U Ivanić-Gradu traje sveobuhvatna energetska obnova Osnovne škole Đure Deželića, vrijedna više od 2,4 milijuna eura. Projekt sufinancira Europska unija kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a dio sredstava dolazi iz Zagrebačke županije. Završetak radova očekuje se do kraja godine. Rekonstrukcija bi trebala donijeti više od 78 % uštede energije za grijanje i gotovo potpuno smanjenje emisije CO₂, dok će škola dobiti novo ruho, izvana i iznutra.

Riječ je o kompleksnom građevinskom zahvatu koji uključuje zamjenu dotrajale vanjske stolarije, postavljanje nove fasade s mineralnom vunom, spuštene protupožarne stropove, ventilacijski sustav i obnovu unutarnjih zidova. Istovremeno se radi na rekonstrukciji ravnih krovova, a na krovištu će niknuti sunčana elektrana snage 25 kW, s ukupno 76 fotonaponskih modula.

Foto: Dražen Kopač

Od strojarskih i elektro radova, ugrađuju se dizalice topline tipa zrak/voda, multi-split sustav grijanja i hlađenja, te energetski učinkovitija rasvjeta. Upravljanje cijelim sustavom bit će automatizirano i dostupno za daljinsko praćenje. Ukratko, škola će disati novim, digitalno kontroliranim plućima.

Dodatna vrijednost projekta vidi se i u obnovljenim pristupnim rampama, novom hortikulturnom uređenju te punionici za električne automobile.

Foto: Dražen Kopač

Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.415.780 eura. Od toga je 901.134 eura bespovratnih sredstava osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok ostatak financira Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Ova škola jedna je od osam javnih zgrada na području županije koje prolaze sličnu obnovu, ukupne vrijednosti preko 21 milijun eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Više od 3 milijuna eura namijenjeno je projektima stambenog zbrinjavanja, povratka stanovništva i komunalnog razvoja na području Zagrebačke županije. Ugovore i sporazume uručio je državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Dario Tišov, a sredstva su raspodijeljena na ukupno 20 projekata u više općina i gradova. Inicijative su usmjerene prema mladim obiteljima, revitalizaciji ruralnih sredina te poboljšanju komunalne infrastrukture. Dodjela je održana s ciljem ravnomjernog razvoja županije i zadržavanja stanovništva na manje razvijenim područjima.

Najveći dio sredstava, čak 2,5 milijuna eura, uložen je kroz Program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na potpomognutim područjima. Općine Dubrava i Orle potpisale su sporazume za izgradnju višestambenih zgrada s ukupno 20 stanova, po deset u svakoj općini. Riječ je o stanovima po izuzetno povoljnoj cijeni od 0,36 centi po kvadratnom metru, čime se mladim obiteljima omogućuje osnivanje doma u pristupačnim uvjetima.

Program je dio šireg Nacionalnog plana stambene politike, u kojemu je u prvoj fazi predviđena izgradnja gotovo 500 stambenih jedinica diljem zemlje, s ciljem zbrinjavanja oko 1700 korisnika.

Foto: Zagrebačka županija

Općina Farkaševac dobila je 40.000 eura za adaptaciju zgrade Društvenog doma Kabel, čime se dodatno potiče održivi povratak na potpomognuta područja.

Uz projekte stambene politike i povratka, dodijeljeno je i 17 odluka o sufinanciranju komunalnih projekata vrijednih 520.600 eura. Sredstva će biti raspodijeljena općinama poput Krašića, Kravarskog, Dubrave, Križa i drugih, kao i Gradu Vrbovcu, a odnose se na poboljšanja u komunalnom gospodarstvu i ujednačavanje standarda.

“Ovo je važna pomoć mladima, podrška naseljavanju prostora koji nisu naseljeni ili su slabije naseljeni kako bismo vratili mlade na njih”, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo. Pohvalio je i suradnju s Ministarstvom prilikom obnove zgrada nakon potresa, pri čemu je ugovoreno više od 120 projekata vrijednih preko 50 milijuna eura.

Načelnik Općine Dubrava Tomislav Okroša projekt izgradnje stanova vidi kao povijesni iskorak. “Posljednja višestambena zgrada u općini Dubrava izgrađena je prije skoro 40 godina, stoga nam ovaj projekt jako puno znači, tim više jer smo gotovo pa svakodnevno svjedoci doseljavanja ljudi kako iz glavnog grada, tako i iz okolice i vjerujem da će interes više nadmašiti ponudu”, zaključio je Okroša.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Punih stotinu godina nogomet se organizirano igra u Samoboru, cijelo jedno stoljeće postoji, živi i djeluje samoborski nogometni klub, a veliki jubilej krajem lipnja je obilježen velikom svečanošću u samoborskom Centru za mlade Bunker. Okupile su se tu generacije i generacije samoborskih nogometaša, ljudi koji su obilježili posljednju epohu nogometa u “gradu kremšnita”, a sve u organizaciji aktualnog vodstva kluba.

– Klub je osnovan 1. srpnja 1925. godine kao Hrvatski sportski klub Samobor – rekao je u svom uvodnom obraćanju aktualni predsjednik kluba Mario Vojvoda i nastavio:

– Od tada do danas prošli smo kroz različite epohe, od amaterskih početaka na livadama i igralištima koje smo uređivali vlastitim rukama, preko uspješnih sezona i natjecanja u višim ligama, sve do danas, kad s ponosom gledamo u prošlost, a s novim ambicijama u budućnost.

O onoj recentnoj prošlosti, o sadašnjosti, ali i o toj ambicioznoj budućnosti tim smo povodom odredili popričati s aktualnim trenerom prve momčadi Samobora. Marko Pancirov je 47-godišnjak iz Velike Mlake, nekoć igrač matičnog Napretka, zaprešićkog Intera i još cijelog niza turopoljskih niželigaških klubova, a danas trener koji je povukao Samobor prema naprijed. Nije česta pojava da se treneri u niželigaškom svijetu dugo zadržavaju na jednome mjestu, a Pančo će 15. rujna proslaviti cijele dvije godine u Samoboru…

– Upravo to je i najbolji odgovor na pitanje kako mi je raditi u Samoboru. Znamo svi kakav je trenerski posao, koliko su česte promjene, a to što sam u Samoboru već gotovo dvije godine zapravo sve govori. Predsjednik Vojvoda i dopredsjednik Čarapar ulažu zaista jako puno truda, vremena i sredstava, vole nogomet, vole klub, a to se i osjeti. Njih dvojica nisu ljudi koji su cijeli život u nogometu, ali imaju energiju i želju raditi pomake. Nogometni dio je na meni, spremni su prihvatiti moje sugestije, a u tom smislu mi je puno lakše, ujedno i veliko zadovoljstvo to što je prije mjesec i pol dana u klub stigao sportski direktor Kotarski – kaže uvodno Marko Pancirov gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.

Sredinom devedesetih Samobor je uživao i u prvoligaškom nogometu, simbol tog vremena je ikona HNL-a Fatmir Vata, a samoborski travnjakom gazili su i Tomo Šokota, Jasmin Mujdža… Potrajalo je samo jednu sezonu i nikad se više nije dogodilo. Posljednja nepuna tri desetljeća NK Samobor je proveo u niželigaškom svijetu, skliznuvši sve do petoga ranga natjecanja. Danas je u četvrtom rangu, u 3. NL Centar, zajedno s našim Kurilovcem, u kojem je prošlu sezonu završio na šestome mjestu.

– Od mog dolaska na mjesto trenera prve momčadi politika kluba je oslanjanje na mlade igrače iz naše škole. U tome smo i uspjeli, jer prošle sezone priliku u seniorima dobilo je ukupno 25 igrača iz juniora i kadeta, što je zaista velika stvar. Da smo bili malo iskusniji, da nismo bili baš toliko mladi, možda bismo uspjeli biti i nešto više na tablici, osvojiti poneki bod više, ali sve što se događalo smatramo građenjem temelja za budućnost. Doveli smo i osam novih igrača, neki od njih su nam pojačanja, neki mladi, razvojni igrači, pri čemu gledamo da kući vraćamo što više samoborske djece iz većih klubova, Dinama i ostalih – govori Pancirov.

Da potencijala u mlađim uzrastima svakako ima dokazuje i najveći uspjeh kluba prošle sezone. Juniori Samobora, naime, izborili su ulazak u HNL, u društvo najboljih klubova u državi. I u tome prste ima Marko Pancirov, koji je u jesenskom dijelu sezonu, uz seniorsku, vodio i tu juniorsku momčad.

– Da, to je definitivno velika stvar za klub. Naravno, vrijeme će pokazati koliko je to bio dobar potez, ali vizija uprave kluba je takva; igrati što viši rang s juniorima i crpiti igrače za prvu momčad. Ta ideja je na mjestu, apsolutno je podržavam, ali uz dodatak da ti dečki nakon izlaska iz juniora ipak moraju imati seniore u malo višem rangu – kaže Pancirov.

I tu dolazimo do priča o budućnosti. I o povratku Samobora na više razine hrvatskog nogometa. Trenutačna realnost je četvrti rang, a konačni cilj udaljen je za dva ranga…

– U ovoj sezoni nemamo nikakav imperativ napada na prvo mjesto, želja je nastaviti raditi temelje za budućnost, odnosno možda već za sljedeću sezonu. Samobor zaslužuje i mora imati klub u višem rangu, ali nije tu sve ni do nas na terenu. Stadion u Samoboru u stanju je u kakvom jest, dugo se u njega nije ulagalo, i to je prvo što se mora riješiti. Nadam se da će se i početi rješavati već tijekom ove godine, jer u ovom trenutku ne možemo dobiti licenciju za jedinstvenu treću ligu – pojašnjava situaciju Pancirov te nastavlja:

– Konačni cilj ove uprave je da Samobor zaigra u 1. NL, odnosno drugom rangu natjecanja. To je za Samobor realno i sasvim dovoljno, iako nitko ne bi imao ništa protiv toga da se jednog dana steknu uvjeti i za najviši rang hrvatskog nogometa. Međutim, to je dug put. Za početak se treba urediti sva tri terena, i glavni i one za trening, a onda se i pozabaviti nužnim detaljima za dobivanje licencije. Klub koji ima tako veliku školu, toliko puno djece, koji ima ambiciju za nešto više, mora imati i bolje uvjete, u prvom redu što se tiče kvalitete terena. Nadam se da će se u dogovoru s Gradom tu neke stvari pomaknuti.

Tijekom kolovoza, društva Crvenog križa Zagrebačke županije organiziraju redovite akcije dobrovoljnog darivanja krvi na brojnim lokacijama diljem županije. Akcije se provode kako bi se osigurale dovoljne zalihe krvi, a svi građani u dobi od 18 do 65 godina koji ispunjavaju osnovne zdravstvene uvjete mogu sudjelovati u ovom životno važnom činu.

Krv mogu darivati osobe dobrog općeg zdravlja, tjelesne težine iznad 55 kilograma. Muškarci smiju darivati krv do četiri puta godišnje, a žene do tri puta, uz propisane razmake između darivanja, tri mjeseca za muškarce, četiri za žene. Prije darivanja preporučuje se lagani obrok i unos dovoljne količine tekućine, a konačnu odluku o prikladnosti donosi liječnik nakon pregleda.

Građani darivati krv na sljedećim lokacijama i u navedenim terminima:

• 4. Kolovoz – 11:30 – 18:00 – GDCK Samobor, Ilirskog Pokreta 2, Samobor
• 6. Kolovoz – 11:30 – 18:00 – GDCK Samobor, Ilirskog Pokreta 2, Samobor
• 9. Kolovoz – 10:00 – 13:30 – Kraj Donji, NK Mladost, Dubravička ulica 130, Kraj Donji
• 11. Kolovoz – 11:00 – 18:00 – GDCK Vrbovec, Poginulih branitelja 5, Vrbovec
• 12. Kolovoz – 11:00 – 18:00 – GDCK Vrbovec, Poginulih branitelja 5, Vrbovec
• 12. Kolovoz – 11:00 – 18:30 – Novi Dvori, Vršilnica, Aleja Đure Jelačića 1, Zaprešić
• 13. Kolovoz – 12:00 – 17:00 – GDCK Vrbovec, Poginulih branitelja 5, Vrbovec
• 14. Kolovoz – 14:00 – 18:00 – Restoran Sablić, Trg slobode 10, Dubrava
• 18. Kolovoz – 10:00 – 15:00 – GDCK Sv. Ivan Zelina – ZMC, Bocakova 13, Sv. Ivan Zelina
• 19. Kolovoz – 10:00 – 15:00 – GDCK Sv. Ivan Zelina – ZMC, Bocakova 13, Sv. Ivan Zelina
• 20. Kolovoz – 10:00 – 15:00 – GDCK Sv. Ivan Zelina – ZMC, Bocakova 13, Sv. Ivan Zelina
• 21. Kolovoz – 15:00 – 18:00 – Bedenica, Kulturni centar Bedenica 111A, Bedenica
• 25. Kolovoz – 12:00 – 18:00 – GDCK Dugo Selo II. Gardijske brigade “Gromovi” br. 3, Dugo Selo
• 25. Kolovoz – 9:00 – 14:00 – GDCK Velika Gorica, Cvjetno naselje 16, Velika Gorica
• 26. Kolovoz – 12:00 – 16:15 – Stara škola Pisarovina, I. G. Kovačića 2, Pisarovina
• 26. Kolovoz – 17:30 – 19:00 – DVD G. Desinec, Trg Sv. Ivana 9, Jastrebarsko
• 26. Kolovoz – 9:00 – 14:00 – GDCK Velika Gorica, Cvjetno naselje 16, Velika Gorica
• 27. Kolovoz – 15:00 – 18:30 – DVD Klinča Sela, Kolodvorska ulica 4, Klinča Sela
• 27. Kolovoz – 9:00 – 14:00 – GDCK Velika Gorica, Cvjetno naselje 16, Velika Gorica

Krv je nezamjenjiv lijek koji ne može proizvesti nijedna industrija, ali je baš vi možete darovati.

U svijetu velikogoričkog sporta jako je dobro poznato ime Josipa Mučnjaka. U nogometnim krugovima dugo su ga najuže povezivali s NK Udarnikom, u kojem je prošao sve što se može proći u okviru jednoga takvoga kluba, ali posljednja dva desetljeća u nekom je drugom điru. Točnije, u rukometnom điru…

I ponovno je uspješan, aktivan, ponosan na učinjeno. Nekoć je odgajao mlade generacije kao trener u omladinskoj školi NK Udarnika, u praktički svim selekcijama, a u nekoliko navrata bio je i trener seniorske momčadi. Uz to, u klubu je obnašao i brojne druge funkcije, nudio svoju energiju, znanje, vještine i osobni integritet. Sve to u posljednjih nekoliko predsjedničkih mandata čini i u Ženskom rukometnom klubu Udarnik, jedinim klubom na ovome svijetu koji i dalje nosi to ime.

Josip Mučnjak je skroman čovjek, s obje noge na zemlji, ali i vrlo racionalan sportski djelatnik. Jedan od onih koji neće “lupati” obećanja, nego će ispunjavati ono što se dogovori. Tako funkcionira kad su u pitanju seniorke, članice drugog ranga hrvatskog rukometa, ali pogotovo kad je riječ o mlađim uzrastima, koji su na poseban način ponos ovoga kluba.

Godine su prošle u svemu tome, točnije desetljeća, pa polako dolazi vrijeme da neki drugi ljudi pokušaju biti barem dio onoga što je Josip Mučnjak bio u razdoblju iza nas. Najave kažu da će uskoro napustiti funkciju predsjednika ŽRK Udarnika, a taj važan trenutak prepoznali su i u Zagrebačkoj županiji. Mučnjak je tako dobio Povelju Zagrebačku županije za svojih 50 aktivnih sportskih godina, a dobio je i video uradak snimljen tim povodom…