Povežite se s nama

CityLIGHTS

Četvrt stoljeća iza Turopoljske udruge skauta “TUR”

Objavljeno

na

Početkom devedesetih kada se stvarala Hrvatska država, a naš grad tada još bio općina, petorica entuzijasta odlučili su ponovno pokrenuti i nastaviti tradiciju skautizma u Velikoj Gorici koje datira još iz 1957. godine, a 1990. je moralo biti prekinuto zbog ratnog vihora. Sve počinje u Osnovnoj školi Eugena Kumičića. Zoran Horvat, Tomislav Pasarić, Siniša Silaj, Goran Mikulić i Alen Konjević 23.listopada 1992.godine dočekani su tada od strane više od stotinu djece, što je bilo veliko iznenađenje, koje se kasnije pretvorilo u ogroman posao za svakoga od njih. Naime, imali su, svaki, po dvije-tri grupe u goričkim školama. Kako u to vrijeme nisu imali veću mogućnost kretanja, sve se svodilo na aktivnosti u prostoriji, na izlete se nije išlo, pa se  početni broj malih izviđača sveo na nekih tridesetak. I svakako možemo reći da su oni temelj današnje Turopoljske udruge skauta “TUR”. Trebalo je proći nekoliko generacija mladih, da ostane barem po jedan koji se znao uklopiti i biti blizak po godinama djeci koja su željela biti izviđači. “Mi smo morali otkriti modele kako biti zanimljiv mladima, ne možeš biti pun sebe i objašnjavati s visoka, moraš se spustiti na dječju razinu, a mi sve to nismo znali, nismo se školovali za to, sve smo to naučili na teži način, kako se ponašati, a da bi ih pridobili.” – rekao nam je predsjednik udruge Alen Konjević. 

Turopoljska udruga skauta TUR, foto: Turopoljska udruga skauta TUR

Stjecanje znanja za cijeli život 

Dugi niz godina držali su se na brojci oko tridesetak, tek posljednjih desetak godina brojka raste, a to zapravo i ne čudi. Ističu se “Turovci” kao pozitivan primjer rada s mladima u Velikoj Gorici, a sve to zahvaljujući sustavnom radu svih ovih godina.  

Najveća vrijednost pristupanja goričkim skautima je druženje, djeca nauče dijeliti dobro i zlo, surađivati, putuju Europom i Hrvatskom, uče o kulturi, povijesti i tradiciji, kaže Konjević, te ističe: “Učimo ih da grade toleranciju prema različitostima, u razmišljanju, u govoru i izgledu. Skauti su otvorena organizacija za sve ljude bez obzira na boju kože, jezik, vjeru i nacionalnost. Mi to radimo i na lokalnoj razini, učimo ih da im prijatelj može biti i onaj tko priča slavonskim ili dalmatinskim dijalektom kao i kajkavac, i bilo tko drugi u Hrvatskoj i šire, da su svi njihovi prijatelji s kojima dijele isto, a povezuje ih ideja skautizma.” Uče skauti puno korisnih stvari koje mogu koristiti i kasnije u životu. Kad uđu u šumu npr. da ih ne ulovi panika, da se znaju snaći, orijentirati, napraviti zaklon, preživjeti, da prepoznaju jestive gljive, bobice od kojih mogu napraviti čaj, kolače, kako napraviti šator, kako zapaliti vatru, i još puno toga. 

Turopoljska udruga skauta TUR, foto: Turopoljska udruga skauta TUR

 “Vratili ste mi dijete koje nije moje!” 

Puno skauti i putuju, idu i na logorovanja, a tamo brinu o higijieni, čistoći u šatoru, sami peru pribor iz kojeg se jede i dalo bi se nabrajati puno korisnih zdravih navika koje u današnje vrijeme nedostaju velikom broju djece. A osim sjajnih uspomena za cijeli život kući ponesu i te navike. Dokaz tome je komentar majke jednog od skauta koja je rekla kako se s logorovanja nije vrati njen sin, nego neko drugo dijete. Dijete koje nakon što pojede miče prljavi tanjur sa stola, ali ne samo to nego ga i opere. Ujutro kad majka uđe u sobu ima što vidjeti – i krevet je složen! A sve to zahvaljujući upravo – skautima! 

Puno je prednosti koje donosi skauztizam, samo smo dio njih pobrojali, a znate li da zajedno u svojim aktivnostima provedu oko dva i pol do tri mjeseca? Odlaze na jedan veći izlet mjesečno i to svi članovi, da, godišnje je to dvanaest izleta, iako, doznali smo bude njih i puno više. Logorovanje od desetak dana smo već spomenuli. A tu su i natjecanja. Dizanje šatora, korištenje čvorovima, signaliziranje zastavicama, paljene vatre, rad s kompasom…sve su to zadaci koje turovci na natjecanjima sjajno odrađuju, a broj osvojenih pehara pokazuje koliko su u tome uspješni.   

“Nitko da ne dođe do prijatelj drag” 

Povodom 20 godina udruge pokrenuli su memorijal “Nitko da ne dođe do prijatelj drag”, u čast Tihomira Tomašića Tihice, hrvatskog branitelja koji je pogubljen na Ovčari. “On je bio izviđač, želimo da o njegovom izviđačkom djelovanju budu upoznati prije svega izviđači, ali i učenici osnovnih škola s područja našeg grada. Čini se da u tome uspijevamo jer je memorijal svake godine sve jači. Većina onih koji su došli na prvi dolaze i na svaki sljedeći.“ – kaže Konjević. 

Ove godine,  “Tur”, koji nije ono što mnogi na prvu pomisle, nego je dobio ime po turopoljskom govedu, proslavio je 25 godina djelovanja. I toliko smo prednosti spomenuli, ali postoji i jedan nedostatak. Ima ova udruga dobar i kvalitetan prostor u Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica, ali uz velik broj članova (među najvećima su u Hrvatskoj) imaju i jako puno opreme, i sve im je tijesnije. Kako bi i dalje kvalitetno obavljali svoj posao, bili ponos grada i stvarali ljude sa zdravim razmišljanjem i navikama sjajan poklon za rođendan bio bi upravo novi, veći prostor, barem za smještaj brojne opreme. Do tada njihova vrata u Kurilovečkoj 48 svima su otvorena, a mi ćemo završiti uz pozdrav naših skauta: Čast svakome – Tur nikome!”

CityLIGHTS

Jedna emisija, puno priča i slika koja je završila na našem zidu

U emisiju „Hrabre žene“ stigla je svestrana, pozitivna i uspješna umjetnica Jasminka Škalić. S našom Giannom u pola je sata „proputovala“ od Zaprešića i Jablanovca, preko Ljubljane pa sve do Kube.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Danas nam se u City Bandu pridružila žena koja je svojom prisutnošću, ali i svojim kreacijama, uljepšala cijeli ured.

U emisiju „Hrabre žene“ stigla je svestrana, pozitivna i uspješna umjetnica Jasminka Škalić. S našom Giannom u pola je sata „proputovala“ od Zaprešića i Jablanovca, preko Ljubljane pa sve do Kube.

Jasminka je s nama podijelila svoju priču – zapravo više njih. Prisjetila se studentskih dana u svijetu manekenstva, govorila o plivanju u poslovnim vodama, ali i o tome kako danas živi od umjetnosti koja joj je postala svakodnevica. Uz to, podijelila je i nekoliko vrijednih savjeta, posebno za žene, a ono što nas je posebno oduševilo jest činjenica da je svojim talentom osvojila i našeg direktora koji nije mogao odoljeti njezinim radovima. Jedna od njezinih slika sada krasi središte našega ureda.

Nije slučajno odabrala upravo motiv Kubanke. Kako je kasnije ispričala, slika je nastala kao svojevrsni hommage ženama Kube, ali i svim ženama koje, unatoč teškim životnim okolnostima, zadržavaju snagu, toplinu i osmijeh. Upravo zato savršeno se uklopila u emisiju „Hrabre žene“ – kao podsjetnik na hrabrost žena, bilo na drugom kraju svijeta ili ovdje, u našoj svakodnevici.

Iako je po struci diplomirana ekonomistica, život ju je odveo u umjetničke vode. U Ljubljani je završila slikarstvo i magistrirala, a trenutno pohađa Učiteljsku akademiju jer joj je želja predavati likovnu kulturu u osnovnoj školi.

„Cjeloživotno obrazovanje karakteristično je za mene. Smatram da čovjek uči dok je živ. Zvuči kao floskula, ali stvarno je tako.“, rekla je Jasminka.

Osim slikarstvom, već se 12 godina bavi i izradom nakita, a posebno su prepoznatljivi njezini ručno oslikani medaljoni.

Rodom je iz Zaprešića, odnosno Jablanovca, a svoje odrastanje na selu smatra velikom privilegijom.

„Druženje s prirodom i samo lijepa sjećanja vežu me uz djetinjstvo u Jablanovcu.“, ispričala je.

Modne piste, studentski dani i catwalk tajne

Krenimo od početka njezinog životnog puta – onog koji ju je, sasvim neočekivano, odveo u svijet manekenstva.

Sve je, kaže, počelo na nagovor majke. Kao djevojčica naglo je izrasla, držala se pogrbljeno i nije bila zadovoljna svojim držanjem pa ju je majka nagovorila da upiše tečaj manekenstva.

„U početku se u tome uopće nisam pronalazila, no kasnije mi je, kao i svakom studentu, dobro došao dodatni izvor zarade“, prisjetila se Jasminka.

Otkrila nam je i tajnu manekenskog hoda. Kako kaže, osnova svega je lijepo, ravno i dostojanstveno držanje, dok se sam „catwalk“ svodi na hod nogom ispred noge, uz različite varijacije i osobni stil svake manekenke.

„Svaka je cura imala neku svoju posebnost. Primjerice, Velikogoričanka Divna Meler imala je vrlo specifičan i energičan hod.“, dodala je.

Manekenstvo, kaže, sa sobom nosi i određenu disciplinu. Zdrava prehrana, sport i briga o tijelu dio su tog svijeta, no priznaje kako nikada nije bila pretjerano opterećena kilogramima jer joj modeling nije bio glavni životni poziv.

„Genetski nisam sklona debljanju pa mi težina nikad nije previše oscilirala. No kada je nekome modeling glavni posao, vjerujem da to zna biti jako teško i zahtjevno.“, objasnila je.

Na pitanje postoje li u tom svijetu i neugodne ili nemoralne situacije, odgovorila je iskreno: osobno ih nije doživjela, no zna za djevojke koje jesu. Upravo zato smatra kako je mladim djevojkama danas najvažnije sačuvati vlastitu osobnost i ne podlijegati pritiscima trendova.

„Ono što me danas brine jest činjenica da sve više mladih cura vrlo rano kreće s estetskim zahvatima pa na kraju sve sliče jedna drugoj.”, rekla je.

Prisjetila se i vremena kada su svjetskim modnim pistama dominirale žene poput Linda Evangelista, Cindy Crawford i Naomi Campbell, od kojih je svaka imala nešto svoje i prepoznatljivo.

„Svaka od njih imala je osobnost i posebnost koja ju je činila upečatljivom. Danas mladim curama poručujem da njeguju upravo ono što ih razlikuje od drugih. Možda je baš neki „kriv“ nos ili spuštene oči ono po čemu će biti posebne i prepoznatljive“, istaknula je.

Umjetnost koja je osvojila i naš ured

No, iako joj je modeling obilježio dio mladosti, život ju je s vremenom ipak odveo u potpuno drugačijem smjeru, onom umjetničkom.

Danas se Jasminka najviše pronalazi u slikarstvu, a njezini radovi nastaju po narudžbi i nose prepoznatljiv spoj pop arta i figurativnog slikarstva.

Slika koju je donijela u naš studio nastala je nakon putovanja na Kubu, zemlju koja je na nju ostavila snažan dojam.

„Na slici je Kubanka, a ono što me najviše zaokupilo nije bilo samo lice nego tkanina, uzorci i ta egzotika koja izvire iz cijele scene. Naravno, i nakit je bio važan detalj.“, ispričala je.

Boravak na Kubi opisala je kao svojevrsni kulturološki šok.

„Istina je da ljudi tamo nemaju mnogo, neki hodaju bosi i teško dolaze do lijekova, ali žive u trenutku. Nevjerojatno su veseli, srdačni i stalno plešu. Ta slika nastala je kao moj omaž Kubi.“, rekla je.

Njezini su radovi pronašli mjesto i u Muzeju novog vala, gdje je 2023. godine održala izložbu inspiriranu glazbenicima i ikonama tog razdoblja. Sve je počelo nakon što je Aleksandar Dragaš vidio njezine crno-bijele portrete poznatih glazbenika i glumaca.

„Krenulo je s Dinom Dvornikom, a kasnije sam radila i Davida Bowieja, Al Pacina, Marlona Branda… Nakon toga dobila sam prijedlog da napravim izložbu na temu novog vala pa je nastalo desetak portreta.“, ispričala je.

Jasminka priznaje kako je danas umjetnicima u Hrvatskoj izazovno živjeti isključivo od prodaje slika, zbog čega joj je izrada nakita postala važan i stabilniji dio posla.

„Slike su ipak luksuz. Ljudi ne uređuju stanove ili hotele svaki mjesec, takvi poslovi dolaze povremeno. Jedan mjesec imam nekoliko narudžbi, a već idući možda nijednu.“, objasnila je.

No unatoč izazovima, ne skriva koliko je ispunjava činjenica da se bavi onime što voli.

„Vrlo je izazovno, ali srce mi je na mjestu čim radim ono što volim. Već si na dobitku kada svaki dan možeš stvarati.“, zaključila je.

Svaki medaljon priča svoju priču

Osim slika, Jasminkin zaštitni znak posljednjih su godina postali i ručno oslikani medaljoni koji nastaju u njezinoj radionici. Sve je, kaže, počelo sasvim spontano: iz ljubavi prema vintage detaljima i modi sedamdesetih godina.

„Na internetu sam vidjela jednu vintage ogrlicu s medaljonom i odmah se zaljubila u taj stil. Obožavam retro odjeću i boho estetiku sedamdesetih. Takvu ogrlicu tada nisam mogla pronaći u Zagrebu pa sam odlučila napraviti svoju.“, ispričala je.

Proces izrade, objašnjava, traje nekoliko dana i zahtijeva mnogo strpljenja.

„Medaljone najprije ispunjavam akrilom koji služi kao podloga, a nakon sušenja ručno oslikavam motive. Sve na kraju prelijem smolom koja ih štiti, tako da cijeli proces traje otprilike tjedan dana.“, rekla je.

Svaki medaljon i danas oslikava sama, ručno, jer joj je važno da svaki komad bude poseban i jedinstven. „Želim da žena koja kupi moj medaljon ima osjećaj da je napravljen baš za nju.“, naglasila je.

Posebno voli raditi s biserima, iako priznaje da uglavnom koristi riječne bisere i kvalitetne imitacije kako bi njezin nakit ostao cjenovno pristupačan široj publici.

„Da radim isključivo s pravim biserima, morala bih se usmjeriti na puno užu publiku. Ovako mi je važno da si moju ogrlicu može priuštiti gotovo svaka žena.“, rekla je.

„Uzdaj se u se i u svoje kljuse“

Dotaknule su se i položaja žena u društvu te činjenice da su predrasude i diskriminacija na našim prostorima još uvijek prisutne.

Ipak, kaže kako je kroz život naučila najviše vjerovati sebi i vlastitim mogućnostima, a upravo joj je takav način razmišljanja usadila majka još od djetinjstva.

„Mama me odgajala po onoj „uzdaj se u se i u svoje kljuse“. Možda zvuči pomalo feministički, ali meni je to u životu puno pomoglo jer nisam imala velika očekivanja od drugih ljudi.“, rekla je.

Dodaje kako upravo previsoka očekivanja često dovode do razočaranja, dok joj je oslanjanje na vlastiti rad i trud olakšalo odnose s ljudima i donijelo unutarnji mir.

Na kraju emisije otkrila je i kako bi voljela da je ljudi pamte.

„Voljela bih da se ljudi uz mene nasmiju. Obožavam pozitivne ljude i one s kojima se mogu iskreno nasmijati. Jedna je psihologinja rekla da će svoje dane pamtiti po tome što je dobro pojela, popila i koliko se smijala, a mislim da je to stvarno lijepa životna filozofija.“, zaključila je Jasminka.

Poruka još jedne hrabre žene

Za sam kraj emisije „Hrabre žene“, Jasminka je svim slušateljicama poslala i snažnu, ali jednostavnu poruku: da ne zaborave same sebe.

„Savjetovala bih svim ženama da uživaju u svakom danu, da pronađu nešto lijepo za sebe i da se ne zapostavljaju. Važno je voditi brigu o sebi, posebno iznutra, jer ako žena nije dobro, neće biti ni obitelj. A kada si iznutra lijep, nema šanse da to ne vidi i na vanjskom izgledu.“, poručila je Jasminka.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Klapa Intrade i Tomislav Bralić otvaraju Goričke večeri 2026.

Početak koncerta najavljen je za 20 sati, a ulaz za sve posjetitelje bit će besplatan.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ovogodišnje izdanje manifestacije Goričke večeri bit će otvoreno koncertom Tomislava Bralića i Klape Intrade, koji će se održati u nedjelju, 17. svibnja, u Parku dr. Franje Tuđmana.

Jedan od najpoznatijih hrvatskih klapskih sastava publici će donijeti večer ispunjenu dobro poznatim pjesmama i hitovima uz koje već desetljećima pjevaju različite generacije. Posjetitelje očekuje glazbeni program koji će obuhvatiti emotivne balade, ali i pjesme koje redovito stvaraju zajedničku atmosferu i okupljaju publiku u zajedničkom pjevanju.

Prepoznatljiv vokal Tomislava Bralića i interpretacija Klape Intrade obilježit će otvorenje još jednog izdanja tradicionalne manifestacije koja svake godine okuplja brojne građane i goste Velike Gorice. Organizatori pozivaju građane da večer provedu pod otvorenim nebom uz obitelj i prijatelje te zajedno otvore Goričke večeri 2026.

Početak koncerta najavljen je za 20 sati, a ulaz za sve posjetitelje bit će besplatan.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Diplomatska elita u Velikoj Gorici: Stigli veleposlanici iz više od 20 država

U fokusu posjeta stranih diplomata Velikoj Gorici bili su investicijski potencijal grada, razvoj poduzetništva, međunarodna suradnja i promocija turopoljske kulturne baštine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica danas je bila domaćin predstavnicima diplomatskog zbora akreditiranog u Republici Hrvatskoj, koji su tijekom službenog posjeta obišli niz gospodarskih, infrastrukturnih i kulturnih lokacija na području grada i Turopolja.

Među gostima su bili veleposlanici i otpravnici poslova iz Čilea, Australije, Austrije, Portugala, Katara, Republike Koreje, Belgije, Turske, Maroka, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Češke, Litve, Kazahstana, Albanije, Kosova i drugih zemalja.

Poseban naglasak tijekom obilaska stavljen je na razvoj gospodarstva i investicijski potencijal grada. Delegacija je tako posjetila Poslovnu zonu Meridian 16 Business Park u Vukovinskom polju, gdje su predstavljene mjere za poticanje poduzetništva i privlačenje stranih ulaganja. Diplomati su obišli i VG Poduzetnički inkubator te gradilište Nacionalnog nogometnog kampa, jednog od najvećih aktualnih projekata na području Velike Gorice. Središnji dio programa održan je u Centru za posjetitelje Turističke zajednice Velike Gorice, gdje je goste primio gradonačelnik Krešimir Ačkar zajedno sa suradnicima.

– Dobrodošli u Veliku Goricu, srce Turopolja i šesti najveći grad u Hrvatskoj. Veliko mi je zadovoljstvo ugostiti vas danas i predstaviti naš grad, njegove ljude i njegov razvoj. Velika Gorica je moderan i brzo rastući grad, posvećen podizanju kvalitete života te snažno usmjeren na razvoj poduzetništva, ulaganja, sporta i stvaranje prilika za mlade i obitelji. Ponosni smo na naše projekte, kontinuirani razvoj i jasnu viziju budućnosti. Nadam se da će vam ovaj posjet ostaviti snažan dojam energije i potencijala našeg grada te otvoriti vrata budućoj suradnji i trajnim prijateljstvima,  istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

U sklopu predstavljanja turopoljskog kraja, Nikola Pejak govorio je o kulturnim, prirodnim i turističkim posebnostima Velike Gorice i okolice, dok je Ivana Belošević kroz pripremu turopoljskih štrukli gostima približila lokalnu gastronomsku tradiciju. Program službenog posjeta započeo je u Velikoj Mlaki, gdje su strani diplomati obišli kapelu sv. Barbare. Tijekom obilaska upoznati su s drvenim sakralnim spomenicima Turopolja, koji se smatraju jedinstvenim dijelom hrvatske kulturne baštine. Na kraju susreta u ime diplomatskog zbora obratila se veleposlanica Maroka i doajenica diplomatskog zbora Nour El Houda Marrakchi.

– Zahvaljujemo gradonačelniku Ačkaru na iznimnom gostoprimstvu i srdačnom prijemu. Tijekom posjeta imali smo priliku upoznati grad bogate tradicije, snažnog razvoja i velikog potencijala. Velika Gorica ostavila je na nas vrlo snažan dojam te vjerujemo kako će ovaj susret otvoriti prostor za buduću suradnju i nova partnerstva.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Prijavite se: Tranzicija djece s teškoćama u fokusu stručnog predavanja

Ulaz na predavanje je besplatan, a zbog organizacije potrebno je prethodno se prijaviti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: www.kaboompics.com/ Pexels

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica organizira stručno predavanje pod nazivom „Tranzicija u ranoj intervenciji – možemo li bolje?“ koje će se održati u srijedu, 20. svibnja u 13 sati u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica.

Tema predavanja usmjerena je na izazove s kojima se susreću djeca s razvojnim rizicima ili odstupanjima te njihove obitelji tijekom različitih životnih prijelaza. Od uključivanja u sustav rane intervencije, prelaska iz obiteljskog okruženja u vrtić pa sve do promjene usluga i oblika podrške. Iz Centra ističu kako upravo ta razdoblja često predstavljaju kritične točke za dijete i obitelj jer dolazi do prekida kontinuiteta podrške i suočavanja s različitim institucijama i procedurama.

Dodaju i kako stručnjaci koji sudjeluju u tranzicijskim procesima smatraju da je riječ o važnom dijelu rane intervencije, ali pritom ističu potrebu za dodatnom podrškom i kvalitetnijim protokolima. Na predavanju će biti riječi o planiranju tranzicije, izazovima u provedbi te mogućnostima poboljšanja sustava podrške za djecu i njihove obitelji.

Interaktivno predavanje održat će Snježana Seitz, mag. rehab. educ., univ. spec. rehab. educ. iz Centra „Sretni koraci“.

Ulaz na predavanje je besplatan, a zbog organizacije potrebno je prethodno se prijaviti putem e-mail adrese [email protected] ili na brojeve telefona 6231-734 i 091/6231-734.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Provjerava se sigurnost stabala u Tomaševićevoj, promet će biti privremeno ograničen

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Gorica.hr

U Ulici kralja Stjepana Tomaševića danas u jutarnjim satima traje stručna provjera stabilnosti stabala, zbog čega je na dijelu prometnice na snazi privremena regulacija prometa.

Riječ je o provođenju VTA analize i takozvanog “pull testa”, metode kojom se ispituje sigurnost i otpornost stabala na opterećenja poput snažnog vjetra. Tijekom testiranja stabla se kontrolirano povlače kako bi stručnjaci mogli procijeniti njihovu stabilnost.

Zbog izvođenja radova stabla će se povremeno povlačiti preko prometnice pa dolazi do kratkotrajnih ograničenja u prometu na toj dionici. Građanima je upućen apel da za vrijeme trajanja radova ne parkiraju vozila u neposrednoj blizini stabala, kao ni na parkiralištu koje se nalazi nasuprot lokacije ispitivanja.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno