Damir Kovačević bio je službeni vozač svim velikogoričkim gradonačelnicima. Danas je odradio posljednju službenu vožnju nakon koje odlazi u zasluženu mirovinu.
– Uvijek predan i pouzdan u svom poslu. Dragi prijatelju, želim ti dobro zdravlje i sretne umirovljeničke dane. Hvala ti za sve! – pozdravio se s Kovačevićem na svom Facebook profilu gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Svake godine u prosincu, negdje između kupnje poklona i pečenja kolača, u tisućama kućanstava ponavlja se ista rasprava: hoće li se u dnevnom boravku ove godine naći pravi ili umjetni božićni bor. Pravi bor za mnoge ima težinu tradicije. Miris smole, iglice pod nogama i osjećaj da je u kuću ušlo nešto živo i stvarno dio su božićnog ugođaja koji se ne može zapakirati u kutiju i spremiti na tavan.
U Hrvatskoj se većina božićnih borova uzgaja na plantažama upravo za tu namjenu, a riječ je o stablu koje je tijekom rasta vezivalo ugljikov dioksid i proizvodilo kisik. Ako se nakon blagdana pravilno zbrine, kompostira ili usitni, njegov ekološki trag relativno je mali. No pravi bor ima i svoje mane. Kupuje se svake godine, traži zalijevanje i pažnju, a u toplim stanovima brzo gubi iglice. Uz to, treba naći baš onaj savršeni, a potom ga unijeti u kuću ili stan.
Umjetni bor, s druge strane, ne miriše, ali ni ne traži posebnu pažnju. Ne suši se, ne otpada i svake godine izgleda isto. U doba užurbanog života mnogima je upravo to presudno. Iz kutije u dnevni boravak, iz dnevnog boravka natrag u kutiju i problem je riješen. Jednom kupljen, može trajati godinama i izgleda isto od prvog do posljednjeg dana. Za obitelji s malom djecom, kućnim ljubimcima ili alergijama često je praktičniji izbor. No većina umjetnih borova proizvodi se od PVC-a i metala, materijala čija proizvodnja ima velik okolišni utjecaj, a sam bor nakon što se baci najčešće završava na odlagalištu otpada.
Prema procjenama stručnjaka, umjetni bor ima smisla s ekološke strane samo ako se koristi dugo, najmanje pet do deset godina. Drugim riječima, bor koji svake dvije ili tri godine mijenja mjesto u otpadu nije “zeleniji” izbor, koliko god bio praktičan. Ako već imate umjetni bor i koristite ga godinama, njegova daljnja uporaba bolja je opcija nego kupnja novog.
Ni financijski aspekt nije zanemariv. Umjetni bor je skuplji na početku, ali dugoročno može biti isplativiji. Pravi bor je jeftiniji po komadu, ali je trošak koji se ponavlja svake godine. Pritom vrijedi spomenuti da kupnja domaćeg, lokalno uzgojenog bora podržava male proizvođače i lokalno gospodarstvo.
Na kraju, možda je najtočnije reći da dilema pravi ili umjetni bor nema univerzalno rješenje, ali najvažnije je zapamtiti da Božić ne ovisi o vrsti drvca, nego o onome što se oko njega događa.
U Hrvatskoj je u samo tjedan dana zabilježeno više od 10 tisuća oboljelih od gripe, gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju preliminarni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Iako sezona još nije dosegnula vrhunac, epidemiolozi i liječnici upozoravaju da se virus širi intenzivno i da se u narednim tjednima može očekivati daljnji porast broja zaraženih.
Prema podacima HZJZ-a, broj oboljelih i dalje je u uzlaznoj putanji, a stvarne brojke vjerojatno su i veće jer svi zaraženi ne traže liječničku pomoć. Samo iz bolnica dosad su prijavljene 163 hospitalizacije, piše Jutarnji.hr.
Voditelj Službe za epidemiologiju Bernard Kaić istaknuo je da se radi o jednoj od jačih sezona gripe, iako slični valovi nisu neuobičajeni. Podsjeća da je u sezoni 2018./2019. u pojedinim tjednima bilo i više od 11 tisuća oboljelih, ali je tada vrhunac bio znatno kasnije, početkom veljače. Također, imunolog Zlatko Trobonjača upozorava da je gripa ove godine krenula neuobičajeno rano te da bi blagdanska druženja mogla dodatno potaknuti širenje virusa. Dominira virus gripe tipa A, ponajprije sojevi H3N2 i H1N1, pri čemu je H3N2 mutirao u odnosu na prošlu sezonu.
Liječnici naglašavaju da cjepivo i dalje ima važnu ulogu jer kod cijepljenih osoba najčešće sprječava teže oblike bolesti i hospitalizacije. To potvrđuju i podaci iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, gdje navode da većinu hospitaliziranih čine necijepljene osobe. Unatoč tome, dio cjepiva još uvijek stoji neiskorišten, a stručnjaci apeliraju na građane da se cijepe jer se vrhunac sezone tek očekuje.
Pahulje su već tu, ali pitanje ostaje – hoćemo li napokon imati bijeli Božić?
Dok lokalna prognoza za Badnjak i Božić donosi snijeg u Gorici i okolici, DHMZ upozorava na neizvjesnost i podsjeća koliko je bijeli Božić u nizinama zapravo rijedak.
Velikogoričani su Badnjak dočekali uz prve sitne pahuljice snijega koje su se već od jutra počele pojavljivati iznad grada. Prema lokalnoj prognozi, oblačno vrijeme s kišom i susnježicom obilježit će veći dio dana, a oborine će postupno prelaziti u snijeg. U gorju se očekuje snježni pokrivač, dok bi snijeg tijekom dana mogao zahvatiti i nizinske krajeve, uključujući Veliku Goricu. Puhat će umjeren sjeveroistočni vjetar, a temperature će se kretati između 0 i 3 stupnja.
Božić, prema istoj prognozi, neće donijeti značajniju promjenu vremena. Zadržat će se oblačno, povremeno uz slabu susnježicu ili slab snijeg. Temperature će ostati niske, između 0 i 2 stupnja, uz slab do umjeren sjeveroistočni vjetar. Prema tim najavama, snijega bi moglo biti u Turopolju, Vukomeričkim goricama i na Sljemenu, dok se za sam Zagreb bijeli Božić ne očekuje.
S druge strane, DHMZ u svojoj analizi pristupa opreznije. U osvrtu na aktualnu sinoptičku situaciju ističu kako ciklona koja dolazi sa Sredozemlja donosi oborine, a prodor hladnijeg zraka sa sjeveroistoka otvara mogućnost snijega ponajprije u planinskim krajevima. Međutim, za nizinske dijelove unutrašnjosti, uključujući šire zagrebačko područje, vrsta oborine i dalje ostaje neizvjesna.
Prema izračunima numeričkih prognostičkih modela na koje se poziva DHMZ, slabe oborine u nizinama su izgledne, no ostaje pitanje hoće li one biti u obliku kiše, susnježice ili snijega. Upravo zbog toga ostavljena je tek manja, oko desetpostotna mogućnost da se ostvari želja ljubitelja bijelog Božića u nizinskim krajevima. DHMZ pritom podsjeća i na statistiku koja ide u prilog opreznijim prognozama. U posljednjih 64 godine bijeli Božić u nizinama zabilježen je tek povremeno, u prosjeku dvaput po desetljeću. Posebno se ističe podatak da u središtu Zagreba, na postaji Zagreb-Grič, već 17 godina zaredom na božićno jutro nije izmjeren snježni pokrivač.
Prvu nadu za snijegom dobili smo još prije mjesec dana, kada je snijeg nakratko zabijelio gradsko područje, a kako je to izgledalo, možete pogledati ovdje.
Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne škole Velika Gorica bio je tako programiran (od 08 do 12 sati) da se finale završi točno u podne. I, bilo je tako. Sve utakmice sudili su nastavnici Siniša Rajšić i Tomislav Škrinjarić.
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Završnica malonogometnog turnira pripala je revijalnoj utakmici između nastavnika i učenika, odnosno finalnoj utakmici između kombinirane ekipe dva druga razreda (2G+2I) i ekipe 3G razreda.
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Naravno, utakmica između učenika i nastavnika bila je očekivano komična, jer učenici nisu igrali punom snagom, a nastavnici jesu koliko su mogli. Sudac Rajšić navlačio je za svoje ”svoje”, čak je bio i strijelac (?!), dječaci nisu prosvjedovali. Konačni rezultat je bio neodlučen, čini mi se 8:8!
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Navijanje je bilo urnebesno, jer je posve ispunjeno gledalište bilo prezadovoljno događanjem na parketu, a za još veći ugođaj pobrinule su se dvije navijačice, cheerleaders (nastavnica + učenica) praćene maskiranim likom. Incidentnih situacija nije bilo, posve razumljivo.
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Finalna utakmica bila je odlična. Žestok okršaj s malo pogodaka i dramom u zadnjoj minuti. Treći razred je minutu prije kraja došao u vodstvo (2:1), u zadnjim sekundama drugi razredi su izjednačili na 2:2. Odluka o pobjedniku pala je u raspucavanju penala. Pobijedila je kombinirana ekipa drugih razreda.
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 23.12.2025. Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne kole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na kraju, prijateljski pozdravi te čestitanja za blagdan Božića i novu 2026. godinu. Nastava u novoj 2026. godini počinje u ponedjeljak, 12. siječnja 2026. godine. Sretno svima!
Već sljedećeg tjedna, između Božića i Nove godine, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) poslat će između 1200 i 1300 poziva na zdravstvene preglede mladićima rođenima 2007. godine, doznaje se neslužbeno u MORH-u. Riječ je o prvim konkretnim koracima prema uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja, a prvi novaci u vojarne bi, prema trenutačnim procjenama, mogli stići oko 1. ožujka, piše Večernji.hr.
Zdravstveni pregledi u početnoj fazi obavljat će se u Zagrebu i Splitu, a za sve pozvane bit će organiziran prijevoz. Pregled je obvezan za sve koji dobiju poziv, dok će se eventualni prigovor savjesti moći službeno podnijeti tek nakon što je zdravstveni pregled obavljen. Prema neslužbenim procjenama, u prvoj rundi temeljnog vojnog osposobljavanja očekuje se dolazak oko 800 mladića. Više od 200 njih već se ranije dragovoljno prijavilo i obavilo potrebne preglede, pa će se za ovu generaciju dodatno regrutirati oko 600 novaka. Obuka će se provoditi u vojarnama u Požegi, Kninu i Slunju. Požega može primiti oko 400 ročnika, dok će u Kninu i Slunju biti smješteno po oko 200.
Temeljno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca, a ročnici će za to vrijeme primati novčanu naknadu od oko 1100 eura mjesečno. Oko 12 dana nakon dolaska u vojarnu predviđeno je i polaganje svečane prisege.
Tijekom osposobljavanja ročnici će učiti rukovanje oružjem, rastavljanje i sastavljanje službene puške Hrvatske vojske VHS, precizno gađanje, osnove komunikacije i pružanja prve pomoći. Program uključuje i upoznavanje sa suvremenim vojnim tehnologijama, poput borbenih dronova. Na svakih osam do deset ročnika dolazit će jedan instruktor.