Povežite se s nama

Gospodarstvo

‘Cijela mreža bit će gotova do Božića, a s pročistačem želimo transparentnost’

Trenutačno stanje Aglomeracije Velike Gorice bilo je tema konferencije za novinare

Objavljeno

na

Praktički otkad se krenulo s radovima na projektu koji se s pravom označava kao najveći u povijesti našega grada, famoznoj Aglomeraciji, ova je tema postala itekako vruća. Pogotovo nakon afere koja je buknula s natječajem za pročistač, ali i u svakom drugom razdoblju, na svakoj sjednici Gradskog vijeća. Bilo je tako i na ovoj posljednjoj, prošloga tjedna, pa je organizirana konferenciju za novinare na kojoj su ponuđeni odgovori na cijeli niz pitanja.

Dakle, poznato je od ranije da je Državna komisija poništila odluku o odabiru tvrtke Strabag za izvođača radova na pročistaču i vratila cijeli proces natrag na osnovu žalbe tvrtke Elektrocentra Petek. Pitanja kojima se traže dodatna pojašnjenja dostavljena su u Grad i bit će proslijeđena u tvrtku Elektrocentar Petek.

– Mi moramo postupiti nalogu, odgađa se izvršenje postupka, dok se ne utvrde sve činjenice – kaže direktor VG Vodoopskrbe Krunoslav Višić.

– Težimo transparentnosti, da se odabere izvođač radova koji zadovoljava zahtjeve traženog projekta. Zašto se veći broj tvrtki nije javio, nije pitanje za mene. Pozivam i ovoga puta sve zainteresirane, ako se natječaj poništi ili ako se donese odluka u korist Elektrocentra Petek, da se jave na natječaj i da se pristupi radovima kako je predviđeno zakonu. Bez zakulisnih igara, bez šanse da se nekome pogoduje ili da se nešto namješta – istaknuo je Višić.

Upravo zbog imidža kojeg cijela ova priča ima posebno se ističe želja za transparentnošću.

– Da, željeli smo dokazati da smo apsolutno transparentni. Zato i nisam želio da VG Vodoopskrba sama provodi javnu nabavu, zato smo i angažirali odvjetničko društvo koje ima reference za takve postupke nabave. Angažirali smo i tehnologa, sve kako bi nepristrana tijela provodila postupak. Odluka je donešena zbog ekonomskih razloga, ponuda Strabaga bila je najpovoljnija, ali Elektrocentar Petek odlučio je podnijeti žalbu. Što će se sad događati, prepuštam stručnom povjerenstvu, koje će odlučiti o poništenju, odnosno odabiru – govori Višić.

Sporni su i rokovi, oporba često ističe da su probijeni, da nam slijedi “penalizacija” od strane Europske unije.

– Rokovi postoje za ugovore koji su u tijeku, u našem slučaju za radove koji su na samoj mreži. U tom smislu poštivamo rokove, radovi će do kraja godine biti gotovi. Mreža je tu gdje je, radila se za vrijeme istrage Uskoka, uspjeli smo prebroditi cijeli taj dio, radovi su nastavljeni i, evo, dogurali smo gotovo do kraja, završeno je više od 90 posto radova. Međutim, naravno da je istraga sve skupa usporila. Rok sanacije prometnica možda će se prolongirati za proljeće, a za pročistač nema postavljenog roka. Postoji rok za financiranje pročistača, to je kraj 2024. godine, a s tim da prelazimo u drugu fazu, između ostalog i zbog povećanja troškova, ali i svih drugih okolnosti. Penalizacija? Takve informacije su potpuno neutemeljene, nema razloga da nas itko penalizira… – kaže prvi čovjek VG Vodoopskrbe.

Stanovnike područja na kojima su radovi najviše ljute prometnice koje ostaju raskopane dugo vremena, na nekim lokacijama i predugo.

– Niti jedan ugovor ne može natjerati izvođača radova da sanira ceste odmah nakon radova, nego po završetku kompletnog ugovora. Mi možemo biti sretni što je Grad uspio namaknuti sredstva da se ulice asfaltiraju odmah u punom profilu. U sklopu projekta ne postoji asfaltiranje prometnica, nego dijelova gdje je kopalo. Znamo za probleme, znali smo da će ih biti, da će blato i prašina biti problem, sve to razumijemo, ali zato cijelo vrijeme i molimo za strpljenje – zaključio je Višić.

Na njegovo izlaganje nadovezao se i Davor Vukmirić, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda.

– Mislim da svakako moramo biti sretni i zadovoljni svime što je dosad napravljeno, pogotovo s obzirom na sve što se događalo. Čak bih rekao da se i podcjenjuje sve što je dosad učinjeno. Projekt je više od 90 posto dovršen, to je velika stvar, a sve ostalo trebalo bi biti gotovo do Božića. Hoće li poneka ulica možda ostati “otvorena”, ovisit će o vremenskim uvjetima – kazao je Vukmirić pa nastavio na temu pročistača:

– Što se tiče pročistača, ne vidim problem koji je takve prirode da nije rješiv. Imamo puno povjerenje u institucije, nema razloga da tako ne bude, a i VG Vodoopskrba je dosad pokazala da se može i zna nositi s ovim projektom, sa svim izazovima koje on nosi.

I, za kraj, još jedno ohrabrenje onima kojima radovi kompliciraju život…

Možda građani Velike Gorice nisu ni svjesni što će se dogoditi kad sve bude gotovo, koliki će to preporod biti za sve stanovnike, ali i za gospodarstvo u ovom gradu. Veliki je ovo projekt, veliki su novci u pitanju, ali veliki su i benefiti koji stižu.

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici zauzeli visoko 3. mjesto po neto dobiti

Prema analizi FINA-e, Gorički poduzetnici ostvarili su 205,9 milijuna eura dobiti, a ključnu ulogu odigrao je Lidl Hrvatska.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Iako je šesti grad po veličini, Velika Gorica zauzela je treće mjesto u Hrvatskoj po visini ostvarene neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Prema podacima FINA-e, tvrtke sa sjedištem u Velikoj Gorici ostvarile su 205,9 milijuna eura dobiti, što ih smješta odmah iza Zagreba i Splita.

Analiza pokazuje kako je deset najvećih hrvatskih gradova u prošloj godini imalo dominantan udio u poslovanju domaćih poduzetnika, 52,3 % poduzetnika, 54,9 % zaposlenih, gotovo dvije trećine ukupnih prihoda te čak 72 % ukupne neto dobiti, piše Gradonačelnik.hr.

Zagreb predvodi ljestvicu s 5,6 milijardi eura neto dobiti, što čini čak 78 % neto dobiti poduzetnika iz deset vodećih gradova. Iza njega slijedi Split s 294,5 milijuna eura, dok je Velika Gorica, zahvaljujući prvenstveno poslovanju tvrtke Lidl Hrvatska, treća s gotovo 206 milijuna eura. Rijeka je četvrta s 196,9 milijuna, a potom slijede Osijek (159,6 milijuna), Varaždin (150,4 milijuna), Dubrovnik (149,4 milijuna), Rovinj (143,8 milijuna), Poreč (134,7 milijuna) i Zadar (131,5 milijuna eura).

Zanimljivo je da Velika Gorica, iako treća po neto dobiti, zauzima tek deveto mjesto po broju poduzetnika, peto po broju zaposlenih i četvrto po ukupnim prihodima. To pokazuje da nekoliko velikih tvrtki može značajno utjecati na ukupne rezultate grada.

Velika Gorica se tako svrstala među vodeće gospodarske centre zemlje, a podaci potvrđuju kako njezini poduzetnici, unatoč manjem broju tvrtki u odnosu na druge gradove, ostvaruju snažne rezultate na nacionalnoj razini.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

ZAMAH poziva udruge i građane na predstavljanje priručnika za financiranje projekata

Predstavljanje priručnika donosi praktične savjete o donacijama, sponzorstvima i drugim izvorima financiranja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

U srijedu, 24. rujna 2025., u 10 sati u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja održat će se predstavljanje Priručnika za prikupljanje financijskih sredstava. Događaj organizira Zaklada ZAMAH u suradnji sa Štoos teatrom, Gradom Velikom Goricom i Muzejem Turopolja, a namijenjen je udrugama, inicijativama, institucijama i svim građanima s idejama koje trebaju financijsku podršku.

Priručnik donosi praktične upute i alate koji pomažu u pronalaženju donacija, sponzorstava i drugih izvora financiranja. Organizatori naglašavaju kako je cilj osnažiti lokalne projekte i učiniti ih dugoročno održivima kroz kvalitetnije povezivanje s donatorima i zajednicom.

Predstavljanje će trajati 45 minuta, a sudionici će dobiti priliku čuti konkretne savjete o tome gdje i kako potražiti sredstva za svoje projekte.

Ulaz je besplatan, no broj mjesta je ograničen pa se sudionici pozivaju da se prijave putem e-maila na adresu [email protected].

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvatska među liderima rasta u EU! BDP skočio za 1,2 % u drugom kvartalu

Uz bok Danskoj i Rumunjskoj, Hrvatska bilježi jedan od najvećih kvartalnih rasta u Europskoj uniji, dok su najveća gospodarstva poput Njemačke i Italije zabilježila pad.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Hrvatska se u drugom tromjesečju svrstala među zemlje Europske unije s najbržim gospodarskim rastom, pokazali su novi podaci Eurostata objavljeni u petak. Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 1,2 % u odnosu na prethodno tromjesečje, što je Hrvatsku svrstalo uz bok Danskoj i Rumunjskoj, dok je prosjek rasta u eurozoni i EU bio znatno skromniji, 0,1 odnosno 0,2 %, piše Poslovni.hr.

Prema sezonski prilagođenim podacima, Danska je zabilježila najveći rast među članicama, 1,3 %, dok je Hrvatska odmah iza nje s jednakim rezultatom kao i Rumunjska. U istom razdoblju najveća gospodarstva poput Njemačke, Italije i Finske bilježila su pad aktivnosti, što dodatno naglašava razliku u trendovima unutar Unije.

Na godišnjoj razini Hrvatska je ostvarila rast od 3,2 %, isti kao i u prvom tromjesečju, a procjena za oba razdoblja podignuta je za 0,1 postotni bod u odnosu na ranije podatke. Najveći godišnji skok ponovno je zabilježila Irska s nevjerojatnih 18 %, dok su Bugarska i Cipar rasli nešto više od 3 %, slično kao i Hrvatska, Litva i Poljska.

Eurostat navodi da su osobna i državna potrošnja, kao i promjene u zalihama, imale pozitivan utjecaj na ukupni rast BDP-a u EU i eurozoni. S druge strane, Finska je stagnirala u usporedbi s istim razdobljem lani, dok je jedini pad na godišnjoj razini zabilježio Luksemburg.

Iako se EU u cjelini kreće sporijim tempom, Hrvatska je s rastom iznad prosjeka stala uz bok vodećim članicama, što pokazuje otpornost domaćeg gospodarstva u izazovnim europskim okolnostima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

POČELE PRIJAVE Udruženje obrtnika prikuplja izlagače za Gospodarski sajam

Održat će se u sklopu Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

U iščekivanju najveće velikogoričke gastro manifestacije Gastro Turopolja, u sklopu koje će se održati i 7. Gospodarski sajam grada Velike Gorice, gradsko Udruženje obrtnika poziva obrtnike da se prijave i svojom ponudom daju vrijednost manifestaciji.

Interes se iskazuje putem maila [email protected] ili u Udruženju u Kurilovečkoj 5, a nakon toga slijedi slanje prijavnice za sudjelovanje .

Prijave su otvorene do 29. rujna ili do popunjenja mjesta.

Gospodarski sajam Velike Gorice održat će se 10. 11. i 12. listopada, istovremeno sa 24. Gastrom Turopolja u suorganizaciji s Turističkom zajednicom Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Zagrebačkoj županiji porasle više od prosjeka, evo koliko iznose

Državni zavod za statistiku objavio je podatke za lipanj i drugo tromjesečje 2025. prema kojima Zagrebačka bilježi jedan od najvećih porasta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2025. iznosila je 1.444 eura, što je manje nego u svibnju, ali gotovo 10 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Kako piše Župan.hr, Zagrebačka županija svrstala se među predvodnike rasta, s prosječnom plaćom od 1.467 eura u drugom tromjesečju i godišnjim rastom većim od 10 %.

U usporedbi sa svibnjem, lipanjska plaća bila je nominalno niža za 0,5 %, a realno za 0,7 %. Ipak, u odnosu na prošlogodišnji lipanj zabilježen je nominalni rast od 9,8 % te realni od 5,9 %. Promatrajući razdoblje od siječnja do lipnja, prosječna plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,4 % više nego u prvoj polovici 2024. godine.

Plaće su u drugom tromjesečju 2025. porasle u svim županijama. Zagrebačka bilježi povećanje od 10,6 %, čime se svrstava među županije s najvećim rastom, zajedno s Koprivničko-križevačkom (11 %), Istarskom i Požeško-slavonskom (10,3 %) te Međimurskom i Dubrovačko-neretvanskom (10,1 %).

Najviša prosječna plaća u drugom tromjesečju isplaćena je u Gradu Zagrebu, 1.660 eura. Slijede Zagrebačka županija (1.467 eura), Primorsko-goranska (1.452 eura) te Karlovačka (1.430 eura). Na dnu ljestvice i dalje su Virovitičko-podravska (1.276 eura) i Brodsko-posavska (1.299 eura).

Gleda li se samo lipanj, Zagrebačka županija zabilježila je rast plaća od 11 % u odnosu na lipanj prošle godine. Kad je riječ o djelatnostima, najviša prosječna plaća u lipnju isplaćena je u zračnom prijevozu (2.279 eura), dok je najniža ostala u proizvodnji odjeće (926 eura).

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju nastavak trenda rasta plaća u svim županijama, pri čemu Zagrebačka županija prednjači s jednim od najvećih skokova. Iako je lipanjska plaća bila nešto niža nego mjesec prije, godišnji rast jasno pokazuje da je standard zaposlenih u regiji ipak u porastu.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno