HOTNEWS

Dan kad je Gorica postala jednosmjerna! ‘Tog se dana našim ljudima život promijenio…’

Ove se nedjelje, 2. listopada, navršava 40 godina od uvođenja jednosmjernog prometa u Veliku Goricu. Autor idejnog rješenja tog projekta Ivan Mikulčić nije želio da ovaj dan prođe samo tako. Pa smo sjeli na kavicu kod Rojca…

Objavljeno

prije 3 godine

2. listopada 2022.

Objavio/la

Marko Vidalina

Takve stvari uvijek se rade u noći s petka na subotu, čisto da se ljudi do ponedjeljka barem malo naviknu na promjenu. I tog 2. listopada 1982. bila je subota. Malo nam je problem pričinjavalo to što je u tijeku bio “par-nepar” režim, pa su na benzinskoj na ulasku u Goricu, na uglu današnjeg parkinga iza Tržnog centra, ljudi u kolonama stajali do 5 ujutro, ali tu je policija odradila velik dio posla. I uspjeli smo, te noći krenuo je jednosmjerni promet kroz Veliku Goricu…

Tim riječima naše druženje s povodom, uz malu s mlijekom kod prijatelja Rojca, počinje Ivan Mikulčić. Čuveni velikogorički nogometni sudac, jedini iz našega grada koji je sudio jugoslavensku prvu ligu, ali i prometni stručnjak s posebnom ulogom u ovoj priči. I ponosni Goričanin koji nije želio da jedna ovakva obljetnica prođe nezapaženo.

– To je bila jako važna promjena u životu našega grada, šteta bi bilo propustiti reći da se 2. listopada obilježava 40 godina od trenutka kad je uveden prometni sustav kakav imamo i danas – govori nam gospon Mikulčić.

Ne bi mu se reklo, ali u životnom kalendaru su već 72 ljeta, što će reći da je u vrijeme dok se sve ovo događalo bi u ranim tridesetima.

– I prije nego što se o tome počelo službeno razgovarati, sjeo sam doma i dva-tri dana polako crtao kako bi to izgledalo. Gdje bi išla koja cesta, gdje semafori, gdje pješački prijelazi, gdje biciklističke staze… Sve to stavio sam na papir A3 formata i čekao pravi trenutak.

A on je ubrzo i došao. Kao što je do našeg stola u tom trenutku došao i gazda, Miljenko Rojc, pravi čovjek da nam dočara kako je to izgledalo u vrijeme dok se Zagrebačkom vozilo dvosmjerno, jer kuća mu je odmah tu, prvi red do ceste.

– Kako je bilo? Kao da smo živjeli na prikolici od kamiona! – slikovit je Rojc, kao i obično.

– Buka kamiona koji su ovuda jurili bila je nesnosna. Mi stanari znali smo nakon nekog vremena kad koji kamion prolazi, što vozi, a po tome smo i odlučivali kad ćemo ići spavati. Nema smisla ni lijegati u krevet prije nego prođu oni koji će te svakako probuditi… Sve u svemu, nepodnošljivo – objašnjava Rojc.

Ova je fotografija snimljena u svibnju 1982., nekoliko mjeseci kasnije ovako se automobili više nisu mogli mimoilaziti… Foto: Višnja Huzjak/Muzej Turopolja

Kako se radilo o ravnoj cesti, često su tu vozači znali nagaziti papučicu, velikom brzinom prolaziti kroz središte grada, a česte su bile i prometne nesreće, u nerijetkim slučajevima i sa smrtnim posljedicama. Problema su imali i autobusi, pa je ubrzo došlo do konsenzusa – nešto se po ovom pitanju mora promijeniti.

– Tadašnji načelnik općine Nikola Kovačević, vrlo odlučan i odrješit čovjek, okupio je ljude iz policije, ZET-a, a pozvao je i mene, koji sam u tom trenutku bio na funkciji šefa odsjeka za regulaciju prometa Grada Zagreba, u čijem sastavu je bila i općina Velika Gorica. Ljutio se, galamio, govorio da ništa ne radimo, a ja sam mu mirno odgovorio: “Ali ja već imam idejno rješenje, cijeli projekt…” Tu je i on malo zastao, iznenadio, možda malo i naljutio što sam to radio prije nego što je on to odobrio, ali dobro mu je došlo u pokretanju cijele te priče – prisjeća se Ivan Mikulčić.

U Zagrebu su se nerado odlučivali na velika ulaganja u “selske” općine, kako su tad nazivali sve okolne dijelove Zagreba, uključujući i Veliku Goricu, ali prezentacija ove priče, s gotovim rješenjem, ubrzo je prihvaćena. U proljeće 1982. krenuli su radovi, koji su do početka listopada bili u potpunosti završeni.

– U to se vrijeme iz Zagreba dolazilo jednim kolnikom, također dvosmjerno, i tako je bilo sve do ulaska u Podbrežnicu, gdje se po novome skretalo desno na današnju ulicu Matice Hrvatske, odakle se u dvije trake išlo sve do Sisačke. Postavili smo 11 novih semafora napravili nekoliko ugibališta za autobusne stanice, a najveći posao bio je posložiti sve oko tadašnje tržnice, danas Tržnog centra. Tu smo jedan manji park pretvorili u stanicu na koju i danas staju autobusi iz Zagreba, a zbog autobusa iz smjera Siska napravili smo iznimku i dodali treću traku, kako bi autobusi sa Sisačke mogli doći do kolodvora vozeći tih par desetaka metara u suprotnom smjeru. Sve druge opcije bile su neizvedive, iako smo zbog te trake morali ukloniti nekoliko stabla kestena – pojašnjava nam Mikulčić.

Do uspostave novog sustava autobusi iz Zagreba su išli do mjesta na kojem smo sjedili, do križanja na kojem je i kafić Rojc, pa danas “sakrivenim” odvojkom išli desno do današnje Matice Hrvatske, i zatim lijevo prema kolodvoru. Istim putem su se autobusi i vraćali. Uz jednosmjerni promet to se promijenilo, pa je uspostavljen model kojim autobusi voze i danas.

Odvojak kojim su nekad skretali autobusi danas je “sakriven” žardinjerama i nema prometnu funkciju

– Dio ljudi se bunio u početku, to je uvijek tako, jer vrijeme putovanja od točke A do točke B nekima se produžilo, ali ubrzo su svi shvatili da je ovaj model puno bolji. Pohvale smo dobili i od autobusnih prijevoznika, i od policije, jer smanjen je broj nesreća, ali i od običnih ljudi. Možda i najveće oduševljenje izazvala je biciklistička staza po Zagrebačkoj. Čak i oni koji dotad nikad nisu vozili bicikl sad su poželjeli isprobati novu stazu, provozati se Goricom, nastalo je malo biciklističko ludilo – sa smiješkom govori Mikulčić.

Nabraja gospon Ivan i brojne druge detalje, o kojima čovjek ne razmišlja u svakodnevnom životu, a svakako su bitni pri izradi jednog ovakvog plana. Dobili smo tako i prvi gorički zeleni val, budući da su to tad semafori radili bez ikakve koordinacije.

– Mislim da smo do tad imali četiri semafora, ali toliko loše posložena da su dva stalno bila ugašena. I na to su se ljudi neko vrijeme navikavali, s novih 11 semafora puno se toga promijenilo, pa je u prvo vrijeme znalo dolaziti i do zabuna, do lakših sudara… Ali opet kažem, novi ustroj prometa donio je cijeli niz poboljšanja i to su ljudi itekako prepoznali.

Cijeli projekt trebalo je nekako i financirati, a rješenje je pronađeno u kombinaciji SIZ-a za lokalne ceste i gradske ulice Grada Zagreba i SIZ-a komunalnih djelatnosti općine Velika Gorica. Prvi su financirali svu projektnu dokumentaciju, sve semafore i signalizaciju, drugi izgradnju autobusnih ugibališta te sve radove oko tržnice i na autobusnom kolodvoru.

I Velika Gorica je tako ušla u novu fazu svog života.

– Ponosan sam što sam kao mladi inženjer ovim projektom doprinio razvoju svoga grada, vjerujem da je to apsolutno napravljeno na dobrobit svih mojih sugrađana – ističe Ivan Mikulčić.

U to je vrijeme problem bio ulazak u grad s obje strane, pogotovo na dolasku iz Zagreba, jer tek pet godina poslije, uoči Univerzijade, napravljen je i drugi kolnički trak, što je dodatno rasteretilo gradski promet. U desetljećima koja su slijedila dobili smo i zaobilaznicu, ozbiljnu prometnu ulogu dobila je i Ulica Andrije Kačića Miošića, ali temelj je i dalje ono što je Ivan Mikulčić nacrtao na papiru A3 formata.

– Danas imamo dobru prometnu infrastrukturu, mislim da je nama u Velikoj Gorica ona puno manji problem od parkinga, kojeg kronično nedostaje. Tranzitni promet maknuo se iz središta grada, ali vjerujem da tu ima još prostora za poboljšanja. Treba motivirati ljude da idu zaobilaznim pravcima, da što manje ulaze u gradsko središte, a to se najlakše radi zaobilaznicama, ali i autocestom, koja bi morala biti besplatna. Dođe li do svega toga, prometna situacija u gradu bit će nam još i puno bolja, a ja vjerujem da se zaobilaznica koja će ići uz radar, i izlaziti na skretanju za Čiče, jednog dana mora izgraditi. Uostalom, područje prema Vukovini, gdje je i poduzetnička zona, jedini je prostor gdje se grad još može širiti – gleda u budućnost Mikulčić.

Do 1977. godine Ivan Mikulčić bavio se goričkim prometnicama, pa otišao u Grad Zagreb, od 1989. do 2010. bio u ministarstvu prometa, a do 2015. direktor Županijskih cesta

Gleda i situaciju u prometu po gradu, gleda i vidi rješenja.

– Rotori! Oni bi riješili problem na ulasku u grad s obje strane. Staviti dva velika rotora, jedan veliki rotor kod Zubaka, jedan kod veterinarske stanice, i dva manja, kod ulaza na Podbrežnicu i s druge strane kod Pivnice Turopolje. I svi čepovi bi se riješili, jer mnogi bi se i puno lakše odlučivali na zaobilaznicu – uvjeren je gospon Mikulčić.

Ova nedjelja, dakle, za njega je poseban dan. Kao što je, na neki način, poseban dan i za sve nas. Točno 40 godina prošlo je od promjene koja je unaprijedila život u našem gradu, promijenila ga, dala mu specifičnost i prepoznatljivost…. Od jednog od trenutaka koji će masnim slovima biti upisani u povijest Velike Gorice.

I zato, sretan ti rođendan, gorički jednosmjerni prometu!

CityLIGHTS

Obitelj Orao “kuha kavu” za mame poduzetnice

Osnaživanje i vrijedna tombola!

Objavljeno

prije 1 sat

19. studenoga 2025.

Objavio/la

Marija Vrbanus

Centar za edukaciju i igru djece i odraslih ‘Obitelj Orao’ iz Velike Gorice poziva na “Besplatnu kavu za mame poduzetnice”.

Susret je namijenjen mamama poduzetnicama, kao i svim ženama koje razmišljaju o pokretanju vlastitog posla, s ciljem pružanja prostora za međusobnu podršku, umrežavanje, razmjenu iskustava te poticaj za osobni i profesionalni razvoj.

Uz neformalno druženje, sudionice očekuje besplatna kava, čaj, prigodni zalogaji te sudjelovanje u tomboli koju su pripremili partneri (Stellaria Beauty Studio, EthnoTina, Vanea Design, IPB, Agristar i drugi).

Glavna nagrada tombole je Božićni domjenak za mame u organizaciji Centra Obitelj Orao.

Zašto je događaj važan za društvenu zajednicu?

U vremenu kada mnoge majke balansiraju poslovne i obiteljske obveze, ovakva okupljanja postaju iznimno vrijedna. Ona stvaraju prostor podrške, osnaživanja i poticanja ženskog poduzetništva, koje je važno za lokalni razvoj, ekonomsku nezavisnost žena i zdraviju društvenu strukturu.

Ovo je način promicanja solidarnosti, suradnje i aktivnog uključivanja majki u zajednicu, a pridružiti se možete 22. studenoga s početkom u 9 sati na adresi Trg kralja Petra Krešimira IV 7.

Nastavite čitati

HOTNEWS

152 MILIJUNA Novi gorički proračun uključuje izgradnju bolnice, vrtića i škola

Dnevna bolnica će biti dio KB Dubrava a svojim će kapacitetima i ordinacijama zadovoljiti većinu potreba građana Velike Gorice i okolnih općina

Objavljeno

prije 5 sati

19. studenoga 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Uoči 4. sjednice Gradskog Vijeća Grada Velike Gorice, gradonačelnik Krešimir Ačkar održao je konferenciju za medije na kojoj je predstavio Prijedlog Proračuna za 2026. godinu koji iznosi 152 milijuna eura.

Ovaj najvažniji gradski dokument, naći će se pred gradskim vijećnicima u utorak 25. studenoga na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Gradonačelnik Ačkar istaknuo je kako su u izradu proračuna, kao i prethodnih godina bili uključeni i sugrađani putem online ankete, kao i vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora putem konzultacija.

– Ovaj prijedlog proračuna predstavlja kontinuitet razvojne politike, podizanja komunalnog standarda i aktivne provedbe socijalnih programa koje smo postavili u ovoj i prethodnoj godini. Rezultati izbora i potpora naših sugrađana obvezuju nas na nastavak takve politike – rekao je gradonačelnik.

Ujedno se osvrnuo i na projekte koji su realizirani prethodnih godina, poput besplatnih vrtića i besplatnog lokalnog prijevoza, ali i kapitalne projekte čija izgradnja je počela ove godine, a koji će biti i najznačajniji projekti u proračunu za 2026. godinu. To su Centar za starije osobe, za koji je predviđeno 13,76 milijuna eura, vrtić u Kurilovcu s predviđenih 4,95 milijuna eura te vrtić u Kolarevoj s predviđenih 5,63 milijuna eura. Za ta tri projekta ukupno je planirano 24,3 milijuna eura.

– Ono po čemu je ovaj prijedlog proračuna, možemo slobodno reći, povijestan jest to što prvi put u gradski proračun ulazi i stavka vezana uz, bez sumnje, najvažniji projekt ne samo u nadolazećim godinama nego i u povijesti našeg grada – izgradnju bolnice u Velikoj Gorici. Poznato je kako je dnevna bolnica u Velikoj Gorici ušla kao projekt u program Vlade RH u ovom mandatu, te će i nositelj projekta biti Ministarstvo zdravstva. U proračunu za iduću godinu mi kao Grad osiguravamo sredstva za projektnu dokumentaciju za pristupnu cestu. Kao što je već najavljeno, bit će to dnevna bolnica koja će biti dio KB Dubrava i svojim će kapacitetima i ordinacijama zadovoljiti većinu potreba građana Velike Gorice i okolnih općina – najavio je Ačkar.

Kada je riječ o kapitalnim ulaganjima u školsku infrastrukturu, za čak pet škola predviđena je izrada projektne dokumentacije za izgradnju ili dogradnju objekata.

– To uključuje izgradnju škole u Kurilovcu, izgradnju škole Pleso–Rakarje, izgradnju nove škole u Šćitarjevu te dogradnju škola u Novom Čiču i Vukovini. Od ostalih komunalnih izdvajanja spomenut ću građenje nerazvrstanih cesta u visini od 5,5 milijuna eura, održavanje nerazvrstanih cesta 5,5 milijuna, održavanje javnih zelenih površina 4 milijuna i javni prijevoz 7,45 milijuna. Nastavljamo s našim socijalnim programima i potporama i za većinu podižemo planirana sredstva za umirovljenike, novorođenu djecu, hrvatske branitelje, jednokratne novčane pomoći. Povećavamo i sredstva namijenjena djelovanju GD Crvenog križa sa 286.000 na 315.000 eura – dodao je Ačkar i najavio povećanje sredstava za provedbu strategije za osobe s invaliditetom.

Za kulturu je planirano nešto manje od 7 milijuna eura, od čega je najviše 815 tisuća eura namijenjeno za obnovu Starog grada Lukavec i 740 tisuća eura za kapelu Sv. Filomene koja se nalazi na Gradskom groblju.

Za sport je predviđeno nešto više od 5 milijuna eura od čega najviše za ŠRC 2,9 milijuna eura, a 2 milijuna za sportske zajednice. Za protupožarnu zaštitu 3,3 milijuna, JVP 2,9 milijuna, a za vatrogasnu zajednicu i dobrovoljna vatrogasna društva 400 tisuća eura.

– Školstvo i predškolski odgoj uz komunalne projekte čine najveći dio gradskog proračuna. Za predškolski odgoj planirano je 22,4 milijuna eura od čega većina ide za financiranja rada naša četiri dječja vrtića i njihovih područnih vrtića. Tu je i djelatnost „Dadilja“ za koji u proračunu za sljedeću godinu značajno podižemo sredstva. Za školstvo u proračunu je ukupno planirano 33,1 milijun eura. Osim financiranja osnovnih škola, tu su sredstva i za projekt Svako dijete ima pravo na obrazovanje, kao i sredstva za stipendije učenicima i studentima koja isto tako povećavamo. Za djecu i mlade predviđeno je 676.000 eura, najveći dio za Centar za djecu, mlade i obitelj – dodao je gradonačelnik.

Za uređenje zelenih površina, sadnju zelenila i razvoj zelene infrastrukture u planu je nešto više od 1 milijun eura.

Inače, prijedlog proračuna za iduću godinu je za desetak milijuna eura niži od ovogodišnjeg proračuna.

– No, ne samo da nastavljamo sa svim našim socijalnim programima, već sredstva za njih i povećavamo, kao što povećavamo i sredstva za vrtiće i škole, kao što i povećavamo planirana sredstva za naše zajednice. To je još jedan dokaz kontinuiteta naše politike jer smo samo za primjer u odnosu na 2022. više nego udvostručili izdvajanja za predškolski odgoj, za školstvo izdvajamo 75% više, za sport 70%, za djecu i mlade dva i pol puta više. Posebno ću izdvojiti sredstva za uskrsnice i božićnice umirovljenicima koje su povećana tri puta i ovih dana isplaćujemo božićnice za naših 10.000 sugrađana. Svjesni smo i činjenice da postoje i stvari na koje još nismo adekvatno odgovorili. Jedan mandat nije dovoljan za to, zato govorimo o drugome mandatu koji je pred nama, u koji smo hrabro, iskreno i odvažno ušli, gdje ćemo gledati i pokušati riješiti probleme naših sugrađana koji ih muče već desetljećima – rekao je gradonačelnik te istaknuo da će Grad i dalje ulagati u kvalitetu života svih građana.

– Gorica je naš dom, Gorica je naš grad, trebamo ga čuvati i graditi zajedno – zaključio je Ačkar.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO HNK Gorica izgubila od ŽNK Agrama

Objavljeno

prije 1 dan

18. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Nogometašice HNK Gorica izgubile su u 11. kolu Magenta lige od ŽNK Agram rezultatom 2:6, u utakmici u kojoj su prvo poluvrijeme završili s minimalnim minusom (1:2). Gostujuća ekipa je sredinom prvog poluvremena došla do prednosti s dva pogotka Jasne Đoković odnosno Ivane Stanić, neposredno pred odlazak na odmor smanjila je Ena Pernar Curić (1:2).