HOTNEWS

Dan kad je Gorica postala jednosmjerna! ‘Tog se dana našim ljudima život promijenio…’

Ove se nedjelje, 2. listopada, navršava 40 godina od uvođenja jednosmjernog prometa u Veliku Goricu. Autor idejnog rješenja tog projekta Ivan Mikulčić nije želio da ovaj dan prođe samo tako. Pa smo sjeli na kavicu kod Rojca…

Objavljeno

prije 3 godine

2. listopada 2022.

Objavio/la

Marko Vidalina

Takve stvari uvijek se rade u noći s petka na subotu, čisto da se ljudi do ponedjeljka barem malo naviknu na promjenu. I tog 2. listopada 1982. bila je subota. Malo nam je problem pričinjavalo to što je u tijeku bio “par-nepar” režim, pa su na benzinskoj na ulasku u Goricu, na uglu današnjeg parkinga iza Tržnog centra, ljudi u kolonama stajali do 5 ujutro, ali tu je policija odradila velik dio posla. I uspjeli smo, te noći krenuo je jednosmjerni promet kroz Veliku Goricu…

Tim riječima naše druženje s povodom, uz malu s mlijekom kod prijatelja Rojca, počinje Ivan Mikulčić. Čuveni velikogorički nogometni sudac, jedini iz našega grada koji je sudio jugoslavensku prvu ligu, ali i prometni stručnjak s posebnom ulogom u ovoj priči. I ponosni Goričanin koji nije želio da jedna ovakva obljetnica prođe nezapaženo.

– To je bila jako važna promjena u životu našega grada, šteta bi bilo propustiti reći da se 2. listopada obilježava 40 godina od trenutka kad je uveden prometni sustav kakav imamo i danas – govori nam gospon Mikulčić.

Ne bi mu se reklo, ali u životnom kalendaru su već 72 ljeta, što će reći da je u vrijeme dok se sve ovo događalo bi u ranim tridesetima.

– I prije nego što se o tome počelo službeno razgovarati, sjeo sam doma i dva-tri dana polako crtao kako bi to izgledalo. Gdje bi išla koja cesta, gdje semafori, gdje pješački prijelazi, gdje biciklističke staze… Sve to stavio sam na papir A3 formata i čekao pravi trenutak.

A on je ubrzo i došao. Kao što je do našeg stola u tom trenutku došao i gazda, Miljenko Rojc, pravi čovjek da nam dočara kako je to izgledalo u vrijeme dok se Zagrebačkom vozilo dvosmjerno, jer kuća mu je odmah tu, prvi red do ceste.

– Kako je bilo? Kao da smo živjeli na prikolici od kamiona! – slikovit je Rojc, kao i obično.

– Buka kamiona koji su ovuda jurili bila je nesnosna. Mi stanari znali smo nakon nekog vremena kad koji kamion prolazi, što vozi, a po tome smo i odlučivali kad ćemo ići spavati. Nema smisla ni lijegati u krevet prije nego prođu oni koji će te svakako probuditi… Sve u svemu, nepodnošljivo – objašnjava Rojc.

Ova je fotografija snimljena u svibnju 1982., nekoliko mjeseci kasnije ovako se automobili više nisu mogli mimoilaziti… Foto: Višnja Huzjak/Muzej Turopolja

Kako se radilo o ravnoj cesti, često su tu vozači znali nagaziti papučicu, velikom brzinom prolaziti kroz središte grada, a česte su bile i prometne nesreće, u nerijetkim slučajevima i sa smrtnim posljedicama. Problema su imali i autobusi, pa je ubrzo došlo do konsenzusa – nešto se po ovom pitanju mora promijeniti.

– Tadašnji načelnik općine Nikola Kovačević, vrlo odlučan i odrješit čovjek, okupio je ljude iz policije, ZET-a, a pozvao je i mene, koji sam u tom trenutku bio na funkciji šefa odsjeka za regulaciju prometa Grada Zagreba, u čijem sastavu je bila i općina Velika Gorica. Ljutio se, galamio, govorio da ništa ne radimo, a ja sam mu mirno odgovorio: “Ali ja već imam idejno rješenje, cijeli projekt…” Tu je i on malo zastao, iznenadio, možda malo i naljutio što sam to radio prije nego što je on to odobrio, ali dobro mu je došlo u pokretanju cijele te priče – prisjeća se Ivan Mikulčić.

U Zagrebu su se nerado odlučivali na velika ulaganja u “selske” općine, kako su tad nazivali sve okolne dijelove Zagreba, uključujući i Veliku Goricu, ali prezentacija ove priče, s gotovim rješenjem, ubrzo je prihvaćena. U proljeće 1982. krenuli su radovi, koji su do početka listopada bili u potpunosti završeni.

– U to se vrijeme iz Zagreba dolazilo jednim kolnikom, također dvosmjerno, i tako je bilo sve do ulaska u Podbrežnicu, gdje se po novome skretalo desno na današnju ulicu Matice Hrvatske, odakle se u dvije trake išlo sve do Sisačke. Postavili smo 11 novih semafora napravili nekoliko ugibališta za autobusne stanice, a najveći posao bio je posložiti sve oko tadašnje tržnice, danas Tržnog centra. Tu smo jedan manji park pretvorili u stanicu na koju i danas staju autobusi iz Zagreba, a zbog autobusa iz smjera Siska napravili smo iznimku i dodali treću traku, kako bi autobusi sa Sisačke mogli doći do kolodvora vozeći tih par desetaka metara u suprotnom smjeru. Sve druge opcije bile su neizvedive, iako smo zbog te trake morali ukloniti nekoliko stabla kestena – pojašnjava nam Mikulčić.

Do uspostave novog sustava autobusi iz Zagreba su išli do mjesta na kojem smo sjedili, do križanja na kojem je i kafić Rojc, pa danas “sakrivenim” odvojkom išli desno do današnje Matice Hrvatske, i zatim lijevo prema kolodvoru. Istim putem su se autobusi i vraćali. Uz jednosmjerni promet to se promijenilo, pa je uspostavljen model kojim autobusi voze i danas.

Odvojak kojim su nekad skretali autobusi danas je “sakriven” žardinjerama i nema prometnu funkciju

– Dio ljudi se bunio u početku, to je uvijek tako, jer vrijeme putovanja od točke A do točke B nekima se produžilo, ali ubrzo su svi shvatili da je ovaj model puno bolji. Pohvale smo dobili i od autobusnih prijevoznika, i od policije, jer smanjen je broj nesreća, ali i od običnih ljudi. Možda i najveće oduševljenje izazvala je biciklistička staza po Zagrebačkoj. Čak i oni koji dotad nikad nisu vozili bicikl sad su poželjeli isprobati novu stazu, provozati se Goricom, nastalo je malo biciklističko ludilo – sa smiješkom govori Mikulčić.

Nabraja gospon Ivan i brojne druge detalje, o kojima čovjek ne razmišlja u svakodnevnom životu, a svakako su bitni pri izradi jednog ovakvog plana. Dobili smo tako i prvi gorički zeleni val, budući da su to tad semafori radili bez ikakve koordinacije.

– Mislim da smo do tad imali četiri semafora, ali toliko loše posložena da su dva stalno bila ugašena. I na to su se ljudi neko vrijeme navikavali, s novih 11 semafora puno se toga promijenilo, pa je u prvo vrijeme znalo dolaziti i do zabuna, do lakših sudara… Ali opet kažem, novi ustroj prometa donio je cijeli niz poboljšanja i to su ljudi itekako prepoznali.

Cijeli projekt trebalo je nekako i financirati, a rješenje je pronađeno u kombinaciji SIZ-a za lokalne ceste i gradske ulice Grada Zagreba i SIZ-a komunalnih djelatnosti općine Velika Gorica. Prvi su financirali svu projektnu dokumentaciju, sve semafore i signalizaciju, drugi izgradnju autobusnih ugibališta te sve radove oko tržnice i na autobusnom kolodvoru.

I Velika Gorica je tako ušla u novu fazu svog života.

– Ponosan sam što sam kao mladi inženjer ovim projektom doprinio razvoju svoga grada, vjerujem da je to apsolutno napravljeno na dobrobit svih mojih sugrađana – ističe Ivan Mikulčić.

U to je vrijeme problem bio ulazak u grad s obje strane, pogotovo na dolasku iz Zagreba, jer tek pet godina poslije, uoči Univerzijade, napravljen je i drugi kolnički trak, što je dodatno rasteretilo gradski promet. U desetljećima koja su slijedila dobili smo i zaobilaznicu, ozbiljnu prometnu ulogu dobila je i Ulica Andrije Kačića Miošića, ali temelj je i dalje ono što je Ivan Mikulčić nacrtao na papiru A3 formata.

– Danas imamo dobru prometnu infrastrukturu, mislim da je nama u Velikoj Gorica ona puno manji problem od parkinga, kojeg kronično nedostaje. Tranzitni promet maknuo se iz središta grada, ali vjerujem da tu ima još prostora za poboljšanja. Treba motivirati ljude da idu zaobilaznim pravcima, da što manje ulaze u gradsko središte, a to se najlakše radi zaobilaznicama, ali i autocestom, koja bi morala biti besplatna. Dođe li do svega toga, prometna situacija u gradu bit će nam još i puno bolja, a ja vjerujem da se zaobilaznica koja će ići uz radar, i izlaziti na skretanju za Čiče, jednog dana mora izgraditi. Uostalom, područje prema Vukovini, gdje je i poduzetnička zona, jedini je prostor gdje se grad još može širiti – gleda u budućnost Mikulčić.

Do 1977. godine Ivan Mikulčić bavio se goričkim prometnicama, pa otišao u Grad Zagreb, od 1989. do 2010. bio u ministarstvu prometa, a do 2015. direktor Županijskih cesta

Gleda i situaciju u prometu po gradu, gleda i vidi rješenja.

– Rotori! Oni bi riješili problem na ulasku u grad s obje strane. Staviti dva velika rotora, jedan veliki rotor kod Zubaka, jedan kod veterinarske stanice, i dva manja, kod ulaza na Podbrežnicu i s druge strane kod Pivnice Turopolje. I svi čepovi bi se riješili, jer mnogi bi se i puno lakše odlučivali na zaobilaznicu – uvjeren je gospon Mikulčić.

Ova nedjelja, dakle, za njega je poseban dan. Kao što je, na neki način, poseban dan i za sve nas. Točno 40 godina prošlo je od promjene koja je unaprijedila život u našem gradu, promijenila ga, dala mu specifičnost i prepoznatljivost…. Od jednog od trenutaka koji će masnim slovima biti upisani u povijest Velike Gorice.

I zato, sretan ti rođendan, gorički jednosmjerni prometu!

HOTNEWS

Svjetski dan borbe protiv raka: Popust na preglede u Medicinskom centru Gorica

Tijekom veljače Medicinski centar Gorica obilježit će ovaj dan uz 15 % popusta na važne preventivne preglede.

Objavljeno

prije 13 sati

11. veljače 2026.

Objavio/la

Promo

Redovitim preventivnim pregledima moguće je otkriti bolest u fazi kada je liječenje manje agresivno, oporavak brži, a kvaliteta života očuvana – i upravo u tome leži njihova neprocjenjiva važnost.

Pregledi poput LDCT-a pluća, virtualne kolonoskopije, mamografije te MR-a dojki i prostate predstavljaju najsuvremenije metode probira za najčešće oblike raka i upravo na njih Medicinski centar Gorica tijekom veljače odobrava 15 % popusta.

Centar uspješno posluje gotovo pune dvije godine te je prvi i jedini privatni zdravstveni centar u Velikoj Gorici koji na jednom mjestu nudi MR, CT, RTG i mamografiju, čime je lokalnoj zajednici osigurana brza i dostupna radiološka dijagnostika bez dugih listi čekanja.

Povodom 4. veljače, kada se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka, centar želi dodatno potaknuti svijest o važnosti pravodobne dijagnostike.

Tema kampanje Svjetskog dana borbe protiv raka za razdoblje 2025. – 2027. Ujedinjeni u jedinstvenosti stavlja u središte osobe oboljele od raka i njihove jedinstvene životne priče. Naime, iza svake dijagnoze stoji čovjek s vlastitim potrebama, strahovima i nadama, a skrb usmjerena na osobu, temeljena na empatiji i suosjećanju, donosi najbolje zdravstvene ishode.

U nastavku donosimo pregled najvažnijih preventivnih pretraga i objašnjavamo zašto svaka od njih ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju raka.

Mamografija i MR dojki

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2022. godinu, rak dojke najčešći je zloćudni tumor u žena u Hrvatskoj i više od 90 % oboljelih može se izliječiti ako se bolest otkrije u početnom stadiju i pravilno liječi.

Maja Leder, dr. med.

Mamografija je radiološka metoda rendgenskog pregleda dojki koja se koristi kao osnovna metoda probira za rano otkrivanje raka dojke, dok magnetska rezonancija dojki (MR dojki) predstavlja najosjetljiviju metodu slikovnog prikaza dojki te se koristi kao nadopuna mamografiji i ultrazvuku, osobito u slučajevima nejasnih nalaza.

„Nerijetko se događa da žene smatraju kako će ultrazvuk pokazati ako se nešto ‘događa’ te pritom izbjegavaju mamografiju. Važno je razumjeti da su ultrazvuk i mamografija dvije različite dijagnostičke metode koje se međusobno nadopunjuju.

Savjetujem ženama starijima od 40 godina da mamografski pregled obave svake druge godine te da ne čekaju 50. godinu života, osobito ako u obitelji postoji povijest raka dojke“, istaknula je specijalistica radiologije MC Gorica Maja Leder, dr. med.

Virtualna kolonoskopija – prevencija raka debelog crijeva

Rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj, a ako se dijagnosticira na vrijeme, u ranoj fazi, pacijenti imaju šansu za preživljavanje od 85 do 100 posto.

Iako se ovaj oblik raka tradicionalno povezivao sa starijom životnom dobi, danas sve češće pogađa osobe mlađe od 50 godina, zbog čega se sve snažnije zagovara snižavanje dobne granice probira na 45 godina – inicijativu koju Medicinski centar Gorica u potpunosti podržava.

Virtualna kolonoskopija smatra se neinvazivnom alternativom klasičnoj kolonoskopiji te se koristi za rano otkrivanje polipa i drugih sumnjivih promjena u debelom crijevu. Koje su njezine prednosti i kako se pripremiti za pregled, detaljno je opisano na stranicama centra.

Nova istraživanja pokazuju da je rak pluća sve češći i među nepušačima

LDCT (niskodozni CT) pluća suvremena je metoda probira koja omogućuje otkrivanje vrlo malih promjena u plućima, često i prije pojave simptoma.

Iako su programi probira dosad bili uglavnom usmjereni na pušače, nova istraživanja pokazuju da je rak pluća sve češći i među nepušačima. Time se sve više pažnje usmjerava na LDCT pluća kao preventivnu pretragu i za nepušače, osobito za osobe starije od 50 godina.

MR prostate – precizna dijagnostika raka prostate

Rak prostate jedan je od najčešćih karcinoma u muškaraca te se uglavnom javlja u srednjoj i starijoj životnoj dobi. U odnosu na mnoge druge vrste raka sporo raste, zbog čega velik broj karcinoma prostate može godinama ili desetljećima ostati klinički neprimjetan. Upravo zbog takvog tijeka bolesti, preventivna dijagnostika ima iznimno važnu ulogu.

Magnetska rezonancija prostate koristi se za dijagnosticiranje i procjenu različitih stanja, uključujući upale, infekcije, benignu hiperplaziju prostate (BHP), karcinom prostate, njegovu proširenost i druge patološke promjene.

Prevencija spašava život – pregled na vrijeme čini razliku

Zloćudne bolesti često se razvijaju tiho, bez ranih simptoma, zbog čega se dijagnoza nerijetko postavlja tek u uznapredovaloj fazi. Upravo zato preventivni pregledi imaju ključnu ulogu u ranom otkrivanju raka, kada su mogućnosti liječenja najuspješnije, a izlječivost znatno veća.

Nadamo se da vas je prilog MC Gorica potaknuo da se posvetite svom zdravlju i odlučite za neki od preventivnih pregleda koji doslovno spašavaju živote. Popust od 15% tu je za sve one koji to učine u veljači.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Velika Gorica domaćin trećeg izdanja Geek Cona

Objavljeno

prije 3 dana

8. veljače 2026.

Objavio/la

Vanesa Miković

Kako bi zaokružili tjedan pun iznenađenja i događaja, održan je festival znanstvene fantastike, Geek Con. Ova konvencija posvećena je znanstvenoj fantastici, fantasyju, cosplayu, gamingu i pop-kulturi, a održala se ovdje, u Velikoj Gorici, treću godinu zaredom.

– Odaziv je ove godine dvostruko veći nego prošle, a jučerašnji dan nadmašio je oba dana prošlogodišnjeg izdanja. Imali smo jedno od kvalitetnijih cosplay natjecanja u Europi. Vrijedi istaknuti i velik broj stranih posjetitelja. Prema procjenama, bilo ih je oko 200, a pristizali su iz Češke, Rusije, Poljske i Njemačke, dok je dolazak gostiju iz zemalja regije već postao svojevrsni standard – rekao je organizator Ivan Mastin te istaknuo oduševljenje svih izlagača i gostiju posebno jer se ovakav događaj održava upravo u Velikoj Gorici.

Festival je okupio posjetitelje svih generacija, od najmlađih zaljubljenika u stripove, igre i animaciju, koji su u svijet mašte zakoračili uz roditelje, do starijih fanova koji ovu kulturu prate desetljećima. Upravo ta raznolikost dala je događaju posebnu energiju, jer su se na istom mjestu susreli različiti uzrasti, interesi i iskustva, povezani zajedničkom strašću prema pop-kulturi, gamingu i cosplayu. Geek Con se tako još jednom potvrdio kao festival otvoren svima, mjesto susreta, druženja i kreativnog izražavanja, bez obzira na dob i spol.

– Inače obilazim srednjovjekovne i vikinške festivale u Švedskoj, Poljskoj, Njemačkoj, ali i u Hrvatskoj. Ove godine sam prvi put čuo za Geek Con, čuo sam se s organizratorima, pozvali su me i jako mi je drago što sam ih poslušao i došao sudjelovati – rekao je jedan od izlagača, Dražen, zvan Vega.

Geek Con je i ove godine pokazao da Velika Gorica može biti mjesto susreta različitih svjetova, generacija i kultura, ujedinjenih ljubavlju prema mašti, kreativnosti i zajedništvu.

FOTO GALERIJA:

Foto: Vanesa Miković

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO DVD Vrbovo pobjednik na 117. Turopoljskom fašniku. Koncert Lidije Bačić

Objavljeno

prije 4 dana

8. veljače 2026.

Objavio/la

David Jolić

Vesela i kreativna fašnička povorka od dvadeset udruga prošetala je jučer (subota, 07. veljače 2026., početak u 14 sati) Velikom Goricom na 117. Turopoljskom fašniku s puno smijeha, glazbe i kreativnih maski.