Povežite se s nama

Vijesti

Dan ekološkog duga: Od danas živimo na kredit na račun prirode!

Ovime se označava datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj godini. Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta, upozorili su iz World Wide Fund for Nature Adria.

Objavljeno

na

Drug dan mjeseca kolovoza globalno je proglašen Danom ekološkog duga, a označava datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj  godini. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida, nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego što se one mogu obnoviti i siječemo šume prije no što mogu ponovno izrasti. Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta.

Global Footprint Network svake godine izračunava Dan ekološkog duga koristeći podatke o nacionalnom otisku i biokapacitetu. Dok se 2. kolovoza obilježava globalni Dan ekološkog duga, u našu je regiju zakoračio dosta ranije. Prvo je stigao u Sloveniju, 18. travnja, u Crnu Goru 13. svibnja, Hrvatsku i BiH 29. svibnja, Sjevernu Makedoniju 7. lipnja, te u Srbiju 8. srpnja, a u Albaniju će stići 3. studenoga. To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama.

– U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu. U posljednjih pet godina trend se blago smiruje, no teško je reći koliko je on potaknut usporavanjem gospodarstva, a koliko je rezultat napora za dekarbonizacijom. Ipak, smanjenje Dana ekološkog duga je presporo. Za ostvarenje cilja UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama IPCCR o smanjenju emisija ugljika za 43% do 2030. na svijetu (u usporedbi s 2019. godinom), bilo bi potrebno pomicanje Dana ekološkog duga za 19 dana svake godine tijekom sljedećih sedam godina – ističe Petra Boić Petrač iz World Wide Fund for Nature Adria, svjetske organizacije za zaštitu prirode.

Postoje rješenja za smanjenje ekološkog prekoračenja i jačanje biološke obnove, koja bi mogle Dan Ekološkog duga značajno pomaknuti. Platforma Power of Possibility prikazuje brojne tehnologije, strategije vlada, javne politike i najbolje prakse građanskih inicijativa i akademske zajednice. Tako bi  globalno povećanje izvora električne energije s niskim udjelom ugljika sa sadašnjih 39% na 75%, pomaknulo ovaj dan 26 dana, 50 %-nim smanjenjem bacanja hrane dobili bi 13 dana, a zamjenskom planskom sadnjom drveća, dodatna 2,1 dana.

– Ovaj dan još je jedan podsjetnik o tome koliko pretjerano iskorištavamo prirodne resurse što dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno, te zahtjeva hitne akcije. Svjetski čelnici se moraju osloniti i na svoju političku moć kako bi tretirali postojeću ekološku situaciju kao hitnu te postavili put ka održivoj budućnosti. Nedavno izglasan Zakon o obnovi prirode pravi je put, no sada se čeka da se on dovrši i da njegova primjena postane obavezna. Svi mi smo odgovorni voditi računa koliko je bitna zaštita prirode i dati podršku onima kojima je provedba ovog Zakona prioritet bez alternative – zaključuje Boić Petrač.

 

 

 

 

Dan ekološkog duga 2023. prema zemljama/WWFAdria

 

 

Naslovna fotografija: Ilustrativna/Borna Filic/PIXSELL

Sport

ŽRK Udarnik dobio 145 tisuća eura iz EU fonda za projekt „Rukom podrške za Rukomet“

Velikogorički klub pokreće dvogodišnji projekt kojim će omogućiti uključivanje djece i mladih iz ranjivih skupina u organizirane sportske aktivnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

ŽRK Udarnik Velika Gorica osigurao je bespovratna sredstva za provedbu projekta „Rukom podrške za Rukomet“. Projekt je odobren na natječaju ESF+, trajat će od 10. veljače 2026. do 10. veljače 2028. godine, a ukupna mu je vrijednost 148.257,50 eura, od čega je 145.292,35 eura osigurano kroz bespovratna sredstva.

Projekt predviđa besplatno sudjelovanje u programima rukometa za djecu i mlade u riziku od socijalne isključenosti, djecu s teškoćama u razvoju, mlade s invaliditetom te djecu i mlade iz jednoroditeljskih i višečlanih obitelji. Cilj je potaknuti njihovo uključivanje u sport, razvijati socijalne i motoričke vještine, jačati samopouzdanje i timski duh te im pružiti kontinuiranu podršku kroz strukturirane sportske aktivnosti.

Partner na projektu je Hrvatski rukometni klub Gorica Velika Gorica.

Dokumentacija za prijavu dostupna je ovdje. Prijave se zaprimaju prema redoslijedu te ih se može poslati na [email protected]

“Ovo je potvrda da se trud, godine rada, odricanja, volontiranja i ljubavi prema rukometu isplate. Ovo je naša prilika da svakom djetetu damo šansu. Da netko dobije svoj prvi trening. Svoj prvi osjećaj pripadnosti. Hvala svima koji su vjerovali u nas. Ovo je tek početak naše nove priče”, poručuju iz kluba.

Nastavite čitati

Sport

Dramatično finale, povijesna pobjeda: I cure iz Šćitarjeva najbolje u odbojci

Odbojkašice OŠ Šćitarjeva prvi put su postale prvakinje grada, a to tog su uspjeha došle na natjecanju na koje je sudjelovalo osam ekipa iz velikogoričkih osnovnih škola

Objavljeno

na

Velikogorička Gradska sportska dvorana ugostila je ovogodišnje gradsko natjecanje u odbojci za djevojčice iz sedmih i osmih razreda naših osnovnih škola, na kojem se pojavilo čak osam naših škola. Zavidna je to brojka, ali i pokazatelj da u Velikoj Gorici ima zaista značajan broj mladih odbojkašica, raspoređenih u praktički sve naše škole, na čemu treba zahvaliti i naših odbojkaškim klubovima…

Dakle, osam ekipa ovoga je puta podijeljeno u dvije skupine, a zbog većeg broja utakmica određeno je kako će pobjednice svake od skupina u finalu odlučivati o prvaku grada. U skupini A tako su završile OŠ Eugena Kumičića, OŠ Novo Čiče, OŠ Velika Mlaka i OŠ Nikole Hribara. U toj su se konkurenciji najboljima pokazale djevojke iz Kumičića, koje su na taj način vratile uspomene na nekadašnju poveznicu te škole i ženske odbojke, jer upravo se iz Kumičića rodila ona slavna i čuvena generacija Azene.

U skupinu B smjestile su se OŠ Šćitarjevo, OŠ Slavka Kolara iz Kravarskog, OŠ Eugena Kvaternika i OŠ Vukovina. S obzirom na sve što znamo o odbojci u Šćitarjevu, i nije preveliko iznenađenje što je u ovom društvu do plasmana u finale došla upravo ova ekipa, pod vodstvom profesora Matije Ribića. Prošlih godina to se u većoj mjeri odnosilo na odbojkaše, ali sad se očito nešto slično događa s odbojkašicama.

Finale je, nakon cijelog tog uvodnog djela, bilo fenomenalno. Uzbudljivo, napeto, kvalitetno, u tri dramatična seta, da bi na kraju za nijansu sretnije i spretnije bile učenice iz OŠ Šćitarjevo. Bila je to prva titula prvaka grada za odbojkašice iz ove škole, pa je i slavlje nakon pobjede 2-1 u setovima bilo emotivno i razigrano.

Prvakinje grada, odnosno predstavnice Velike Gorice na županijskom natjecanju, sljedeće su djevojke:
Lana Špiljar, Lorena Jozić, Iva Marić, Dorotea Vukadin, Magdalena Sviličić, Nikolina Križić, Mia Križić, Lucija Malec, Lana Caganić, Iva Caganić, Katja Bedeković i Tea Polančec.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

EU steže pravila – Shein i Temu pod povećalom

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karolina Grabowska/pexels.com
Foto: Karolina Grabowska/pexels.com

Europska unija odlučila je ukinuti dosadašnje izuzeće od carinskih davanja za pošiljke vrijednosti do 150 eura.

Takvo što je godinama omogućavalo kupcima naručivanje robe s platformi poput Shein i Temu bez dodatnih troškova pri ulasku u EU.

Nova pravila stupit će na snagu u srpnju 2026. godine, a predviđaju uvođenje fiksne carinske pristojbe od oko tri eura po paketu. Mjera će se primjenjivati na male pošiljke koje dolaze izvan Europske unije, ponajprije iz Kine, odakle dolazi velik broj narudžbi s popularnih online platformi.

Prema procjenama europskih institucija, ovakav sustav izbjegavanja carina za pošiljke manje vrijednosti dovodi do neravnopravnog položaja domaćih trgovaca. Također dovodi i do otežane kontrole kvalitete i sigurnosti proizvoda koji ulaze na europsko tržište.

Cilj novih pravila je izjednačiti tržišne uvjete između europskih i izvan-europskih prodavatelja te pojačati nadzor nad robom koja ulazi u EU.

Za kupce u Hrvatskoj i ostalim državama članicama to znači povećanje troškova za manje narudžbe izvan EU. To bi moglo usporiti naručivanje s platformi Temu i Shein koje su u kratkom roku stekle gotovo kultni status.

Nastavite čitati

Najave

Novi “Četrti četrtek” – otvara se tema neplodnosti i kako se nositi s njom

Razgovor koji mnogima nedostaje.

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak, 26. veljače u 18 sati, u Središnjem odjelu za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica održat će se novi „Četrti četrtek, a tema ovog izdanja bit će “Neplodnost: tema o kojoj se ne priča”.

Fokus susreta bit će na emocionalnoj strani neplodnosti, osjećajima, izazovima i usamljenosti koji često prate taj proces, a o kojima se rijetko govori javno. Predavanje je osmišljeno u formatu kruga, što znači da će sudionici imati priliku podijeliti iskustva i čuti druge u sigurnom i podržavajućem okruženju, bez nametanja savjeta i pritiska.

Radionicu vodi Suzana Matejčić, edukantica gestalt psihoterapijskog usmjerenja pod supervizijom te voditeljica grupe podrške za neplodnost.

Sudjelovanje je besplatno, no zbog ograničenog broja mjesta potrebna je prethodna prijava na broj 01 6222 948 ili putem e-maila [email protected].

Nastavite čitati

Vijesti

Odluka pada u srijedu! Europska komisija odlučuje o inicijativi za besplatan i siguran pobačaj u cijeloj EU

Prikipljeno je više od 1,2 milijuna potpisa.

Objavljeno

na

Foto: Sora Shimazaki/pexels.com (Ilustracija)

Europska komisija u srijedu, 25. veljače, donijet će odluku o Europskoj građanskoj inicijativi “My Voice, My Choice”. Riječ je o inicijativi kojom se od institucija Europske unije traži osiguravanje sigurnog, dostupnog i besplatnog prekida trudnoće za žene u svim državama članicama.

Kako prenosi N1, inicijativa je prikupila više od 1,2 milijuna potpisa građana iz više država članica, čime su ispunjeni formalni uvjeti za njezino razmatranje na razini Europske komisije. Od toga, 65.963 potpisa došlo je iz Hrvatske.

Organizatori navode kako se žene u Hrvatskoj i drugim europskim državama suočavaju s preprekama u pristupu prekidu trudnoće, uključujući priziv savjesti, nedostatak zdravstvenih usluga te regionalna i financijska ograničenja.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno