Predsjednik Zajednice kulturno umjetničkh udruga grada Velike Gorice Vladimir Šarkelj, u Društvenom domu u Donjoj Lomnici, uz domaćinstvo KUD-a Nova Zora, članicama Zajednice uručio je ugovore o financiranju.

– Hvala Gradu na čelu s gradonačelnikom Krešimirom Ačkarom na konstantnoj potpori amaterizmu u gradu putem naše Zajednice – poručili su okupljeni.

Riječ je o 18 članica Zajednice koje ju čine najvećom na području Zagrebačke županije. Svaka članica ima brojne programe u kojima građani ostvaruju svoj kulturni i umjetnički potencijal u sviranju, plesanju, dramskoj ili vokalnoj izvedbi.

Uz financijsku podršku Grada Velike Gorice koja je u proračunu osigurala sredstva za njihov rad, možemo očekivati još jednu plodonosnu, rasplesanu i raspjevanu, te godinu punu gostovanja.

U tijeku je 18. Tjedan psihologije kojeg organizira Hrvatsko psihološko društvo diljem Hrvatske kroz različite aktivnosti koje imaju cilj približiti psihologiju široj javnosti te pokazati njezinu prisutnost u svakodnevnom životu.

Obilježavanju se svojim programom i ove godine pridružio Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica.

–Naš centar gotovo od samih početaka aktivno sudjeluje u obilježavanju Tjedna psihologije u kojem organiziramo tribinu na kojoj skrećemo pažnju javnosti na aktualne i važne teme iz domene psihologije – rekla je ravnateljica Centra Sanda Puljiz Vidović, najavivši ovog petka tribinu pod nazivom „Koliko smo sigurni“.

–Na tribinama su uvijek gosti učenici pa će tako ove godine na njoj gostovati gimnazijalka Brigita Grčić i učenik OŠ Jurja Habdelića Mateo Quien Brozičević – dodala je.

Gošće tribine bit će i stručnjakinje:

• psihologinja Dušanka Kosanović, Family Lab
• psihologinja Kristina Perišić, Veleučilište Velika Gorica
• Sanda Puljiz Vidović, psihologinja i ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica – moderatorica tribine

Sigurnost je preduvjet za kvalitetan život, stoga će gosti diskutirati o osjećaju i važnosti sigurnosti, našoj percepciji osjećaja sigurnosti i koliki je osjećaj sigurnosti u našoj zajednici i u našoj zemlji – na ulici, u obitelji, školi, dječjem vrtiću, u večernjem izlasku ili prometu.

Tribina počinje u 13 sati u Vijećnici Pučkog otvorenog učilišta.

Broj mjesta je ograničen te je za sudjelovanje potrebna prijava putem maila: [email protected].

Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata ovih dana pojačano „češlja“ objekte u kojima je zabranjeno pušenje, a riječ je pretežno o klubovima i kafićima, gdje su već i vlasnicima i gostima ispisali kazne zbog utvrđenog nepoštivanja zakonskih odrednica – doznajemo od nekolicine velikogoričkih ugostitelja.

Javnost je zaključila da je riječ o novom Zakonu o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda u zatvorenim prostorima, no za zaključiti je da inspektori samo provjeravaju osiguravaju li ugostitelji uvjete propisane Zakonom o uporabi duhanskih proizvoda u zatvorenim prostorima.

No, podsjetimo se što kaže aktualni Zakon:

Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda („Narodne novine“, broj 45/17 i 114/18) određeno je kako ugostiteljski objekt u kojem se isključivo poslužuje piće, a u kojem nije moguće ispuniti uvjete za prostor za pušenje, vlasnik odnosno korisnik objekta može prostor za posluživanje odrediti pušačkim prostorom, o čemu u tom prostoru, osim istaknute oznake o dozvoli pušenja, mora ispunjavati i slijedeće uvjete:

• ventilacijski sustav koji omogućuje najmanje 10 izmjena zraka na sat
• odvod zraka onečišćenog duhanskim dimom iz pušačkog prostora u otvoreni prostor mora se osigurati sustavom za filtriranje
• prostor mora biti opremljen sredstvima promidžbe spoznaje o štetnosti uporabe duhanskih proizvoda (plakat, leci, naljepnice ili sl.).

Što smatramo POSEBNIM prostorom za pušenje koji „poštuje“ zakon?

Prema Zakonu, ugostiteljski objekti koji imaju poseban dio namijenjen za pušače, u tom prostoru moraju ispuniti sljedeće uvjete:

-prostor mora biti uređen tako da iz njega nije moguć protok zraka onečišćenog duhanskim dimom u drugi prostor
-površina prostora ne smije biti manja od 10 m²
-prostor ne smije zauzimati više od 20% ukupne površine javnoga prostora, odnosno 20% površine prostora za posluživanje u ugostiteljskim objektima
-prostor ne smije biti namijenjen prijelazu u druge prostore
-u prostoru se ne smije posluživati hrana ni piće.

Prostor za pušenje mora biti zatvorena prostorija s cijelom površinom svih pripadajućih zidova i stropa, s vratima koja se moraju samostalno zatvarati i koja ne smiju biti otvorena, dok se zatvoreni prozori i vrata smatraju dijelom zida. Iznad ili uz vrata prostora za pušenje mora se nalaziti oznaka: »Prostor za pušenje« s navedenim brojem osoba koje prostor za pušenje istodobno može primiti.
Osim toga, ventilacijski sustav i sustav za filtriranje zraka u prostoru za pušenje mora biti fizički odvojen od ventilacijskog sustava ostatka objekta, s time da su naložene i odrednice o podtlaku između prostora za pušenje i onog u kojem nije dozvoljeno pušenje, od najmanje 5 Pa, kao i niz drugih uvjeta vezanih za samu ventilaciju.

Kada je riječ o vanjskim terasama, koje u zimskim mjesecima vlasnici zatvore, automatski se pretvaraju u zatvoreni javni prostor gdje pušenje nije dozvoljeno.

Koji je zaključak?

Dakle, Zakonom je propisana zabrana pušenja duhanskih i sličnih proizvoda u svim zatvorenim javnim prostorima, uz iznimku ugostiteljskih prostora u kojima su pušači fizički odvojeni od ostatka objekta na površini većoj od 10 četvornih metara, koja ne smije zauzimati više od 20 posto površine prostora za posluživanje, te u njemu nije dozvoljeno posluživati hranu i piće.

Iznimka su ugostiteljski objekti manje kvadrature koji isključivo poslužuju piće. Naime, ako zbog veličine uslužnog prostora ne mogu zadovoljiti propisane uvjete, mogu cijeli objekt odrediti pušačkim prostorom, uz uvjet da imaju ventilaciju propisanu Zakonom i istaknutu obavijest o štetnosti uporabe duhanskih proizvoda te oznaku o dozvoli pušenja.

Kako je popis uvjeta o prozračivanju ventilacijom poprilično dugačak i obuhvaća niz tehničkih parametara, ugostitelji moraju dobro provjeriti imaju li ispunjene sve uvjete, jer znamo da je za kaznu dovoljan samo jedan neispunjeni uvjet.

Kazne i nove zabrane

Od početka ove godine inspektori su pokucali na vrata tristotinjak objekata, doznaje Poslovni.hr, od čega više od polovice nije poštivalo zakonske odrednice.

Lani je najavljeno i proširenje Zakona o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima, koji će uključiti specifična zakonska ograničenja za vape penove, e-nargile, elektroničke nikotinske dostavne sustave, e-tekućine, duhanske vrećice i bezdimni duhan, duhanske flastere, nargile, nikotinske inhalatore i vape uređaje.

Europska komisija ide korak dalje

Dodajmo da je Europska komisija za ovu godinu najavila i prijedlog proširenja postojeće zabrane pušenja i na otvorene prostore, što je dio plana za borbu protiv raka, čiji je cilj postići “generaciju bez duhana” do 2040. godine, smanjiti upotrebu duhana za 30% i smanjiti udio pušača u EU na samo 5%.

Promjene koje su se ove zime događale u svlačionici HNK Gorice toliko su brojne, opsežne i značajne da je to pravi raritet. U zimskom prijelaznom roku, kažu, teže je dovoditi igrače, ali ta je teza ove goričke zime pala u vodu na svim mogućim razinama. Iz klupskog vrha krenuli su u ofenzivnu još tamo krajem prošle kalendarske godine, a cijela priča zaključena je (valjda?) posljednjeg dana prijelaznog roka, dolaskom desetog i jedanaestog novog igrača.

Sve je krenulo četvrtoga dana ove godine, kad je postalo službeno da su novi igrači Gorice Ante Erceg i Slavko Bralić. Obojica iskusni i vrlo kvalitetni za HNL razinu, od prve sekunde programirani kao instantna pojačanja, dogovoreni još i danima prije, na pripremama od prve sekunde. Erceg je stigao iz nizozemske Fortune Sittard, nakon šest mjeseci tijekom kojih se nije naigrao, a Bralić je došao na posudbu iz slovenskog Celja.

Prošla su četiri dana do objave novog dolaska, ovom prilikom bio je to mladi napadač Filip Čuić, mladi reprezentativac BiH koj je stigao nakon polusezone bez prave prilike u Lokomotivi. Na iskustvo s početka prijelaznog roka sad je dodana mladost, energija i potencijal koje sa sobom nosi momak koji je izašao iz Hajdukove omladinske škole.

Još dva dana poslije predstavljena su dva nova igrača, i to sa vrlo sličnim renomeom kao prva dvojica. Ovoga puta radilo se o dvije posudbe, jer bundesligaš Bochum poslao je Gorici do kraja sezone Agona Elezija, koji je ime izgradio u dresu Varaždina, a Maribor je ustupio Gorici nekadašnjeg slovenskog reprezentativca Gregora Sikošeka. Polivalentni veznjak i dokazani lijevi bek također su dočekani kao istinska pojačanja.

Desetak dana nakon što se priključio momčadi, usred priprema u Medulinu, ugovor s Goricom potpisao je i Ivan Fiolić, još jedan dokazani HNL igrač, ali i još jedan igrač koji je došao nakon malog zastoja u karijeri. Ozljeda ramena prisilila ga je na pauzu prošle jeseni, u Goricu je stigao oživjeti karijeru, dobro je krenuo, ali ubrzo je i obnovio ozljedu ramena te završio na novoj operaciji…

Nakon pojačanja, počele su stizati i prinove, jer u tu kategoriju svakako spadaju sljedeća trojica. Antonio Ilić, 19-godišnji ofenzivac koji je nastupao za drugu momčad Sturma iz Graza, došao je kao ulaganje u budućnost nepunih tjedan dana nakon što je potpisao Fiolić, a točno tjedan dana nakon njega potpisali su i Darijan Žarkov, predviđen za trećega golmana, te Mateo Bašić, koji je trenutačno treći desni bek.

Seriju su zatvorili Nikola Jojić iz Stoke Cityja, koji je na posudbu stigao nakon epizode u Mladosti iz Lučana, te Anton Krešić, bivši igrač Rijeke i Atalante koji je došao na posudbu iz rumunjskog Cluja.

Ukupno 11 igrača, taman za cijelu novu postavu, koju je moguće i posložiti u formaciju…

Istovremeno, Goricu su ove zime i napustili neki igrači, no tih je ipak bilo nešto manje. Prvo su otpisani Đuro-Giulio Đekić, Mesaque Dju i Damjan Pavlović, koji su pronašli i nove destinacije. Đekić je novi igrač srpskog drugoligaša Vršca, Dju je u Oliveirenseu, u drugoj portugalskoj ligi, a Pavlović u litavski Žalgiris.

Na posudbu u slovenskog drugoligaša Goricu otišao je Vinko Skrbin, u redove sisačke Segeste preselio je dosadašnji treći golman Matej Vidić, a klub i dalje traži Meritan Shabani, koji za Goricu nikad nije ni zaigrao. Ukupno, dakle, petorica igrača, više nego duplo manje nego u rubrici “dolasci”.

Dovelo je to i do prave, doslovne gužve u svlačionici, u kojoj više nema dovoljno mjesta za sve igrače okupljene u okviru borbe za ostanak. U dogovorima su zapele posudbe Matkovića, Sagne i Ilića, svi su oni ostali u kadru, pa će gužva očito potrajati sve do kraja ove sezone, kao posljedica jedne transferne zime za pamćenje…

ZIMSKI PRIJELAZNI ROK IZ DANA U DAN
4. siječnja
Ante Erceg (Fortuna Sittard)
4. siječnja
Slavko Bralić (Celje, posudba)
8. siječnja
Filip Čuić (Lokomotiva)
10. siječnja
Gregor Sikošek (Maribor, posudba)
10. siječnja
Agon Elezi (Bochum, posudba)
15. siječnja
Ivan Fiolić (slobodan igrač)
21. siječnja
Antonio Ilić (Sturm Graz)
28. siječnja
Mateo Bašić (Dugopolje)
28. siječnja
Darijan Žarkov (Gzira)
17. veljače
Nikola Jojić (Stoke City, posudba)
17. veljače
Anton Krešić (Cluj, posudba)

Portal Gradonačelnik.hr objavio je najnovije podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o broju osiguranika, odnosno zaposlenih u posljednjih godinu dana.

Broj osiguranika povećan je u gotovo svim gradovima. Iako broj osiguranika uz sve zaposlene obuhvaća i osobe na stručnom osposobljavanju ili osobe s produženim osiguranjem, obzirom da je takvih osoba u manjini, broj osiguranika može biti pokazatelj kretanja zapošljavanja u pojedinom gradu.

Prema prosječnom broju osiguranika u 2024. u odnosu na 2019. godinu najveće povećanje bilježi Split s rastom od 4.856 osiguranika, zatim Osijek s rastom od 3.811, dok je naša Velika Gorica na trećem mjestu u državi s rastom od 3.541 osiguranikom.

Inače, proračunska analiza za 2023. godinu, pokazala je da su hrvatski gradovi za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvojili 6 milijuna eura više nego  u 2022. godini, odnosno, ukupno je izdvojeno 27,8 milijuna eura.

Grad Velika Gorica prepoznala je važnost velikih investicija na svom području koje donose i otvaranje novih radnih mjesta, a pozitivnu poduzetničku klimu stvara i bespovratnim potporama, smanjenjem troškova poslovanja u poslovnim zonama i Poduzetničkom inkubatoru i drugim olakšicama, koje idu na ruku povećanju trenda zapošljavanja.

No, tu je i snažna podrška Vlade Republike Hrvatske koja podržava projekte na području grada, vjerujući u potencijal i viziju napretka.

Također, naš je grad prepoznat kao ugodno i praktično mjesto za život ili zasnivanje obitelji, tako da raste i trend doseljavanja. Tome doprinosi i besplatni javni prijevoz na području grada te dječji vrtići, koji su za velikogoričke roditelje također – besplatni.