Google je poslao izvanredno sigurnosno upozorenje nakon što je otkriven izuzetno uvjerljiv phishing napad koji prijeti sigurnosti čak 1,8 milijardi korisnika Gmaila diljem svijeta, prenosi Večernji.hr. Napad, koji koristi Googleove vlastite servise kao sredstvo preavare, prvi je prijavio programer za Ethereum platformu Nick Johnson, koji je u srijedu na društvenoj mreži X podijelio svoje iskustvo.

Prema Johnsonu, primio je e-poštu koja je izgledala kao službena Googleova obavijest, s navodnim sudskim pozivom. Poruka je sadržavala linkove koji su vodili na lažne stranice, vjerno kopirajući dizajn službenih Googleovih stranica. Jedini vidljivi znak prijevare bio je URL adrese, umjesto na accounts.google.com, stranica je bila hostana na sites.google.com.

Klikom na poveznicu, Johnson je otvorio lažnu stranicu koja je imitirala Googleov portal za podršku, s opcijama poput “Upload additional documents” i “View case”. Obje opcije vodile su na lažne stranice koje su tražile unos korisničkih podataka. Johnson je na vrijeme prepoznao prijevaru i zaustavio postupak, no istaknuo je zabrinjavajuću činjenicu. Poruka je prošla DKIM sigurnosnu provjeru i bila prikazana u Gmailu bez upozorenja, unutar iste konverzacije s prethodnim legitimnim Googleovim obavijestima.

Google je potvrdio kako su svjesni ove prijetnje i da su odmah poduzeli mjere. „Isključili smo mehanizam koji je omogućio napad i podijelili smjernice za prepoznavanje sličnih pokušaja prijevare”, stoji u izjavi tvrtke. Google naglašava važnost korištenja dvofaktorske autentifikacije i sigurnosnih ključeva, koji pružaju dodatni sloj zaštite. Također podsjećaju kako nikada neće tražiti lozinke, jednokratne kodove ili druge povjerljive informacije putem e-pošte ili telefonskih poziva.

Phishing napadi poput ovog oslanjaju se na psihološku manipulaciju i lažni osjećaj hitnosti. U ovom slučaju, hakeri su koristili poznatu domenu google.com kako bi korisnike uvjerili da je stranica legitimna. „Računali su na to da će ljudi pomisliti kako je sve u redu jer se domena čini sigurnom,” rekao je Johnson.

Korisnicima se savjetuje da budu izuzetno oprezni prilikom otvaranja e-pošte i da nikada ne dijele svoje podatke putem sumnjivih poveznica. Također se preporučuje otvaranje sumnjivih stranica ručnim unosom URL adrese u preglednik, a ne klikom na linkove iz poruka.

Google upozorava – „Budite oprezni svaki put kada poruka traži osobne podatke. Ako poruka izgleda sumnjivo – ne reagirajte, već dodatno provjerite njen izvor.”

Tijekom proteklog vikenda, od petka do nedjelje, u noćnim satima između 22 i 6 sati, Policijska postaja Velika Gorica provela je preventivno-represivnu akciju pod nazivom „Nadzor vozača pod utjecajem alkohola i/ili droga“. Cilj akcije bio je povećati sigurnost u prometu i smanjiti broj prometnih nesreća s najtežim posljedicama.

Tijekom akcije zabilježeno je ukupno 18 prometnih prekršaja, od čega 10 ciljanih, među kojima su:

• 4 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola
• 2 slučaja nekorištenja sigurnosnog pojasa
• 3 nepravilna korištenja mobitela za vrijeme vožnje
• 1 vožnja neregistriranim vozilom

Dodatno je utvrđeno još 8 drugih prometnih prekršaja. Jedna osoba je uhićena i uz optužni prijedlog prepraćena na Općinski sud – prekršajni odjel, zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i izazivanja prometne nesreće.

Najveću koncentraciju alkohola zabilježila je 34-godišnja vozačica, koja je u petak, 18. travnja u 19 sati, sudjelovala u prometnoj nesreći u mjestu Gornja Lomnica, u Ulici Ljudevita Gaja. Upravljajući osobnim vozilom marke Peugeot zagrebačkih registracijskih oznaka, vozačica je sletjela s ceste na meki teren te udarila u prometni znak. Očevidom je utvrđeno da je nesreću prouzročila jer se nije kretala sredinom prometne trake, a u krvi joj je izmjereno 1,86 g/kg alkohola.

Vozačica je uhićena, smještena u posebne prostorije do otrežnjenja i sljedećeg dana privedena na sud.

Tijekom vikenda dogodilo se i pet prometnih nesreća, sve s materijalnom štetom, bez ozlijeđenih osoba.

Policija apelira na sve vozače da se pridržavaju prometnih propisa, osobito kada je riječ o konzumaciji alkohola i vožnji. Cilj ovakvih akcija je spriječiti najteže posljedice i potaknuti odgovorno ponašanje u prometu.

Aktualni gradonačelnik Krešimir Ačkar prikupio je potreban broj potpisa za novu kandidaturu u izuzetno kratkom roku. Kako je sam objavio, do jutros je prikupljeno ukupno 2352 potpisa potpore.

U kratkoj izjavi upućenoj građanima putem društvenih mreža, Ačkar je zahvalio na velikoj podršci.

“Dragi prijatelji, hvala vam od srca na velikoj podršci koju mi iskazujete svojim potpisima! Već sada prikupili smo dovoljan broj potpisa za moju novu kandidaturu za gradonačelnika Velike Gorice – do jutros ukupno 2352! Nastavljamo dalje s potpisima i radom za našu Veliku Goricu. Volim ovaj Grad”, poručio je Ačkar putem svog Instagram profila.

Papa Franjo, prvi latinskoamerički poglavar Rimokatoličke Crkve, preminuo je u 89. godini života, potvrdio je Vatikan.

Time je završeno desetljeće obilježeno izazovima, podjelama i pokušajima reformi unutar jedne od najstarijih institucija na svijetu. Prema navodima iz izjave, papa Franjo umro je nakon borbe s teškim oblikom obostrane upale pluća, koju je, barem privremeno, uspio prebroditi. Njegova smrt označava kraj pontifikata koji je bio sve samo ne miran te ispunjen pokušajima modernizacije Crkve.

Papa Franjo ostat će zapamćen kao prvi papa koji dolazi s južnoameričkog kontinenta. Njegov izbor 2013. označio je povijesni trenutak, ne samo zbog geografskog podrijetla, već i zbog pristupa koji je odražavao otvorenost, skromnost i želju za promjenom.

Njegov mandat ostat će zapamćen po snažnim porukama o socijalnoj pravdi, borbi protiv siromaštva te nastojanjima da se Crkva približi suvremenom vjerniku.

Umirovljenici u Hrvatskoj krajem ove godine trebali bi prvi put primiti godišnji dodatak na mirovinu, takozvanu „13. mirovinu”, prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji je trenutačno u javnom savjetovanju. Kako prenosi Poslovni.hr, prva isplata očekuje se u prosincu, a zakon bi na snagu trebao stupiti u srpnju.

Riječ je o godišnjem dodatku koji će primati svi umirovljenici, neovisno o visini mirovine. Dodatak će ovisiti isključivo o godinama staža. Za svaku godinu bit će određena novčana vrijednost koju će Vlada definirati svake godine do 31. listopada. Iznos se za sada ne zna, ali predstavnici umirovljenika traže da se ta vrijednost veže uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koja iznosi 13,57 eura.

Za one koji nemaju mirovinu određenu prema godinama staža, predviđen je minimalni prag od 15 godina za ostvarivanje dodatka. Isplatu će provoditi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) svake godine u prosincu.

Nova formula usklađivanja i rast mirovina

Osim uvođenja „13. mirovine”, zakon donosi i izmjene u formuli za usklađivanje redovnih mirovina. Dosadašnji omjer 70:30, koji favorizira onaj indeks (rast plaća ili potrošačkih cijena) koji više raste, mijenja se na 85:15 u korist indeksa koji donosi veći rast. Budući da plaće najčešće rastu više, ova promjena znači dodatno povećanje mirovina.

Primjena novog modela planirana je već od 1. srpnja, kada bi svi umirovljenici trebali dobiti usklađenu mirovinu prema novim pravilima.

Povećanje invalidskih i penaliziranih mirovina

Invalidske mirovine, koje su među najnižima (u siječnju u prosjeku 419 eura), doživjet će korekcije. Povećava se mirovinski faktor, s 0,8 na 0,9 za djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno s 1,0 na 1,1 za potpuni gubitak. Ova promjena stupit će na snagu 1. siječnja 2026. i donijet će prosječno povećanje od 74 eura za 218.000 korisnika.

Za 127.000 umirovljenika koji su ranije otišli u mirovinu predviđa se ukidanje trajne penalizacije ako do 2026. navrše 70 godina, što će im donijeti povećanje mirovine u prosjeku za 57 eura.

Povećava se i tzv. bonifikacija za kasnije umirovljenje. Više se neće tražiti minimalno 35 godina staža, niti će postojati ograničenje na pet godina, što će rezultirati prosječnim povećanjem mirovine za 40 eura.

Najniža mirovina, koja trenutačno iznosi 396 eura, također će rasti sa 103 na 106 % AVM-a, što znači povećanje od oko 12 eura za više od 319.000 korisnika.

Rad uz mirovinu

Zakon širi mogućnosti za umirovljenike koji žele raditi. Umjesto dosadašnjeg prava na rad do polovice punog radnog vremena uz punu mirovinu, predlaže se mogućnost rada u punom radnom vremenu uz pola mirovine nakon navršenih 65 godina života. To će vrijediti i za obrtnike te samostalne djelatnosti, uz izjednačavanje s pravima vojnika, vatrogasaca i policajaca.

Majke će za svako rođeno ili posvojeno dijete ostvariti 12 mjeseci mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Pravo se prenosi na očeve ako su oni koristili većinu rodiljnog dopusta, ali se ne ostvaruje ako je roditeljska skrb oduzeta.

Fiskalni učinak i dugoročna održivost

Ukupni fiskalni učinak svih predloženih mjera procjenjuje se na nešto manje od dvije milijarde eura do 2028. godine.

Prema podacima HZMO-a, u siječnju je omjer korisnika mirovine i osiguranika bio 1:1,39, dok je prosječna mirovina iznosila 625 eura, odnosno 45,9 % prosječne plaće. Unatoč negativnim demografskim trendovima i projekcijama o padu broja stanovnika za 22 % do 2070., Ministarstvo rada i mirovinskog sustava smatra da je mirovinski sustav dugoročno održiv, pod uvjetom da ostane postojeća dob za odlazak u mirovinu.