Kada je najbolje vrijeme za odlazak na spavanje? Odgovor otkriva najnovija analiza spavanja koju su proveli stručnjaci Europskog kardiološkog društva. Nakon šestogodišnjeg praćenja više od 80.000 volontera, znanstvenici su zaključili da je između 22 i 23 sata idealno vrijeme za odlazak na počinak, što nazivaju i „zlatnim satom spavanja”, prenosi 24sata.

Istraživanje je pokazalo da osobe koje redovito idu spavati iza ponoći imaju čak 25 % veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Međutim, ni prerani odlazak na spavanje, prije 22 sata, nije idealan, povezan je s 12 % većim rizikom za iste bolesti. Slični su rezultati potvrđeni i u Japanu, gdje je istraživanje na tisuću radnika otkrilo da oni koji liježu iza ponoći češće pokazuju simptome depresije. Prema preporukama, odraslima je potrebno sedam do devet sati sna svake noći kako bi održali dobro zdravlje.

Osobe koje spavaju manje od šest sati, ili više od deset, nalaze se izvan optimalnog raspona za većinu populacije. Osim vremena odlaska na spavanje, na kvalitetu sna utječu i uvjeti u spavaćoj sobi. Preporučuje se da prostorija bude tamna i rashlađena, a krevet udoban, ali ne previše mekan, s posteljinom od prozračnih materijala. Spavanje bez odjeće može pomoći tijelu da lakše regulira tjelesnu temperaturu. Također, san je otežan ako idemo u krevet previše siti ili gladni.

Stručnjaci zaključuju da je važno ne samo koliko spavamo, nego i kada to činimo. „Zlatni sat” između 22 i 23 sata predstavlja najbolji balans, ni prerano ni prekasno i može igrati ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca i mentalnog stanja.

Od 2027. godine svi građani Hrvatske trebali bi moći besplatno podizati gotovinu na bilo kojem bankomatu, bez obzira na to u kojoj banci imaju račun, najavilo je Ministarstvo financija. Kako prenosi Poslovni.hr, plan izaziva zabrinutost banaka koje upozoravaju da bi gubitak prihoda od naknada mogao ugroziti njihova ulaganja.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, u Hrvatskoj je krajem prvog kvartala 2025. bilo ukupno 3999 bankomata, što je oko 300 više nego početkom godine. Povećanje broja bankomata uobičajeno je uoči turističke sezone, no dugoročno gledano, mreža bankomata se smanjuje u odnosu na isti period prethodne godine manja je za gotovo 500 uređaja, a u posljednje četiri godine broj se smanjio za više od 700 ili 15 %.

Unatoč tome, Hrvatska se i dalje ubraja među zemlje Europske unije s najgušćom mrežom bankomata, više ih po glavi stanovnika imaju samo Austrija i Portugal. Visoka gustoća ponajviše se objašnjava utjecajem turizma. Gotovo polovica svih bankomata smještena je u jadranskim županijama, a najviše ih je u Gradu Zagrebu (745), Splitsko-dalmatinskoj (570) i Primorsko-goranskoj (364) županiji.

Trenutno je potrošačima omogućeno besplatno podizanje gotovine dvaput mjesečno na bankomatima banaka u kojima nemaju osnovni račun. No, prijedlog Ministarstva financija predviđa potpunu funkcionalnost nacionalne bankomatske mreže od 2027., što bi značilo potpuno ukidanje naknada za podizanje gotovine na svim bankomatima.

Banke zasad nisu usuglasile tekst memoranduma kojim bi se regulirala nacionalna mreža bankomata. Njihove pozicije po tom pitanju se razlikuju, ponajviše zbog različitih veličina mreža i troškova njihova održavanja, od opskrbe gotovinom do informatičkih prilagodbi.

Bankari ističu da naknade predstavljaju važan izvor prihoda, posebno u uvjetima volatilnih kamatnih prihoda, a koriste se za održavanje sustava, sigurnost i razvoj. U HUB Analizama pozivaju se i na međunarodnu studiju Ernst & Younga, prema kojoj su prosječne naknade u Hrvatskoj među najnižima u promatranim zemljama. Primjerice, mjesečna naknada za vođenje računa i mobilno bankarstvo iznosi tri eura.

U kontekstu digitalne transformacije, broj poslovnica i zaposlenika u bankarskom sektoru također se smanjuje. Krajem ožujka 2025. bilo je 782 poslovnice, dok ih je četiri godine ranije bilo 894. Broj zaposlenih pao je ispod 18 tisuća. Na financijskoj konferenciji u Opatiji, čelnici banaka istaknuli su važnost ulaganja u digitalizaciju. Predsjednik Uprave OTP banke Balázs Békeffy naveo je da danas odobrenje online kredita traje svega sedam minuta, dok je nekad zahtijevalo odlazak u poslovnicu. Liana Keserić iz Raiffeisenbanke Hrvatska naglasila je da digitalna transformacija zahtijeva spajanje tehnologije s personaliziranim pristupom te istaknula važnost umjetne inteligencije u podizanju efikasnosti i promjeni načina korištenja bankarskih usluga.

Dok država želi dodatno olakšati pristup gotovini građanima, banke upozoravaju da takve mjere, bez jasne strategije financiranja, mogu narušiti održivost bankarskog sustava i usporiti digitalna ulaganja. U konačnici, rasplet ove inicijative ovisit će o postizanju dogovora između države i banaka te o tome kako će se uspostaviti nacionalna mreža bankomata do 2027. godine.

Koje ljudske namirnice psi smiju jesti, zašto su sigurne i kako ih pravilno poslužiti? Ovo su ključna pitanja koja si postavljaju mnogi vlasnici pasa kada požele podijeliti međuobrok sa svojim četveronožnim prijateljem. Stručnjaci i veterinari naveli su devet namirnica koje psi mogu sigurno konzumirati, ali uz određene mjere opreza, prenosi Večernji.hr.

Mrkva – međuobrok koji rado biraju i vlasnici i njihovi psi. Veterinarka Ambika Vaid ističe da je niskokalorična i odlična za dijeljenje. Osim što sadrži beta-karoten koristan za zdravlje očiju, njena tekstura pomaže u održavanju dentalne higijene, napominje veterinarka Kathryn Dench. Savjetuje da se mrkva prereže uzdužno kako bi se smanjio rizik od gušenja.

Maline – bobičasto voće s niskim udjelom šećera, poput malina, pogodno je za pse, tvrdi veterinarka Jamie Clanin. Maline su dobar izbor kada želite ponuditi nešto slatko, a pritom ne štetiti zdravlju ljubimca.

Pileća prsa – u slučaju da nestane pseće hrane, veterinarka Lauren Witter preporučuje obična, kuhana pileća prsa bez kože, kostiju i začina. Naglašava da je riječ o odličnom izvoru proteina, ali savjetuje oprez kod prvog hranjenja jer neki psi mogu biti osjetljivi na piletinu.

Pire od bundeve – ako pripremate pire od bundeve, možete ga sigurno podijeliti s ljubimcem. Veterinarka Vaid ističe da je riječ o izvoru topivih vlakana koji pomaže kod želučanih problema. Adam Guest iz tvrtke za hranu za kućne ljubimce upozorava da treba koristiti isključivo običnu, kuhanu bundevu, bez začina i zaslađivača.

Jabuke – svježe i vlaknaste, jabuke su dobra opcija za pse, navodi Clanin, jer su bogate vlaknima i imaju privlačnu teksturu. Međutim, važno je ukloniti sjemenke jer su otrovne, dok je koža sigurna za konzumaciju.

Maslac od kikirikija – mnogi psi ga obožavaju, no veterinarski savjet je da se koristi umjereno. Veterinarka Hannah Hart napominje da je bogat mastima i da bi kalorije iz poslastica trebale činiti najviše 10 % dnevnog unosa. Također ističe da treba birati verzije bez soli i bez ksilitola, umjetnog zaslađivača opasnog po život pasa.

Kokice – bez soli i maslaca niskokalorična su poslastica za pse, kaže Clanin. Bitno je da nisu začinjene ni masne, kako ne bi izazvale probavne smetnje.

Borovnice – veterinarka Dench preporučuje borovnice zbog visokog sadržaja antioksidansa, niskog broja kalorija i obilja vlakana. Dodaje da su borovnice bile dio prehrane i kod predaka domaćih pasa, divljih vukova.

Zelene mahune – pomažu u kontroli težine kod pasa, posebno kod onih koji moraju smršaviti. Hart navodi da su bogate vlaknima i važnim vitaminima i mineralima poput A, B6, C, K, željeza, kalcija i proteina.

Dijeljenje hrane s kućnim ljubimcem može biti sigurno i korisno, ali samo ako znate koje su namirnice prikladne za pse. Veterinarski savjeti jasno upućuju na važnost umjerenosti, izbjegavanja začina i pravilnog pripremanja hrane. Prije nego podijelite zalogaj sa svojim psom, provjerite nalazi li se na popisu sigurnih namirnica, zdravlje vašeg ljubimca ovisi o tome.

Ljetni rok državne mature za školsku godinu 2024./2025. počinje idućeg tjedna, a Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) donio je odluku o pripremi, organizaciji i provedbi ispita. Dokument, koji sadrži detaljne upute na devet stranica, propisuje sve – od izgleda ispitne prostorije, pravila ponašanja učenika, pa sve do postupanja u izvanrednim situacijama, poput krađe ispita ili zdravstvenih poteškoća, prenosi Srednja.hr.

Prvi ispiti kreću već u ponedjeljak, kada se polažu materinski jezici nacionalnih manjina, a tijekom tjedna slijede Biologija, Politika i gospodarstvo te Fizika.

Kako izgleda ispitna prostorija?

Razmak među učenicima mora biti najmanje jedan metar, a na vratima prostorije treba biti jasno označeno da je ispit u tijeku. Na ulazu mora stajati popis učenika koji polažu ispit u toj prostoriji. Svaki učenik sjedi za svojim stolom na kojem je istaknuto njegovo ime, a u prostoriji mora biti sat, prostor za odlaganje zabranjenih predmeta i rezervni pribor. Zidovi moraju biti prazni, a klupe ne smiju biti ispisane.

Pola sata prije početka ispita započinje identifikacija učenika, pri čemu je obvezno predočenje osobne iskaznice. Ako netko nema identifikacijski dokument, dežurni nastavnik to bilježi, a identifikacija se mora izvršiti u roku od 24 sata. U posebnim slučajevima identifikaciju može provesti nastavnik.

Što učenici smiju (i ne smiju) imati sa sobom?

Zabranjeno je unošenje mobitela i drugih elektroničkih uređaja, poput pametnih satova ili slušalica. U slučaju sumnje da učenik posjeduje takav uređaj, može ga se nakratko izvesti iz prostorije i provjeriti. Ako se sumnja potvrdi, ispit za učenika završava. Ako se ne potvrdi, učenik se uz ispriku vraća u učionicu, a vrijeme mu se produžuje za vrijeme trajanja provjere. Provjera se ne smije provoditi tijekom ispita slušanja.

Dopušteni predmeti uključuju osobni dokument, bočicu vode bez naljepnice, dozvoljeni pribor za pisanje naveden u katalogu predmeta te ispitne materijale. Učenici smiju napustiti prostoriju radi WC-a samo uz pratnju, i to jedan po jedan. Nije dopušten izlazak u prvih 30 minuta ni u posljednjih 15 minuta ispita.

Kako se postupa u izvanrednim situacijama?

U slučaju provale u školu, škole su dužne odmah kontaktirati NCVVO i policiju. Ako nije došlo do krađe ispitnih materijala, sastavlja se zapisnik, a ispit se odvija normalno. U slučaju potvrđene krađe, NCVVO donosi odluku o daljnjim koracima, koji mogu uključivati odgodu, prekid ili poništenje ispita. U konačnici se utvrđuje i eventualna materijalna šteta.

Dogodi li se da učeniku pozli tijekom ispita, dežurni nastavnik poziva ispitnog koordinatora te se učenika izvede iz prostorije. Ako je potrebno, poziva se liječnik. Ako učenik nije u stanju nastaviti s ispitom, ispitno povjerenstvo može donijeti odluku o prekidu ispita i opravdanom izostanku, o čemu se izvještava NCVVO.

Sve ove mjere imaju za cilj očuvati regularnost i sigurnost državne mature, a škole su dužne strogo ih se pridržavati.

Ako vozač upravlja vozilom s istek­lom vozačkom dozvolom, prema stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, smatra se da vozi bez dozvole, prenosu HAK. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu i Zakon o sigurnosti prometa na cestama predviđaju ozbiljne posljedice za takve vozače i financijske i prekršajne.

Zaboravljanje produženja vozačke dozvole može vas skupo stajati. Naime, iako vozači možda imaju važeću policu osiguranja, ako vozačka dozvola nije produljena, u slučaju prometne nesreće osiguranje neće pokriti štetu, barem ne dugoročno. Društvo koje isplati odštetu oštećenoj strani ima pravo tražiti povrat tog iznosa od vozača koji nije imao važeću dozvolu, i to u iznosu do 12 prosječnih neto plaća u Hrvatskoj. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u veljači 2025. iznosila je 1.416 eura. To znači da potencijalni trošak za nepažljivog vozača može iznositi i do 16.992 eura i to iz vlastitog džepa.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama također predviđa novčanu kaznu od 130 eura za vožnju s istek­lom dozvolom. Iako se radi o relativno manjoj kazni u usporedbi s potencijalnim regresnim zahtjevom osiguravajuće kuće, ona je dodatni razlog da vozači vode računa o roku valjanosti dokumenta.

Prema važećem zakonu, vozačka dozvola za kategorije AM, A1, A2, A, B, BE, F i G vrijedi 10 godina. Prilikom produženja, vozači moraju obaviti liječnički pregled ako je tako bilo predviđeno prilikom izdavanja dozvole.

Za kategorije C1, C1E, C, CE, D1, D1E, D, DE i H, dozvole vrijede 5 godina, a svi vozači tih kategorija obvezno prolaze zdravstveni pregled pri svakom produljenju.

Vozačke dozvole izdane po starim propisima, posebice one u papirnatom formatu izdane do 65. godine života vozača, još uvijek su važeće. Međutim, prema Pravilniku o vozačkim dozvolama, one vrijede najduže do 19. siječnja 2033. godine. Nakon tog datuma, i te dozvole će morati biti zamijenjene.

Vrhovni sud RH još je davne 2002. godine zauzeo stajalište kako vozačka dozvola predstavlja službenu ispravu kojom se vozaču daje ovlaštenje za upravljanje vozilom. Ako to ovlaštenje istekne, vozač se pravno tretira kao da uopće nema dozvolu. Zakonski okvir je jasan, a posljedice su ozbiljne.

Ako ste među onima koji su davno položili vozački ispit i nemate zdravstvenih ograničenja, lako se može dogoditi da ste zaboravili produžiti vozačku dozvolu. No, zaborav u ovom slučaju nije bezazlen, može vas koštati tisuće eura. Stoga, ako još niste, provjerite datum valjanosti svoje vozačke dozvole, možda je vrijeme za obnovu već stiglo.