Povežite se s nama

Vijesti

Dan ekološkog duga: Od danas živimo na kredit na račun prirode!

Ovime se označava datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj godini. Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta, upozorili su iz World Wide Fund for Nature Adria.

Objavljeno

na

Drug dan mjeseca kolovoza globalno je proglašen Danom ekološkog duga, a označava datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj  godini. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida, nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego što se one mogu obnoviti i siječemo šume prije no što mogu ponovno izrasti. Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta.

Global Footprint Network svake godine izračunava Dan ekološkog duga koristeći podatke o nacionalnom otisku i biokapacitetu. Dok se 2. kolovoza obilježava globalni Dan ekološkog duga, u našu je regiju zakoračio dosta ranije. Prvo je stigao u Sloveniju, 18. travnja, u Crnu Goru 13. svibnja, Hrvatsku i BiH 29. svibnja, Sjevernu Makedoniju 7. lipnja, te u Srbiju 8. srpnja, a u Albaniju će stići 3. studenoga. To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama.

– U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu. U posljednjih pet godina trend se blago smiruje, no teško je reći koliko je on potaknut usporavanjem gospodarstva, a koliko je rezultat napora za dekarbonizacijom. Ipak, smanjenje Dana ekološkog duga je presporo. Za ostvarenje cilja UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama IPCCR o smanjenju emisija ugljika za 43% do 2030. na svijetu (u usporedbi s 2019. godinom), bilo bi potrebno pomicanje Dana ekološkog duga za 19 dana svake godine tijekom sljedećih sedam godina – ističe Petra Boić Petrač iz World Wide Fund for Nature Adria, svjetske organizacije za zaštitu prirode.

Postoje rješenja za smanjenje ekološkog prekoračenja i jačanje biološke obnove, koja bi mogle Dan Ekološkog duga značajno pomaknuti. Platforma Power of Possibility prikazuje brojne tehnologije, strategije vlada, javne politike i najbolje prakse građanskih inicijativa i akademske zajednice. Tako bi  globalno povećanje izvora električne energije s niskim udjelom ugljika sa sadašnjih 39% na 75%, pomaknulo ovaj dan 26 dana, 50 %-nim smanjenjem bacanja hrane dobili bi 13 dana, a zamjenskom planskom sadnjom drveća, dodatna 2,1 dana.

– Ovaj dan još je jedan podsjetnik o tome koliko pretjerano iskorištavamo prirodne resurse što dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno, te zahtjeva hitne akcije. Svjetski čelnici se moraju osloniti i na svoju političku moć kako bi tretirali postojeću ekološku situaciju kao hitnu te postavili put ka održivoj budućnosti. Nedavno izglasan Zakon o obnovi prirode pravi je put, no sada se čeka da se on dovrši i da njegova primjena postane obavezna. Svi mi smo odgovorni voditi računa koliko je bitna zaštita prirode i dati podršku onima kojima je provedba ovog Zakona prioritet bez alternative – zaključuje Boić Petrač.

 

 

 

 

Dan ekološkog duga 2023. prema zemljama/WWFAdria

 

 

Naslovna fotografija: Ilustrativna/Borna Filic/PIXSELL

Moja županija

Kontinuirani razvoj sporta donosi nove prilike za županiju

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija zaslužila je ulazak u utrku za naslov Europske regije sporta 2027., čijim bi osvajanjem osvojila priznanje najatraktivnije regije u razvoju sporta i promicanju zdravog načina života u Europi.

Partner udruženja ACES iz Bruxellesa, Berislav Čižmek, danas je uručio certifikat o prihvaćanju kandidature zamjeniku župana Ervinu Kolarecu.

– Ovim aktom Zagrebačka županija dokazuje svoju sposobnost ispunjavanja svih kriterija za ulazak u završnu fazu izbora za Europsku regiju sporta 2027. Nastavit ćemo kontinuirano pratiti razvoj i kvalitetu sportskih programa i infrastrukture u tekućoj godini – rekao je Čižmek te istaknuo kako će posebna pažnja biti posvećena dostupnosti sporta svim građanima, zajedničkom djelovanju županije i lokalnih zajednica te dugoročnoj održivosti sportskih politika.

Zagrebačka županija u 2026. godini izdvaja rekordnih 2,5 milijuna eura za razvoj i rad sportskih saveza i klubova, školski sport, parasport, sportsku rekreaciju, nagrađivanje uspješnih sportaša te organizaciju velikih sportskih događanja te za izgradnju i obnovu sportskih dvorana, igrališta i terena. Također je odobreno 88,4 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a za gradnju i dogradnju školskih objekata.

– Kontinuiranim ulaganjima pokazujemo da sport u Zagrebačkoj županiji nije trošak, nego ulaganje u zdravlje i kvalitetu života građana. Vjerujem da će naš rad, rezultati i energija naših sportaša biti prepoznati i nagrađeni ovim europskim priznanjem – rekao je Kolarec, ističući da Zagrebačka županija ima sve što je potrebno za osvajanje titule Europske regije sporta 2027.

Završna odluka i svečana dodjela priznanja održat će se krajem 2027. godine u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Foto: Zagrebačka županija

Nastavite čitati

Vijesti

Pronađeno rješenje za odvoz otpada u Kučama! VG Čistoća dogovorila novi termin

Objavljeno

na

Izazovi s otežanim pristupom komunalnim vozilima u Ulici Franje Lučića u Kučama, o kojima smo izvjestili ranije, dobili su konkretno rješenje. VG Čistoća je s izvođačem radova dogovorila novi model odvoza, kojim se nastoji osigurati što redovitije pražnjenje spremnika unatoč rekonstrukciji prometnice.

Prema dogovoru, komunalni otpad na toj će se lokaciji odvoziti u ranim jutarnjim satima, između 6 i 7 sati, prije početka građevinskih radova. Time bi se trebalo izbjeći preskakanje spremnika i dodatna kašnjenja u rasporedu.

Građani su pozvani da svoje spremnike iznesu večer prije planiranog odvoza, kako bi komunalna vozila mogla nesmetano obaviti posao u dogovorenom terminu.

Nastavite čitati

Vijesti

Hrana koja ne ide u smeće – inicijativa za održivije navike

Objavljeno

na

Objavio/la

Hrana koja završi kao otpad predstavlja gubitak vrijednih resursa. Taj „višak“ mogao bi postati pomoć najugroženijim skupinama društva.

Kao inicijativa za sprečavanje bacanja hrane, Kaufland u Hrvatskoj provodi preventivne i donacijske aktivnosti u sklopu projekta „Reci neću hrani u smeću“.

U posljednjih sedam godina donirano je više od 1700 tona voća i povrća, preko milijun komada pekarskih proizvoda te više od 500 tisuća prehrambenih proizvoda pred istekom roka trajanja.

Zamislite to ovako: ova količina vitamina teži kao 85 punih šlepera koji bi, poredani jedan iza drugoga, stvorili kolonu dugu čak 1,5 kilometar, a pekarski proizvodi činili bi traku dugu preko 160 kilometara što je jednako udaljenosti od Zagreba do Rijeke.

Uspoređujući s prethodnom godinom, količina doniranih pekarskih proizvoda, voća i povrća  u 2025. godini porasla je za 25%, dok je za broj doniranih prehrambenih proizvoda pred istekom roka trajanja zabilježen rast od čak 130%.

Kao jedan od vodećih trgovačkih lanaca, Kaufland prepoznaje svoju odgovornost i nastavlja razvijati inicijative usmjerene na borbu protiv food waste-a te poticati odgovornije upravljanje hranom, svjestan kako su održive promjene moguće samo kroz kontinuiran i zajednički angažman.

Nastavite čitati

Vijesti

Obnova Starog grada Lukavca u punom jeku! Radovi vrijedni 400 tisuća eura traju do ljeta

Cilj je završiti radove u roku od četiri mjeseca i omogućiti održavanje tradicionalne Jurjevske proslave u obnovljenom prostoru.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Plemenita opčina turopoljska/FB

Druga faza radova na Starom gradu Lukavcu službeno je započela 6. veljače, a izvodi je građevinska tvrtka Manigra Bau, koja je na javnom natječaju dobila posao vrijedan 400 tisuća eura. Riječ je o fazi konstruktivne obnove dvorca, a radovi bi trebali trajati 120 dana, s ciljem dodatnog statičkog ojačanja objekta i uređenja pročelja.

U ovoj fazi obnove izvode se ključni konstruktivni zahvati koji bi trebali dodatno učvrstiti povijesnu građevinu. Predviđeno je ojačavanje uglova zidova, dodatno učvršćivanje svodova prizemlja te zahvati na zidovima atrija i pročelja. Radovi uključuju i žbukanje svih pročelja te soboslikarske radove, čime će dvorac dobiti i vidljivo obnovljen vanjski izgled. U sklopu zahvata uklanjaju se i postojeće zatege, a cilj je dugoročno stabilizirati objekt.

Planovi ne staju samo na ovoj fazi. Do kraja godine planira se i uređenje poda atrija, kao i priprema dokumentacije za budući unutarnji postav. Paralelno se očekuje i dovršetak glavnog projekta za vanjsko uređenje park-šume, koji je trenutačno u postupku usuglašavanja s konzervatorima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Koliko je jaka poduzetnička scena u Zagrebačkoj županiji?

17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno