Povežite se s nama

HOTNEWS

Dan kad je Gorica postala jednosmjerna! ‘Tog se dana našim ljudima život promijenio…’

Ove se nedjelje, 2. listopada, navršava 40 godina od uvođenja jednosmjernog prometa u Veliku Goricu. Autor idejnog rješenja tog projekta Ivan Mikulčić nije želio da ovaj dan prođe samo tako. Pa smo sjeli na kavicu kod Rojca…

Objavljeno

na

Takve stvari uvijek se rade u noći s petka na subotu, čisto da se ljudi do ponedjeljka barem malo naviknu na promjenu. I tog 2. listopada 1982. bila je subota. Malo nam je problem pričinjavalo to što je u tijeku bio “par-nepar” režim, pa su na benzinskoj na ulasku u Goricu, na uglu današnjeg parkinga iza Tržnog centra, ljudi u kolonama stajali do 5 ujutro, ali tu je policija odradila velik dio posla. I uspjeli smo, te noći krenuo je jednosmjerni promet kroz Veliku Goricu…

Tim riječima naše druženje s povodom, uz malu s mlijekom kod prijatelja Rojca, počinje Ivan Mikulčić. Čuveni velikogorički nogometni sudac, jedini iz našega grada koji je sudio jugoslavensku prvu ligu, ali i prometni stručnjak s posebnom ulogom u ovoj priči. I ponosni Goričanin koji nije želio da jedna ovakva obljetnica prođe nezapaženo.

– To je bila jako važna promjena u životu našega grada, šteta bi bilo propustiti reći da se 2. listopada obilježava 40 godina od trenutka kad je uveden prometni sustav kakav imamo i danas – govori nam gospon Mikulčić.

Ne bi mu se reklo, ali u životnom kalendaru su već 72 ljeta, što će reći da je u vrijeme dok se sve ovo događalo bi u ranim tridesetima.

– I prije nego što se o tome počelo službeno razgovarati, sjeo sam doma i dva-tri dana polako crtao kako bi to izgledalo. Gdje bi išla koja cesta, gdje semafori, gdje pješački prijelazi, gdje biciklističke staze… Sve to stavio sam na papir A3 formata i čekao pravi trenutak.

A on je ubrzo i došao. Kao što je do našeg stola u tom trenutku došao i gazda, Miljenko Rojc, pravi čovjek da nam dočara kako je to izgledalo u vrijeme dok se Zagrebačkom vozilo dvosmjerno, jer kuća mu je odmah tu, prvi red do ceste.

– Kako je bilo? Kao da smo živjeli na prikolici od kamiona! – slikovit je Rojc, kao i obično.

– Buka kamiona koji su ovuda jurili bila je nesnosna. Mi stanari znali smo nakon nekog vremena kad koji kamion prolazi, što vozi, a po tome smo i odlučivali kad ćemo ići spavati. Nema smisla ni lijegati u krevet prije nego prođu oni koji će te svakako probuditi… Sve u svemu, nepodnošljivo – objašnjava Rojc.

Ova je fotografija snimljena u svibnju 1982., nekoliko mjeseci kasnije ovako se automobili više nisu mogli mimoilaziti… Foto: Višnja Huzjak/Muzej Turopolja

 

Kako se radilo o ravnoj cesti, često su tu vozači znali nagaziti papučicu, velikom brzinom prolaziti kroz središte grada, a česte su bile i prometne nesreće, u nerijetkim slučajevima i sa smrtnim posljedicama. Problema su imali i autobusi, pa je ubrzo došlo do konsenzusa – nešto se po ovom pitanju mora promijeniti.

– Tadašnji načelnik općine Nikola Kovačević, vrlo odlučan i odrješit čovjek, okupio je ljude iz policije, ZET-a, a pozvao je i mene, koji sam u tom trenutku bio na funkciji šefa odsjeka za regulaciju prometa Grada Zagreba, u čijem sastavu je bila i općina Velika Gorica. Ljutio se, galamio, govorio da ništa ne radimo, a ja sam mu mirno odgovorio: “Ali ja već imam idejno rješenje, cijeli projekt…” Tu je i on malo zastao, iznenadio, možda malo i naljutio što sam to radio prije nego što je on to odobrio, ali dobro mu je došlo u pokretanju cijele te priče – prisjeća se Ivan Mikulčić.

U Zagrebu su se nerado odlučivali na velika ulaganja u “selske” općine, kako su tad nazivali sve okolne dijelove Zagreba, uključujući i Veliku Goricu, ali prezentacija ove priče, s gotovim rješenjem, ubrzo je prihvaćena. U proljeće 1982. krenuli su radovi, koji su do početka listopada bili u potpunosti završeni.

– U to se vrijeme iz Zagreba dolazilo jednim kolnikom, također dvosmjerno, i tako je bilo sve do ulaska u Podbrežnicu, gdje se po novome skretalo desno na današnju ulicu Matice Hrvatske, odakle se u dvije trake išlo sve do Sisačke. Postavili smo 11 novih semafora napravili nekoliko ugibališta za autobusne stanice, a najveći posao bio je posložiti sve oko tadašnje tržnice, danas Tržnog centra. Tu smo jedan manji park pretvorili u stanicu na koju i danas staju autobusi iz Zagreba, a zbog autobusa iz smjera Siska napravili smo iznimku i dodali treću traku, kako bi autobusi sa Sisačke mogli doći do kolodvora vozeći tih par desetaka metara u suprotnom smjeru. Sve druge opcije bile su neizvedive, iako smo zbog te trake morali ukloniti nekoliko stabla kestena – pojašnjava nam Mikulčić.

Do uspostave novog sustava autobusi iz Zagreba su išli do mjesta na kojem smo sjedili, do križanja na kojem je i kafić Rojc, pa danas “sakrivenim” odvojkom išli desno do današnje Matice Hrvatske, i zatim lijevo prema kolodvoru. Istim putem su se autobusi i vraćali. Uz jednosmjerni promet to se promijenilo, pa je uspostavljen model kojim autobusi voze i danas.

Odvojak kojim su nekad skretali autobusi danas je “sakriven” žardinjerama i nema prometnu funkciju

– Dio ljudi se bunio u početku, to je uvijek tako, jer vrijeme putovanja od točke A do točke B nekima se produžilo, ali ubrzo su svi shvatili da je ovaj model puno bolji. Pohvale smo dobili i od autobusnih prijevoznika, i od policije, jer smanjen je broj nesreća, ali i od običnih ljudi. Možda i najveće oduševljenje izazvala je biciklistička staza po Zagrebačkoj. Čak i oni koji dotad nikad nisu vozili bicikl sad su poželjeli isprobati novu stazu, provozati se Goricom, nastalo je malo biciklističko ludilo – sa smiješkom govori Mikulčić.

Nabraja gospon Ivan i brojne druge detalje, o kojima čovjek ne razmišlja u svakodnevnom životu, a svakako su bitni pri izradi jednog ovakvog plana. Dobili smo tako i prvi gorički zeleni val, budući da su to tad semafori radili bez ikakve koordinacije.

– Mislim da smo do tad imali četiri semafora, ali toliko loše posložena da su dva stalno bila ugašena. I na to su se ljudi neko vrijeme navikavali, s novih 11 semafora puno se toga promijenilo, pa je u prvo vrijeme znalo dolaziti i do zabuna, do lakših sudara… Ali opet kažem, novi ustroj prometa donio je cijeli niz poboljšanja i to su ljudi itekako prepoznali.

Cijeli projekt trebalo je nekako i financirati, a rješenje je pronađeno u kombinaciji SIZ-a za lokalne ceste i gradske ulice Grada Zagreba i SIZ-a komunalnih djelatnosti općine Velika Gorica. Prvi su financirali svu projektnu dokumentaciju, sve semafore i signalizaciju, drugi izgradnju autobusnih ugibališta te sve radove oko tržnice i na autobusnom kolodvoru.

I Velika Gorica je tako ušla u novu fazu svog života.

– Ponosan sam što sam kao mladi inženjer ovim projektom doprinio razvoju svoga grada, vjerujem da je to apsolutno napravljeno na dobrobit svih mojih sugrađana – ističe Ivan Mikulčić.

U to je vrijeme problem bio ulazak u grad s obje strane, pogotovo na dolasku iz Zagreba, jer tek pet godina poslije, uoči Univerzijade, napravljen je i drugi kolnički trak, što je dodatno rasteretilo gradski promet. U desetljećima koja su slijedila dobili smo i zaobilaznicu, ozbiljnu prometnu ulogu dobila je i Ulica Andrije Kačića Miošića, ali temelj je i dalje ono što je Ivan Mikulčić nacrtao na papiru A3 formata.

– Danas imamo dobru prometnu infrastrukturu, mislim da je nama u Velikoj Gorica ona puno manji problem od parkinga, kojeg kronično nedostaje. Tranzitni promet maknuo se iz središta grada, ali vjerujem da tu ima još prostora za poboljšanja. Treba motivirati ljude da idu zaobilaznim pravcima, da što manje ulaze u gradsko središte, a to se najlakše radi zaobilaznicama, ali i autocestom, koja bi morala biti besplatna. Dođe li do svega toga, prometna situacija u gradu bit će nam još i puno bolja, a ja vjerujem da se zaobilaznica koja će ići uz radar, i izlaziti na skretanju za Čiče, jednog dana mora izgraditi. Uostalom, područje prema Vukovini, gdje je i poduzetnička zona, jedini je prostor gdje se grad još može širiti – gleda u budućnost Mikulčić.

Do 1977. godine Ivan Mikulčić bavio se goričkim prometnicama, pa otišao u Grad Zagreb, od 1989. do 2010. bio u ministarstvu prometa, a do 2015. direktor Županijskih cesta

Gleda i situaciju u prometu po gradu, gleda i vidi rješenja.

– Rotori! Oni bi riješili problem na ulasku u grad s obje strane. Staviti dva velika rotora, jedan veliki rotor kod Zubaka, jedan kod veterinarske stanice, i dva manja, kod ulaza na Podbrežnicu i s druge strane kod Pivnice Turopolje. I svi čepovi bi se riješili, jer mnogi bi se i puno lakše odlučivali na zaobilaznicu – uvjeren je gospon Mikulčić.

Ova nedjelja, dakle, za njega je poseban dan. Kao što je, na neki način, poseban dan i za sve nas. Točno 40 godina prošlo je od promjene koja je unaprijedila život u našem gradu, promijenila ga, dala mu specifičnost i prepoznatljivost…. Od jednog od trenutaka koji će masnim slovima biti upisani u povijest Velike Gorice.

I zato, sretan ti rođendan, gorički jednosmjerni prometu!

HOTNEWS

Službeno je, Tibor postao Goričanin: Lider na terenu, filmofil i – kolega novinar!

S obzirom na ozljede Pajazitija i Čaića, dolazak Tibora Halilovića (29) sjajna je vijest za trenera Carevića. Dobio je igrača s jako puno iskustva, s velikom kvalitetom, ali i s liderskom crtom. I sa završenim fakultetom…

Objavljeno

na

Objavio/la

Iskusni veznjak Tibor Halilović od danas je novi član naše obitelji! Tibore, dobro došao!, objavili su iz HNK Gorice u četvrtak prijepodne, u trenucima kad je novi igrač našega kluba već odrađivao prvi trening s novim suigračima.

Vijest o njegovu dolasku procurila je u medije i nešto ranije nego što je potpisan ugovor do kraja ove sezone, ali dvojbi ionako nije bilo. Nakon što je (pre)dugo čekao novu priliku, budući da je još tamo od početka lipnja bio slobodan igrač, odlučio je prihvatiti poziv iz Turopolja. Pevec je brzo pripremio opremu s brojem 32, kojeg su dosad u Gorici nosili golmani Čović i Branescu, a posljednji Slavko Bralić.

– Tijekom karijere nosio sam i osmicu i desetku, a u Dinamu sam uzeo broj 23. Kako ovdje nije bio slobodan, odlučio sam iste brojke zaokrenuti – objasnio je Tibor nakon što je odradio fotografiranje s goričkim dresom.

Posljednjih mjeseci trenirao je individualno, trebat će mu neko vrijeme da uđe u ritam utakmica, ali s 29 godina i zavidnim iskustvom prikupljenim na svom nogometnom putu to ne bi trebao biti predug proces.

– Teško je ovako na prvu reći u kakvom je stanju i koliko će nam moći pomoći već protiv Dinama u subotu, ali sva papirologija je riješena i svakako će biti u konkurenciji za nastup – kazao je trener Mario Carević, koji je dobio idealnu zamjenu za ozlijeđenog Pajazitija, još potrebniju s obzirom na to da je do kraja polusezone vjerojatno izgubljen i Vito Čaić.

Osim što je dobio kvalitetnog igrača, Carević je dobio i čovjeka koji je dokazao da može biti lider. A to uvijek dobro dođe. O tom dijelu njegove osobnosti najviše će reći iskustvo iz Nizozemske, odnosno iz Heerenveena, gdje je iznenađujuće brzo postao kapetan.

– Prvo su me odabrali za dokapetana. Razgovarao sam s ljudima iz kluba i objasnio im da sam ja ipak stranac i da tu ima starijih i domaćih igrača koji možda zaslužuju tu čast prije mene, ali oni su inzistirali. Nije da sam se uplašio odgovornosti, samo mislim da postoji neka hijerarhija. Potom sam pričao s trenerom, sportskim direktorom i ljudima iz kluba, koji su mi objasnili svoje motive. Rekli su mi da su prije svega zadovoljni načinom na koji sam se uklopio u momčad, da vide da sam motiviran na utakmicama i treninzima i da tu energiju prenosim na suigrače, da imaju mladu momčad i da im odgovaram karakterno. Nakon tih riječi nisam imao više argumenta i prihvatio sam poziciju dokapetana – objašnjavao je svojevremeno Halilović u razgovoru za Germanijak.

Nakon što se kapetan ozlijedio, traku je preuzeo upravo Tibor.

– Privilegij u svakom slučaju. I velika odgovornost. No, spreman sam se nositi s time – kazao je tada Tibor.

U razdoblju dok je igrao za Heerenveen, i standardno i jako dobro, počele su i priče o mogućem pozivanju u reprezentaciju, o još većem transferu, da bi na kraju završio u Dinamu. Nije se prošle sezone idealno snašao, dogodile su mu se i neke pogreške, pa je početkom lipnja napustio Maksimir. I čekao, čekao, čekao… Sve dok se nije javila Gorica.

U priči o Tiboru Haliloviću iskače i podatak da je riječ o fakultetski obrazovanom mladom čovjeku! Naime, novi igrač Gorice je prvostupnik novinarstva, naš kolega.

– Bio sam uvijek dobar u školi i bilo mi je normalno da nastavim. Pogotovo zato što sam nakon srednje škole potpisao ugovor s Dinamom, bio sam u Zagrebu i odlučio sam pokušati. Gledao sam što bih mogao kombinirati uz nogomet, razmišljao sam o ekonomiji, politologiji i novinarstvu. Sviđa mi se posao sportskog komentatora i novinara. Rekao sam si: ako ne uspijem s nogometom, opet imam neko iskustvo i to ću iskoristiti – objašnjavao je Halilović.

Negdje putem odgovorio je i na pitanje s kim bi, da može birati, najradije napravio intervju.

– Eric Cantona! Zanima me njegov pogled na nogomet, budući da se povukao s 30 godina, što je danas jako neobično, ali očito je shvatio da je na vrhuncu i da je najbolje otići. O toj odluci bih ga svakako temeljito ispitao.

Ne završi li ipak u novinarstvu, jednog dana mogao bi završiti u filmskoj industriji.

– Volim filmove i serije, toliko ih volim da su me često suigrači znali pitati za preporuku, znajući da je to moje područje. Najdraži film mi je LA Povjerljivo, a Christian Bale mi je omiljeni glumac. Volim krimiće i trilere, zaokrete i preokrete… – opisao je tu svoju strast Tibor Halilović.

Bude li sve po planu, bit će veliko pojačanje za Goricu u svakom smislu. I na terenu i izvan njega. A možda može pomoći i Larisi u PR segmentu kluba…

Nastavite čitati

HOTNEWS

Fešte za martinjski vikend popratit će i policija pojačanim nadzorom prometa

Akcija će se provoditi tijekom noćnih i ranojutarnjih sati u dane vikenda uoči samog Martinja kao i na sam dan Martinja i dan kasnije, odnosno u kontinuitetu od 8. do 12. studenoga.

Objavljeno

na

U svrhu povećanja razine sigurnosti u prometu i sprječavanja najtežih prometnih prekršaja uoči i na sam dan „Martinja“ (11. studenoga) i narodnog običaja krštenja mošta, kada je za očekivati veći broj sudionika u cestovnom prometu koji će konzumirati alkoholna pića, policijski će službenici poduzeti preventivno-represivne aktivnosti kako bi ublažili i spriječili moguće posljedice vožnje pod utjecajem alkohola.

Koordinacija, sposobnost procjene i reakcija vozačkih vještina u „partnerstvu“ s alkoholom gube svoju funkcionalnost i uzrok su prometnih nesreća.

– Ovisno o metabolizmu, tjelesnoj masi i brojnim drugim čimbenicima alkohol utječe na navedene bitne alate koji utječu na sigurnost vozača i njegovo ponašanje u prometu te je, u najmanju ruku, neozbiljno i za cijeli život pogubno kada se aktivno uključite u promet oslanjajući se na subjektivni osjećaj „mogu ja to“. Ukoliko se koncentracija vozača troši na zadržavanje smjera zbog alkoholiziranosti ili loših odluka u prometu onda govorimo o distrakciji pozornosti što povećava rizike takve vožnje – ističu iz policije.

Upravo zato, prilikom nadzora prometa alkotestirat će se svi zaustavljeni vozači, a nadzirat će se i brzina kretanja, korištenje sigurnosnog pojasa kako vozača tako i svih putnika, kao i korištenje dječjih sjedalica i mobitela tijekom vožnje odnosno svi oni prekršaji koji utječu na nastanak ili posljedice prometnih nesreća.

Akcija će se provoditi tijekom noćnih i ranojutarnjih sati u dane vikenda uoči samog Martinja kao i na sam dan Martinja i dan kasnije, odnosno u kontinuitetu od 8. do 12. studenoga.

Nadzor vozača provodit će se na lokacijama na kojima je evidentiran veći broj prometnih prekršaja i prometnih nesreća zbog vožnje pod utjecajem alkohola, što ujedno obuhvaća i zone ugostiteljskih objekata te će se kontrolni punktovi u vrijeme provođenja akcije često mijenjati.

– Potičemo i podsjećamo sve vozače i aktivne sudionike u prometu da preuzmu odgovornost za sigurnost u prometu kako za sebe same tako i za ostale sudionike – ističu iz policije.

Foto ilustracija: Pexels/Effraimidou Georgia

Nastavite čitati

HOTNEWS

Stiže omiljeni sajam knjiga Interliber! Pet dana, više od 300 izlagača i brdo knjiga

Uz sajam bit će i popratni program. Paneli, radionice, predavanja i susreti s autorima važan su dio ovog sajma jer stvaraju interaktivnu atmosferu koja doprinosi kulturnoj razmjeni i razvoju čitateljske zajednice.

Objavljeno

na

Svi ljubitelji pisane riječi uskoro će uživati u najvećem međunarodnom sajmu knjiga u Hrvatskoj! Na Zagrebačkom velesajmu 12. studenog počinje 46. izdanje Interlibera.

Mjesto je to koje okuplja najznačajnije nakladnike i knjižare, a i ovoga puta ponudit će bogat program novih izdanja s najrazličitijih područja. Na više od 13 tisuća metara kvadratnih u četiri paviljona (5,6,7 i 7a) ispunit će više od 300 izlagača koji dolaze iz 14 zemalja od Austrije, Francuske, Nizozemske do Velike Britanije.

Ove godine počasni gost sajma je jedan od najuglednijih mađarskih autora – Péter Nádas, autor “Paralelnih pripovijesti“ i “Knjige sjećanja“. Prije nego što se posvetio isključivo spisateljskom radu, bavio se i novinarstvom te radio kao fotograf i urednik, a djela su mu prevedena na brojne svjetske jezike. Predstavljanje njegove posljednje knjige ‘Pisanje kao profesija’ bit će u srijedu 13. studenog.

Uz mađarskog pisca, ovogodišnja zemlja u fokusu je Mađarska koja će svoju vibrantnu kulturnu scenu dočarati kroz književni, umjetnički, gastronomski i kulturni program. Predstavit će se mađarski pisci s nedavno objavljenim djelima.

–  Interliber, uz bogatu ponudu knjiga, veliku pažnju pridaje i popratnom programu događanja, koji redovno privlači brojne posjetitelje. Paneli, radionice, predavanja i susreti s autorima važan su dio ovog sajma jer stvaraju interaktivnu atmosferu koja doprinosi kulturnoj razmjeni i razvoju čitateljske zajednice. Popratni program je idealna platforma za diskusiju o aktualnim književnim temama i promociju znanosti. Najavljujemo više od 200 sati programa koji će se odvijati na četiri pozornice u paviljonima 5, 6, 7 i na otvorenom prostoru – ističu organizatori.

Radno vrijeme sajma, koji će trajati do 17. studenoga, je utorak, srijeda, četvrtak i nedjelja od 10 do 20 sati te u petak i subotu bit će otvoren do 21 sat.

Ulaz je besplatan, a parking za sve posjetitelje Interlibera oko Zagrebačkog velesajma je također besplatan. Detaljan program pronađite ovdje.

Photo: Neva Zganec/PIXSELL

Nastavite čitati

HOTNEWS

Uskoro ‘Dani okusa’: Domaće i tradicionalno kušajte i u dva gorička restorana

Restorani će nuditi dva različita promotivna menija dnevno, svaki sastavljen od najmanje tri slijeda.

Objavljeno

na

Dijeli nas svega nekoliko dana do početka manifestacije koja promovira domaću gastronomsku tradiciju kroz najukusnija lokalna jela – Dani okusa.

Peti Dani okusa hrvatske tradicije održat će se u stotinjak ugostiteljskih objekata u 12 županija i gradu Zagrebu. Pravi gastro užitak moći ćete doživjeti i na području Zagrebačke županije gdje imate priliku okusiti tradicionalnu hranu u čak deset objekata, među njima su i dva velikogorička restorana Babriga i Mon Ami.

– Tijekom tri tjedna trajanja manifestacije, svaki će objekt nuditi dva različita promotivna menija dnevno, svaki sastavljen od najmanje tri slijeda lokalnih tradicijskih jela. Restorani će prilagoditi svoju ponudu prema vlastitom izboru, a sve po promotivnim cijenama do 30 eura – ističu organizatori.

Na području županije zanimljivu gastro ponudu imat će još četiri samoborska restorana, a to su Krčma Gabreku, Kavana i hotel Livadić, Salvator i Samoborska klet. U Jastrebarskom možete posjetiti Restoran Ivančić i Hotel Princess, a u Donjoj Zelini Vina Kos-Jurišić. Posebne specijalitete nudit će i Izletište Suhina u Bestovju.

Dani okusa počinju 15. studenog i trajat će sve do 1. prosinca.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Stižu nam blagdani, božićna rasvjeta već krasi dio grada

Prva nedjelja došašća pada točno na prvi dan prosinca.

Objavljeno

na

Božićno vrijeme i blagdanski ugođaj nam već lagano kuca na vrata, a vrijedni djelatnici VG Komunalca ovih su dana započeli s postavljanjem nakita i ukrasa na području grada.

– Uređujemo ovaj takozvani ‘gorički prsten’. Sporedne ulice Slavka Kolara, Andrije Kačića Miošića, Kolodvorsku, autobusni kolodvor, Lučićevu i Rakarsku i na kraju sam Park Plemenite općine turopoljske gdje će se odvijati program u sklopu Adventa – ističe Arijana Mrkonjić voditeljica Poslovne jedinice za održavanje javnih zelenih površina pri VG Komunalcu.

Svjetleći ukrasi bit će postavljeni na svako drugo rasvjetno tijelo.

– Uz to, kao i do sada, uz božićne lampice, Trg Stjepana Radića ukrasit će i jedan pravi rezani bor koji će obavezno biti s goričkog područja, a postavit ćemo na druge lokacije još dva umjetna. Jedan na kružnom toku u Ulici Matice hrvatske i jedan kod Zagrebačke banke na Trgu kralja Tomislava. Adventski vijenci bit će na Galženici i kod Muzeja Turopolja – dodaje Mrkonjić.

Kako doznajemo sve mora biti postavljeno do prve adventske nedjelje, a do 6. prosinca zasvijetlit će ukrasi i u nekoliko mjesnih odbora na području grada. Svakako ove godine možemo očekivati i mnogo noviteta kada je u pitanju i sama dekoracija, ali i program Adventa u našem gradu.

 

Nastavite čitati

Reporter 442 - 24.10.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.