Obrtništvo u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi značajan rast, što potvrđuju podaci Ministarstva gospodarstva. Unatoč izazovima s radnom snagom i promjenama na tržištu, sve više ljudi se odlučuje za pokretanje vlastitog obrta. Zagrebačka županija jedna je od regija s najizraženijim trendovima rasta, što pokazuje njezinu važnost u kontekstu hrvatskog obrtništva.
Prema izvještaju, na kraju 2024. godine u Zagrebačkoj županiji bilo je aktivno 7 598 obrta, što je značajan rast u odnosu na prethodne godine. Od ukupnog broja, 36 % obrta su u vlasništvu žena (2 773), dok muškarci drže većinski udio s 4 937 obrta (64 %).
Najveći broj obrtnika u ovoj županiji nalazi se u dobnoj skupini od 35 do 44 godine (30,2 %). Ukupno, obrti u Zagrebačkoj županiji zapošljavaju 6 620 ljudi, od čega je 2 860 žena i 3 760 muškaraca. Ovi podaci ukazuju na stabilan rast sektora i njegovu ključnu ulogu u lokalnom gospodarstvu.
Stanje u Hrvatskoj
Podaci Ministarstva gospodarstva pokazuju da je na kraju 2024. godine u Hrvatskoj bilo 122 877 obrta, što predstavlja povećanje od 11 035 obrta u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s 2021. godinom, broj obrta povećan je za 26 498, odnosno 27,5 %.
U veljači 2025. godine broj obrta popeo se na 123 485, uz rast od 600 obrta u odnosu na kraj 2024. godine. Ti obrti zapošljavaju ukupno 228 000 osoba, uz standardne sezonske fluktuacije.
Gledano po županijama, najveći porast broja obrta u apsolutnim brojkama zabilježile su Splitsko-dalmatinska (+3 657), Istarska (+2 046), Primorsko-goranska (+1 934), Zagrebačka (+1 894) i Osječko-baranjska županija (+1 630).
U postocima, najveći rast broja obrta u odnosu na 2023. godinu ostvaren je u Brodsko-posavskoj (+12,3 %), Varaždinskoj (+11,91 %), Međimurskoj (+11,86 %), Osječko-baranjskoj (+11,48 %) i Zagrebačkoj županiji (+11,42 %).
Jedan od ključnih razloga rasta broja obrta su mjere za samozapošljavanje. Vlada je kroz programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pružila potporu novim poduzetnicima, što je rezultiralo povećanim interesom za otvaranje obrta.
Paralelno s rastom obrta, bilježi se i povećan interes za strukovna zanimanja. Hrvatska obrtnička komora (HOK) izvijestila je da je u 2024. godini upisano 4 556 učenika u strukovne škole, dok je u posljednjih pet godina taj broj dosegnuo gotovo 22 000. Ipak, unatoč pozitivnim trendovima, gotovo sva obrtnička zanimanja su deficitarna, a problem radne snage i dalje ostaje izazov.
“Prioritet svih nas mora biti formiranje sustava koji će moći osposobiti radnu snagu za rastuće potrebe i zadržati stručne ljude u granicama Hrvatske”, poručuju iz HOK-a.
Jesu li brojke stvarne?
Za razliku od Hrvatske, u mnogim europskim zemljama broj obrta opada. Tradicionalna obrtnička zanimanja gube na značaju zbog razvoja potrošačkog društva i masovne proizvodnje. No, Hrvatska, zahvaljujući poticajima i europskim fondovima, bilježi suprotan trend.
Međutim, nije sve tako jednostavno. Premda smo pod pojmom obrtnika, navikli vidjeti stolare, male trgovce, automehaničare ili keramičare, situacija se potpuno promijenila. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se sve više obrta otvara u djelatnostima koje se tradicionalno ne smatraju obrtništvom, poput informacijsko-komunikacijskih i stručnih djelatnosti. Dakle umjesto klasičnih majstora, danas možemo vidjeti programere, konzultante i slične djelatnosti u obrtničkoj ulozi.
Jedan od razloga zašto vidimo sve manje tradicionalnih obrtničkih zanimanja pod ovim oblikom je njegova jednostavnost. Za početak, obrt se može otvoriti online i to potpuno besplatno. Stoga, vjerojatno je puno onih koji jedan dan planiraju prebaciti svoje poslovanje u d.o.o., ali zbog financijskih razloga biraju obrt.
No, Stručnjaci upozoravaju kako se iza mnogih novoosnovanih obrta zapravo krije prikriveno zapošljavanje. Dakle, obrtnici rade isključivo za jednog poslodavca, ali bez sigurnosti koju pruža stalno zaposlenje. Nadalje, poslodavci tada nemaju dodatne troškove koje bi imali za osobu koja radi na ugovor o radu.
Budućnost obrtništva
Obrtništvo doživljava rast iz godine u godinu, kako u Zagrebačkoj županiji, tako i u ostatku Hrvatske. Unatoč impresivnim brojkama rasta, pravo stanje hrvatskog obrtništva ostaje pod upitnikom. Jesmo li zaista svjedoci procvata malih poduzetnika ili samo prilagođavanja tržišnim trikovima koji služe za prikriveno zapošljavanje?
Bez obzira na to, ako želimo održivi rast, ključno je osigurati bolje uvjete za stvarne obrtnike, one koji ne otvaraju obrt iz nužde, već zbog strasti i znanja.
HOTNEWSprije 8 sati
Sportprije 4 dana
Kulturaprije 4 dana
Sportprije 5 dana