HOTNEWS

CSI Velika Gorica: Iskustva umirovljenog inspektora Nike Kuzmanovića

Sve ono što vidite u filmovima i serijama nema gotovo nikakve veze sa stvarnim životom…

Objavljeno

prije 3 godine

22. studenoga 2021.

Objavio/la

Petra Škrinjarić

Mnogi od nas, gledajući popularne kriminalističke serije i filmove na malim ekranima, barem su jednom poželjeli biti Horatio Cane ili Hercule Poirot i rješavati najzahtjevnije krimi slučajeve. No, je li u stvarnosti zaista tako?! Odgovor na to pitanje, ali i mnoga druga dobili smo od poznatog, sada već umirovljenog, velikogoričkog inspektora Nike Kuzmanovića.

– Poslom policijskog službenika bavio sam se pune 34 godine, a krenulo je sve 1984.godine kada sam se prijavio na natječaj za tadašnjeg milicajca. Po završetku tečaja, krenuo sam raditi u Velikoj Gorici. Od tih 34 godine, tri godine sam radio u Zagrebu, a sve ostalo u Velikoj Gorici. Najviše sam radio na općem kriminalitetu. Cijeli svoj radni vijek bavio sam se imovinskim, krvnim i seksualnim deliktima, gdje spadaju ubojstva, pokušaji ubojstva, teške tjelesne ozljede i napadi, silovanje… Ali bilo je tu i kaznenih djela iz drugih domena od kriminaliteta droga i gospodarskog kriminaliteta – započinje priču naš sugovornik.

Sve ono što možemo vidjeti na televiziji kroz kriminalističke serije, to su zapravo dva različita svijeta, ističe Kuzmanović. Filmovi i serije su napravljeni tako da privuku pažnju gledatelja, no stvarni život je nešto drugo.

– Veliki laboratoriji, uredi kriminalista i toliko napredna tehnologija, ovdje u Velikoj Gorici, ali i općenito, sve je to mnogo skromnije. Mi smo ovdje u Velikoj Gorici nekada radili po četvero u jednom uredu. Bilo je više djelatnika i više posla, a postaja je bila mnogo manja. Otkako je postaja preuređena bilo nas je dvoje u sobi što je i najoptimalnije. Ovaj posao nije za jednog čovjeka, uvijek je dobro biti u paru, pogotovo kada izađete na teren jer postoji opasnost i mogućnost napada, ozljeđivanje policajca od strane delikventa. Na terenu je uvijek sigurnije biti u dvoje jer si međusobno čuvate leđa – dodaje Kuzmanović.

EMOCIJE NISU DOBRODOŠLE

Kako zapravo izgleda jedna dan inspektora ovisi o događanjima u gradu. Ako se dogodi kazneno djelo, na teren izlaze svi.

– Prikupljamo tragove i dokaze što će pomoći u postupku i procesu dokazivanja počinitelja određenog kaznenog djela – priča nam inspektor ističući kako je upravo prikupljanje dokaza zapravo najteži dio posla. Uz to, zna biti i vrlo stresno.

– Mnogo je stresa ako idete na intervencije gdje ima i tučnjave, oruđa, oružja, od noževa do boksera. Onaj koji kaže da se ne boji ili laže ili nije normalan. Ili kada kaže da mu je sve svejedno. Normalan i zdrav čovjek ima dozu straha. Bilo je tu i dosta stresnih i emotivnih trenutaka. Kada vidite slučaj poput krvnih i seksualnih delikata, ne možete ostati ravnodušni i teško se s time nositi bez obzira što svi kažemo da smo navikli, ali na takve se stvari teško naviknut. U ovom pozivu, emocije i nisu baš dobrodošle, ali svi smo mi ljudi od krvi i mesa i emocije su nam sastavni dio života.

NOĆNI ĐIR BEZ SVJETALA

Bilo je raznih situacija, prisjeća se Kuzmanović kako su davnih 80-tih godina, on i njegov sada pokojni partner-kolega, rješavali seriju provala u vikendice.

-Točno smo znali tko je počinitelj, no nismo ga nikako mogli uloviti. Vozili smo se po noći kroz vikend naselja autom ugašenih svjetala, ne bi li ga uhvatili na djelu. U jednom trenutku vikendica je izgledala sasvim normalno, kada smo se kroz neko vrijeme vratili, vidjeli smo otvoren prozor. Ušli smo tako u vikendice, ne bi li zatekli lopova, normalno da nas je bilo strah. No, nažalost ili na sreću, kako se uzme, počinitelja ipak nismo zatekli. Ipak, pronašli smo ga naknadno i to je najbitnije – zadovoljno će Kuzmanović i nastavlja nam prepričavati svoje doživljaje.

– Bilo je i drugih iščekivanja i zasjeda. Poput pronalaska droge i nasada konoplje. Da bi se išlo u postupak mora se dočekat tko je zasadio, tko to zalijeva i obrađuje te tko će to brat. Znali smo dugo čekati kako bi uhvatili krivce na djelu. Bilo je slučajeva koje smo rješavali mjesecima, a neke smo znali riješiti u roku od 24 sata.

U ovom poslu najbitnije je biti uporan. U filmu kada se dogodi neki zločin tada se inspektor i njegov tim posveti samo tom slučaju dok ga ne riješe. No tako je, naravno, samo u filmu.

– Kada imate provale u kuću, vikendicu, pokušaj ubojstva ili prijetnje, morate posložiti prioritete i razlučiti što je hitno i preče pa to rješavaš. Najveće zadovoljstvo od svega mi je bilo kada sam vidio zadovoljstvo oštećene strane kada im se vrate otuđene stvari. To mi je dalo najveći motiv u mome poslu i podstrek za dalje.

Prema posljednjim podacima Policijske uprave zagrebačke, Zagrebačka županija jedna je od sigurnijih u Hrvatskoj. A sigurna je i naša Velika Gorica, barem što se tiče kriminaliteta, složio se inspektor. Iako, u ovom poslu teško je izbjeći prijetnje na osobnoj razini.

– Bilo je prijetnji, iako mislim da su pojedinci prijetnje izrekli više onako u afektu. Nastojao sam uvijek biti korektan bez obzira na zločin i kazneno djelo na kojem sam radio. Nikada nisam omalovažavao i ponižavao osobu s druge strane. Bilo je tu bojazni i straha za obitelj. No, ja im to nikada nisam davao do znanja. Nemilo sam to skrivao od njih i pokušavao da ne primijete da se nešto događa i nešto nije uredu – kazao je Kuzmanović.

Ono što ovaj posao zasigurno nema, a to je fiksno radno vrijeme.

– Puno puta je znalo biti situacija da sam, iako živim blizu, na poslu znao provesti i više od 30 sati. Za vrijeme rata, spavali smo u vrećama na hodnicima. Bilo je dosta teških situacija, zahtjevnih i izazovnih. Znao sam reći, da smo samo znali kada trebamo doći na posao, a kada ćeš kući to se nikada nije znalo.

MLADI, NASTAVITE…

– Kad bi krenuo ispočetka, malo što bih promijenio u životu. Zaista sam bio sretan i zadovoljan s poslom kojim sam se bavio, a posebno sam ponosan na svoju obitelj.

Inspektor Kuzmanović u mirovini je posljednje tri godine. Na pitanje nedostaje li mu posao, odlučno kaže NE.

– Smatram da sam dao svoj doprinos društvu, gradu i MUP-u. Poslije 34 godine, mislim da je red na mlađe generacije. Svaki čovjek u jednom trenutku treba se povući i prepustit mlađima jer na njima svijet ostaje. Vrijeme je da se posvetim sebi i svojoj obitelji – kaže Niko.

Povezane teme:hotnews inspektor Niko Kuzmanović PP VELIKA GORICA

HOTNEWS

Sezona je prehlade, a evo kako spriječiti ‘dosadan’ kašalj i kada se obratiti liječniku

Objavljeno

prije 16 minuta

22. studenoga 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Neovisno o godišnjem dobu, kašalj je vrlo čest razlog dolaska pacijenata u ljekarnu. Budući da njegovi uzroci mogu biti različiti, bilo da se radi o prehladi, upali grla, upali pluća, alergiji, astmi, nuspojavi nekih lijekova, pa sve do onih težih stanja kao što su karcinom pluća, KOPB…važno je utvrditi razlog kašlja, a nakon toga i odabrati adekvatnu metodu liječenja.

Kašalj je prirodni mehanizam kojim se naše tijelo brani i to od različitih nečistoća tj. iritansa koji na sluznici dišnog sustava aktiviraju cijeli niz reakcija čiji krajnji cilj je zrakom iz pluća, čija brzina može doseći i 80 km na sat, odstraniti nepoželjnu tvar bilo iz gornjih ili donjih dišnih putova.

Različite su vrste podijele kašlja, a ona najčešća po opisu pacijenata je na suhi kod kojeg ne dolazi do stvaranja sluzi pa ga često nazivamo i nadražajnim, praćen osjećajem škakljanja koji potiče taj kašalj, i produktivni kašalj kod kojeg je prisutna gusta sluz koju je teško iskašljati, a čija boja može biti znak da možda samoliječenje nije jedina opcija, već je potrebno posjetiti liječnika i to pogotovo ako se radi o sluzi zeleno-žućkaste boje ili ako se primijete tragovi krvi.

Kod samoliječenja suhog kašlja, preporuka ljekarnika najčešće je antitusik koji blokira ili smanjuje refleks kašlja. Biljni antitusici među kao što su trputac, islandski lišaj, bijeli sljez svojom biljnom sluzi oblažu sluznicu usta i ždrijela zadržavajući je vlažnom te smanjuju nadražaj na kašalj, promuklost i grlobolju. Na policama ljekarne možemo ih naći u obliku pastila ili sirupa.
Sintetski lijek protiv suhog kašlja, butamirat , u ljekarnama je dostupan bez liječničkog recepta.

Ekspektoransi su izbor liječenja kod produktivnog kašlja budući da oni otapaju bronhijalnu sluz te pomažu pri njenom iskašljavanju. Od biljnih pripravaka u tu svrhu najčešće koristimo pripravke bršljana, timijana, jaglaca.

Ekstrakt bijelog sljeza možemo koristiti i kod suhog i produktivnog kašlja budući da sluz bijelog sljeza koja oblaže sluznicu, smanjuje i spazam mišića dišnog sustava.

Sintetski lijekovi koji olakšavaju iskašljavanje, a dostupni su bez liječničkog recepta u ljekarnama su acetilcistein, bromheksin, ambroksol. O njihovoj dozi ovisnoj o dobi te najprikladnijem obliku primjene, svakako se valja savjetovati sa ljekarnikom.

Želimo li podijeliti kašalj ovisno o njegovom trajanju, tada govorimo o:

– akutnom (kratkotrajnom) kašlju koji nastupa naglo i traje maksimalno do tri tjedna
– subakutnom kašlju koji traje od tri do osam tjedana
– kroničnom (dugotrajnom) kašalju koji kod odraslih traje duže od osam tjedana, a kod djece dulje od četiri tjedna te zahtjeva dodatnu dijagnostiku budući da u pozadini mogu biti i neke ozbiljnije neinfektivne bolesti, a dodatni simptomi koji se mogu pojaviti su začepljenost/curenje iz nosa, bolno grlo uz promuklost ili osjećaj da nam se kontinuirano nešto cijedi niz ždrijelo, povišena temperatura, žgaravica ili kiseli okus u ustima

Bilo da se radi o produktivnom ili suhom kašlju, akutnom ili kroničnom, postoje određeni univerzalni savjeti koje valja spomenuti, a to su svakako unos dodatne količine tekućine kako bi se sluznica ispirala, dodatno vlažila, sluz razrijedila te time i lakše iskašljala. Preporuka je i vlažiti i zrak u prostorijama u kojima se boravi koji je u zimskim mjesecima suh i zbog grijanja.

Novije metode su sveprisutniji ovlaživači zraka od kojih pojedini imaju opciju i raspršivanja, difuzije eteričnih ulja koja pojedina uz ugodan miris imaju i antivirusna i/ili antibakterijska obilježja, a jedno takvo je svakako već dobro poznato eterično ulje eukaliptusa. Za vlaženje zraka mogu se koristiti i neke jednostavnije i cjenovno prihvatljivije metode kao što su keramičke posude sa vodom na radijatorima ili još jednostavnije vlažni ručnici.

Foto: Pexels/Polina Tankilevitch

Inhalacije fiziološkom otopinom u obliku aerosoli još jedan su od načina vlaženja sluznice dišnog sustava te omekšavanja sluzi čime je olakšana njezina eliminacija iz dišnog sustava. Fiziološka otopina je vodena otopina sa 0,9% soli, kakvu sadrži naš organizam, pa kod inhalacije ne iritira sluznicu. Za inhaliranje se može koristiti i hipertonična otopina na bazi morske vode čija optimalna koncentracija za inhaliranje je 2,3% natrijevog klorida (NaCl). Zbog povećane koncentracije NaCl-a takva otopina „izvlači“ vodu iz otečene sluznice nosa čime dišni put postaje prohodniji, a uz to minerali iz morske soli doprinose razrjeđivanju sluzi. Hipertonična otopina ubrzava također i rad trepetljiki dišnog sustava za 20 % što doprinosi prirodnom mehanizmu čišćenja sluznice.

Kod kašlja koji ometa san, svakako je preporuka podizanje uzglavlja dodatnim jastukom. Pripravci na bazi propolisa i meda mogu ublažiti iritaciju grla čija sluznica može biti oštećena učestalim kašljanjem. Balzami na bazi eteričnih ulja koji se utrljavaju na kožu prsa i leđa također su jedan od preparata koji mogu olakšati simptome prehlade pa tako i kašlja.

Situacije u kojima je potrebno odustati od samoliječenja kašlja i potražiti pomoć liječnika su svakako situacije kada kašalj traje duže od tjedan dana, kada je sekret gust, gnojan žuto-smeđe boje, ako se iskašljava krv, osjećaj kratkoće daha, kada je kašalj posljedica udisanja stranog tijela, ako je praćen povišenom temperaturom koja se ni uz upotrebu antipiretika ne snizuje, a kod djece pojava osipa i povišene temperature uz kašalj je znak da je vrijeme da se posjeti liječnika.

Naslovna fotografija: Ilustracija/Pexels/Andrea Piacquadio

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO ”Lučić 50” – Koncert učenika Umjetničke škole Franje Lučića

Objavljeno

prije 26 minuta

22. studenoga 2024.

Objavio/la

David Jolić

Trodnevna manifestacija Lučićevi dani (19. – 21. studenog 2024.) završena je jučer (četvrtak, 21.11.2024.) Koncertom ”Lučić 50” učenika Umjetničke škole Franje Lučića u Dvorani Galženica.