Vijesti

Dan ekološkog duga: Od danas živimo na kredit na račun prirode!

Ovime se označava datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj godini. Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta, upozorili su iz World Wide Fund for Nature Adria.

Objavljeno

prije 2 godine

2. kolovoza 2023.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Drug dan mjeseca kolovoza globalno je proglašen Danom ekološkog duga, a označava datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj godini. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida, nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego što se one mogu obnoviti i siječemo šume prije no što mogu ponovno izrasti. Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta.

Global Footprint Network svake godine izračunava Dan ekološkog duga koristeći podatke o nacionalnom otisku i biokapacitetu. Dok se 2. kolovoza obilježava globalni Dan ekološkog duga, u našu je regiju zakoračio dosta ranije. Prvo je stigao u Sloveniju, 18. travnja, u Crnu Goru 13. svibnja, Hrvatsku i BiH 29. svibnja, Sjevernu Makedoniju 7. lipnja, te u Srbiju 8. srpnja, a u Albaniju će stići 3. studenoga. To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama.

– U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu. U posljednjih pet godina trend se blago smiruje, no teško je reći koliko je on potaknut usporavanjem gospodarstva, a koliko je rezultat napora za dekarbonizacijom. Ipak, smanjenje Dana ekološkog duga je presporo. Za ostvarenje cilja UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama IPCCR o smanjenju emisija ugljika za 43% do 2030. na svijetu (u usporedbi s 2019. godinom), bilo bi potrebno pomicanje Dana ekološkog duga za 19 dana svake godine tijekom sljedećih sedam godina – ističe Petra Boić Petrač iz World Wide Fund for Nature Adria, svjetske organizacije za zaštitu prirode.

Postoje rješenja za smanjenje ekološkog prekoračenja i jačanje biološke obnove, koja bi mogle Dan Ekološkog duga značajno pomaknuti. Platforma Power of Possibility prikazuje brojne tehnologije, strategije vlada, javne politike i najbolje prakse građanskih inicijativa i akademske zajednice. Tako bi globalno povećanje izvora električne energije s niskim udjelom ugljika sa sadašnjih 39% na 75%, pomaknulo ovaj dan 26 dana, 50 %-nim smanjenjem bacanja hrane dobili bi 13 dana, a zamjenskom planskom sadnjom drveća, dodatna 2,1 dana.

– Ovaj dan još je jedan podsjetnik o tome koliko pretjerano iskorištavamo prirodne resurse što dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno, te zahtjeva hitne akcije. Svjetski čelnici se moraju osloniti i na svoju političku moć kako bi tretirali postojeću ekološku situaciju kao hitnu te postavili put ka održivoj budućnosti. Nedavno izglasan Zakon o obnovi prirode pravi je put, no sada se čeka da se on dovrši i da njegova primjena postane obavezna. Svi mi smo odgovorni voditi računa koliko je bitna zaštita prirode i dati podršku onima kojima je provedba ovog Zakona prioritet bez alternative – zaključuje Boić Petrač.

Dan ekološkog duga 2023. prema zemljama/WWFAdria

Naslovna fotografija: Ilustrativna/Borna Filic/PIXSELL

Politika

Aktualni sat: ‘Želimo zadržati i poboljšati standard, a to ima svoju cijenu’

U prvoj polovici Aktualnog sata govorilo se o najavljenim komunalnim poskupljenjima, o sigurnosti u gradu, ali i gradnji škole, vrtića i Centra za starije…

Objavljeno

prije 40 minuta

8. listopada 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Nakon što je odrađena stanka, koju su zatražili oporbeni vijećnici, započeo je Aktualni sat sjednice Gradskog vijeća. Prvi je za govornicu došao Ivo Jelušić iz SDP-a, koji je imao dva pitanja.

– Gradonačelniče, hoćete li, nakon što ste poskupili odvoz smeća za 44 posto, komunalnu naknadu za 50 posto i komunalni doprinos od 36 do 230 posto, poskupjeti i ostale komunalne usluge koje su u vašoj ingerenciji? – glasilo je prvo pitanje, a odmah je slijedilo i drugo.

– Molio sam i bivšeg gradonačelnika Barišića da asfaltira Ulicu Seljine brigade, obećavao je i nikad nije napravio. Molio sam i aktualnog gradonačelnika u prošlom sazivu, obećavao je, obećavao i konačno u zadnjoj godini mandata napravio. Hvala gradonačelniče na tome uime svih stanovnika te ulica i svih koji njome prolaze. Međutim, onaj tko je taj posao radio, odradio ga je katastrofalno. Tri mjeseca nakon što je ulica asfaltirana niknula je trava i korov?! To je nedopustivo, to je šlamperaj i fušeraj!

Odgovorio mu je, za početak, zamjenik gradonačelnika Neven Karas.

– Cijene još nisu podignute, tek će biti, ovo su pretpostavke da se podignu za iduću godinu, ali ja ne bih govorio o podizanju cijena. One su već nekoliko godina takve kakve jesu, i ovdje smo raspravljali o tome, sami ste rekli da su sramotno niske plaće u našem komunalnom sustavu. To je činjenica, naši radnici su bili potplaćeni, a prošle godine smo napravili značajan iskorak u materijalnim pravima u cijelom našem komunalnom sustavu, a i to je nešto što se treba financirati – rekao je Karas i nastavio:

– Komunalni sustav u našem grad je na vrlo visokoj razini. Prije desetak godina su nas uspoređivali sa Zagrebom i govorili da se točno vidi gdje prestaje Zagreb, a počinje Gorica, po tome kako izgledaju javne površine… Danas smo došli do toga da ljudi pričaju isto to, ali u drugom smjeru, sad je Velika Gorica čist i uređen u odnosu na Zagreb. Sve to ima svoju cijenu. Vi ste govorili o postocima, a ja bih govorio o apsolutnim iznosima. Konkretno, što se tiče komunalnog odvoza smeća, to će na mjesečnoj razini biti jedna ili dvije kave. Ako želimo i dalje imati standard koji smo dosegnuli, čak ga i poboljšati, to ima određenu cijenu.

– Hoće li biti još nekih povećavanja cijena u ovom trenutku ne znam, ali znam da primjerice cijenu vode ne određuje ni Vijeće ni gradonačelnik, već imamo Zakon o vodama koji to specifično regulira. Vjerojatno ćemo se u određenom periodu uskladiti s tim zakonom. Cijene rastu svugdje oko nas. Ne možemo očekivati od ljudi da rade za iste plaće kao prije pet ili deset godina, a isto tako ne možemo očekivati da oprema koju smo kupili prije deset ili dvadeset godina i dalje bude u istoj funkciji, treba i nju obnavljati, a i to ima svoju cijenu.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar oba je odgovora sažeo u jedan.

– Slažem se da je nedopustivo da raste trava i korov, netko je plaćen da bi to obavio. Godinama ste inzistirali na asfaltiranju vaše ulice, a ja sam već rekao da ta ulica mora biti adekvatna prvoj zoni, kojoj i pripada. To je riješeno, to je dogovoreno, ali molim vas da pokažete malo više senzibiliteta prema ostalim sugrađanima kad govorimo o poskupljenju nekih komunalnih usluga. One će svima omogućiti da dožive standard koji vi imate u vašoj ulici. One nisu tu da bi netko nadoknadio nekakav minus, da bi netko radio bilo što protiv sugrađana, one su tu da svako naselje, svaka gradska četvrt, dobije standard koji vi imate u Ulici Seljine brigade – rekao je Ačkar.

Jelušić nije bio zadovoljan odgovorima.

– Govorite o razlozima za povećanje, a ja ću reći jedan aforizam: koliko me rastuži povećanje cijena, toliko me nasmije vaše obrazloženje.

Drugo pitanje postavio je HDZ-ov vijećnik Anri Targuš, kojeg je zanimalo u kojem je statusu izgradnja škole i vrtića u Kurilovcu, a odgovorila mu je pročelnica Lana Krunić Lukinić.

– Krajem kolovoza krenula je izgradnja vrtića u Pokupskoj ulici, a radovi će trajati do lipnja 2026. godine. Sam vrtić imat će deset odgojnih skupina, četiri jasličke i šest vrtićkih, uz dodatne sadržaje po pedagoškim standardima. Sve je financirano iz fondova, iznos od 1,8 milijuna eura. to se tiče osnovne škole, u tijeku je prijava glavnog projekta resornom ministarstvu. Škola će biti za 500-tinjak učenika, namijenjena za jednosmjensku nastavu. Imat će i sportsku dvoranu, koju će nakon nastave koristiti naši sportski klubovi, zajedno s tribinama.

Ivana Mlinar iz SDP-a postavila je vezana pitanja o sigurnosti u gradu, uključujući grafite s porukama mržnje i fašističkim oznakama po cijelom gradu, ali i narušavanje javnog reda i mira na cestama, po kojima se divlja automobilima i motorima… Zanimalo ju je i razmišlja li se o povećanju broja sigurnosnih kamera.

– Slažem se s vama, osuđujem i osobno sam reagirao na svaki grafit s porukama mržnje ili bilo kakav neprilagođen sadržaj. Velika Gorica je siguran grad, grad tolerancije, i uvijek ću osuditi sve što je neprimjereno, potaknuto mržnjom ili bilo kakvom ideologijom koja ne ide u prosperitet naših sugrađana – odgovorio je gradonačelnik.

O rokovima izgradnje Centra za starije pitao je Mario Cvitan iz HSU-a, a za govornicu je opet došao gradonačelnik Ačkar.

– Ne samo u gradu, nego u cijeloj županiji ne postoji niti jedna starački dom u javnom vlasništvu. Prvi Centar za starije osobe gradi se upravo u našoj Velikoj Gorici. Očekujemo završetak radova do sredine 2027. godine, čime ćemo učiniti povijesni iskorak, ali daleko od toga da ćemo zadovoljiti potrebe svih umirovljenika u našem gradu, jer njih je više od 14.000. Ovaj Centar će prihvatiti 102 osobe na stalni oblik njege i skrbi, a više od 500 osoba bit će u izvan institucionalnoj skrbi. Već sad razmišljamo o drugom centru za starije osobe, to nam je u prioritetima za budućnost. Ukupna investicija je 14,6 milijuna eura, u čemu je država sudjelovala sa šest, za Županija s tri milijuna, a ostalo će Grad preuzeti na sebe – rekao je Ačkar i napomenuo:

– Mi smo osnivač, mi radimo, mi smo privukli sredstva, ali možemo pričekati da vidimo što će reći Ministarstvo, tko će imati ovlasti u upravnom vijeću i pod čiju će ingerenciju ići Centar. Borit ćemo se za to da u njemu prioritet imaju naši stariji sugrađani, a usluga za treću životnu dob bit će sigurno bolja i kvalitetnija.

Nastavite čitati

Politika

Gradsko vijeće: Oporba zatražila da se uklone tri točke

Sjednica Gradskog vijeća počela je zahtjevom oporbe za kratkom stankom, tijekom koje su održane dvije konferencije za novinare zbog zahtjeva da se s Dnevnog reda skinu točke o komunalnim poskupljenjima

Objavljeno

prije 2 sata

8. listopada 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Sjednica Gradskog vijeća u srijedu ujutro krenula je burno. Nakon što je predložen Dnevni red, iz redova oporba stigao je zahtjev za stankom, koja je iskorištena kako bi se održale dvije konferencije za novinare.

Predsjednica SDP-a, vijećnica Ivana Mlinar, objasnila je zbog čega je zatražena stanka.

– Tražili smo da se uklone tri točke dnevnog reda. Konkretno, poskupljenje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada, koje poskupljuje 44 posto. Tražili smo i uklanjanje odluke o visini boda za utvrđivanje iznosa komunalne naknade, koja poskupljuje 50 posto. Tražili smo i da se ukloni odluka o izmjenama odluke o komunalnom doprinosu, koji poskupljuje, ovisno o zoni, od 36 do 230 posto. To nisu mala poskupljenja, a ona govore da se proračun mora krpati, da se rastrošno raspolaže našim novcem i da sve ono što se voli u Velikoj Gorici prezentirati kao besplatno, mora doći na naplatu.

– Što je cilj komunalnog doprinosa? Svi ćemo ionako dobiti više račune, poskupit će i struja i plin, a sad nam i Grad donosi nova tri poskupljenja. Svrha komunalne naknade je održavanje komunalne infrastrukture. Ovo povećanje će platiti i oni ljudi u čiju ulicu nije ulagano i više od 20 godina.

– Na javnoj raspravi o povećanju komunalne naknade došla primjedba predsjednice MO Bukovčak, koja lijepo navodi da se ne prihvaća prijedlog o povećanju zato što dijelovi naselja nemaju struju, nema priključka na zdravstveno ispravnu vodovodnu mrežu, kamion Čistoće do nekih ulica ne može doći, pa mještani spuštaju smeće do ulice, a mjesto nije pokriveno ni uličnom rasvjetom. I tako je već 30 godina. I sad mi recite, na temelju čega će Grad poskupiti komunalnu naknadu? Za što? Što imaju od toga? A takvih ima bezbroj ulica u našem gradu.

– Ne slažemo s novim nametima koji dobivaju građani nakon što HDZ-ova većina usvoji ove odluke, za koje mi želimo da se uklone – rekla je Mlinar.

Medijima se obratio i Ivo Jelušić, vijećnik iz redova SDP-a.

– Ovo je prva jesenska radna sjednica u ovom sazivu. Na ime zahvalnosti građanima za pobjedu na izborima, gradonačelnik im šalje zahvalnicu kojom poskupljuje sve što može poskupjeti – i komunalni doprinos, i komunalna naknada, i odvoz komunalnog otpada. Pitam samo postoji li još nešto što može poskupjeti i hoće li sad na red doći i to… – kratak je bio Jelušić.

Nakon SDP-a i partnera, pred novinare su stali i predstavnici MOST-a i partnera. Nada Finderle je rekla:

– Sazvali smo press konferenciju zbog nepoštivanja reda i nepoštivanja vijećnika. Lokalni izbori su komunalni izbori, a ovdje imamo u pripremi nekoliko točaka koje su odmah izazvale burnu raspravu. U današnjim okolnostima teške ekonomske krize i velike inflacije, zastrašujuća je odluka o podizanju komunalne naknade na ovaj način, pogotovo kad ih se plasira ovako mirno, tiho. Ako su lokalni izbori komunalni izbori, ako je ovo bila namjera, to je trebalo i komunicirati.

– Mi vijećnici materijale dobijemo uoči sjednice, u kratkom roku moramo se upoznati sa svime što je planirano. Kad smo ovoga puta vidjeli materijale, vidjeli smo da se traži nešto što je nedopustivo – istaknula je Finderle.

Obratio se i Zoran Lovrić iz istoga kluba.

– Raspravljamo o temama koje se izravno tiču građana Velike Gorice. Donosimo odluke o povećanju cijena, od smeća, preko komunalne naknade pa sve do sportskih i drugih gradskih usluga. Umjesto rasterećenja i razvoja, građane čekaju novi nameti, a oporba će jasno pokazati zašto su te odluke nepravedne i štetne te kako postoje bolja rješenja.

– Građanima se prezentiraju lažne slike, a stvarnost kaže da Grad troši puno, a radi malo. U pola godine je ostvarena tek trećina planiranog proračuna, Aglomeracija kao najveći projekt pretvorena je u deset godina čekanja, građani gledaju raskopane ulice i prazna obećanja… Sportski centar živi od proračuna, 90 posto prihoda dolazi od Grada, smeće ćemo plaćati 44 posto više, a odvoz će biti rjeđi. Manje usluge, a veća naknada.

– Povećava se komunalna naknada, iako su obećavali da će smanjiti troškove. Razvojna agencija troši sve više, a dovodi sve manje investicija i radnih mjesta. U kampanji su se obećavali razvoj i štednja, a danas gledamo poskupljenja i manjak rezultata. Građani plaćaju skupe promašaje, dok vlast misli na vlastite interese i partijska kadroviranja. Poruka je jasna: Velikogoričani nisu bankomat. Tražimo odgovornost, pravedne cijene i stvarne rezultate, a ne iluzije i PR.

Nastavite čitati

Vijesti

Plemenita opčina turopoljska slavi 800 godina postojanja! Organiziran simpozij koji otvara prozor u povijest Turopolja

U sklopu Dana europske baštine u Velikoj Gorici će se održati svečani simpozij posvećen osam stoljeća Plemenite opčine turopoljske, jedne od najstarijih samoupravnih zajednica u Hrvatskoj.

Objavljeno

prije 4 sata

8. listopada 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Plemenita opčina turopoljska će biti domaćin svečanog simpozija kojim se obilježava 800. obljetnica njezina postojanja, a održat će se u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja s početkom u 16:30 sati, u organizaciji Grada Velike Gorice, Plemenite opčine turopoljske, Muzeja Turopolja i HAZU-a Velika Gorica.

Simpozij je dio programa Dana europske baštine, a cilj mu je predstaviti bogatu kulturnu, povijesnu i društvenu ostavštinu Turopolja kroz stručna izlaganja i rasprave.

Na simpoziju će nastupiti niz uglednih znanstvenika i stručnjaka, među kojima su doc. dr. sc. Valentina Janković Barbarić, dr. sc. Krešimir Regan i Dubravka Latinčić, prof. dr. sc. Dragan Damjanović, dr. sc. Štefka Batinić, prof. dr. sc. Vjera Katalinić te dr. sc. Jasenka Kranjčević. Njihova će izlaganja obuhvatiti teme od srednjovjekovnih utvrda i društvenih prilika u 19. stoljeću do razvoja školstva, arhitekture, glazbe i turizma u Turopolju.

Povodom obljetnice pripremljen je i zbornik radova od 130 stranica, koji će zainteresirani moći preuzeti u uredu Plemenite opčine turopoljske nakon završetka simpozija. Događaj će završiti zajedničkom raspravom i prigodnom zakuskom.

Zbog ograničenog broja mjesta, sudjelovanje je potrebno prijaviti putem e-maila na adresu [email protected].

Foto: Plemenita opčina turopoljska/FB

Nastavite čitati

Vijesti

U 77. godini preminuo dr. Drago Rubala, poznati voditelj i liječnik

Objavljeno

prije 16 sati

7. listopada 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Radio Banovina/FB

U 77. godini života preminuo je dr. Drago Rubala, liječnik i medijsko lice koje je desetljećima bilo prisutno u eteru i na ekranima hrvatskih gledatelja i slušatelja. Širu je javnost osvojio kao voditelj emisija posvećenih tradicionalnoj hrvatskoj glazbi, a njegov glas bio je prepoznatljiv simbol Radija Velika Gorica i Narodnog radija tijekom devedesetih i ranih dvijetisućitih.

“S tugom javljamo da nas je napustio dr. Drago Rubala, liječnik, kulturni radnik i televizijski voditelj kojeg će mnogi pamtiti po njegovoj prepoznatljivoj toplini, vedrini i iskrenoj ljubavi prema narodnoj i tradicijskoj glazbi”, objavili su s Radija Banovine na svom Facebook profilu.

Rubala je osim radijskog angažmana vodio i emisiju na televiziji Z1,”Rubala show”, gdje je nastavio promicati domaću narodnu glazbu.

Po struci liječnik, bio je poznat i po svom radu u javnom zdravstvu te je jedno vrijeme obnašao dužnost ravnatelja zagrebačke ispostave Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Publika će ga pamtiti prije svega kao glas koji je s njima dijelio ljubav prema hrvatskoj glazbi i koji je svojom toplinom obogatio domaći eter, ali i male ekrane.

Nastavite čitati

Obrazovanje

FOTO Mladići iz Gimnazije i djevojke iz Ekonomske škole pobjednici gradskog natjecanja u stolnom tenisu

Objavljeno

prije 20 sati

7. listopada 2025.

Objavio/la

David Jolić

Gradsko natjecanje školskih sportskih društava (ŠSD) srednjih škola Grada Velike Gorice u stolnom tenisu održano je danas (utorak, 07.10.2025.) u organizaciji Srednje strukovne škole. Natjecale su se ženske i muške ekipe iz četiri srednje škole: Gimnazije (ŠSD GVG, M), Ekonomske (ŠSD Bumbar, M i Ž), Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina (ŠSD Zrakoplovac, M i Ž) i Srednje strukovne škole (ŠSD Velgor, M i Ž). Mečevi su igrani na tri dobivena seta.