Sport

Čudo iz Lukavca: ‘Radim badava, igrače jedva skupljamo, ali skupljamo i bodove!’

Nogometaši Lukavca nakon pet kola Premier lige Zagrebačke županije imaju deset bodova i drže peto mjesto! Trener Romano Župetić radi bez plaće i izvodi čuda s momčadi koja je spoj bivših igrača, klupski legendi, sinova, zetova i braće…

Objavljeno

prije 2 godine

13. rujna 2024.

Objavio/la

Marko Vidalina

Nogometno ljeto 2024. pamtit će se još dugo u Lukavcu, jer bilo je tu sadržaja za napisati jedan solidan roman, pun preokreta i dramatičnih situacija, počevši od odlazaka dugogodišnjih čelnika kluba pa na ovamo. I ta priča puna preokreta traje i dalje, pet kola duboko u novoj sezoni. S obzirom na sve što se događalo, gotovo nestvarno djeluje pogled na tablicu, na kojoj NK Lukavec ima deset bodova i drži izvrsno peto mjesto u Premier ligi NS Zagrebačke županije!

Pa da se vratimo poneki korak unatrag…

Sve je počelo koji dan nakon osvajanja goričkoga kupa, dugo najavljivani odlazak predsjednika Gorana Guteše i sportskog direktora Tomislava Gligore i definitivno se dogodio, a to je značilo da klub čekaju velike promjene. Tolike da je nekome palo napamet da bi bilo najbolje pokrenuti novi klub, HNK Lukavec, koji bi zamijenio dotadašnji NK Lukavec, a u svemu tome važnu ulogu imao je Inker iz Zaprešića, koji je želio preuzeti lukavečko mjesto u 3. NL Centar, četvrtom rangu natjecanja.

Na kraju, ništa od toga. Skupština je poništena, kao i sve odluke s nje, a nekoliko tjedana poslije propao je i pokušaj da Inker preskoči još jedan rang. Lukavčani su, tu se ništa nije mijenjalo, preselili dva ranga niže, u jedinstvenu županijsku ligu, na čelu s predsjednikom Dubravkom Fučkalom, dopredsjednikom Darkom Stanilovićem i tajnikom Zvonkom Sedmakom. I baš su oni morali “izmisliti” i trenera i momčad, jer u kadru su ostala točno – dva igrača! Braća Marko i Marijan Grdenić bili su temelj oko kojega se gradilo, a imalo se što graditi…

– Kako je to izgledalo? A svakako… – započinje priču trener Romano Župetić, jedan od rijetkih koji bi pristali doći i primiti se posla u ovakvoj situaciji.

I, još važnije, pod ovakvim uvjetima.

– Nisam se dogovorio ni za kakvu plaću! Ne znam jel’ postoji još koji idiot osim mene koji radi za badava, ali eto… Znamo se cijeli život, zvali su me da pomognem, otvoreno mi rekli da love nema, da će mi nešto uplatiti ako dođu do nekih sredstava… Ma što da vam kažem, čak su se i oni u klubu smijali, govorili “pa tko bi došao raditi bez love, jedino Romano” – priča gospon Romano, jedan od kultnih likova turopoljskog nogometa.

Nakon što su dogovorili uvjete s trenerom, čelnici Lukavca krenuli su slagati momčad. Pomogao je, naravno, i trener, a kriteriji za prvu ruku praktički nisu ni postojali.

– Tražili smo igrače kako smo znali i mogli. Grdenići su doveli svog brata, predsjednik je aktivirao sina, ovaj svog zeta… Ja sam doveo Sonny Boya Dražića, koji se taman spremao za veterane, a znao sam ga jer sam ga kao dijete trenirao u Radniku, priključio nam se zatim i Hrvoje Humeljak, koji je “avion” za ovu ligu, za njim i Jurica Mihalinčić, prije dva tjedna priključio nam se i Luka Borković… Aktivirali smo čak i neke igrače koji pet godina nisu igrali nogomet, sve samo da se skupimo. I svejedno nas ima 13-14, ne više od toga. Doslovno nas fizički nema, pogotovo nakon što su nas napale ozljede, zaredale se dvije tri. Kao da sve drugo nije bilo dovoljno, još i to… – nabrajao je trener Romano.

Popunjavat će se kadar u hodu, koliko god to bude moguće, a s vremena na vrijeme netko i dođe, pokuša, poželi sudjelovati.

– Je, javljaju se s vremena na vrijeme igrači, ali vidiš da se neki od njih mogu loptati samo tamo kod vatrogasnog doma. Ali nama je i to trenutačno dobro, jer ima nas 11 za teren, a na klupi praktički nikoga. Evo, baš se jednom igraču dogodilo da ga počnu loviti grčevi. I dođe do mene, kaže “treneru, grčevi me love”, a ja mu kažem “šta to meni pričaš, tamo ti je doktorica, neka te zakrpa i ajmo dalje”. Nema mi druge, jer jednostavno nas nema – govori Župetić, ali ne žali se.

Romano Župetić trenirao je cijeli niz turopoljskih klubova, na red je došao i Lukavec

Kad se sve uzme u obzir, doista je čudesno vidjeti da je na kontu deset bodova. Doduše, tri su osvojena za “zelenim stolom”, poraz 2-6 od Dubrave Vrbovečke pretvoren je u pobjedu 3-0 zato što su protivnici “švercali” jednog igrača, a jedini poraz stigao je odmah potom protiv Meštrice. A onda su Lukavčani krenuli… Prvo bod kod Turopoljca, pa pobjeda doma protiv Jelačića (1-0), a u srijedu i u gostima kod Zrinskog, koji je do tad skupio 10 od mogućih 12 bodova!

– Protiv Dubrave smo primili šest golova, ali od toga pet iz zaleđa od pet metara. Ne znam ima li to veze sa svime što se događalo ovog ljeta, ali dobro je što je ispalo kako je ispalo. Od Meštrice smo izgubili 3-1, a trebali smo po šansama lagano dobiti… I odmah su krenuli pričati da ćemo ispasti, da se raspadamo, a to baš i nije tako izgledalo. Iako, naravno da je ovo debelo iznad očekivanja, skupili smo baš lijep broj bodova u ovim prvim kolima – zadovoljan je trener Lukavca.

Bio bi još zadovoljniji da pripreme za sljedeće gostovanje, kod Klasa u Mičevcu, teku barem donekle glatko.

– Iskreno, ne znam kako ćemo se skupiti! Mac je dobio dijete, neki idu na svadbu, tako da će mi faliti pet-šest igrača… Nešto ćemo valjda smisliti, to je tako, umjesto da odeš tamo dobiti, moraš se skupljati na sve strane. Ali dobro, tako je kako je, treba izgurati do zime, pokušati uloviti još nešto bodova, pa dovesti par igrača, da se malo ekipiramo. Ljudi iz uprave se trude, jako su angažirani, ali da je lako, nije – zaključio je Romano Župetić, pro bono spasitelj Lukavca.

I što drugo u ovim uvjetima preostaje nego i njemu i svima u klubu čestitati na dosad odrađenom i poželjeti puno sreće u nastavku sezone. Prema svemu sudeći, trebat će im, barem toliko da ih ozljede zaobiđu…

Sport

Otišla dva igrača i po jedan trener, team manager i glasnogovornica

Nogometaši Gorice na pripremama će se okupiti 22. lipnja, a u međuvremenu se preslaguju kockice. Pojačanja na terenu i izvan njega su potrebna, jer otišli su Leš i Fiolić, ali i Mujdža i Dvorneković…

Objavljeno

prije 27 minuta

2. lipnja 2026.

Objavio/la

Marko Vidalina

Gazda Ilija Karamatić nastavlja svoj projekt s HNK Goricom, klubom koji je od sredine listopada prošle godine u njegovu vlasništvu, a novi korak donijet će i još neke nove ljude. Bit će tako kako bi Gorica postala još jači, bolji, snažniji, bolje organiziran klub, ali i zato što dio ljudi iz dosadašnje postavi odlazi svojim putem. Vrijedi to i za svlačionicu, i za kabinu stručnog stožera, i za urede.

Za početak, nakon isteka ugovora igrači Gorice više nisu Mateo Leš i Ivan Fiolić, koji će potražiti nove sredine. U svoje tri velikogoričke sezone Leš je upisao 79 nastupa u dresu “ponosa grada”, upisavši pritom i dvije asistencije. Fiolić je u Gorici proveo dvostruko manje vremena, sezonu i pol, u kojima je upisao 27 nastupa, a sad izlazi na nogometno tržište.

Na njemu bi se mogao naći i Elvir Duraković, koji je pao u drugi plan i slobodan je u potrazi za novim klubom, a posudba je istekla Žanu Trontelju, kojeg je Gorica imala pravo i otkupiti. Zasad nije poznato je li to i učinila… Svoju bi posudbu iz Poljske mogao nastaviti Muhamed Šahinović, rezervni vratar, dok je ugovor istekao Darijanu Žarkovu.

Ugovor istječe i kapetanu Jurici Prširu, no njegova situacija je specifična s obzirom da taj ugovor traje do 31. kolovoza. Takav je ugovor dogovoren kod potpisa posljednjeg produženja ugovora, u vrijeme bivše uprave, a ova sadašnja tog se datuma na ugovoru drži. I Pršir će, kako sad stvari stoje, s Goricom proći pripreme, možda i krenuti u prvenstvo, a onda prvog dana rujna otići kao slobodan igrač. Druga je opcija da netko od zainteresiranih klubova otkupi ta dva mjeseca ugovora, što će reći da je situacija – krajnje komplicirana.

Što se dolazaka tiče, u kuloarima se spominjalo ime napadača Vukovara Jakova Puljića, ali sad su sve glasnije priče kako je iskusni ofenzivac ipak zaobišao Veliku Goricu i skrasio se na Rujevici, budući da je navodno pred potpisom za Rijeku. Druga imena se ne spominju, a aktivnosti na tržištu ovisit će zasigurno i o mogućim odlascima najatraktivnijih eksponata poput Ikera Poze i Ante Kavelja.

Što se odlazaka iz klupskih ureda tiče, opet pričamo o bivšim kapetanima. Matija Dvorneković zvani Nindža, naime, više nije zaposlenik kluba nakon isteka ugovora, posvetit će se nekim drugim stvarima, malo se odmaknuti od nogometa i time završiti ovu svoju eru u voljenom klubu, koja se iz igračkih dana prenijela na posljednje četiri godine u ulozi team managera.

Matija Dvorneković s Goricom je ušao u prvu ligu, bio je i kapetan, a dosad je bio i team manager… Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Od HNK Gorice se oprostila i glasnogovornica Marta Jurenić, koje je u klubu bila posljednjih osam godina, a u ulozi glasnogovornice u prvom dijelu sezone naslijedila Larisu Krizmanić. U klubu će tako tražiti novo rješenje za tu poziciju, baš kao što će tražiti novo rješenje i za posao koji je odrađivao Dvorneković. U tom drugom slučaju, priča se, rješenje bi moglo biti vrlo zanimljivo, ali pričekajmo još malo službene objave, oproštaje, pozdrave…

U svakom slučaju, Gorica ide dalje, a momčad će se s odmora vratiti 22. lipnja. Bit će vrlo zanimljivo vidjeti kako će izgledati kadar koji će se javiti na prozivku trenera Marija Carevića. U njegovu stožeru, kad smo već kod odlazaka, više neće biti Mensur Mujdža, dugogodišnji pomoćnik i trener u omladinskoj školi. I on ide svojim, nekim drugim putem, u potragu za prilikama koje će se, ne sumnjamo, otvarati.

Nastavite čitati

Sport

Stiže Nexe, cilj je – odgoditi kraj! A onda stižu dva velika pojačanja…

Rukometaši Gorice u srijedu od 19 sati dočekuju našički Nexe i drugoj utakmici razigravanja za treće mjesto. Našičani imaju četiri od potrebnih šest bodova, Gorica je zasad i dalje na dva…

Objavljeno

prije 1 sat

2. lipnja 2026.

Objavio/la

Marko Vidalina

Rukometaši Gorice ušli su u samu završnice sezone za pamćenje, ali ne bi baš voljeli da je pred njima još samo šezdeset minuta. U tijeku je borba za treće mjesto u prvenstvu, u koje su Gorica i Nexe donijeli po dva boda iz Lige za prvaka, da bi u prvoj utakmici doigravanja Nexe u petak slavio 34-26 i došao do četiri boda u seriji u kojoj je cilj osvojiti ih šest.

Marko Karaula opet je predvodio Goricu s osam golova, Hrvoje Ceković dodao je četiri, Mlakar i Starčević po tri, ali prava šansa ovoga puta nije postojala. Našičani su imali i dvoznamenkastu prednost i do pobjede došli neusporedivo jednostavnije nego u polufinalu Kupa koji dan ranije. Novu priliku Gorica će imati u srijedu od 19 sati u svojoj dvorani, a sve osim poraza donijelo bi još najmanje jednu utakmicu u Našicama.

Međutim, bez obzira na to kako će ova serija završiti, iza Gorice je zaista sjajna sezona. Plasman u Europu i polufinale Kupa u ovim su okolnostima maksimum koji Gorica može ostvariti, ali već sljedeće sezone mogla bi se tražiti prilika za dodatni iskorak.

Naime, Gorica će u novu europsku avanturu, ali i novu sezonu domaćeg prvenstva, krenuti s kadrom koji će biti vrlo sličan aktualnom, jer svi važni igrači ostaju i dalje u klubu, a u pripremi su i pojačanja koja bi trebala nadograditi cijelu priču.

– Dogovorena su dva velika pojačanja, navijači će biti jako zadovoljni… – došapnuli su iz kluba, zasad ne želeći otkriti o kojim se igračima radi.

Dostupne informacije kažu da se radi o jednom ozbiljnom igraču na krilu i jednom vanjskom igraču, koji bi trebao upotpuniti taj dio momčadi, i ovako jako dobro popunjen s Karaulom, Neralićem, Grubišićem, Lopcem, Pittom… Tajanstveni, ali zadovoljan smiješak koji se ukaže na licu kad se najavljuje zasad neimenovana pojačanja kaže da se radi o vrlo zanimljivim imenima, a u danima pred nama trebali bismo doznati i tko se to krije iza ovih najava.

– U svakom slučaju, Gorice će s njima dvojicom biti bolja momčad – uvjereni su iz kluba.

Zvuči jako dobro…

Nastavite čitati

Sport

“Bitka za Turopolje” na Grabi: Finale goričkoga kupa za kraj sezone

U utorak u 18 sati kreće finale velikogoričkog nogometnoga kupa, ogled Mraclina i Kurilovca na mraclinskoj Grabi. Bit će to repriza lanjskog finala, koje je bilo sjajno, ali i još jedan korak prema završetku zahtjevnih sezona

Objavljeno

prije 2 sata

2. lipnja 2026.

Objavio/la

Marko Vidalina

Kad se sve zbroji i oduzme, kad se sva uložena energija pomnoži s rezultatima, bit će i u Kurilovcu i u Mraclinu sretni i zadovoljni, i to u prvom redu zato što je – gotovo! Razlozi iz kojih će i jednima i drugima biti drago staviti točku na ovu sezonu nisu jednaki, svatko ima svoje, ali nema dvojbe da će u trećem poluvremenu uživati svi zajedno.

Bude li u nogometnom smislu imalo nalik onome što smo gledali prošle godine u ovo doba, u utakmici identičnog uloga, na istome mjestu, bit će razloga za uživanje i u prva dva poluvremena. I prošle godine, naime, u finalu Kupa Nogometnog središta Velika Gorica, u Mraclinu je domaćin dočekao goste s Udarnika, a završilo je 3-3! Odluka je tako pala s bijele točke, a u raspucavanju je bolji bio Kurilovec.

Gledajući rangove u kojima naši niželigaški klubovi igraju, logično je da su u finalu opet baš Kurilovec i Mraclin. Uz prvoligaša Goricu, koja ne ulazi u ovu vrstu priče, Kurilovec i Mraclin najbolje su što turopoljski nogomet u ovom trenutku ima. I jedina dva kluba koji se natječu pod ingerencijom HNS-a, odnosno drže izvan županijskog nogometa, Kurilovec u četvrtom (3. NL Centar), a Mraclin u petom rangu (4. NL Središte B).

Ništa se po tom pitanju neće mijenjati u sezoni koja dolazi, budući da u ovoj tek završenoj nitko od naših predstavnika u Premijer ligi Zagrebačke županije nije uspio izboriti iskorak, a sezona za nama ponudila je i zanimljive priče iz naših finalista… A tu se vraćamo na onu tezu iz uvoda.

Mraclinci, dakle, jedva čekaju da sezona završi zato što je cijela išla naopako. Krenulo se s gotovo istom momčadi kao prošle sezone, ali s novim trenerom, Milanom Marinićem na klupi. Nije išlo, zaredali su se porazi, pa je preuzeo Saša Sabljak, koji je uspio donekle stabiliirati igru i rezultate, da bi na zimu otišao i on. Pa je krenula potraga za novim trenerom, koja je na Grabu vratila Marka Pancirova, mijenjao se i kadar, ali rezultati su ostali – tu negdje.

Uoči posljednjega kola, po Mraclin rezultatski nevažnog okršaja s Rugvicom, momčad je na 11. mjestu prvenstvene ljestvice, što sigurno ne zadovoljava ambicioznu i vrijednu upravu kluba. Čeka se zato kraj sezone i prekrajanje rostera, pa novi početak u novoj sezoni, pri čemu će se pojačanja potražiti i u redovima današnjeg protivnika.

Kurilovec je, naime, ove sezone ispisao zlatne stranice svoje povijesti u Kupu, istovremeno u prvenstvu odigrao tek prosječnu sezonu, ali i – došao do ruba. Problemi s financijama dovode do toga da postoji ozbiljna mogućnost da najbolji igrači odu i u niži rang, za nešto boljim uvjetima… Kurilovčane čeka još i Alpas Cup, posla će biti i nakon ovoga finala, ali iste brige morit će ih i dalje, budući da nema naznaka da će se financijsko stanje popravljati, pa je pitanje i što nas čeka sljedeće sezone.

Ovu će Kurilovčani, za razliku od domaćina, u utorak i definitivno završiti, i to sa gorko-slatkim uspomenama. Trofej za kraj, naravno, žele i jedni i drugi…

Nastavite čitati

Najave

U Novom Čiču memorijalni nogometni turnir Franjo Milanščak-Gira

Objavljeno

prije 4 sata

2. lipnja 2026.

Objavio/la

Mato Paviša

Na blagdan Tijelova, u četvrtak 4. lipnja, na igralištu NK Dinama Hidrel u Novom Čiču, igra se memorijalni nogometni turnir u spomen na jednu od legendi kluba Franju Milanščaka-Giru. Organizatori su obitelj Milanščak i Dinamo Hidrel. Igraju dječaci rođeni 2013. i mlađi (mlađi pioniri) a sudjeluju HAŠK 1903 iz Zagreba, Ban Jelačić Vukovina, Polet Buševec, Gradići, Velika Mlaka, Stupnik, Mladost Buzin i Vatrogasac Kobilić. Turnir starta u 9 sati a finale je na rasporedu u 19. Turnire su minule tri godine osvajali Jelačić Vukovina, Kurilovec i Jarun.

Foto: Mato Paviša

Foto: Mato Paviša

Tko je bio Franjo Milanščak-Gira? Pisali smo već o tome ali vrijedi ponoviti zbog novih mladih nogometaša koji su tu i još dolaze pa i nas starijih da ne zaboravimo. Rođen je 1955. godine, starosjedilac je Novog Čiča a iznenada je preminuo puno prerano 2017. kad je navršio samo 62. godine. Čitav život posvetio je Dinamu Novo Čiče kao igrač, trener, član Uprave, domar. Osim obitelji, najviše je volio nogomet a pamtimo ga i kao velikog navijača Radnika još u Kolarevoj U Velikoj Gorici.

Posebno se mora istaknuti da je Gira bio standardni igrač najbolje generacije Dinama Novo Čiče kroz povijest koja traje već 78 godina (osnovan 1948. godine). Danas zvuči gotovo nevjerojatno, tada 80-ih prošlog stoljeća igrali su uglavnom domaći dečki pojačani velikogoričkim legendama Željkom Plepelićem-Belim, Stjepanom Mesarićem-Čapom, kasnije i nogometnim gospodinom Krunom Zaloker… Ukratko, tri godine a tri ranga gore! Gira i ostali domaći boemi (vidi fotografiju, jedanaestorica više nije s nama)! Sve uz podršku supruge Dubravke (bila je i dopisnica Sportskih novosti) čiji je otac Ivan Palle također bio uspješan trener Dinama Novo Čiče.

Foto: Mato Paviša

Franjo je iza sebe ostavio sinove nogometaše Marijana i Miru koji su također ostavili dubok trag u Dinamu Čiče, danas je već i unuk Fran sa 16 godina standardni član prve momčadi. Unuka Marina igra u ženskoj HNK Gorici i planira upisati tečaj za trenericu a najmlađi Jan “špana” za “Prstiće” kluba iz Novog Čiča. Jedinstveno, zar nije?