Sport

Črnko: Liga napreduje, kamp će donijeti iskorak, a Gorica će biti bolja i jača!

INTERVJU Nenad Črnko, predsjednik HNK Gorice i dopredsjednik HNS-a, odgovarao je na deset pitanja na kraju godine. Naglasak je ovoga puta bio na hrvatskom nogometu, ali naravno da smo se dotaknuli i lokalnih tema…

Objavljeno

prije 1 godina

23. prosinca 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Prije nego što je HNK Gorica odigrala svoju posljednju utakmicu prvenstvene jeseni i novim porazom dodala još malo razloga za zabrinutost uoči nastavka sezone, razgovarali smo s predsjednikom kluba Nenadom Črnkom, pri čemu je naglasak ovoga puta bio na njegovu ulogu dopredsjednika HNS-a.

Dopredsjednik Črnko tako je odgovarao na deset naših pitanja o hrvatskom nogometu, o reprezentacijama i o HNL-u, kao i o nacionalnom kampu koji dolazi u naš grad. Dotaknuli smo se, naravno, i HNK Gorice, ali ovoga puta u puno manjoj mjeri…

1) Iz pozicije dopredsjednika HNS-a, kako generalno gledate na godinu iza nas? Koliko ste zadovoljni odrađenim poslom?

Hrvatski nogometni savez je sigurno najrespektabilnija, pa samim time i javnosti najzanimljivija sportska institucija u Hrvatskoj. Savez konstantno provodi aktivnosti u nekoliko pravaca – međunarodnom, nacionalnom i regionalnom. Godina na izmaku uvijek će za savez poput našeg biti mjerljiva rezultatima, pogotovo kada je u pitanju A reprezentacija.

Ostaje žal da smo na Europskom prvenstvu mogli i morali više, no na rezultat u nogometu uvijek utječe splet sretnih odnosno nesretnih okolnosti. Plasman u završnicu Lige nacija je zasigurno uspjeh, a rezultati mlađih selekcija bili su raznoliki – od uspjeha poput plasmana U-17 reprezentacije na Europsko prventsvo u vrlo teškoj konkurenciji do razočaranja zbog U-21 reprezentacije koje se nije uspjela plasirati na Euro, iako su bili vrlo, vrlo blizu. To je tema za analizu unutar struke.

Veselimo se što nacionalna natjecanja napreduju, i što izazivaju sve veći interes javnosti – nema dvojbe da je SuperSport HNL daleko najpraćenije, najpopularnije, najgledanije i najvažnije klupsko natjecanje u zemlji, čak i odnosu na Ligu prvaka ili najjače strane lige. Savez brine u okviru svojih mogućnosti i za razvoj i poboljšanje infrastrukture, podršku funkcioniranja županijskim savezima, a završili smo i sve potrebne korake u pripremnim radovima kako bi i nacionalni kamp u Velikoj Gorici već sljedećeg proljeća krenuo sa izgradnjom.

Generalno gledano, s pozicije nas koji smo direktno uključeni, svi ključni planovi su realizirani, Savez je stabilan. S pozicije javnosti prihvaćamo razmišljanja da uvijek može u nekom segmentu nešto biti i bolje, uvažavamo konstruktivna mišljenja i vjerujem da ćemo kao i do sada i u idućoj godini napredovati.

2) Reprezentacija je tijekom 2024. igrala na Euru, odradila posao u Ligi nacija… Koja bi bila Vaša ocjena ove reprezentativne godine?

Kao što sam već rekao, očekivanja nas samih i navijača, te kompletne javnosti za EURO koji je iza nas su bila veća. Znam da nije lako držati razinu iz proteklih godina jer smo objektivno napravili tri izvanredna, vanserijska i zapravo čudesna rezultata sa srebrnom i brončanom medaljom na svjetskim prvenstvima te srebrom u Ligi nacija. Ti nevjerojatni uspjesi malo su “poremetili” očekivanja, ali bez obzira na to, nije tajna da smo željeli plasman u drugi krug.

Činjenica je da smo bili u najtežoj skupini na Euru, s tri reprezentacije iz svjetskog topa 10, s tada aktualnim europskim prvacima Talijanima i, kako se pokazalo, novim europskim prvacima Španjolcima. Rezultati u tim utakmicama nisu neuspjeh, ali skupo nas je koštao remi s Albanijom jer smo tu izgubili drugi krug. Nakon svih uspjeha, izbornik i ovi igrači zavrijedili su veliki kredit, a žal ostaje najviše zbog činjenice da je ovaj Euro bio u Njemačkoj i da smo imali vjerojatno neponovljivu podršku. Posebno jer je dojam svih nas, pa tako i ekipe, da je Hrvatska i na ovom turniru imala ekipu koja je mogla igrati sa svima, uz priznanje da je Španjolska bila uvjerljivo najbolja i da je zasluženo slavila.

Kad se takve stvari dogode važno je pogledati unaprijed u budućnost i što prije zaboraviti poraze, ali i izvući pouke i nova iskustva kako bi u sljedećim natjecanjima bili još bolji. Liga nacija je potvrdila da vrijedimo i da Hrvatska ima budućnost. Vjerujem da ćemo to potvrditi ne samo u završnici Lige nacija već i plasmanom na Svjetsko prvenstvo 2026 kroz predstojeće kvalifikacije.

Nenad Črnko obnaša funkciju dopredsjednika HNS-a, uz reprezentaciju je u svakoj njezinoj akciji… Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

3) Koliko čelne ljude Saveza brine rezultatski podbačaj U-21 reprezentacije?

Svaki rezultat detaljno i objektivno analiziramo, ali isto tako moramo prvenstveno gledati procese jer mnogo detalja utječe na krajnje ishode, rezultate i plasmane. Žao na je što se U-21 reprezentacija nije plasirala na Euro treći puta zaredom, jer bi to bilo vrijedno iskustvo za te mladiće i vidio sam koliko im je bilo žao nakon jedanaesteraca protiv Gruzije.

No, isto tako, svjesni smo da ne postoji korelacija između plasmana na završne turnire i broja A reprezentativaca koje daje određena generacija, što je za nas ipak daleko najvažnije. Neke od najboljih generacija nisu se plasirale na velika natjecanja, poput 1989. (Lovren, Perišić, Vida, Badelj…) ili Modrićeve generacije, a neke od najuspješnijih mlađih generacija nisu iznjedrile ni izbliza tako kvalitetne reprezentativce. Stoga nas puno više zanima imamo li tu potencijale za A reprezentaciju, a odgovor je jasan – apsolutno imamo. Štoviše, neki već jesu u A reprezentaciji, poput Baturine i dvojice Sučića.

Naravno da je i rezultat važan, jer želimo da od ranih dana ti dečki imaju pobjednički gard i da znaju kako je standard hrvatske reprezentacije visok. Pritom smo svjesni da je u mlađim uzrastima teže parirati najvećima zbog veličine baze, a da se to onda malo “izjednači” na razini A reprezentacije, kad možemo skupiti najbolje iz svih generacija. Dojma sam da svi stožeri u reprezentacijama mlađih uzrasta rade kvalitetno, dobro i vrlo predano, te da će i rezultati i razvoj igrača to potvrđivati.

Svakako je intencija svih u Savezu da se još više utječe na kvalitetniji razvoj mladih i u konačnici smo i sami svjesni da će upravo i kvalitetna infrastruktura koju ćemo dobiti izgradnjom kampa sigurno utjecati na budućnost hrvatskog nogometa.

4) Jeste li zadovoljni stanjem hrvatskog klupskog nogometa? Osim Dinama, u europskim natjecanjima gotovo da nas nema…

Teško je o tome realno govoriti. Profesionalni klupski nogomet je rapidno evoluirao u posljednjih nekoliko godina. Dinamo je i dalje konkurentan, a osobno mi je žao što nemamo barem još jednog predstavnika u Konferencijskoj ili UEFA ligi, ali, ako usporedimo ulaganja u klubove, infrastrukturu, sponzore, prihode od marketinga, onda smo tu negdje. Uzroke moramo potražiti u svim navedenim parametrima, a sve dok gotovo 80% potrebnog godišnjeg budžeta klubova ovisi o transferima teško ćemo zadržavati kvalitetu unutar hrvatskog nogometa, a samim time i očekivati više.

Nisam zadovoljan ni ja ni Savez, a na nama je da svojim aktivnostima doprinesemo da kroz buduća natjecanja dobijemo još jednog do dva predstavnika koje će boje hrvatskog nogometa braniti i nakon kvalifikacijskih utakmica kroz pretkola. Ako pogledamo samo SuperSport HNL, Dinamo nije baš tako dominantan kako sugerira Europa, što znači da klubovi poput Hajduka, Rijeke i Osijeka nisu baš tako daleko od Dinama, no Dinamo je godinama gradio i gradio svoj status u Europi, svoj koeficijent, a kroz sve te nastupe i uspjehe momčad i klub skupili su značajno iskustvo, samopouzdanje i jedan “Know-How”, što im onda omogućuje da prođu ključne europske ispite na kojima drugi padnu.

Nema magičnog rješenja – svi koji žele europski uspjeh, moraju biti pravi u tim ključnim utakmicama jer bez obzira na gore spomenuta ograničenja, Hajduk je bolji od Ružomberoka, Rijeka vjerujem da može proći Olimpiju, Osijek sigurno može proći Ziru. Ali igra se na terenu, tamo se mora pokazati da smo bolji i očekujem da klubovi naprave taj iskorak u narednim sezonama.

5) Kako u Savezu gledate na probleme stadionske infrastrukture, u prvom redu na stanja travnjaka? Može li HNS nešto učiniti po tom pitanju?

HNS je kroz razne programe mnogo učinio, a radit ćemo na tome i dalje, ali podrška mora biti višesmjerna. Prvenstveno tu mislim na održavanje. Stadioni su u vlasništvu lokalnih zajednica, vrlo je tu teško tražiti neke iskorake kroz komercijalizaciju, a već ranije sam spomenuo kako godišnji budgeti klubova ovise gotovo 80% o transferima. Spas može biti u stranom kapitalu, ali pitanje je koliko je hrvatski nogomet interesantan – objektivno, mi smo tržište s manje od četiri milijuna ljudi.

Moramo shvatiti da se ovdje mora raditi o sinergiji između kluba, potencijalnih investitora i lokalne zajednice. Ako očekujemo da će netko iskazati interes da nam napravi stadione, terene, održava ih i još pokriva logične gubitke unutar natjecanja ne samo seniora već i akademija, a da im u tome ne pomognemo, nećemo nikog dobiti i ne samo da nećemo ostati tu gdje jesmo već ćemo tonuti sve dublje. HNS može jednom promijeniti travnjak, ali ne može svake godine.

Kod nas su ti travnjaci realno dugo i izdržali. Kad to usporedimo sa ozbiljnim ligama gdje se travnjaci mijenjaju i do dva puta godišnje, svi daljnji komentari i analize su suvišne, uz napomenu da ni tamo nacionalni savezi ne grade lokalne stadione niti mijenjaju travnjake profesionalnim klubovima. Ono gdje je HNS dao veliki doprinos je izgradnja travnjaka s umjetnom travom diljem Hrvatske, kako bismo prvenstveno mladim nogometašima omogućili bolje uvjete za rad.

6) Jesu li u planu nekakve promjene u Kupu i koliko ste zadovoljni promjenom formata finala Kupa na dvije utakmice?

Ne bih se upuštao u ocjene, prerano je, vidjet ćemo što će budućnost donijeti. Sve ocjene u konačnici vezane su uz prihode od TV prava, a zasad je to odluka koja je komunicirana i sa nositeljem TV prava. Ako se pokaže dobrom klubovi će biti zadovoljniji zbog većih prihoda, a ako ne, tražit ćemo neki novi model.

7) Da se vratimo na više lokalne teme, idemo na Kamp… U kojoj je fazi veliki projekt uz velikogoričku zaobilaznicu, kad možemo očekivati početak radova?

Sve je po planu. Još jednom koristim priliku da se u ime Saveza i predsjednika Marijana Kustića zahvalim gradonačelniku Krešimiru Ačkaru na iznimno ekspeditivnom sudjelovanju u projektu kamp. Ne smijem pri tome zaboraviti ni najvažnije sudionike a to je Vlada Republike Hrvatske i predsjednik Vlade Andrej Plenković koji su donacijom zemljišta čitav projekt omogućili. Natječaj za izvođača radova je u završnoj fazi i početak radova će biti sukladno najavama i planovima – do proljeća 2025.

Gorica je nakon prve polovice prvenstva na posljednjemu mjestu na tablici, iza nas je teška jesen… Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

8) Kad smo već kod nogometnih kampova, koliko je realno da i HNK Gorica dobije nešto slično u budućnosti, bilo uz stadion, bilo na nekoj drugoj lokaciji?

Realno je da planiramo i znamo da je to iznimno nužno i važno za budućnost svakog kluba, ne samo Gorice. Imamo određenih ideja i planova, za početak moramo pronaći adekvatno zemljište, a onda pripremiti idejne projekte, osigurati financiranje… Za sada su to više snovi, ali vjerujem da ćemo u razdoblju od tri do pet godina imati kamp.

9) Kako gledate na prvenstvenu jesen naše HNK Gorice?

Nisam zadovoljan rezultatom i plasmanom seniorske momčadi. Ali, moglo je biti i gore. Radujem se što smo posljednjih mjeseci osigurali financiranje i ekonomsku stabilnost kluba. Da smo u tome uspjeli samo mjesec dana ranije bili bi sigurno bolji i rezultatski, iako, ponovit ću kako novac nikad nije garancija uspjeha. Moramo vjerovati i kad nitko ne vjeruje, a obzirom na sezonu prije dvije godine sada imamo realnije temelje, ali i iskustva iz tog vremena. Uvjeren sam da ćemo vrlo brzo i nekim bitnim koracima pokazati da smo ozbiljni.

10) Što možemo očekivati na proljeće od HNK Gorice, i nogometno i u svakom drugom smislu?

Bolju, kvalitetniju i respektabilniju Goricu u svakom smislu. I naravno, vjerujemo da ćemo i sedmu godinu zaredom osigurati svoju poziciju kao konstantu u SuperSport HNL-u.

Sport

Parasportski savez dobio sredstva za jačanje parasporta i edukaciju trenera

Objavljeno

prije 15 sati

26. veljače 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Parasportski savez grada Velike Gorice/FB

Parasportski savez grada Velike Gorice dobio je sredstva u okviru ESF+ projekta „Jačanje sustava parasporta u Republici Hrvatskoj“. Podrška će se koristiti za stručno usavršavanje trenera i organizaciju parasportskih aktivnosti u gradu.

Kroz projekt planiraju raditi na razvoju stolnog tenisa, paraatletike, paraboćanja, juda, paraplivanja i para viseće kuglane. Također, kroz ovaj projekt dodatno ulaže u stručno usavršavanje kadra i organizaciju aktivnosti na terenu. Uz edukacije i treninge, dio sredstava usmjeren je i na poboljšanje pristupa sportskim sadržajima osobama s invaliditetom te njihovo snažnije uključivanje u kontinuirane parasportske programe.

“Ovaj projekt tako direktno doprinosi našoj misiji osnaživanja i povećanja dostupnosti parasporta u našem gradu i okolici, ali i šire u Hrvatskoj”, poručuju iz Saveza.

Nastavite čitati

Sport

Velika Gorica i sport – od znanosti do terena! “Nadam se da ćemo se okupljati svake godine”

Kroz tri predavanja otvorene su teme od povijesti sporta do današnje pozicije Velike Gorice kao Europskog grada sporta.

Objavljeno

prije 19 sati

26. veljače 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Jučer, 25. ožujka, u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja, održan je skup “Sport u lokalnoj zajednici”, održan u organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU i Zajednice športskih udruga Velike Gorice, okupio je znanstvenike, sportske djelatnike i gradske čelnike s ciljem da otvori širu priču o ulozi sporta u društvu.

U predavaonici, a ne u dvorani ili na terenu, kako je rekao akademik Željko Cvetnić, voditelj velikogoričkog Zavoda, pričat će o sportu kroz tri različita predavanja, a temę se kreću prošlosti do značenja socijalizacije, društvenog utjecaja sporta do današnjeg razvoja sporta u Velikoj Gorici.

Istaknuo je kako je riječ o jednom od rijetkih skupova unutar Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti koji sport stavlja u fokus znanstvene rasprave.

“Što se tiče znanosti, ovaj skup i je u okviru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, znači najznačajnije i najviše ustanove znanosti i umjetnosti u Hrvatskoj. Međutim, evo ja sam 10 godina redoviti član akademije i mislim da nije baš sport bio zastupljen po pitanju promocije u znanosti. Tako da ovo je jedan od rijetkih događanja i baš sam sretan jer ja sam amater, laik sportaš, pratim sport, ali u tim nekakvim okvirima sport ne dobiva taj neki značaj koji zaslužuje”, dodao je.

Isto tako, ostaje optimističan glede budućnosti ovih skupova. “Ovo je prvi skup u Gorici, meni je drago da je to baš tu, a nadam se da će biti svake godine, pa ćemo mi nalaziti kolegama i suradnicima u organizaciji teme koje bi bile zanimljive za promociju znanosti i sporta, to bi možda bila sljedeća tema. Ovdje je više ovaj sociološki aspekt, ali možda će sljedeći put biti medicina, nutricionizam, regeneracija sportaša, taktike, ali s vremenom ćemo doći do nekih tema, naravno mora biti znanstvena utemeljenost, tako da se nadam da ćemo imati prilike i to pokazati”.

Da je suradnja znanstvene i sportske zajednice korak naprijed, naglasio je i tajnik Zajednice Darko Blažinčić.

“Nekim zajedničkim dogovorom, pripremili smo jednu kvalitetnu prezentaciju da prikažemo stanje velikogoričkog sporta u proteklih nekoliko godina, kroz više manje sva poglavlja s naglaskom na onaj dio gdje je Gorica dobila titulu Europskog grada sporta. Tako da je ovo jedan prekrasan skup koji će prikazati puno toga lijepog u našemu gradu”, rekao je Blažinčić.

U uvodnim govorima sport je stavljen u širi društveni kontekst. Predsjednik Zajednice Goran Kovačić podsjetio je kako Velika Gorica okuplja više od 7.000 sportaša u 57 udruga, od čega je više od 5.000 mlađih od 18 godina. Nadalje, posebno je izdvojio važnost lokalnih klubova.

“To je onaj osnovni dio, onaj klub gdje se kreće, gdje mladi čovjek dolazi u klub, razvija se, stasa i postane vrhunski sportaš, dolazi na svjetska i europska prvenstva, na olimpijadu i nama je drago da takve mlade ljude možemo usmjeravati, prije svega, maknut ih od nekih poroka koji vrebaju sve mlade ljude. Da ih maknemo od kompjutera, mobitela i tako dalje te da od njih napravimo ljude sposobne za budući život”, istaknuo je Kovačević.

Događaju je prisustvovao i glavni tajnik HAZU, akademik Damir Vretenar, osvrnuo se na važnost povezivanja Akademije s lokalnim sredinama. Sport, rekao je, gradi zajedništvo, osobito među mladima. “Sport je posebno važna tema u Velikoj Gorici jer ovo je grad sporta koji ima dugu i jaku bogatu sportsku tradiciju. U svim sportovima u kojima je Gorica, u njima ima jako puno uspjeha. Pogotovo je danas sport važan u Velikoj Gorici jer ona jako raste, širi se, ima sve više mladih talenata jer se mladi ljudi doseljavaju, pa odmah ima i više djece. Jedna od važnijih zadaća ove sredine i ove zajednice je da tu djecu usmjerimo prema sportu”, dodao je.

Na rast grada se nadovezao i zamjenik gradonačelnika Neven Karas, koji je i sam sportski djelatnik, noseći funkciju predsjednika Rukometnog kluba Velika Gorica. Nadovezao se na brojke predsjednika Kovačevića.

“To su respektabilne brojke za koje treba osigurati i infrastrukturu, a i sredstva za to. Grad samo preko ovih zajednica osigurava oko 2,1 milijun eura za 2026. godinu. Međutim, osiguravaju se i sredstva putem Ustanove za upravljanje športsko-rekreacijskom centrom Gorica, preko službe za mjesnu samoupravu jer osim ustanove za upravljanjem naših sportskih objekata, mi imamo i 16 nogometnih igrališta koja su napravljena nogometnim klubovima, ali i oni se djelomično sufinanciraju iz dječje samouprave, Kad sve skupa to izdvojimo, to je otprilike 5,1 milijun eura za sport”, rekao je Karas.

Središnji dio programa činila su tri predavanja koja su sport sagledala iz različitih kutova.

Prof. dr. sc. Nino Žganec s Pravnog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o utjecaju i važnosti sporta u razvoju zajednice. Kao stručnjak za socijalni rad i socijalnu politiku, sport je promatrao kroz njegovu društvenu funkciju, kao prostor socijalizacije, jačanja zajedništva i razvoja vrijednosti unutar lokalne sredine.

Povijesnu dimenziju ponudio je doc. dr. sc. Stipica Grgić iz Hrvatskog instituta za povijest. U izlaganju je prikazao kako je sport od kraja 19. do sredine 20. stoljeća postupno postajao dio svakodnevice u Hrvatskoj, oblikujući društveni život i identitet zajednica.

I na kraju, treće izlaganje održao je Darko Blažinčić, a govorio je o tome zašto je Velika Gorica Europski grad sporta.

Nastavite čitati

Sport

FOTO Učenice Ekonomske škole Velika Gorica pobjednice Županijskog natjecanja u futsalu

Objavljeno

prije 2 dana

25. veljače 2026.

Objavio/la

David Jolić

Županijsko natjecanje Školskih sportskih društava (ŠSD) srednjih škola Zagrebačke županije u futsalu za djevojke u organizaciji Srednje strukovne škole Velika Gorica održano je jučer (utorak, 24. veljače 2026.) u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole i Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Gorici.