Povežite se s nama

Gospodarstvo

Broj obrta u Hrvatskoj raste! Pogledajte na kojem je mjestu Zagrebačka županija

Paralelno s rastom obrta, bilježi se i povećan interes za strukovna zanimanja.

Objavljeno

na

Obrtništvo u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi značajan rast, što potvrđuju podaci Ministarstva gospodarstva. Unatoč izazovima s radnom snagom i promjenama na tržištu, sve više ljudi se odlučuje za pokretanje vlastitog obrta. Zagrebačka županija jedna je od regija s najizraženijim trendovima rasta, što pokazuje njezinu važnost u kontekstu hrvatskog obrtništva.

Prema izvještaju, na kraju 2024. godine u Zagrebačkoj županiji bilo je aktivno 7 598 obrta, što je značajan rast u odnosu na prethodne godine. Od ukupnog broja, 36 % obrta su u vlasništvu žena (2 773), dok muškarci drže većinski udio s 4 937 obrta (64 %).

Najveći broj obrtnika u ovoj županiji nalazi se u dobnoj skupini od 35 do 44 godine (30,2 %). Ukupno, obrti u Zagrebačkoj županiji zapošljavaju 6 620 ljudi, od čega je 2 860 žena i 3 760 muškaraca. Ovi podaci ukazuju na stabilan rast sektora i njegovu ključnu ulogu u lokalnom gospodarstvu.

Stanje u Hrvatskoj

Podaci Ministarstva gospodarstva pokazuju da je na kraju 2024. godine u Hrvatskoj bilo 122 877 obrta, što predstavlja povećanje od 11 035 obrta u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s 2021. godinom, broj obrta povećan je za 26 498, odnosno 27,5 %.
U veljači 2025. godine broj obrta popeo se na 123 485, uz rast od 600 obrta u odnosu na kraj 2024. godine. Ti obrti zapošljavaju ukupno 228 000 osoba, uz standardne sezonske fluktuacije.

Gledano po županijama, najveći porast broja obrta u apsolutnim brojkama zabilježile su Splitsko-dalmatinska (+3 657), Istarska (+2 046), Primorsko-goranska (+1 934), Zagrebačka (+1 894) i Osječko-baranjska županija (+1 630).

U postocima, najveći rast broja obrta u odnosu na 2023. godinu ostvaren je u Brodsko-posavskoj (+12,3 %), Varaždinskoj (+11,91 %), Međimurskoj (+11,86 %), Osječko-baranjskoj (+11,48 %) i Zagrebačkoj županiji (+11,42 %).

Jedan od ključnih razloga rasta broja obrta su mjere za samozapošljavanje. Vlada je kroz programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pružila potporu novim poduzetnicima, što je rezultiralo povećanim interesom za otvaranje obrta.

Paralelno s rastom obrta, bilježi se i povećan interes za strukovna zanimanja. Hrvatska obrtnička komora (HOK) izvijestila je da je u 2024. godini upisano 4 556 učenika u strukovne škole, dok je u posljednjih pet godina taj broj dosegnuo gotovo 22 000. Ipak, unatoč pozitivnim trendovima, gotovo sva obrtnička zanimanja su deficitarna, a problem radne snage i dalje ostaje izazov.

“Prioritet svih nas mora biti formiranje sustava koji će moći osposobiti radnu snagu za rastuće potrebe i zadržati stručne ljude u granicama Hrvatske”, poručuju iz HOK-a.

Jesu li brojke stvarne?

Za razliku od Hrvatske, u mnogim europskim zemljama broj obrta opada. Tradicionalna obrtnička zanimanja gube na značaju zbog razvoja potrošačkog društva i masovne proizvodnje. No, Hrvatska, zahvaljujući poticajima i europskim fondovima, bilježi suprotan trend.

Međutim, nije sve tako jednostavno. Premda smo pod pojmom obrtnika, navikli vidjeti stolare, male trgovce, automehaničare ili keramičare, situacija se potpuno promijenila. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se sve više obrta otvara u djelatnostima koje se tradicionalno ne smatraju obrtništvom, poput informacijsko-komunikacijskih i stručnih djelatnosti. Dakle umjesto klasičnih majstora, danas možemo vidjeti programere, konzultante i slične djelatnosti u obrtničkoj ulozi.

Jedan od razloga zašto vidimo sve manje tradicionalnih obrtničkih zanimanja pod ovim oblikom je njegova jednostavnost. Za početak, obrt se može otvoriti online i to potpuno besplatno. Stoga, vjerojatno je puno onih koji jedan dan planiraju prebaciti svoje poslovanje u d.o.o., ali zbog financijskih razloga biraju obrt.

No, Stručnjaci upozoravaju kako se iza mnogih novoosnovanih obrta zapravo krije prikriveno zapošljavanje. Dakle, obrtnici rade isključivo za jednog poslodavca, ali bez sigurnosti koju pruža stalno zaposlenje. Nadalje, poslodavci tada nemaju dodatne troškove koje bi imali za osobu koja radi na ugovor o radu.

Budućnost obrtništva

Obrtništvo doživljava rast iz godine u godinu, kako u Zagrebačkoj županiji, tako i u ostatku Hrvatske. Unatoč impresivnim brojkama rasta, pravo stanje hrvatskog obrtništva ostaje pod upitnikom. Jesmo li zaista svjedoci procvata malih poduzetnika ili samo prilagođavanja tržišnim trikovima koji služe za prikriveno zapošljavanje?

Bez obzira na to, ako želimo održivi rast, ključno je osigurati bolje uvjete za stvarne obrtnike, one koji ne otvaraju obrt iz nužde, već zbog strasti i znanja.

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno