Rijetke su prilike u životu novinara kad je intervju zapravo – kava s prijateljem. Ili prijateljicom. U ovom slučaju upravo je tako.– Slušaj, imam ti prijedlog za priču koju će tebi biti vrlo lako napraviti – javio se gazda jednog sunčanog poslijepodneva. – Dobro… – ostao sam malo zbunjen. – Ana Katulić! – otkrio je karte šef, a evo i mene već u sljedećoj sekundi:– Prodano! Ana je, naime, prijateljica. Dugogodišnja, draga prijateljica, kolegica. I odmah sam okrenuo njen broj.
-Bok, Ana. Jel’ čitaš ti one moje Priče iz kvarta u Reporteru?- Da… – sad je ona bila zbunjena. – E, znaš tko je glavni lik moje sljedeće priče?- Tko? – mogao sam čuti njene upitnike iznad glave. – Ti – rekao sam i dobro je nasmijao. Preostalo je još jedino uvjeriti je da mislim ozbiljno, dogovoriti kavu, naći se i sjesti… Nismo već dugo, teško je Anu uloviti, a vidjet ćete i zašto. – Kako mi izgleda radni dan? To je kaos. Ima dana kad se budim ujutro u 5.45, radim do jedan na radiju, nešto pojedem, idem dalje i kući se vratim taman na spavanje. Ne bih to smjela reći jer će memama ubiti, ali zadnjih tjedan dana doslovno ni ne spremam krevet, nema smisla – smije se Ana.
Novinarstvo je posao, gluma najveća strast
Zanimljivo je ovo razdoblje u njenom životu. U novinarstvu je Ana od 19 godina, tamo negdje 2003. je prvi put došla na RVG, onako mlada, prpošna i energična, ali i vrlo talentirana. Bila je i u kadru Velikogoričkih kronika, u informativnom programu RVG-a, često i u eteru, puno je toga natipkala i na stranicama Reportera, a posljednje četiri godine novinarski je rasla i napredovala na Media servisu. Znate ono, “za Media servis, Ana Katulić”… Od prije nekih mjesec dana možemo je slušati na frekvencijama Gold FM-a, radija koji je neka vrsta nasljednika RVG-a, ali novinarstvo je trenutačno u drugom planu. Ana je, naime, zaluđena glumom. Koketirala je s glumom kao srednjoškolka, a ljubav je ponovno planula kad joj je bilo 28. Otkud netko u glumi u tvojim godinama, krenuo sam “stankovićevski”. – A čuj njega, što to znači u mojim godinama? Dobre su to godine – nasmijala se Ana i nastavila: – Danas kad gledam, mislim da dobar glumac može biti samo onaj tko životno i mentalno sazrije. Ti s 18 godina možeš upisati akademiju, educirati se i učiti, ali tek kad čovjek dođe u zrelije godine, kad skuži i život i samog sebe, istinski može početi promišljati kao glumac. Barem je kod mene tako. Tek kad sam došla u neke godine shvatila sam što je gluma, da tu nema onoga ‘sad ću ja biti lijepa na pozornici’. Ne, gluma je umjetnost koja dolazi iz tebe, nešto što se istinski osjeća. I ja istinski osjećam da je gluma moje biće. Posebna se strast pojavi u očima kad govori o glumi, iako je dodala Ana i da je novinarstvo njen posao, da je toga svjesna, no ljubav je ljubav… – Kad stanem na pozornicu, ja guštam, super mi je. Ali, što je puno važnije, vidim da i ljudi koji me gledaju super. Nema boljeg osjećaja od toga. Da je bilo malo više hrabrosti, možda bi Ana već odavno bila u glumi, možda se ne bi ni dotakla novinarstva. – Nakon srednje škole sam se pripremala za Akademiju, ali bila sam stvarno premlada. Tad me držao taj ‘ja ću biti lijepa na pozornici’ sindrom. A nisam imala pojma što znači biti glumica. Na kraju sam odustala, mislila sam da nisam dovoljno dobra… Nikad nisam otišla na prijemni, umjesto toga sam upisala novinarstvo, završila ga i dosad već u karijeri napravila toliko da mogu biti zadovoljna. Neki kolege imaju više ciljeve, biti super poznati, nagrađivani istraživački novinari, ali ja sam u svim ovim godinama, kroz RVG, Reporter, Vjesnik, Media servis i sad Gold FM, uspjela raditi na širokom dijapazonu poslova, od lokalnog novinarstva, televizijskog, radijskog, praćenja vlade, Sabora… Dobro, čekaj, sad pričamo o glumi, poslije ćemo o novinarstvu. – Aha, oprosti, malo sam se zaletila. Zna joj se dogoditi, čudo je koliko ta može pričati… Dakle, gluma je najbolje što ti se trenutačno događa u životu? – Da, da, da.
Predstava s nas dvije kao da rodiš dijete
Da se otvori prilika, bi li radila samo to i ništa više? – Naravno! Gledaj, meni je drago što nikad nisam otišla na taj prijemni za Akademiju, više mi se sviđa ovako. Ja to uvijek govorim, a frendovi mi se smiju, ali mislim da se sve u životu događa u nekim krugovima, u spirali. Svaki krug se mora zatvoriti da bi krenuo dalje, ali na kraju te put ipak dovede tamo gdje treba. Možda djeluje malo mistično, duhovno, ali ja to tako nekako vidim. Kao spiralu. Evo, gledaj mene. Htjela sam upisati glumu, odustala sam, krenula na drugu stranu, bavila se novinarstvom, ali opet sam se vratila na glumu. I u njoj bi, jasno vam je već, žarko željela ostati. A počela je jako dobro.
Sredinom travnja premijeru je doživjela monodrama “Mala poduzetnica u velikoj blokadi”, autorice Romane Rožić, u kojoj glavnu i jedinu ulogu igra Ana Katulić. I, kažu kritike, igra je sjajno. – S Romanom, našom goričkom akademski obrazovanom redateljicom, našla sam se jedan dan na kavi i pitala me: ‘Hoćemo nešto zajedno raditi?’ I tako smo se dogovorile da napravi monodramu koju će napisati baš za mene. I ja sam rekla: ‘Super, može!’ Napisala je tekst i poslala mi ga, a kad sam ga pročitala u sekundi sam shvatila: ‘Da, to je ono što želim raditi’ – prepričava mi Ana početak suradnje sa svojom rođakinjom.– Da, daljnje smo rođakinje, i ona je porijeklom iz Buševca. Znamo se još iz vremena dok je radila u pučkom kazalištu u Buševcu, u kojem sam bila i ja, a sretale smo se i kasnije u novinarsko-glumačkim krugovima. Ona je puno radila u Berlinu, osmislila je koncept emisije Parlaonica na HTV-u, puno je radila s pučkim kazalištima, ima i neke filmove… – nabrajala je Ana. Od teksta i euforije do premijere prošlo je dosta vremena, više od plana.- Znale smo se zezati da smo porodile dijete, i za to treba devet mjeseci, koliko i nama za predstavu – kaže Katulićka i nastavlja: – Prošlo ljeto smo krenule s probama i u to smo ušle potpuno same. Ona, ja i baš nitko više. Pazi, nemamo love, nemamo prostor… Imamo tekst i volju. Imale smo probe kod Romane doma, pa kod mene u stanu, snalazile smo se. Tu su i poslovi, svaka ima svoje obaveze, nije nam to bila primarna stvar u životu… I na kraju se sve to otegnulo na skoro godinu dana.Ili, ako ćemo tako gledati, punih devet mjeseci. U zadnjoj fazi, ističe i zahvaljuje, pomogao je i Grad, dobila je na korištenje dvoranu Galženica, u kojoj bi uskoro moglo doći i do goričke premijere. Izvedbu na Susrete kazališnih amatera Zagrebačke županije Ana naziva pretpremijerom. – Uh, sreća da nam se otvorila ta prilika. To ti je kao kad žvačeš žvakaću predugo, jednostavno je moraš ispljunuti. Meni je došao taj moment, da smo još malo čekali, vjerojatno bi mi predstava postala grozna, počela me živcirati. Ukratko, progutala bi tu žvakaću – opisuje taj osjećaj Ana. Kad smo već kod osjećaja, kakav je osjećaj bio ispljunuti žvakaću? – Bilo je super! Prošlo je odlično. Osvojile smo nagrade, Romana za najbolji novi dramski tekst, a ja za najbolju glavnu žensku ulogu na smotri. I kritike su jako dobro, a sve to je dobra polazna točka, govori da sve to nešto vrijedi. To nam je važno jer ćemo predstavu raditi i dalje – najavila je Ana.
Kad prijatelji ne znaju smije li se smijati…
Predstava nije jedna od onih “laganih”, izaziva emocije, ali glavni cilj cure su postigle. – Kako je ovo na neki način angažirano kazalište, nismo znali kako će publika reagirati, hoće li taj tekst doživjeti kao nas dvije. Nama je to bilo super od početka, ali nismo znali hoće li biti i publici. Tema krize, represije, nema se novaca, svi kukaju… To je svakodnevna tema koju slušamo po kafićima, bojala sam se da će ljudima biti dosadno sad gledati i predstavu s tom tematikom.U smislu, ‘o super, još jedna predstava o krizi, to je već viđeno…’ A mi smo baš takve komentare htjele izbjeći. Htjele i uspjele. A koja je priča predstave? – Radi se o profesorici hrvatskog jezika koja u nekom trenutku nije htjela dati mito da bi dobila posao u školi i odlučila je postati poduzetnica u kulturi, baviti se izdavaštvom. I nakon nekog vremena krenu represije, blokade, prisilne naplate, ovrhe… Sve ono što je zadnjih desetak godina zapravo hrvatska svakodnevica. I taj lik male poduzetnice, koja predstavlja svakog od nas, okosnica je priče u kojoj ona ostaje pozitivna cijelo vrijeme. Iako je smeta cijeli sustav funkcioniranja države, koji je samo prividno tu da bi bio na usluzi građanima – ukratko će Ana. Za više informacija, naravno, posjetite prvu sljedeću izvedbu “Male poduzetnice u velikoj blokadi”… Glumici u svojoj prvoj monodrami nije lako prvi put izaći pred publiku. – Uh, opasno me uhvatila trema. Otkad sam dobila tekst u ruke, svojski sam se dala u to, željela samo to raditi, ali opet ti u cijelom tom procesu prođe kroz glavu: ‘Moj Bože, ja radim monodramu koja traje sat i 15 minuta. Ja sama moram ljude držati budnima sat i 15 minuta!’ To nije mala stvar. I onda sam krenula gledati monodrame, pa počneš misliti da ovo što radiš nije dovoljno dobro… I onda smo Romana i ja krenule malo čeprkati i nešto smo, eto, iščeprkale. Ispričala mi je i priču o demonu koji ju je mučio, malom vragu s ramena koji je postavljao stotine pitanja. Kako će biti, hoću li uspjeti… Riješila se tog demona na generalnoj probi, pred desetak prijatelja koji su došli, sjeli i – šutjeli. A to nije bila poanta, jel tako? – Pazi, ja izvodim predstavu, a među njima muk. I mislim si: ‘Što je krivo, zašto ne reagiraju, ovo ništa ne valja, zašto šute…’ I poslije dođu do mene i kažu: ‘Odlično, stvarno si bila dobra’. Mislim si, kako je bilo dobro kad sjedite i šutite. A oni mi kažu: ‘Nismo znali jel se smijemo smijati’. Ha, ha, pa naravno da smijete… – prepričava Ana i nastavlja: – Na premijeri je bilo puno drukčije, više ljudi, bilo je i smijeha, i svega. A to smo i željele, da bude humora, ali i trenutaka koji te natjeraju da se zamisliš. Najveće priznanje bilo mi je kad su mi ljudi poslije prilazili brišući suze. Predstava ih je dirnula, a glumcu je to najbolji mogući kompliment. Svaka emocija znači da sam dirnula čovjeka koji gleda, a to je cilj, ta neka mala katarza. Drukčije Ana promišlja glumu i kazalište od običnog čovjeka. – Gluma nije umjetnost zbog umjetnosti, kazalište funkcionira i kao neka vrsta medija, mora donositi neku poruku, ne smije biti samo zabava za publiku, nego i i pozornica s koje glumac, lik, odašilje poruku. Mora izazivati emocije, da čovjek kući odlazi s gomilom pitanja, da ga to što vidi potakne na razmišljanje. Zato sam oduvijek i željela raditi takve predstave, zato sam se toliko i oduševila tekstom za “Malu poduzetnicu…” – objašnjava Ana. Radila je, kaže, i na jednom kratkom filmu s poznatim hrvatskim glumicama Jadrankom Đokić i Ksenijom Marinković, koja ju posebno oduševljava, a u budućnosti želi… – Bitno mi je raditi, bilo što. Kazalište mi je broj jedan, u kazalištu staneš na scenu, voz krene i ‘furaš’ ga, voziš do kraja. Na filmu je drukčije. Stop, rez, deset minuta pauze dok namjestimo svjetla, vratite se, ajmo sad drugi kadar… Kazalište mi bolje odgovara, ali zaista se ne opterećujem time što ću raditi i gdje ću doći, ne mislim da ću postati neka slavna glumica – prilično uvjerljivo kaže Ana.
Prvi šef bio joj je – gradonačelnik
Možda završiš u sapunicama, prekinuo sam je. – Glupo mi je reći kategorički ne. Ovisi o puno faktora, čak ne toliko o novcu, koliko o projektu. Možda se pojavi nešto super, cool, fora, pa bi i probala. Nije mi skroz odbojno, da mi netko nešto ponudi, dobro bih razmislila – iskrena je Ana, svjesna što takve uloge donose sa sobom.– Ako ljudi ne idu u kazalište, a baš i ne idu, ako ne idu u kina gledati hrvatske filmove, a baš i ne idu, sude glumce po sapunicama. A to nije pravo mjerilo. Sapunica ima svoj budžet, svoje rokove, glumci dođu na set, dvaput snime scenu i ajmo dalje. Tu je važna brzina, a ako snimaš brzo, često nije kvalitetno. No zato je gluma u hrvatskim filmovima odlična – priča Ana. I to kao navijena. A kad hoćeš malo o novinarstvu, zaustavi se. – Znaš što, o glumi mogu pričati danima, o novinarstvu s vremenom sve manje i manje. Nije da me ne zanima, ali zanima me na, recimo, drukčiji način – kaže Ana, koja nije posebno oduševljena stanjem u svojoj, u našoj struci u posljednje vrijeme. – Puno se toga svodi na nebitne polemike, a ja mislim da ljudi to ne žele stvarno čitati. A puno se toga događa oko nas što nije popraćeno. Zadnjih godina bila sam na hrpi prosvjeda, kao novinar i kao građanka, ali to se prati na razini vijesti. Malo tko ide u dubinu, na vrhu našeg novinarstva su teme koje su vrlo površne. U Saboru se bavimo smiješnim replikama zastupnika, a zapravo je tragično što na taj način komuniciraju ljudi koji nas predstavljaju. Ali mi novinari to potenciramo zato što je atraktivno, smiješno i ljude zabavlja. Ne bavimo se važnim stvarima nego nasmijavamo publiku, a to nije dobro. Ima super novinara, super tekstova, da se razumijemo, ali sve manje. Radije ću pročitati dobar komentar, kolumnu, kvalitetne tekstove… I priče iz kvarta u Reporteru i na Cityportalu, naravno. – Naravno, ha, ha. Imaš i ti uspomene iz Reportera, tu si počela, na ovim stranicama. – Prvi put sam došla na RVG još u srednjoj školi, direktor je bio današnji gradonačelnik Dražen Barišić, a ja sam jako htjela biti novinarka. I Dražen mi je odmah dao neke zadatke, da se učim, a onda sam skužila da sve to baš i ne stignem. Zašto? Zato što moram u školu, ha, ha. Nešto jesam radila, moj tata i danas čuva taj moj prvi tekst iz Reportera, izvještaj s vatrogasne skupštine DVD-a Buševec – sa smiješkom se prisjeća Ana, podsjećajući svog sugovornika na jednu davno odigranu utakmicu između Lomnice i Gradića, završenu 1-1.. – Eto, vidiš da se prvi tekstovi pamte. Iako, ja bi vjerojatno i zaboravila da mi nije tate. I to mi i on stalno govori: ‘Vidiš, da nema mene, tko bi ti to čuval?’ Znači, gradonačelnik Barišić kao šef… Kako je to izgledalo iz tvoje perspektive? – Dobar je bio, dobar, ha, ha. Nismo imali puno konflikata, praktički niti jedan, korektno smo surađivali, bez problema – sa smiješkom nabraja Ana. Što bi ti rekla, je li bolji direktor ili gradonačelnik? – Iskreno, ne pratim ga toliko kao gradonačelnika otkad živim u Zagrebu, ali mislim da dobro radi. OK radi svoj posao, nadam se da je okružen pametnim ljudima, koji mu pomažu, ali čini mi se da je dosta aktivan, puno ga ima po Gorici, a to je važno za gradonačelnika. Danas je zagrebačka cura, ali dođe Ana često i doma u Buševec, i u Goricu.– Nešto se radi, nešto se događa, a to je važno za Goricu. Glupo je biti šesti grad po veličini u Hrvatskoj, a istovremeno spavaonica, u kojoj se ljudi zabavljaju tako da šeću pse po par. Često mi se dogodi da dođem u Goricu i na ulici ne vidim ni jednog čovjeka na cesti. Posao gradonačelnika i gradske vlasti je da omogući ljudima da se osjećaju ugodno u gradu, da imaju sadržaj koji mogu konzumirati, da mogu zadovoljiti sve svoje potrebe, od kulture, umjetnosti, bilo čega – poručuje Ana.
Doček Nove u društvu s Anom
Puno priča, stvarno puno, ispričala mi je ponešto i o profesijama zapisanim u zvijezdama. – Jednom mi je prijateljica rekla da svaki čovjek u sebi ima tri profesije, razmislila sam i shvatila da to ima smisla. Sve u životu se događa s razlogom, a ako nešto istinski želiš, na kraju dođe na svoje. Ja sam to spoznala s 28, kad sam se vratila glumi. Moja prva je novinarstvo, druga gluma, a treća… Ne znam, nju još moram pronaći – ‘karamarkovski’ je nabrojala Ana, jer zaboravila je da je ona i voditeljica. – Ajde, neka to bude treće – prihvatila je sugestiju. – I to je stvar u kojoj guštam, nekakav spoj novinarstva i glume. U vrijeme dok sam bila na RVG-u počela voditi neke manifestacije, a sad već godinama vodim Jurjevo i Ivanje, a posljednjih pet godina i doček Nove. Sve manje posjećen doček, ubacio sam se. – Da, žao mi je samo što mi se čini da je svake godine sve manje ljudi, kao da Goričani više nisu zainteresirani za doček na otvorenom. Koga god od izvođača dovedemo, čini mi se da je ljudima svejedno, opet ne dolaze. Možda je i to dio priče koja kaže da Goričani nisu dovoljno zainteresirani za svoj grad. Ali ipak bude veselo, iako je recimo prošle godine bilo -18 stupnjeva, doslovno smo se smrznuli, ali vidi se da su ljudi sretni, raspoloženi. Bude baš zabavno – kaže Ana. Tako nekako prošla je i ova kava. Ana je, naravno, morala dalje, a ja sam sjeo u auto i krenuo kući. Upalio se i radio, kad ono – Ana Katulić u eteru. Koliko ta može pričati…
Tragični događaji podsjećaju nas na važnost mentalnog zdravlja svih ljudi, a osobito djece. Ljudi su izloženi konstatnom stresu života, dok se djeca često nađu među pritiskom obitelji, vršnjačkih odnosa i društvenih mreža. Zanemarivanje njihovog mentalnog zdravlja može imati ozbiljne posljedice na odrastanje.
Mentalni problemi kod djece, poput anksioznosti, depresije ili problema s agresijom, često budu zanemarivani od strane roditelja I profesora, ili ne budu ni prepoznati.
Roditelji imaju najvažniju ulogu kod mentalnog zdravlja svoje djece te njihov odnos s djetetom može značajno utjecati na to kako se ono nosi s izazovima i emocijama. Razgovor s djecom, pokazivanje interesa za njihove misli i osjećaje, čak i kad se možda čine nevažnima, te podrška djeci može učiniti veliki napredak u njihovom mentalnom razvoju.
Djeca ne traže uvijek rješenja, često samo žele biti saslušana, a ako primijetimo da dijete postaje povučeno, nesmiju se ignorirati te promjene, jer baš to može biti znak da mu je potrebna podrška.
Ako dijete daje naznake da se bori s ozbiljnijim problemima, potrebno je obratiti se stručnjacima. Važno je imati u na umu da posjet psihologu ili savjetniku nije znak neuspjeha, nego pokazivanje odgovornosti i ljubavi prema djetetu.
A kad smo kod ponašanja djece, oni često uče iz ponašanja upravo onih ljudi kojima su okruženi. Ako sami rješavamo konflikte mirno i otvoreno pričamo o problemima, pokazujemo primjer djeci.
Da će djeca i učiteljice Osnovne škole u Prečkom zadnji dan škole prije školskih praznika biti svjedoci krvavog napada, nitko nije mogao niti sanjati.
Bivši učenik škole, 19-godišnji mladić ušetao je u petak ujutro u školu i nožem ranio nekoliko učenika te dvoje djelatnika škole. Jedno je dijete preminulo od zadobivenih ozljeda.
Navodi se kako je mladić živio u blizini škole, a prethodno je već bio liječen na psihijatriji. Policija je ubrzo stigla na mjesto događaja te je pod nadzorom policije.
Ozlijeđeni su prebačeni na liječenje u nekoliko zagrebačkih bolnica. Svi su izvan životnih opasnosti, a troje ih čeka operacije. Učenicima, roditeljima i zaposlenicima osigurat će se i pružiti psihološka pomoć.
Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević proglasio je sutrašnji dan 21. prosinca Danom žalosti na području Grada Zagreba povodom ovog tragičnog napada na učenike i zaposlenike Osnovne škole Prečko.
U cilju podizanja sigurnosti u prometu, policija će ovaj vikend na goričkim prometnicama od 20. do 23. prosinca provoditi akciju „Alkohol i droge“ te „Brzina“.
Provjeravati će te kažnjavati vozače pod utjecajem alkohola i droga te one koji se neće pridržavati ograničenju brzine.
Osim toga, kažnjavani će biti i vozači koji u autu neće biti vezani te koji će kršiti ostale prometne zakone kao što su nepropisno kretanje kolnikom, nepoštivanje prednosti prolaska, nepropisno pretjecanje, nepoštivanje prema pješacima, uporaba mobitela u vožnji i drugi prekršaji koji utječu na nastanak prometnih nesreća.
Blagdani su vrijeme zajedništva, ljubavi i topline doma. Međutim, psi iz Skloništa za životinje Velika Gorica to mogu samo sanjati. Neki su napušteni, neki izgubljeni, a neki nikada nisu ni doživjeli ljubav vlastitog doma.
Iako zimske dane provode u boksovima, njihova želja za Božić svake je godine, pa tako i ove, ista i vrlo jednostavna. Žele pronaći obitelj koja će ih voljeti i pružiti im dom.
– Dragec, ali i svaki drugi pas u skloništu ima svoju priču – rekli su volonteri.
Velikogoričko sklonište smješteno je u Jagodnom, na adresi Odranska ulica 75, a psi spremno iščekuju druženje i šetnje s posjetiteljima.
– Volonteri su dostupni od 11 do 17 sati i rado će dočekati sve koji žele upoznati naše pse, bilo da traže novog člana obitelji ili samo žele pomoći svojim društvom i šetnjom – poručili su iz skloništa.
Ako dođete i osobno upoznate strpljive pse, možda baš pronađete svog najboljeg prijatelja.
– Udomljavanje nije samo čin dobrote, već prilika za stvaranje neraskidive veze koja će obogatiti i vaš život i život psa kojeg odlučite primiti u svoju obitelj – motivirali su radnici skloništa.
Božićno vrijeme savršen je trenutak za pružanje suosjećanja i novih prilika te su zato pozvani svi koji imaju malo slobodnog vremena za posjetu pasa i oni koji možda već neko vrijeme razmišljaju o udomljavanju.
Za više informacija o postupku udomljavanja, možete ih kontaktirati putem Facebook profila Skloništa za životinje Velika Gorica, e-maila: [email protected] ili telefona: +385 95 400 0567
Svjetlucave lampice i ukrasi polako obasjavaju Veliku Goricu, a time počinje i potraga građana za savršenim božićnim drvcem. Prodajna mjesta božićnih drvca postaju nezaobilazne stanice za sve koji žele unijeti blagdanski ugođaj i miris u svoje domove.
Za one koje ne vole kupovati drvce u zadnji tren, savjetuje se da to učine bar tjedan dana prije Božića kako bi izbjegli gužve i dobili najbolje primjerke. Međutim, najveći broj kupaca ipak čeka zadnji tren te se prepuštaju božićnom kaosu.
– Prodaje počinju početkom prosinca, no 70% ljudi će kupiti božićno drvce zadnja tri dana – rekao nam je prodavač Stjepan Kaurić, s kojim su se složili i ostali prodavači.
Drugi Goričani ipak to rade strateški, kako bi očuvali svježinu drvca najduže moguće.
– Tko treba veću jelu, on dolazi na prije. Veća roba ide na početku, a manja roba potkraj – objasnio je Vlado Sučec, koji prodaje drvca na parkiralištu kod Tržnog centra.
Foto: Mia Karavla/cityportal.hr
Najčešće vrste u ponudi su nordijska jela, kavkaška jela, srebrna smreka te obična smreka. Posljednjih godina sve popularnija postaje nordijska jela zbog svoje izdržljivosti te elegantnog izgleda.
– Osim nordijskih koja ide najviše, dosta se prodaje i srebrna, koja ima intenzivan miris. Baš miriši jako jer ga ja siječem pred Božić. Ljudi na licu mjesta odaberu koji žele i tek ih tada siječem – rekao nam je Nikola Trumbetaš iz Velike Mlake.
Cijene drvca kreću se ovisno o veličini i vrsti drvca, no unatoč povećanju cijena ostalih proizvoda, cijene drvca ostale su slične kao i proteklih godina. Većina prodajnih mjesta najpovoljnije cijene nude za smreke, čije se cijene kreću od 20 eura za ona manja te do 50 eura za veća drvca. Smreke su popularne zbog svog karakterističnog mirisa, no iglice im kraće traju. Za one koji traže izdržljivije opcije, nordijske jele zbog svoje otpornosti i gustih grančica obično imaju početnu cijenu od 40 eura, dok veće dosežu i preko 100 eura.
– Jele su najtrajnije, svježe su dosta, ali nemaju mirisa kao smreka. Jeftine su što je najvažnije, iako su ove godine jako skupi svi – rekao nam je naš sugrađanin kojeg smo zatekli pri kupnji drvca.
Izbor veličine ovisi o veličini doma.
– Najprodavanije su srednje velika drvca, od poda do plafona od visine do 2,5 metra, objasnio je Aron, koji prodaje drvca kod goričkog kafića Chelos.
Foto: Mia Karavla/cityportal.hr
Nakon što blagdani prođu, prirodna drvca često završavaju kao otpad.
– To je druga nesreća ljudska, mora ići na otpad. Mali užitak, a uništavamo nečiji život. Čudno je to, osjećaj prema prirodi smo potpuno zaboravili, poručio je kupac te dodao:
– Moja kćer ima taj umjetni bor, no ukućani se vesele prirodnom – rekao je.
Dok se rezana drvca ne mogu reciklirati ni posaditi, ona u teglicama se itekako mogu koristiti ponovo, a neka čak i vratiti.
– Moja punica ga je držala u malom prostoru i skoro je uginuo, no kada ga je posadila, živnuo je, obnovila mu je život – izjavio je kupac.
Međutim, sve više prodajnih mjesta nudi opciju prodaje drvca u teglicama.
– Ako kupac uzme živi bor i ako ga ne planira zadržati, prodam mu ga u pola cijene pa mi ga vrati da ga ponovno posadim, poručio je Sučec.
Božićno drvce simbol je zajedništva. Bilo da birate mirisnu smreku ili elegantnu nordijsku jelu, pravi odabir unijet će radost u vaš dom. Uz malo truda i veći fokus na reciklažu, drvce postaje i dio ekološke svijesti.
Koristimo kolačiće na našoj web stranici kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamteći vaše postavke i ponovne posjete. Klikom na "Prihvati sve" pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak. Pročitaj više
Ova web stranica koristi kolačiće kako bi poboljšala vaše iskustvo dok se krećete kroz web stranicu. Od toga, kolačići koji su kategorizirani prema potrebi pohranjuju se u vašem pregledniku jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovu web stranicu. Ovi kolačići bit će pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti te kolačiće. Ali odustajanje od nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Potrebni kolačići su apsolutno neophodni za pravilno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići anonimno osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice.
Kolačić
Trajanje
Opis
cookielawinfo-checkbox-advertisement
1 year
Postavljen od strane dodatka GDPR Cookie Consent, ovaj kolačić se koristi za bilježenje pristanka korisnika za kolačiće u kategoriji "Oglasi".
cookielawinfo-checkbox-analytics
11 months
Ovaj kolačić postavlja dodatak GDPR Cookie Consent. Kolačić se koristi za pohranu privole korisnika za kolačiće u kategoriji "Analitika".
cookielawinfo-checkbox-functional
11 months
Kolačić je postavljen GDPR pristankom za kolačiće kako bi se zabilježio pristanak korisnika za kolačiće u kategoriji "Funkcionalni".
cookielawinfo-checkbox-necessary
11 months
Ovaj kolačić postavlja dodatak GDPR Cookie Consent. Kolačići se koriste za pohranu privole korisnika za kolačiće u kategoriji "Potrebno".
cookielawinfo-checkbox-others
11 months
Ovaj kolačić postavlja dodatak GDPR Cookie Consent. Kolačić se koristi za pohranu privole korisnika za kolačiće u kategoriji „Ostalo.
cookielawinfo-checkbox-performance
11 months
Ovaj kolačić postavlja dodatak GDPR Cookie Consent. Kolačić se koristi za pohranu privole korisnika za kolačiće u kategoriji "Izvedba".
CookieLawInfoConsent
1 year
Bilježi zadano stanje gumba odgovarajuće kategorije i status CCPA. Radi samo u koordinaciji s primarnim kolačićem.
PH_HPXY_CHECK
session
Ovaj kolačić se koristi za spremanje informacija o trenutnoj sesiji.
viewed_cookie_policy
11 months
Kolačić postavlja dodatak GDPR Cookie Consent i koristi se za pohranu je li korisnik pristao na korištenje kolačića. Ne pohranjuje nikakve osobne podatke.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija poput dijeljenja sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanja povratnih informacija i drugih značajki trećih strana.
Kolačić
Trajanje
Opis
sb
2 years
Facebook koristi ovaj kolačić za kontrolu svojih funkcionalnosti, prikupljanje jezičnih postavki i dijeljenje stranica.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa uspješnosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Kolačić
Trajanje
Opis
_first_pageview
10 minutes
Ovo je kolačić sesije postavljen tijekom prvog prikaza stranice pri svakom posjetu. Ovaj kolačić se koristi za snimanje određenih kodova na prvom prikazu stranice te za povećanje brzine web stranice.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji komuniciraju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju podataka o metričkim podacima o broju posjetitelja, stopi napuštanja početne stranice, izvoru prometa itd.
Kolačić
Trajanje
Opis
__gads
1 year 24 days
Kolačić __gads, koji postavlja Google, pohranjuje se u domeni DoubleClick i prati koliko puta korisnici vide oglas, mjeri uspjeh kampanje i izračunava njen prihod. Ovaj kolačić može se čitati samo s domene na kojoj su postavljeni i neće pratiti nikakve podatke tijekom pregledavanja drugih web stranica.
_ga
2 years
Kolačić _ga, koji instalira Google Analytics, izračunava podatke o posjetiteljima, sesijama i kampanji, a također prati upotrebu web-mjesta za analitičko izvješće web-mjesta. Kolačić anonimno pohranjuje podatke i dodjeljuje nasumično generirani broj za prepoznavanje jedinstvenih posjetitelja.
_ga_X0GX60BKEF
2 years
Ovaj kolačić postavlja Google Analytics.
_gat_UA-218993438-1
1 minute
Varijacija kolačića _gat koju postavljaju Google Analytics i Google Tag Manager kako bi vlasnicima web-mjesta omogućili praćenje ponašanja posjetitelja i mjerenje izvedbe web-lokacije. Element uzorka u nazivu sadrži jedinstveni identifikacijski broj računa ili web-mjesta na koje se odnosi.
_gid
1 day
Instaliran od strane Google Analyticsa, _gid kolačić pohranjuje informacije o tome kako posjetitelji koriste web stranicu, istovremeno stvarajući analitičko izvješće o izvedbi web stranice. Neki od podataka koji se prikupljaju uključuju broj posjetitelja, njihov izvor i stranice koje posjećuju anonimno.
_jsuid
1 year
Ovaj kolačić sadrži nasumični broj koji se generira kada posjetitelj prvi put posjeti web stranicu. Ovaj kolačić se koristi za identifikaciju novih posjetitelja web stranice.
cluid
1 year
Ovaj kolačić se koristi za web stranice koje imaju više domena za identifikaciju istog posjetitelja na više domena.
CONSENT
2 years
YouTube postavlja ovaj kolačić putem ugrađenih youtube-videozapisa i registrira anonimne statističke podatke.
iutk
5 months 27 days
Ovaj kolačić koristi Issuu analitički sustav za prikupljanje informacija o aktivnostima posjetitelja na proizvodima Issuu.
Reklamni kolačići koriste se za pružanje posjetiteljima relevantnih oglasa i marketinških kampanja. Ovi kolačići prate posjetitelje na web mjestima i prikupljaju informacije za pružanje prilagođenih oglasa.
Kolačić
Trajanje
Opis
fr
3 months
Facebook postavlja ovaj kolačić kako bi korisnicima prikazao relevantne reklame praćenjem ponašanja korisnika na webu, na stranicama koje imaju Facebook pixel ili Facebook društveni dodatak.
mc
1 year 1 month
Quantserve postavlja mc kolačić za anonimno praćenje ponašanja korisnika na web stranici.
test_cookie
15 minutes
Test_cookie postavlja doubleclick.net i koristi se za određivanje podržava li korisnikov preglednik kolačiće.
VISITOR_INFO1_LIVE
5 months 27 days
Kolačić koji postavlja YouTube za mjerenje propusnosti koji određuje hoće li korisnik dobiti novo ili staro sučelje playera.
YSC
session
YSC kolačić postavlja Youtube i koristi se za praćenje pregleda ugrađenih videa na Youtube stranicama.