Povežite se s nama

Vijesti

Dan ekološkog duga: Od danas živimo na kredit na račun prirode!

Ovime se označava datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj godini. Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta, upozorili su iz World Wide Fund for Nature Adria.

Objavljeno

na

Drug dan mjeseca kolovoza globalno je proglašen Danom ekološkog duga, a označava datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj  godini. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida, nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego što se one mogu obnoviti i siječemo šume prije no što mogu ponovno izrasti. Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta.

Global Footprint Network svake godine izračunava Dan ekološkog duga koristeći podatke o nacionalnom otisku i biokapacitetu. Dok se 2. kolovoza obilježava globalni Dan ekološkog duga, u našu je regiju zakoračio dosta ranije. Prvo je stigao u Sloveniju, 18. travnja, u Crnu Goru 13. svibnja, Hrvatsku i BiH 29. svibnja, Sjevernu Makedoniju 7. lipnja, te u Srbiju 8. srpnja, a u Albaniju će stići 3. studenoga. To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama.

– U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu. U posljednjih pet godina trend se blago smiruje, no teško je reći koliko je on potaknut usporavanjem gospodarstva, a koliko je rezultat napora za dekarbonizacijom. Ipak, smanjenje Dana ekološkog duga je presporo. Za ostvarenje cilja UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama IPCCR o smanjenju emisija ugljika za 43% do 2030. na svijetu (u usporedbi s 2019. godinom), bilo bi potrebno pomicanje Dana ekološkog duga za 19 dana svake godine tijekom sljedećih sedam godina – ističe Petra Boić Petrač iz World Wide Fund for Nature Adria, svjetske organizacije za zaštitu prirode.

Postoje rješenja za smanjenje ekološkog prekoračenja i jačanje biološke obnove, koja bi mogle Dan Ekološkog duga značajno pomaknuti. Platforma Power of Possibility prikazuje brojne tehnologije, strategije vlada, javne politike i najbolje prakse građanskih inicijativa i akademske zajednice. Tako bi  globalno povećanje izvora električne energije s niskim udjelom ugljika sa sadašnjih 39% na 75%, pomaknulo ovaj dan 26 dana, 50 %-nim smanjenjem bacanja hrane dobili bi 13 dana, a zamjenskom planskom sadnjom drveća, dodatna 2,1 dana.

– Ovaj dan još je jedan podsjetnik o tome koliko pretjerano iskorištavamo prirodne resurse što dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno, te zahtjeva hitne akcije. Svjetski čelnici se moraju osloniti i na svoju političku moć kako bi tretirali postojeću ekološku situaciju kao hitnu te postavili put ka održivoj budućnosti. Nedavno izglasan Zakon o obnovi prirode pravi je put, no sada se čeka da se on dovrši i da njegova primjena postane obavezna. Svi mi smo odgovorni voditi računa koliko je bitna zaštita prirode i dati podršku onima kojima je provedba ovog Zakona prioritet bez alternative – zaključuje Boić Petrač.

 

 

 

 

Dan ekološkog duga 2023. prema zemljama/WWFAdria

 

 

Naslovna fotografija: Ilustrativna/Borna Filic/PIXSELL

Najave

Školarci i ovo ljeto imaju gdje pobjeći od dosade – stižu besplatne radionice za sve uzraste

Od kreativnih i STEM radionica do Game Cluba i mindfulnessa, Centar za djecu, mlade i obitelj i ove godine organizira raznolik program tijekom ljetnih praznika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ljetni praznici se bliže, a i ove godine će se održavati besplatne radionice zu organizaciji Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica. Program traje od 23. lipnja do 28. srpnja 2026. godine, a obuhvaća kreativne, edukativne i zabavne sadržaje prilagođene različitim uzrastima.

Program je namijenjen različitim uzrastima, od predškolaca do srednjoškolaca, pa će svatko moći pronaći nešto za sebe. U ponudi su likovne i dramske radionice, igraonice, kreativno pisanje, mindfulness, STEM sadržaji, matematičke radionice i Game Club, ali i nešto opušteniji formati poput “Paint & Juicea”.

Najmlađi će moći sudjelovati u igraonicama i radionicama poput “Hokus pokusa” i “STEManja”, dok su za starije osnovnoškolce i srednjoškolce pripremljeni programi kreativnog pisanja, mindfulnessa i društvenih igara. Organiziran je i program podrške roditeljstvu.

Sve radionice su besplatne, a prijave se primaju radnim danom od 8 do 15 sati na brojeve 01/6231-734 i 091/6231-734 te putem e-maila [email protected].

Foto: Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica/FB

Nastavite čitati

Najave

AI ulazi u učionice! Velikogorička škola otvara raspravu o granici između pomoći i varanja

Za stol sjedaju stručnjaci, učitelji, roditelji i učenici kako bi otvorili pitanja etike, znanja i budućnosti nastave.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: FB POU VG

Osnovna škola Eugena Kvaternika organizira panel raspravu “Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme”, koja će se održati u petak, 29. svibnja, u 14 sati u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Na panelu će sudjelovati stručnjaci iz područja obrazovanja, psihologije i tehnologije, prof. dr. sc. Saša Mladenović, dr. sc. Lana Ceraj, dr. sc. Ivna Ivanković i učiteljica informatike Vjera Barbir Alavanja, dok će dio rasprave donijeti i perspektivu učenika koji odrastaju uz umjetnu inteligenciju. Projekt su, uz podršku ravnateljice Monike Brleković, pokrenule učiteljice Nataša Čurić i Dalia Kager, a kroz istraživanje prikupljaju se iskustva i stavovi svih uključenih u obrazovni proces.

Razgovor će moderirati školski psiholog Josip Banić, a među temama će biti pitanje može li umjetna inteligencija unaprijediti obrazovanje, gdje je granica između pomoći i prečaca te kako danas izgleda pojam znanja u vremenu kada odgovore generira nekoliko klikova.

Projekt se provodi u suradnji s Centrom za djecu, mlade i obitelj i Udrugom Turteh, uz podršku Grada Velike Gorice, a prijavu su moguće ovdje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica otvara raspravu o umjetnoj inteligenciji u školama

Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, ovom panel raspravom se želi potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matheus Bertelli/Pexels

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u obrazovni sustav, a upravo o njezinoj ulozi u učenju, nastavi i svakodnevnom školskom radu raspravljat će stručnjaci, nastavnici i učenici na panelu koji krajem svibnja organizira Osnovna škola Eugena Kvaternika.

Panel rasprava pod nazivom „Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme” održat će se u petak, 29. svibnja 2026. godine u dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta s početkom u 14 sati. Organizaciju događanja podržavaju Grad Velika Gorica, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica te udruga TurTeh.

Središnji dio događanja bit će razgovor o tome kako škole mogu pronaći ravnotežu između korištenja novih tehnologija i zaštite učenika uz poseban naglasak na etičke dvojbe, odgovornost i sigurnost primjene AI alata u obrazovanju. Prije same panel rasprave bit će predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među učenicima i učiteljima o korištenju i percepciji umjetne inteligencije.

U raspravi će sudjelovati Magdalena Čurić iz Ekonomske škole Velika Gorica i članica Dječjeg gradskog vijeća, prof. dr. sc. Saša Mladenović s Odjela za informatiku PMF-a Split i voditelj istraživačke grupe za umjetnu inteligenciju, dr. sc. Lana Ceraj, astrofizičarka iz udruge MUZZA, Vjera Barbir Alavanja, učiteljica informatike iz Osnovne škole Ivana Gundulića u Zagrebu te psihologinja dr. sc. Ivna Ivanković iz Gimnazije Velika Gorica.

Organizatori ističu kako cilj nije ni odbacivanje novih tehnologija ni njihovo nekritičko prihvaćanje, nego otvaranje prostora za argumentiranu raspravu o njihovoj ulozi u obrazovanju.

– Posebno nam je važno otvoriti razgovor o umjetnoj inteligenciji iz perspektive škole, učenika, učitelja, roditelja, stručnjaka i lokalne zajednice. Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, želimo potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih te jačanja digitalnih kompetencija.

Nastavite čitati

Kultura

“Dar od Boga” u Galženici – izložba koja je nastala nakon četiri desetljeća pauze u slikanju

Objavljeno

na

Objavio/la

U Područnoj knjižnici Galženica, od 25. svibnja do 6. lipnja 2026. bit će otvorena izložba likovnih radova pod nazivom “Dar od Boga” autorice Sanja Mastin.

Riječ je o izložbi koja donosi presjek njezina povratka slikarstvu nakon višedesetljetne pauze. Nakon što je posljednju sliku naslikala još u osnovnoj školi, Mastin se umjetnosti vratila tek četrdesetak godina kasnije, potaknuta životom u prirodi i okruženjem koje ju je, kako navodi, ponovno usmjerilo prema boji i crtežu.

U svojim radovima najčešće koristi akril i ugljen, a inspiraciju pronalazi u religijskim motivima te crkvenoj umjetnosti i vitrajima. Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Izložba koja spaja nakit, crtež i skulpturu stiže u Galeriju Galženica

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Publika će od 2. lipnja u Galeriji Galženica moći razgledati novu samostalnu izložbu akademskog kipara i dizajnera nakita Ivana Midžića pod nazivom „Krpama, prstima, kistom i osjećajem”.

Midžićev najnoviji ciklus temelji se na istraživanju likovnosti kroz različite umjetničke forme i materijale. Autor, koji se tijekom karijere kretao između suvremene skulpture, slikarstva, prostornih instalacija i konceptualnih radova i ovoga puta povezuje više područja vlastitog stvaralaštva u jedinstvenu cjelinu.

Posebnu ulogu u izložbi ima njegov dugogodišnji rad na umjetničkom nakitu. Oblikovanju nakita pristupa kiparski, naglašavajući volumen i prostor, dok žica koja je nekada osnovni element u izradi nakita, u novijim radovima prelazi u liniju na papiru izvedenu pastelom. Inspiraciju pritom pronalazi u prirodi, posebice u motivima šuma, korijenja i stabala.

Ivan Midžić rođen je 1976. godine u Osijeku. Diplomirao je kiparstvo na Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Šime Vulas, a potom je magistrirao na Akademija za likovno umetnost in oblikovanje kod profesora Jože Barši. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim samostalnim te skupnim izložbama, a član je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika.

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno