zaštitnica Turopolja i Velike Gorice donosi nam besplatan: 

  • parking 
  • klizanje 
  • filmske projekcije u kinu 
  • ulaz na gradske bazene  
  • muzej 

Vrhunac slavlja je koncert grupe Magazin na Trgu Stjepana Radića od 20 sati – koji je također – besplatan.

Nastavite čitati

Vijesti

Besplatna filmska večer za Dan grada: građane čeka finale popularne franšize

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Dana grada, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica sutra, u subotu, 13. prosinca, u 20 sati organizira besplatnu projekciju filma “Downton Abbey: Veliko finale“.

Film donosi završni nastavak popularne sage o obitelji Crawley i izazovima s kojima se suoćavaju.

Ulaznice mogu preuzeti isključivo na blagajni POUVG-a i to sat vremena prije početka filma, pa vrijedi doći ranije i osigurati svoje mjesto.

Nastavite čitati

Kultura

Vani je trailer za “Diocles” čije su scene snimane u Kurilovcu

Jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.

Objavljeno

na

Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.

Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”,  predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić. 

Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike. 

Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl: 

 

Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine. 

Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost je priča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.     

U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u seriji Prvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.  

  • Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.  

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno