Povežite se s nama

Politika

Dan državnosti – kako, zašto i kada

Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. donio povijesnu Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske čime je pokrenut postupak razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika te se taj dan od 2001. godine obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Referendumom održanim 19. svibnja 1991. godine čak  93,24 posto građana izjasnilo se potvrdno na pitanje da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama, a 92,18 posto građana izjasnilo se da su protiv toga da RH ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.

Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvrđuje da “ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje”. Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Podsjetimo,  do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a od 2001. godine slavi se 25. lipnja na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. Unatrag mjesec dana, na dnevni red došlo je pitanje obilježavanja Dana državnosti  na datum 30. svibnja, kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora. Tu mogućnost najavio je premijer Andrej Plenković objašnjavajući ju stavom kako je taj datum više prihvaćen i omiljen, a sukladno javnom mnijenju hrvatskih građana.

Politika

Gradsko vijeće: Više od 10 milijuna eura za gradnju cesta i vrtić u Kolarevoj za 200 djece

VG Vodoopskrba postaje glavni opskrbljivač i za općine Kravarsko, Pokupsko, Orle i Pisarovinu, te zagrebačko naselje Veliko Polje, doznajemo sa 15.sjednice Gradskog vijeća.

Objavljeno

na

Objavio/la

U nastavku prve ovogodišnje sjednici Gradskog vijeća Velike Gorice gradskim je zastupnicima predstavljena Informacija o spajanju Trgovačkog društva Vode Pisarovina s VG Vodoopskrbom, a riječ je prvenstveno o usklađenju sa Zakonom o vodnim uslugama iz 2019.godine, te Vladinom uredbom iz 2023.godine kojom su određena vodna područja.

– Time je definirano da na svakom vodo uslužnom području može biti samo jedan opskrbljivač vodom. Uredbom je definirano 41 takvo područje na razini čitave Hrvatske, mi smo područje 12, kojem pripadaju Grad Velika Gorica, općine Kravarsko, Pokupsko, Orle i Pisarovina i naselje Veliko Polje iz Grada Zagreba. Obzirom na naš udio u trgovačkom društvu, a to je više od 98 posto, vjerujem kako će naziv ostati VG Vodoopskrba – rekao nam je zamjenik gradonačelnika, Neven Karas.

 

Najdinamičnija rasprava povela se oko prijedloga Odluke o dugoročnom kreditnom zaduživanju Grada. Kako je izvijestila pročelnica za financije, Žaneta Štefančić, riječ je o iznosu od 10 milijuna i 250.000 eura , a sredstvima se planira financirati gradnja nerazvrstanih cesta, te izgradnja dječjeg vrtića u Kolarevoj ulici.

– Za građenje nerazvrstanih cesta planirano je oko 12 milijuna eura, a financiranje iz kredita bilo bi u iznosu 7,9 milijuna eura. Ovim programom obuhvaćene su ceste Bratstvo 1, Ulica Eugena Kvaternika, Ulica Augusta Šenoe, Ulica bana Josipa Jelačića, te Stepanska ulica u Donjoj Lomnici, Gradićka u Gradićima i cesta u Velikoj Mlaki, od Zamlačke do Smendrovićeve ulice. Za gradnju dječjeg vrtića u Kolarevoj ulici planirano je ukupno financiranje od 4,5 milijuna eura, od čega 2,2 milijuna eura europskih sredstava, a iz kreditnog zaduženja 2,3 milijuna eura. Objekt će imati kapacitet za prihvat oko 200 djece – izvijestila je resorna pročelnica. Ponude za kreditiranje zatražene su od tri banke, a odabrana je ona Erste banke, s godišnjom fiksnom kamatnom stopom od 3,55 posto, na sedam godina. Pročelnica je dodala kako je tu i mogućnost subvencioniranja kamate iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koje se kreće od 50 do 75 posto, a početak otplate je 31. ožujak 2025. godine.

Odluka je prihvaćena većinom glasova, a osim vladajuće većine podržali su je i nezavisni vijećnici, te oporbeni vijećnici Mosta VG. Vijećnici SDP-a istaknuli su kako su protiv novih kreditnih zaduženja, a ne protiv ovakvih projekata, te kako im nisu prezentirane ponude banaka, pa je upitno jesu li to doista najpovoljnija zaduženja. Ukupni dug Grada na kraju ove godine iznosit će 22 milijuna eura, podsjetio je zamjenik gradonačelnika Neven Karas, te dodao kako su dobivene ponude banaka s kojima se i inače surađuje, a to su HPB, Erste banke i OTP banka, te kako se očekuje da će HABOR odobriti subvencioniranje kamata.

– Mi iz izvršne vlasti smo u svakodnevnom kontaktu s građanima, velike su potrebe za cestama, vrtićima, svi žele što prije, doseljavaju se i nove, mlade obitelji s djecom, pa iako je naš proračun rastao ne možemo sve potrebe iz njega namiriti i zato su nam potrebna i kreditna zaduženja – pojasnio je Karas.

 

Većinom glasova usvojena je i Odluka o zaduženju VG Goričanke kod HPB-a u iznosu milijun i 539 tisuća eura, za uređenje poslovnih prostora, s rokom otplate na 15 godina, fiksnom godišnjom kamatom od 4,8 posto, te također mogućnost subvencije kamata.

U nastavku 15.sjednice Gradskog vijeća prihvaćen je prijedloge Provedbenog plana unapređenja zaštite od požara, a jednoglasno je prihvaćen i prijedlog Zaključka o potpisivanju ugovora o upravljanju objektom Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja između Grada Velike Gorice i Muzeja Turopolja.

Gradnja centra bila je više od 90 posto financirana od strane EU fondova, a vrijednost same investicije je milijun i 518 tisuća eura. Grad će ovim ugovorom Muzeju Turopolja predati na upravljanje i samo korištenje objekt Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja – izvijestila je pročelnica Lana Krunić Lukinić.

 

Nastavite čitati

Politika

Gorički Most o obnovi kuća nakon potresa

O obnovi je govorila i saborska zastupnica Mosta, te članica saborskog Odbora za graditeljstvo, Marija Selak Raspudić.

Objavljeno

na

Most Velika Gorica održao je danas konferenciju za medije kako bi izrazili nezadovoljstvo provedbom obnove potresom uništenih obiteljskih kuća na području grada Velike Gorice.

– Dvadesetak obitelji i dalje čeka konačno stambeno rješenje. Za nama  je nekoliko javnih obećanja najava izgradnje novih, brojni privremeni smještaji stradalnika, posjeti državnih izaslanika i fotografiranja prilikom rušenja i uklanjanja svega nekoliko uništenih objekata. Riječ je bila o šest potpuno uništenih kuća, te dvadesetak oštećenih. Prema informacijama iz medija i s terena jedna kuća je obnovljena, a tri su u obnovi. Kap koja je prelila čašu bila je državna donacija četiriju mobilnih kućica stradalnicima u svrhu privremenog smještaja u siječnju ove godine. Grad Velika Gorica nije učinio dovoljno u svrhu obnove spomenutih šest kuća – rekao je Ivan Bekavac, vijećnik Mosta u Gradskom vijeću i koordinator Mosta Zagrebačke županije.

Foto: MOST VG održao presicu na temu obnove nakon potresa, Ivan Bekavac i Marija Selak Raspudić/G.Kiš, Cityportal.hr

O problematici je govorila i saborska zastupnica Mosta, te članica saborskog Odbora za graditeljstvo, Marija Selak Raspudić.

– HDZ snima pompozne spotove u svrhu svoje predizborne kampanje o uspješnoj obnovi i to na naš račun, a većina ljudi ne  samo da u svoje domove nije uselila, nego nakon tri ministra i četiri zakona još uvijek nema ni naznaku kada će se to dogoditi. I što je posljedica toga? Ljudi su ili izgradili svoje živote drugdje, što je veliki gubitak za zajednicu, ili žive u nesigurnim objektima, što je izrazito opasno. Tražimo omogućavanje djeci pohađanja istih odgojno-obrazovnih ustanova kao i do sada i korištenje istih parkova. Kontinuitet života koji se može regenerirati, a ne defragmentirati i dislocirati.  Seizmičko poboljšanje je dugogodišnji, strateški proces, koji traje više desetljeća. Ali mi moramo biti svjesni da ovu obnovu plaćaju svi građani Republike Hrvatske i da će ih ona koštati 15.000 eura po zaposlenom stanovniku Hrvatske. Minimum koji dugujemo tim ljudima je da osiguramo da procesi budu brzi i transparentni, a korupcija onemogućena. Dok i posljednja kuća u Velikoj Gorici nije obnovljena HDZ nema pravo na promidžbene aktivnosti nego se treba pokriti po ušima i posvetiti obnovi, a jedino čemu se do sada posvetio HDZ, a što vidimo po aktualnoj aferi Geodezija i ministrici Obuljen Koržinek je prikrivanje tokova novca i zaštita odgovornih osoba u najnovijim korupcijskim aferama povezanih s krađom očito i europskih sredstava pod izlikom obnove od potresa – istaknula je saborska zastupnica Mosta, Selak Raspudić.

Nastavite čitati

Politika

Ustavni sud podržao zabranu rada nedjeljom, prigovori trgovaca odbijeni

‘Utvrdili smo da nijedna od grupa, trgovci, radnici i potrošači, ovakvim rješenjem ne trpi prekomjeran teret’, rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. 

Objavljeno

na

Ustavni sud na današnjoj je sjednici odbio zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o trgovini, točnije odredaba koje reguliraju radnu nedjelju i tako dao za pravo Vladi kada je predložila zabranu rada nedjeljom.

– Vlada je kao cilj navela postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života radnika, osiguranje kvalitete života, socijalno blagostanje. Za nas je to legitiman cilj. Utvrdili smo da nijedna od grupa,  trgovci, radnici i potrošači, ovakvim rješenjem ne trpi prekomjeran teret. Procijenili smo da je ova mjera razmjerna cilju koji se htio postići – rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

Nastavite čitati

Politika

MOST traži hitnu obnovu zgrade Centra za odgoj i obrazovanje djece Velika Gorica

Objavljeno

na

Predstavnici MOST-a održali su jutros konferenciju za medije ispred zgrade Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica u Zagrebačkoj ulici 90, koja je oštećena u petrinjskom potresu 2020.godine. Dok se čeka obnova zgrade, djelatnost se obavlja na dvije lokacije, jedna je u Kolodvorskoj 68, a od prošle godine i na lokaciji kod bivše Zračne luke, u zgradi pokraj Zrakoplovne škole, u Ulici Rudolfa Fizira 6. I dok se zgrada Centra koja čeka obnovu, nalazi u neposrednoj blizini središta Velike Gorice, trenutna zamjenska lokacija je od centra grada udaljena nekoliko kilometara. MOST-ovci su za ovu problematiku prozvali resornog ministra Marina Piletića, te gradske čelnike.

– Njihova najvažnija institucija još od potresa nije u funkciji. Nalazimo se u gotovo nevjerojatnoj situaciji gdje će ta djeca iz svoje ustanove u 2024.godini biti razmještena duže nego za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ta djeca od kojih brojna imaju senzorne poteškoće nalaze se ni 200 metara od hangara u kojem se popravljaju avioni. Možete zamisliti koliko im ta buka stvara stresa. Sve zato što ministar Piletić do danas nije našao važnim da se ovaj Centar obnovi i stavi u funkciju. Nije to jedini problem djece s teškoćama u razvoju i njihovih roditelja. Ta djeca su sad i doslovno, ne samo simbolički, gurnuta na marginu društva. Ako nemate auto možete tamo samo javnim autobusom, a brojnoj toj djeci zbog njihovih poteškoća to predstavlja preveliki stres. Oni zaslužuju biti u centru svakog društva, pa tako i u centru Velike Gorice, upravo naš odnos prema najranjivijim skupinama govori o stupnju razvijenosti društva. Ako se još ne mogu naći sredstva za hitnu obnovu Centra, neka se nađe adekvatniji prostor za privremeni smještaj te djece. Nedopustivo je i to je šamar u lice svim građanima Velike Gorice za koje vjerujem da su dovoljno socijalno osjetljivi da se njihova najranjivija društvena skupina nalazi na marginama grada i da se ta djeca svakodnevno izlažu njima neprihvatljivoj buci. Prvenstveno se ovo tiče resornog ministra Piletića, ne može se dogoditi za ovako veliki grad nema njegov odgovor na ovaj veliki problem. Istoga, ministre Piletić, vi ste na potezu – poručila je saborska zastupnica MOST-a, Marija Selak Raspudić.

Foto: MOST, konferencija za medije ispred Centra za odgoj i obrazovanje V.Gorica/G.Kiš,Cityportal.hr

– Teško možemo zamisliti što ta djeca sada proživljavaju, ja živim tri kilometra dalje od Zračne luke i itekako se čuje buka aviona. No mene brine i zanima me zašto naši predstavnici u Saboru ne postavljaju ta pitanja? U našem gradu živi oko tisuću djece s poteškoćama u razvoju, a još nemamo ni projektnu dokumentaciju za obnovu ove zgrade. Možda nije dobro pripremljen natječaj? Na prvi natječaj se nitko nije javio, sad je išao drugi. Već smo u četvrtoj godini nakon potresa nemamo nikakve naznake kad bi se djeca mogla vratiti u svoj Centar? Ako za djecu s poteškoćama nema novaca, pa za koga onda ima? Stoga nas zanima što je konkretno poduzela ravnateljica Centra gospođa Barišić, što je konkretno poduzeo gradonačelnik Ačkar, iako je ministarstvo nadležno, ali što su oni poduzeli da bi Centar bio na raspolaganju djeci kao što je već više od 80 godina? – javno je upitala Nada Finderle, članica Mosta iz Velike Gorice.

Ivan Bekavac, gradski vijećnik i voditelj Savjeta za zdravstvo MOST-a, istaknuo je i kako osim problematike socijalne skrbi stanovnike Velike Gorice muči i problem dostupnosti zdravstvene zaštite u javnom zdravstvenom sektoru.

Ministar Beroš po tom pitanju ne čini ništa, no zna dodjeljivati poslove medicinskih postupaka privatnicima u zdravstvu. Neophodno je i važno sačuvati javne zdravstvene sektore, a ovakvim postupcima dio zdravstvenih radnika će preći u privatni sektor, stoga pitamo je li idući korak rasprodaja bolnica koje će ako se ovako nastavi ostati bez djeltnika i neće moći funkcionirati? – rekao je na konferenciji za medije.

Na konferenciju za medije reagirao je i gorički HDZ.

– Bivši neuspješni MOST-ov kandidat za gradonačelnika Ivan Bekavac otkrio je ovih dana da u Velikoj Gorici postoji Centar za odgoj i obrazovanje. Ne bi ga Bekavac ni sada otkrio da se ne približavaju parlamentarni izbori, pa se sjetio da centar i njegove štićenike iskoristi u predizbornoj kampanji. Kao što ni dok je bio pomoćnik ministra zdravstva nije uspio otkriti da u Velikoj Gorici postoji Dom zdravlja, pa tako baš ništa kao doministar nije učinio da podigne razinu zdravstva u Velikoj Gorici – priopćili su iz HDZ-a Velika Gorica.

Foto: Centar za odgoj i obrazovanje V.Gorica/G.Kiš,

 

Nastavite čitati

Politika

Krenuo bijeli štrajk sudaca i državnih odvjetnika, rješavaju samo hitne predmete

Ministar pravosuđa Malenica pak ističe kako su aktualne plaće sudaca od 2200 do 3500 eura, a ponuđeno povećanje su dva puta odbili.

Objavljeno

na

Počinje bijeli štrajk koji je najavila Udruga hrvatskih sudaca, a pridružit će im se i državni odvjetnici. Sve se radnje u prvostupanjskim i drugostupanjskim sudskim postupcima odgađaju, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta i tako bi trebalo biti sve do 2. veljače.

Ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica, podsjeća pak kako su aktualne plaće sudaca sad već oko tisuću eura iznad prosjeka, te iznose od 2200 do 3500 eura, a ponuđeno povećanje su odbili.

– Suci su ovoga tjedna dvaput odbili povećanje plaće koje bi za većinu njih s prošlogodišnjim povećanjima ukupno iznosilo oko 700 eura, za što moraju preuzeti odgovornost. Imamo radnu skupinu, Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih službenika, na kojem smo otvorili pitanje vezivanja plaće sudaca za određeni rast, ali isto tako uvođenje platnih razreda i materijalnih prava. Ovaj tjedan predstavljamo uredbe predstavnicima sindikata koje se odnose na državne i javne službenike – rekao je resorni ministar.

 

Naslovna fotografija: Općinski sud u V.Gorici/G.Kiš, Cityportal.hr

 

Nastavite čitati

Reporter 434 - 29.02.2024.

Facebook

Izdvojeno