Potaknuti željom javnosti da pomogne trogodišnjem Ivanu Marušiću koji boluje od leukemije, Zaklada Ana Rukavina organizirala je u Domu kulture Galženica akciju prikupljanja krvi radi upisa u Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica. A Goričani su pokazali kako im je doista stalo da pomognu. Na akciju u Galženicu odazvalo se čak 496 ljudi. Kako je ranije danas akcija bila i u vojarni Pukovnik Marko Živković, Zaklada je ukupno prikupila 540 uzoraka.
“Očekivali smo gužvu, ali ovo nas je stvarno iznenadilo. Ovo je nešto prekrasno i odavno to nismo doživjeli. Ovo pokazuje kako su ljudi zapravo voljni pomoći i imaju veliko srce”, Marija Stapar Zrile iz Zaklade Ana Rukavina.
Postupak upisa u registar je vrlo jednostavan. Osim popunjavanja prijavnice potrebno je dati epruvetu krvi koja zatim ide na tipizaciju. Ako se uspostavi podudarnost s nekom oboljelom osobom, slijedi temeljit sistematski pregled. Nakon toga, darivatelj može odabrati način na koji želi dati matične stanice, bilo darivanjem koštane srži iz kostiju zdjelice pod općom anestezijom ili filtriranjem matičnih stanica.
10.01.2018. Velika Gorica – Zaklada Ana Rukavina organizirala akciju darivanja uzoraka za registar darivatelja matičnih stanica. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
“Vama to možda oduzme dva ili tri dana, a nekome ste spasili život“, objasnila je Stapar Zrile i dodaje kako se vrlo rijetko događa da je jedna osoba podudaran donor za njih više no, bez obzira na to:”Ne treba se bojati jer se koštana srž, odnosno matične stanice, obnove za četiri do šest tjedana, pa ćete uvijek moći donirati i nekome u vašoj obitelji, ako se ne daj bože dogodi”.
A želju da nekome spase život danas su pokazali brojni Velikogoričani, od kojih su neki čekali u redu i po više od sat vremena kako bi se upisali u registar. Iako je akcija trebala trajati od 16 do 18 sati, iz Zaklade Ana Rukavina nisu željeli nikoga odbiti te je gorička akcija trajala duplo duže.
“Čula sam preko Facebooka i svi smo se tu pojavili, kako ja tako i moji sugrađani. Ja sam molekularni biolog i nutricionista, pa sam upućena. To je jedan sasvim bezbolan proces, a možete nekome pomoći. Mislim da bi svi trebali doći”, kazala je Marina.
Foto: Danijel Marušić/Facebook.com
“Jednostavno nisam mogla ne doći i živjeti s činjenicom da jedno dijete ima leukemiju, a da ja ništa ne napravim povodom toga i ako možemo pomoći, zašto ne”, jedna od Velikogoričana koji su se odazvali akciji.
KBC Zagreb će idućih dana tipizirati uzorke te će se onda znati je li upravo netko od Velikogoričana odgovarajući darivatelj za malenog Ivana, ili bilo koju drugu oboljelu osobu u svijetu, budući da je Hrvatski registar član Svjetskog registra koji broji čak 31 milijun potencijalnih darivatelja.
Oni koji se danas nisu uspjeli upisati u registar, mogu to napraviti svaki radni dan od 8 do 14 sati u KBC-u Zagreb ili radnim danom od 7,30 do 19 sati te subotom od 7,30 do 15 sati na Hrvatskom zavodu za tranfuzijsku medicinu u Petrovoj 3.
Galerija fotografija
10.01.2018. Velika Gorica – Zaklada Ana Rukavina organizirala akciju darivanja uzoraka za registar darivatelja matičnih stanica. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
10.01.2018. Velika Gorica – Zaklada Ana Rukavina organizirala akciju darivanja uzoraka za registar darivatelja matičnih stanica. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
10.01.2018. Velika Gorica – Zaklada Ana Rukavina organizirala akciju darivanja uzoraka za registar darivatelja matičnih stanica. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
10.01.2018. Velika Gorica – Zaklada Ana Rukavina organizirala akciju darivanja uzoraka za registar darivatelja matičnih stanica. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
10.01.2018. Velika Gorica – Zaklada Ana Rukavina organizirala akciju darivanja uzoraka za registar darivatelja matičnih stanica. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
10.01.2018. Velika Gorica – Zaklada Ana Rukavina organizirala akciju darivanja uzoraka za registar darivatelja matičnih stanica. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
10.01.2018. Velika Gorica – Zaklada Ana Rukavina organizirala akciju darivanja uzoraka za registar darivatelja matičnih stanica. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
10.01.2018. Velika Gorica – Zaklada Ana Rukavina organizirala akciju darivanja uzoraka za registar darivatelja matičnih stanica. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
10.01.2018. Velika Gorica – Zaklada Ana Rukavina organizirala akciju darivanja uzoraka za registar darivatelja matičnih stanica. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
10.01.2018. Velika Gorica – Zaklada Ana Rukavina organizirala akciju darivanja uzoraka za registar darivatelja matičnih stanica. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
Sadnjom drveta u dvorištu dječjeg vrtića Lojtrica u Velikoj Mlaki obilježen je Dan planeta Zemlje, uz sudjelovanje djece, odgojitelja te djelatnika VG Čistoće i VG Komunalca.
U opuštenoj i edukativnoj atmosferi najmlađi su, uz podršku komunalnih službi, aktivno sudjelovali u sadnji, čime su na simboličan način dali doprinos očuvanju okoliša. Ovakve aktivnosti imaju važnu ulogu u razvijanju svijesti o prirodi i odgovornom ponašanju već od najranije dobi.
Tijekom susreta naglasak je stavljen na zajedništvo i važnost konkretnih poteza u zaštiti okoliša, a posađeno drvo ostaje kao trajni podsjetnik na tu poruku.
“Hvala svim mališanima i odgojiteljima na suradnji i prekrasnom druženju. Jer samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!”, poručili su iz VG Čistoće.
Jurjevski krijes zapaljen je i ove godine u Velikoj Mlaki, uoči blagdana sv. Jurja, u srijedu 22. travnja 2026. godine. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih i najljepših običaja Turopolja, koji simbolično označava dolazak proljeća, obnovu života i snagu zajedništva. Ovogodišnje obilježavanje ima i posebno povijesno značenje – Velika Mlaka slavi 700. obljetnicu prvog službenog spomena mjesta, čime se Jurjevo 2026. dodatno upisuje u kulturni i identitetski okvir lokalne zajednice.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Program je održan uz pokroviteljstvo Plemenite opčine turopoljske i sudjelovanje brojnih lokalnih udruga: Sučija Velika Mlaka, KUD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Podružnica umirovljenika Velika Mlaka, Plesni klub Barbara, UVDR VG – Klub Josip Zidar, URV 2. gardijske brigade Gromovi (Zagrebačka podružnica) te Mjesni odbor Velika Mlaka.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Očuvanje običaja kroz pjesmu i ples Za kulturno-umjetnički program zaslužan je bio KUD Velika Mlaka, koji je kroz folklorni i glazbeni nastup prikazao kako se nekada obilježavalo Jurjevo. Izvedene su tradicionalne pjesme koje su pratile jurjaške ophode kućama, poput ”I ovo se klanja” i ”Lepi Juro”, ”Turopolje moje drago” te ”Naše selo Mlaka je”, velikomlačka himna. Tijekom nastupa mlađi članovi KUD-a podijelili su grančice, simbol obnove i života, čime se dodatno naglašava povezanost tradicije i mlađih generacija.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Svečani trenutak – paljenje Jurjevskog krijesa Vrhunac večeri bilo je paljenje Jurjevskog krijesa, nakon čega je uslijedilo druženje uz tradicijske turopoljske kolače među kojima su zlevanka, buhtle, gibanica te Turopoljska savijača od čvaraka i sira.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Organizatori ističu kako Jurjevo u Velikoj Mlaki nije samo kulturna manifestacija, već i važan dio očuvanja lokalnog identiteta te povezivanja generacija. U nadi da će se nagodinu okupiti opet, podsjetili su na poznatu turopoljsku izreku: ”Tko ni pri kresu, taj bu k letu v lesu.”
Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka
Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.
Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.
Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.
Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi. Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.
‘Dječja zrelost je nevjerojatna’
Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: “Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života. Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.