Povežite se s nama

Gospodarstvo

Budi promjena koju želiš vidjeti u ovom plastičnom svijetu!

Objavljeno

na

Plastika. Najpopularniji pojam na društvenim mrežama, u negativnom smislu. Lagana je, jeftina, korisna, sveprisutna i ne možemo živjeti bez nje. Plastika je fantastična, no ima i ozbiljno prokletstvo, a to je dugi vijek trajanja nakon odbacivanja u prirodu, zbog čega se sve više gomila u okolišu i tako uništava naš planet. Svake minute jedan kamion pun plastike završi u moru zbog naših konzumerističkih navika i obrazaca ponašanja, proizvodnje i potrošnje. U oceanima se plastika raspada na sitne, oku nevidljive čestice koje ulaze u hranidbeni lanac. Tu mikroplastiku jede plankton, njega jedu ribe, a ribe jedemo mi. Mikroplastika se nalazi u mnogim kozmetičkim proizvodima i sintetičkim tkaninama koje se ispiru i tako završi u morima.

Istraživanja predviđaju da bi 2050. godine u moru moglo biti više plastike nego riba.

Najzastupljenija je ambalaža za hranu i piće za jednokratnu uporabu, tzv. jednokratna plastika.
Nameće se pitanje: kamo ćemo sa silnom plastikom koju sortiramo, recikliramo i bacamo? Što MI KAO POJEDINCI možemo učiniti?

Možeš početi živjeti bez plastike – prestani upotrebljavati plastiku za namjene za koje postoje bolji zamjenski materijali, a ako već moraš kupiti plastično, upotrebljavaj onu plastiku koja dulje zadržava ekonomsku vrijednost, tako da ne završi kao otpad.

Na prvi pogled, život bez plastike izgleda kao nemoguća misija. Međutim, uz nekoliko praktičnih savjeta koje svatko od nas može provesti, vidjet ćeš da je život bez plastike i „bez otpada” itekako moguć i zapravo je jednostavniji i ljepši.

1. Pij vodu iz slavine umjesto flaširane vode
Nama u Hrvatskoj uopće ne treba nijedna plastična boca jer imamo pitku vodu. Kad ideš na posao, izlet, školu ili fakultet, ponesi svoju bocu koju ćeš puniti vodom iz slavine. Plastične boce sadržavaju štetni bisfenol-A (BPA) i ostale štetne tvari koje se polagano otapaju u vodi, pa tako dospijevaju u naš organizam gdje mogu uzrokovati hormonalne poremećaje. Staklena boca ili od nehrđajućeg čelika ne otpušta nikakve štetne tvari.

2. Zaboravi da uopće postoje plastične slamke
Zaista, ali one su najveći zagađivač u svjetskim morima i nema mjesta na svijetu gdje ih nećeš pronaći. Za njih danas postoje alternativne zamjenske slamke bez plastičnog sastojka već od bambusa ili papira. Lako su dostupne na tržištu i totalni su hit među mlađom generacijom. A uvijek možeš u kafiću naručiti piće i unaprijed napomenuti „BEZ SLAMKE“!

3. Izbjegavaj plastične prijanjajuće folije
Plastične prijanjajuće folije su omiljene jer se mogu dobro oblikovati po sendviču pa ga dobro štite. Međutim, prava su ekološka neman jer kada dospiju u oceane i rijeke, podsjećaju na meduze koje su hrana mnogim morskim životinjama, pa ih one gotovo uvijek zamijene za obrok. Upotrebljavaj višekratne folije od organskog pamuka presvučene pčelinjim voskom, koje su potpuno prirodne, ne otpuštaju štetne tvari u hranu, dobro se oblikuju, i lako se održavaju brisanjem mokrom krpom.

4. Nađi alternativu za plastične vrećice!
Platnena vrećica za višekratnu upotrebu koju ćeš nositi u kupnju izdržljivija je i bolja od plastične vrećice koju ćeš dobiti ili, po novom, kupiti od trgovca u trgovini i na tržnici. Kad kupuješ voće i povrće, upotrebljavaj vlastitu vrećicu. Apsolutni hit postali su pleteni cekeri od prirodnih ili recikliranih materijala, pa čak i „kolica za plac” na kotače, s kakvima su naše bake nekad išle u kupnju! U prtljažnik automobila spremi kartonske kutije, pa u njima prenesi namirnice kući. Upotrebljavaj biorazgradive vrećice za smeće, koje su malo skuplje od običnih, ali se ipak mogu biološki razgraditi. Ne moraš odmah baciti sve plastične vrećice koje imaš u kući. Operi i osuši staru plastičnu vrećicu i ponovno je upotrijebi bezbroj puta, sve dok se ne potrga.

5. Kupuj svježe namirnice za pripremu hrane
Danas u ubrzanom ritmu života, kada mnogi ljudi žive sami, ili pak zbog različitih rasporeda, ne stižu pripremati hranu, naručuju gotova jela ili kupuju namirnice koje mogu dugo stajati gotovo spremne za jelo. Zbog toga su takvi proizvodi dobro zaštićeni, obično u višeslojnoj ambalaži od plastike, metala i papira. Izbjegni takve proizvode i ohrabri se u pripremanju zdravih obroka za koje su ti potrebne svježe namirnice. Kupuj redovito, ali svježe. Upotrebljavaj sezonske namirnice i smrzavaj ako ti ostane višak hrane. Bar danas imamo na raspolaganju tisuće recepata brzo pripremljenih jela koja će svakako probuditi kreativca u tebi, a i vrijeme je da se počneš hraniti zdravije i ekološki osvještenije!

6. Ponesi od kuće hranu kao užinu umjesto da je kupuješ u obližnjoj trgovini
Umjesto da kupuješ gotova jelu u trgovini koja su gotovo uvijek u plastičnim posudicama za jednokratnu upotrebu, i još dodatno obložena plastičnom folijom, radije pripremi užinu kod kuće i ponesi je u posudi za višekratnu upotrebu koje ćeš nakon toga oprati i ponovno upotrebljavati.

7. Izbjegavaj upotrebu plastičnih setova za jelo
Upotrebljavaj trajno posuđe na poslu i kod kuće. U trgovinama se uz gotova jela gotovo uvijek uzima i jednokratni plastični pribor za jelo. Takav se pribor često servira i uz catering, kako se ne bi morao prati, već se baca u smeće. Nosi na posao svoj pribor za jelo, ili ga stalno drži u ladici, a kad naručiš catering, serviraj ga uz normalan pribor za jelo. Tijekom različitih proslava organiziraj ekološki tulum i ne kupuj plastične setove za jelo i piće, jer danas ima mnogo izbora papirnatih setova, Tako ćeš lako osvijestiti sve uzvanike i možda pokrenuti primjer dobre ekoprakse u obitelji i među prijateljima.

8. Biraj i kupuj artikle zapakirane samo u papirnatoj ili kartonskoj ambalaži
Kad kupuješ primjerice tjesteninu, zaboravi na onu u plastičnoj vrećici i kupi u kartonskoj kutiji. Mineralna voda u plastičnoj boci? Hej, pa ne postoji bez razloga i u staklenoj! Coca-Cola je boljeg okusa u limenci ili staklenci, okani se plastične boce!

9. Kupuj u rinfuzi
Iako još nisu učestala u trgovinama, ali postoje rinfuzna punjenja i odlična su zamjena za kupnju namirnica koje su zapakirane u plastiku. Na tržnicama ćeš pronaći velik broj namirnica koje ti trebaju, a nisu zapakirane u plastični omot. Upotrebljavaj metalne, staklene posude ili one od trajne plastike. Jednostavno uvijek nosi istu posudu i ne kupuj višak plastike sa svakom namirnicom.

10. Izbaci kozmetiku koja sadrži mikrogranule
Mikrogranule ili mikrozrnca su najsitniji komadići plastike koji se u kozmetici upotrebljavaju za pojačano čišćenje te stvaraju velik problem u morskim ekosustavima jer ih manje ribe jedu misleći da su plankton, pa na taj način kroz cijeli hranidbeni lanac dolaze i do tvojeg tanjura. Mikrozrnca većinom nisu topljiva u vodi kao što ih se reklamira, pa treba dobro pročitati deklaraciju na pozadini proizvoda koji kupuješ.

11. Upotrebljavaj kozmetiku bez plastičnog PAKIRANJA
Zamijeni tekući sapun čvrstim. Na taj način smanjuješ upotrebu plastične ambalaže. Isto pravilo vrijedi i za šampone i regeneratore, koji se od nedavno mogu naći u specijaliziranim trgovinama u čvrstom obliku, čak i s deklaracijom ekološke i organske proizvodnje.

12. Upotrebljavaj kozmetičke proizvode od PRIRODNIH MATERIJALA
Mogu se pronaći četkice za zube, četke za kosu, štapići za uši, kistovi za šminku i slični proizvodi od prirodnih materijala poput četkica za zube sa drškom od bambusa ili štapići za uši sa drškom od papira.

13. Napravi sam sredstva za čišćenje
Internet je prepun recepata za domaća sredstva za čišćenje svih površina. Sastojci su prirodni i, što je najvažnije, većina ih je i vrlo jeftina. Recimo, najjednostavniji starinski recept je kombinacija sode bikarbone i octa za čišćenje tvrdokornih masnih mrlja u pećnici i ostatku kuhinje. Na taj način ne samo da čuvaš kućni budžet, već i okoliš, jer ne kupuješ plastiku u kojoj se sredstva nalaze, i ne upotrebljavaš otrovne sastojke koji dugotrajno mogu onečistiti podzemne vode.

14. Kupuj prirodnu kozmetiku ili napravi svoju kozmetiku
U Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina uvelike razvila mreža trgovina koje prodaju opremu i materijale za proizvodnju vlastite kozmetike, a sve više je i prodajnih mjesta sa kozmetikom na ekološkoj bazi čija ambalaža je od reciklirane plastike ili nekog još boljeg materijala, pa tako ne pridonosiš dodatnoj izradi nove plastike. Priprema kozmetike nije ništa drukčija od kuhanja; postoji recept, mjere se moraju poštivati i na početku se često dogodi neuspjeh, no zbog toga ne treba odustati. Postoji i mnoštvo tečajeva na kojima možeš iz prve ruke naučiti sve o izradi vlastite prirodne kozmetike.

15. Izbjegavaj kupnju odjeće i obuće od sintetskih materijala
Pamuk, lan i vuna prirodni su materijali koji se upotrebljavaju od davnina, pa zašto ih ne upotrebljavati i danas? Svakim pranjem sintetičke tkanine čestice plastike odlaze u vodu. Osim što bi trebalo kupovati odjeću od prirodnih materijala, ne bi je trebalo ni bacati nakon što se ošteti, već, ako je moguće, popraviti, ponovno nositi ili donirati. Odjeću koja ti više ne treba ubaci u poseban spremnik za otpadnu odjeću ili odnesi u trgovinu u kojoj će ti na temelju toga dati popust za kupnju nove odjeće.

16. Izbjegavaj vlažne maramice!
Super su te vlažne maramice praktične za nespretne situacije, samo izvadiš maramicu i obrišeš. Dobro se i šminka skida s njima na brzinu, ili pak hrana s lica djeteta. Ali obrati pozornost na njihov sastav. Ima tu svega, od parfema do različitih plastičnih sastojaka i često rade problem u začepljivanju odvoda, a o razgradnji ne treba u detalje, gotovo da su vječne. Stoga radije pamučnim vaticama skidaj šminku, dijete umij običnom vodom. Zdravije je. A što je s higijenskim ulošcima? U trgovinama možeš naći potpuno biorazgradive, bez parfema, plastike i ljepila. Pelene su još uvijek nezamjenjivo plastične, ali uvijek se možeš ohrabriti i probati perive pamučne pelene. Kažu da se djeca puno prije odviknu od takvih pelena jer ih živcira češće prematanje.
Stekni naviku korištenja predmeta od reciklirane plastike, ponovno upotrijebi neke stvari. RETRO JE OPET IN! – posjeti second hand trgovine i buvljake, a svu otpadnu plastiku ubaci u poseban spremnik za plastiku, koji je obično žute boje.

ŽELIŠ LI ZAISTA JEDNOG DANA POSJEĆIVATI LIJEPE KRAJEVE I SLIKATI SAMO PLASTIČNE PEJZAŽE? ŽELIŠ LI DA TVOJA DJECA PLIVAJU U RIJEKAMA I MORU A DA NIKAD NE VIDE RIBU, NA PLAŽI VIDE SAMO ZRNCA PLASTIKE, A IZ MORA IZLAZE S VREĆICOM NA GLAVI? ŽELIŠ LI ZDRAV OKOLIŠ ZA BUDUĆE GENERACIJE?

AKO I TI IPAK ŽELIŠ STVARATI ODRŽIVU BUDUĆNOST, PRIČAJ O IZAZOVU KOJI SE ZOVE PLASTIKA!

KAD POSTANEŠ UČINKOVIT U SPRJEČAVANJU PLASTIKE – PRIČAJ O TOME, HVALI SE STALNO OBITELJI, PRIJATELJIMA, UKLJUČI SVE KOJE POZNAJEŠ U IZAZOV NAŠE GENERACIJE!

I NARAVNO Ne VGtiraj, NEplastično reagiraj!

Gospodarstvo

Nezaposlenost na najnižim razinama – evo gdje se najviše radi, a gdje najmanje

Prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku, u trećem tromjesečju 2025. broj zaposlenih porastao je za 28 tisuća, dok je ostopa nezaposlenosti pala na 4,2 %.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Hrvatsko tržište rada nastavilo je pozitivan trend i u trećem tromjesečju 2025. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U razdoblju od srpnja do rujna ove godine u Hrvatskoj je bilo zaposleno oko 1,72 milijuna ljudi, što je 28 tisuća više nego u istom razdoblju lani. Istodobno, broj nezaposlenih pao je na 75 tisuća, a stopa nezaposlenosti smanjena je na 4,2 %.

Rast zaposlenosti vidljiv je i kroz stopu zaposlenosti osoba u dobi od 15 do 64 godine, koja je dosegla 69,4 %. To je povećanje od 0,9 postotnih bodova u odnosu na treće tromjesečje 2024. godine. Gledano po regijama, najviša stopa zaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu, gdje radi čak 75,7 % radno sposobnog stanovništva. Na suprotnom kraju nalazi se Panonska Hrvatska sa stopom zaposlenosti od 62,7 %.

Sličan regionalni raspored vidi se i kod nezaposlenosti. Najniža stopa anketne nezaposlenosti zabilježena je u Sjevernoj Hrvatskoj, gdje iznosi 2,4 %. Najviša je ponovno u Panonskoj Hrvatskoj, s 7,2 % nezaposlenih.

Podaci ankete pokazuju i širu sliku radnog potencijala zemlje. U trećem tromjesečju 2025. Hrvatska je imala 3,31 milijun radno sposobnih stanovnika starijih od 15 godina. Od toga je 1,79 milijuna činilo aktivno stanovništvo, odnosno zaposlene i nezaposlene, dok je 1,52 milijuna bilo neaktivno.

Većina neaktivnih osoba ne sudjeluje na tržištu rada zbog starosti, bolesti, školovanja ili sličnih razloga, njih 1,09 milijuna. Manji dio čine osobe koje žele raditi, ali ne traže posao, kao i oni koji posao traže, ali ga trenutačno ne mogu prihvatiti.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Trgovište Gorycha – središte života turopoljskoga, postalo je pravom na sajam

Jedno od najstarijih naselja u Turopolju imalo je značajnu ulogu od 13. stoljeća do danas. 

Objavljeno

na

Da je Turopolje, odnosno Zagrebačko polje kako se nazivalo u prošlosti, bilo od davnina važno gospodarsko središte, pokazuju dokumentirani zapisi Emilija Laszowskog u kojima je prikupio zemljopis, narodopis i povijesni pregled Plemenite opčine Turopolja. 

Zahvaljujući njegovom svesku izdanom 1910. godine pronašli smo niz činjenica o životu stanovnika ovoga kraja, pa tako i najvećeg mjesta – Velike Gorice, a prebiranje po požutjelim stranicama uvijek donese čitatelju neki novi doživljaj prošlih vremena. 

Danas Velika Gorica obilježava 30.obljetnicu od dobivanja statusa grada, a iza ovog modernog doba u kojem uživa i status najprivlačnijeg grada za život, puno je minulih godina – tijekom kojih su, posebice turopoljski plemenitaši, ispisali početke napretka, organizaciju zajednice i običaje. 

Tako je Laszowski zapisao kako se Velika Gorica spominje u zapisima 1228. godine a kako Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije zasigurno tu stoji od 13. stoljeća. Naime, ime grada spominje se kao sjedište župe, što je čini jednim od najstarijih naselja u Turopolju koje je imalo značajnu ulogu u povijesti od tada do danas. 

 

Od gotovo 50 naselja koja su pripadala Plemenitoj opčini turopoljskoj, koja ove godine obilježava 800 godina postojanja, najveće je i nekoć bilo trgovište Velika Gorica. 

 

Procvat je grad dobio razvojem trgovine, no za to je trebalo čekati dozvolu kralja.

Povijesna građevina u srcu Velike Gorice u kojoj je danas smješten Muzej Turopolja, nekada se zvala Turopoljski grad a u gradnji su sudjelovala mnoga naselja.

Laszowski nadalje piše kako su se 1615. dovažale daske, a 1617. gradio se strop za koji su se šibe i drvena građa dovozili iz općinske šume. Kurilovec, Kobilić Ilovnjak i Rakarje trebali su dovesti najveći broj vozova šiblja – 12, a slama za klak vozila se iz Donje Lomnice, Kurilovca, Kobilića, Plesa, Rakarja…a tko nije dao – plaćao je globu.

Zanimljivo je kako se iste godine u Velikoj Gorici spominje škola (župna trivijalna škola, na mjestu današnje OŠ Eugena Kvaternika), a 50 godina kasnije Velika Gorica je brojila 17 kuća.

IZVOR: Povijest plemenite opčine turopoljske (Svezak I) 1910. godina, Emilij Laszowski

Materijale ustupila: Anita Ivanušić Hlopec, Donje Podotočje

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Maloprodaja opet raste: listopad donio snažan skok i na mjesečnoj i na godišnjoj razini

Promet u trgovini na malo u listopadu nastavio je višegodišnji rast, s posebno izraženim povećanjem u neprehrambenom segmentu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

U listopadu,  prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet hrvatskih maloprodajnih trgovina porastao je i u odnosu na rujan i u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najveći doprinos rastu dali su prehrambeni i neprehrambeni proizvodi, čime se nastavio trend koji traje već više od dvije i pol godine.

Na mjesečnoj razini, sezonski i kalendarski prilagođen promet porastao je za 1,3 %. Trgovine koje prodaju prehrambene proizvode predvodile su oporavak uz rast od 2,9 %, dok je promet neprehrambenih proizvoda (bez goriva i maziva) povećan za 1,7 %.

Godišnji rast još je izraženiji. U usporedbi s listopadom 2024., realni promet porastao je za 4,1 %. Kategorija hrane, pića i duhanskih proizvoda zabilježila je povećanje od 1,6 %, dok su neprehrambeni proizvodi rasli čak 7,7 %.

U prvih deset mjeseci ove godine ukupni realni promet bio je 3,6 % viši nego u istom razdoblju lani, što potvrđuje stabilan uzlazni trend potrošnje.

Promatrajući izvorne indekse, rast su ostvarile sve trgovačke struke. Najveći utjecaj na nominalni rast imale su nespecijalizirane trgovine pretežno hranom, pićem i duhanom (+6,6 %), zatim sektor tekstila, odjeće, obuće i kožnih proizvoda (+12,6 %), te ljekarne i trgovine medicinskim, optičkim i kozmetičkim proizvodima (+10,3 %). Ukupno, nominalni promet na godišnjoj razini porastao je za 6,9 %.

Hoće li se takav ritam zadržati do kraja godine, ovisit će o predblagdanskoj potrošnji koja tradicionalno snažno utječe na rezultate.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica bilježi pad nezaposlenosti, otkrivamo koja se zanimanja najviše traže

Poslodavci su prijavili čak 324 slobodna radna mjesta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem listopada 2025. godine na području Ispostave Velika Gorica evidentirano je 937 nezaposlenih osoba, što predstavlja blagi pad u odnosu na rujan te gotovo dvopostotno smanjenje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom istog mjeseca posao je pronašlo 107 osoba, dok su poslodavci istovremeno prijavili ukupno 324 nova radna mjesta.

U listopadu su se među novozaposlenima najviše isticali skladištari i prodavači, svaki s po 11 zaposlenih. Slijede administrativni službenici i čistači s po pet novozaposlenih, dok je po tri radnika pronašlo posao u ugostiteljstvu i elektrotehnici.

S druge strane, potražnja poslodavaca bila je znatno veća od broja zaposlenih. Najviše je otvorenih pozicija zabilježeno za pomoćnike u nastavi, čak 37. Čistači su bili druga najtraženija skupina s 28 slobodnih mjesta, a slijede radnici na proizvodnoj liniji (25), odgojitelji predškolske djece (18) i poštari (17). Tražili su se i nastavnici, učitelji razredne nastave, čuvari, taksi-vozači, kuhari te medicinske sestre.

Iako se broj nezaposlenih smanjuje sporim tempom, velik broj prijavljenih radnih mjesta upućuje na dinamično razdoblje za tražitelje posla u mjesecima koji slijede.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Čokoladna priča iz Gorice! Otac i kćer predstavili svoje slatkiše – Nadam se da će uz njih odrastati i neke nove generacije

Marcela i njezin otac Dragutin iz Velike Gorice stvorili su brend Choco, koji je privukao pažnju diljem Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogoričani Marcela Marković Halkić i njezin otac Dragutin Marković našli su se u središtu pozornosti zahvaljujući projektu “Startaj Hrvatska”. Njihov obiteljski brend Choco, koji spaja domaće bučine sjemenke i vrhunsku čokoladu, predstavljen je u četvrtoj epizodi nove sezone popularnog poduzetničkog projekta. Njihove proizvode uskoro ćete moći kupiti i na policama Spar trgovina diljem zemlje.

Priča o Choco brendu počela je u Velikoj Gorici, u obitelji koja čokoladu njeguje kroz tri generacije. Marcela, danas pokretačka snaga projekta, kaže da je čokolada za nju oduvijek bila više od slatkiša. “To je miris djetinjstva, nedjelje i topline. U našoj se obitelji čokolada oduvijek dijelila oko stola, a sada od nje i živimo”, ističe Marcela.

Ideja za spoj čokolade i bučinih sjemenki pojavila se nakon jednog putovanja kada su Marcela i njezin otac otkrili sličan proizvod. Vratili su se kući odlučni da naprave svoju verziju, koristeći bučine sjemenke s domaćih OPG-ova. “Kupili smo prve koštice, počeli ih čokoladirati i malo po malo došli do savršene kombinacije”, prisjeća se Dragutin.

Projekt Startaj Hrvatska otvorio je Markovićima priliku da svoj proizvod predstave široj publici i plasiraju ga u trgovine. “Nadam se da će uz njih odrastati i neke nove generacije”, zaključuje Marcela.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno