Povežite se s nama

Gospodarstvo

Broj obrta u Hrvatskoj raste! Pogledajte na kojem je mjestu Zagrebačka županija

Paralelno s rastom obrta, bilježi se i povećan interes za strukovna zanimanja.

Objavljeno

na

Obrtništvo u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi značajan rast, što potvrđuju podaci Ministarstva gospodarstva. Unatoč izazovima s radnom snagom i promjenama na tržištu, sve više ljudi se odlučuje za pokretanje vlastitog obrta. Zagrebačka županija jedna je od regija s najizraženijim trendovima rasta, što pokazuje njezinu važnost u kontekstu hrvatskog obrtništva.

Prema izvještaju, na kraju 2024. godine u Zagrebačkoj županiji bilo je aktivno 7 598 obrta, što je značajan rast u odnosu na prethodne godine. Od ukupnog broja, 36 % obrta su u vlasništvu žena (2 773), dok muškarci drže većinski udio s 4 937 obrta (64 %).

Najveći broj obrtnika u ovoj županiji nalazi se u dobnoj skupini od 35 do 44 godine (30,2 %). Ukupno, obrti u Zagrebačkoj županiji zapošljavaju 6 620 ljudi, od čega je 2 860 žena i 3 760 muškaraca. Ovi podaci ukazuju na stabilan rast sektora i njegovu ključnu ulogu u lokalnom gospodarstvu.

Stanje u Hrvatskoj

Podaci Ministarstva gospodarstva pokazuju da je na kraju 2024. godine u Hrvatskoj bilo 122 877 obrta, što predstavlja povećanje od 11 035 obrta u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s 2021. godinom, broj obrta povećan je za 26 498, odnosno 27,5 %.
U veljači 2025. godine broj obrta popeo se na 123 485, uz rast od 600 obrta u odnosu na kraj 2024. godine. Ti obrti zapošljavaju ukupno 228 000 osoba, uz standardne sezonske fluktuacije.

Gledano po županijama, najveći porast broja obrta u apsolutnim brojkama zabilježile su Splitsko-dalmatinska (+3 657), Istarska (+2 046), Primorsko-goranska (+1 934), Zagrebačka (+1 894) i Osječko-baranjska županija (+1 630).

U postocima, najveći rast broja obrta u odnosu na 2023. godinu ostvaren je u Brodsko-posavskoj (+12,3 %), Varaždinskoj (+11,91 %), Međimurskoj (+11,86 %), Osječko-baranjskoj (+11,48 %) i Zagrebačkoj županiji (+11,42 %).

Jedan od ključnih razloga rasta broja obrta su mjere za samozapošljavanje. Vlada je kroz programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pružila potporu novim poduzetnicima, što je rezultiralo povećanim interesom za otvaranje obrta.

Paralelno s rastom obrta, bilježi se i povećan interes za strukovna zanimanja. Hrvatska obrtnička komora (HOK) izvijestila je da je u 2024. godini upisano 4 556 učenika u strukovne škole, dok je u posljednjih pet godina taj broj dosegnuo gotovo 22 000. Ipak, unatoč pozitivnim trendovima, gotovo sva obrtnička zanimanja su deficitarna, a problem radne snage i dalje ostaje izazov.

“Prioritet svih nas mora biti formiranje sustava koji će moći osposobiti radnu snagu za rastuće potrebe i zadržati stručne ljude u granicama Hrvatske”, poručuju iz HOK-a.

Jesu li brojke stvarne?

Za razliku od Hrvatske, u mnogim europskim zemljama broj obrta opada. Tradicionalna obrtnička zanimanja gube na značaju zbog razvoja potrošačkog društva i masovne proizvodnje. No, Hrvatska, zahvaljujući poticajima i europskim fondovima, bilježi suprotan trend.

Međutim, nije sve tako jednostavno. Premda smo pod pojmom obrtnika, navikli vidjeti stolare, male trgovce, automehaničare ili keramičare, situacija se potpuno promijenila. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se sve više obrta otvara u djelatnostima koje se tradicionalno ne smatraju obrtništvom, poput informacijsko-komunikacijskih i stručnih djelatnosti. Dakle umjesto klasičnih majstora, danas možemo vidjeti programere, konzultante i slične djelatnosti u obrtničkoj ulozi.

Jedan od razloga zašto vidimo sve manje tradicionalnih obrtničkih zanimanja pod ovim oblikom je njegova jednostavnost. Za početak, obrt se može otvoriti online i to potpuno besplatno. Stoga, vjerojatno je puno onih koji jedan dan planiraju prebaciti svoje poslovanje u d.o.o., ali zbog financijskih razloga biraju obrt.

No, Stručnjaci upozoravaju kako se iza mnogih novoosnovanih obrta zapravo krije prikriveno zapošljavanje. Dakle, obrtnici rade isključivo za jednog poslodavca, ali bez sigurnosti koju pruža stalno zaposlenje. Nadalje, poslodavci tada nemaju dodatne troškove koje bi imali za osobu koja radi na ugovor o radu.

Budućnost obrtništva

Obrtništvo doživljava rast iz godine u godinu, kako u Zagrebačkoj županiji, tako i u ostatku Hrvatske. Unatoč impresivnim brojkama rasta, pravo stanje hrvatskog obrtništva ostaje pod upitnikom. Jesmo li zaista svjedoci procvata malih poduzetnika ili samo prilagođavanja tržišnim trikovima koji služe za prikriveno zapošljavanje?

Bez obzira na to, ako želimo održivi rast, ključno je osigurati bolje uvjete za stvarne obrtnike, one koji ne otvaraju obrt iz nužde, već zbog strasti i znanja.

Gospodarstvo

Fiskalizacija 2.0 pred vratima! Vegora organizira besplatno predavanje

Nova pravila na snagu stupaju početkom sljedeće godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay.com

Razvojna agencija Grada Velike Gorice – Vegora organizira u srijedu, 22. listopada 2025. godine, besplatno predavanje pod nazivom “Fiskalizacija 2.0 bez komplikacija – vodič za prilagodbu malih poduzetnika”. Edukacija će se održati u VG Poduzetničkom inkubatoru s početkom u 13 sati, a vodit će je dr. sc. Nikola Rovis, direktor tvrtke Superius d.o.o. Tema predavanja bit će nadolazeće promjene u Zakonu o fiskalizaciji koje na snagu stupaju 1. siječnja 2026. godine.

Tijekom jednosatne edukacije sudionici će moći saznati što točno donosi nova verzija fiskalizacijskog sustava i koje korake trebaju poduzeti kako bi svoje poslovanje prilagodili na vrijeme. Program predavanja obuhvaća pregled obveza i rokova, savjete kako zadovoljiti nove zakonske uvjete, najčešće pogreške koje dovode do kazni te praktične upute za što jednostavniju prilagodbu.

Poseban dio predavanja bit će posvećen pitanjima i odgovorima, čime se polaznicima omogućuje rješavanje konkretnih dilema iz prakse.

Predavanje je otvoreno za sve zainteresirane obrtnike, male poduzetnike, računovođe i sve koji žele razumjeti kako će izgledati Fiskalizacija 2.0. Sudjelovanje je besplatno, a prijave se zaprimaju putem online obrasca do utorka, 21. listopada 2025. u 14 sati.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

FOTO Svečano otvoren Logističko-distributivni centar Studenca

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas je u industrijskoj poslovnoj zoni Meridian 16 u Velikoj Gorici svečano otvoren logističko-distributivni centar (LDC) Studenca, najbrže rastućeg trgovačkog lanca u Hrvatskoj. Događanju su, uz upravljački tim i zaposlenike Studenca, prisustvovali gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, predstavnici fonda Enterprise Investors i Nadzornog odbora kompanije, te brojni uvaženi partneri i gosti.

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, uz čestitku Studencu na uspješnoj realizaciji projekta istaknuo je: „U Studencu prepoznajemo snažnog partnera i siguran sam da će ovo događanje osnažiti naš odnos i biti dobar temelj za buduće suradnje s lokalnom zajednicom“.

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vodeći se upravo filozofijom dobrog susjeda Studenac je u sklopu ceremonije uručio donaciju Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica u obliku iznosa od 5.000 eura te godišnje zalihe higijenskih potrepština.

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Izgradnja ovog centra najveći je infrastrukturni projekt Studenca i važan korak u modernizaciji poslovanja. Centar će raditi u tri smjene i do 2027. godine zapošljavati oko 500 ljudi, čime postaje važan gospodarski impuls za Veliku Goricu i širu regiju.

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

”Zahvaljujući procesima koji će se odsad odvijati u ovim prostorima, bit ćemo još učinkovitiji u opskrbi naših trgovina, što znači i bolje iskustvo za naše kupce”, istaknuo je Tomislav Štos, direktor upravljanja lancem opskrbe Studenca.

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 15.10.2025. Otvoren LCD Studenca u poslovnoj zoni Meridijan 16. Foto: David Jolić/cityportal.hr

”Ovaj centar simbol je naše predanosti zaposlenicima, partnerima i zajednici. Sljedeće godine slavimo 35 godina poslovanja Studenca, i ponosni smo što u ovu važnu obljetnicu ulazimo s nastavkom ulaganja u transformaciju lanca opskrbe, održivo i stabilno poslovanje i još bolje iskustvo za naše kupce”, zaključio je Michal Senczuk, predsjednik Uprave Studenca, na kraju službenog dijela druženja. (Priopćenje za medije)

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Gospodarstvo

FOTO Velika Gorica spremna za 24. Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

Uvertira za tradicionalnu manifestaciju 24. Gastro Turopolja počela je već sa Gastro tjednom u velikogoričkim restoranima (od 03. do 12. listopada 2025.), a danas (petak, 10.10.2025.) Gastro je otvoren i u Parku Plemenite općine turopoljske.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U Centru za posjetitelje Turističke zajednice Velike Gorice (TZVG) otvoren je 4. festival ekološke poljoprivrede Zagrebačke županije, koji okuplja brojne OPG-ove i male proizvođače. Na otvorenju su govorili Dario Frangen, predsjednik Udruge Z – EKO, Maja Toth, direktorica TZVG-a i izaslanica gradonačelnika Krešimira Ačkara i Gordana Županac, pročelnica odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije. Posluženi su i eko kokteli te eko proizvodi.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U Parku se paralelno održavaju 15. festival pčelarstva Zagrebačke županije i 22. izložba meda s ocjenjivanjem te 7. Gospodarski sajam, na kojima posjetitelji mogu upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda – od meda, džemova i čajeva do prirodne kozmetike i rukotvorina.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Edukativni dio petka donosi i predavanje u organizaciji Razvojne agencije VE-GO-RA pod nazivom ”Putopis turopoljske namirnice – lokalno, svježe i bez otpada”. Tema predavanja su održiva potrošnja i važnost lokalne hrane.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Podaci Eurostata – Hrvati plaćaju skuplje namirnice, ali troše manje na energente

Inflacija bi prema analitičarima mogla usporiti do kraja godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Jakub Zerdzicki/pexels.com

Hrana u Hrvatskoj u prosjeku je 3,7 % skuplja nego u Europskoj uniji, pokazuju podaci Eurostata. Iako su 2021. cijene hrane i bezalkoholnih pića bile 5 % niže od europskog prosjeka, u međuvremenu je došlo do porasta koji Hrvatsku sada svrstava među skuplje članice Unije, prenosi Poslovni.hr. Niže cijene hrane bilježe zemlje poput Njemačke, Italije, Nizozemske, Španjolske i Slovenije.

Suprotan trend bilježe energenti. Cijene energije za kućanstva u Hrvatskoj lani su bile na 55 % prosjeka Europske unije, što znači da su bile oko 45 % niže od prosjeka. I nakon novog, postupnog smanjenja državnih subvencija, energenti bi trebali ostati približno 40 % ispod razine cijena u Uniji.

Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,1 % prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, odnosno 4,6 % prema harmoniziranom indeksu koji se koristi u usporedbama unutar EU. Prosječna inflacija u Europskoj uniji u istom je razdoblju bila 2 %. Glavni pokretači rasta cijena u Hrvatskoj ostaju hrana i usluge, koje zajedno čine oko 90 % ukupnog povećanja troškova života.

Analitičari očekuju da bi u posljednjem kvartalu godine inflacija mogla usporiti zbog učinka tzv. baznog razdoblja i slabije domaće potražnje. Dodatno, značajna konvergencija cijena prema europskom prosjeku u proteklim godinama mogla bi ublažiti daljnje pritiske na rast.

Uz hranu, skuplje su i druge kategorije potrošnje. Potrošačka elektronika u Hrvatskoj stoji 10,7 % više od prosjeka EU, a komunikacijske usluge 11 % više. Restorani i hoteli cjenovno su još nešto ispod prosjeka Unije, ali se posljednjih godina brzo približavaju toj razini i sada zaostaju tek četiri do 5 %.

Cijene energenata na tržištu već neko vrijeme pokazuju stabilizaciju, a postupno ukidanje državnih potpora provodit će se u dva koraka – prvi počinje sada, a učinak će se vidjeti krajem godine. Vlada i dalje zadržava mjere za najranjivije skupine, dok se za ostala kućanstva očekuje blago povećanje računa za struju i plin. U tri godine iznadprosječne inflacije Hrvatska je došla na 76,3 % prosjeka EU po općoj razini cijena dobara i usluga za potrošnju kućanstava, dok je 2021. bila na oko 71 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnička komora Zagreb nagradila najbolje obrtnike! “Nema gospodarstva bez jakog obrtništva”

Obrtništvo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nastavlja rasti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Obrtnička komora Zagreb obilježila je svoj Dan dodjelom priznanja obrtnicima s područja Zagreba i Zagrebačke županije te institucijama i pojedincima koji doprinose razvoju obrtništva. Najvišu nagradu “Zlatna statua” dobio je Rajko Tomić, vlasnik obrta EMP USLUGE iz Udruženja obrtnika Ivanić-Grad. Svečanost su pratili predstavnici lokalne i državne vlasti, uključujući zamjenika župana Ervina Kolareca i državnog tajnika Ivu Milatića.

Kolarec je istaknuo iznimne rezultate obrtnika. “Zagrebačka županija značajna sredstva može ulagati u infrastrukturu, zdravstvo, poljoprivredu, školstvo i društvo općenito, ali i dio toga vratiti poduzetnicima kroz bespovratne potpore i ulaganje u poduzetničke zone”.

Foto: Zagrebačka županija

Uz “Zlatnu statuu”, dodijeljene su i druge nagrade. “Zlatnu plaketu” dobio je Boris Mužek (UO Velika Gorica), dok je nagrada “Zlatni krug” pripala Gradu Ivanić-Gradu, Ankici Torbar (UO Jastrebarsko) i Dariu Frangenu (UO Velika Gorica). Obrtnici Josip Badrov, Božica Predavec i Bruno Kovačić nagrađeni su “Zlatnom diplomom”, a “Srebrnom diplomom” pohvaljeni su Ivo Kesedžić, Anica Vrbnjak, Sanja Kozlina, Ivica Panjkrc, Damir Pustaj i Željkica Mirt.

Mladi obrtnici koji pokazuju potencijal za daljnji razvoj obrtničkog sektora, Klara Mandić, Matea Mesić i Marko Antolković, primili su priznanje “Mladi obrtnik”. Obrtu “Izletište Suhina” dodijeljeno je priznanje “Najstariji obrt” za dugogodišnje uspješno poslovanje, dok su Matea Bilić i Gojko Jelača prepoznati kao “žena obrtnica” i “obrtnik branitelj”.

Foto: Zagrebačka županija

“Obrtništvo ima budućnost, drago mi je da mladi i djeca vide svoje buduće zanimanje upravo u obrtima. U društvu se danas jasno vidi kako nije sramota raditi obrtničke poslove i da se isplati živjeti od rada vlastitih ruku”, rekao je predsjednik OKZ-a, Antun Trojnar.

Državni tajnik Milatić podsjetio je da u Hrvatskoj trenutno djeluje oko 132 tisuće obrta te istaknuo važnost stipendija i podrške mladim obrtnicima. “Nema gospodarstva bez jakog obrtništva”, zaključio je.

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno