Povežite se s nama

Moja županija

Božićni običaji bistranskog kraja njegovat će se kroz projekt Ekomuzeja Bistra

Umijeća izrade tradicijskog božićnog nakita kinča i božićnog lustera na području Bistre duga su i neprekinuta tradicija te vrlo važan segment tradicijske kulture bistranskog kraja…

Objavljeno

na

Za vrijeme Božića u bistranskom kraju kinčala/kinđala se unutrašnjost te vanjski dijelovi kuća. I bistranski božićni stol ukrašavao se božićnim kinčom. Iako je kinč upisan u Registru nematerijalnih kulturnih dobara Hrvatske kao Umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita kinča s područja sjeverozapadne Hrvatske, ovi ukrasi od krep-papira radili su se u Bistri i za druge prigode i blagdane. U kontekstu božićnih običaja, važno je istaknuti i nematerijalno kulturno dobro Umijeće izrade tradicijskog nakita božićnog lustera s područja sjeverozapadne Hrvatske.

Umijeća izrade tradicijskog božićnog nakita kinča i božićnog lustera na području Bistre duga su i neprekinuta tradicija te vrlo važan segment tradicijske kulture bistranskog kraja. Naziv „kinč“ dolazi od mađarske riječi „kincs“, u značenju „blago“ ili „vrijednost“. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj riječ kinč poprimila je i značenje „blago, ures, nakit, ljepota“.

Čak su se i bistranski mladenci i svatovi kinčali/kinđali. Primjerice, mladenac je na šeširu (škrlaku) imao poseban izrađen ukras od grančica ružmarina i papirnatih cvjetova. Kitice za svatove su se također radile od grančica ružmarina, bijelog krep-papira i trake trobojnice. Posebno su bili raskošni buketi za mladenke, koji su osim papirnatih cvjetića, sadržavali i svježe zelenilo te ukrasne tekstilne, svilene i/ili papirnate trake.

Dosadašnja istraživanja identiteta bistranskog kraja i zastupljenost nematerijalnih tradicijskih umijeća pokazuju kako bi upravo tradicijska baština trebala postati ključan resurs za prezentaciju lokalnog identiteta.

– Stoga će se sve navedena umijeća njegovat kroz projekt Ekomuzej Bistra. Zaštita, interpretacija i prezentacija ruralnih i baštinskih vrijednosti bistranskog kraja ostvarit će se kroz projekt obnove zgrade stare škole u kojoj se planira uspostava stalne muzejske izložbe s popratnim kulturnim i edukativnim programima kako za lokalno stanovništvo tako i za posjetitelje. Jedna od tematskih cjelina stalnog postava ekomuzeja pod nazivom Hiža, interpretirat će odabrane aspekte svakidašnjega tradicijskog života i običaja, a što uključuje i božićne običaje u bistranskom kraju – ističu iz Turističke zajednice Zagrebačke županije.

 

 

Moja županija

Zagrebačka županija u finalu prestižnog izbora za najbolji EU projekt

Izbor za najbolji europski projekt organizira se kako bi se građanima približila vrijednost EU fondova te predstavili projekti koji doprinose lokalnim zajednicama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Projekt “Promotion of natural and cultural heritage to develop sustainable tourism in protected areas – PRONACUL” ušao je u finale ovogodišnjeg Izbora za najbolji EU projekt u kategoriji prekogranične suradnje. Riječ je o inicijativi Zagrebačke županije koja povezuje očuvanje prirodne i kulturne baštine s razvojem održivog turizma, a pobjednik će biti odabran kroz kombinaciju stručnog ocjenjivanja i glasova javnosti.

Izbor za najbolji europski projekt organizira se kako bi se građanima približila vrijednost EU fondova te predstavili projekti koji doprinose lokalnim zajednicama. Ove godine natječaj je trajao od 24. lipnja do 24. srpnja, a pristiglo je više od 50 prijava. Nakon prvog kruga ocjenjivanja, stručni žiri izdvojio je 46 projekata koji ulaze u finale.

U kategoriji najboljih projekata za prekograničnu suradnju, uz PRONACUL, našlo se još šest inicijativa iz različitih hrvatskih županija, a to su:

  1. “Maritime and Multimodal Sustainable Passanger Transport Solutions and Services – MIMOSA”, Dubrovačko-neretvanska županija,
  2. Strategic Development of Flood Management, STREAM, Dubrovačko-neretvanska županija,
  3. ECOVINEGOALS – ECOlogical VINEyards GOvernance Activities for Landscape’s Strategies (Održivo upravljanje vinorodnim krajobrazima kao dio strateškog teritorijalnog razvoja), Istarska županija,
  4. HyPoKraT – Hidrotermalni potencijal Krapinskih Toplica, Krapinsko-zagorska županija,
  5. DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama, Koprivničko-križevačka županija,
  6. AdriPromTour: Valorizacija jadranske kulturne i prirodne baštine kroz jačanje vidljivosti i turističke promocije, Primorsko-goranska županija,
  7. Promotion of natural and cultural heritage to develop sustainable tourism in protected areas – PRONACUL / Promocija prirodne i kulturne baštine za razvoj održivog turizma u zaštićenim područjima, Zagrebačka županija.

Organizatori natječaja su Jutarnji list, Hrvatska zajednica županija, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i portal Župan.hr, a pokroviteljstvo pruža Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Tijekom kolovoza i rujna Jutarnji list će objavljivati priče o svakom finalistu, nakon čega će i publika imati priliku glasati za svog favorita.

Ostale kategorije te projekte koji su nominiranu u njima, možete pogledati ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Velika suša pogodila županiju! Proglašena prirodna nepogoda za 3 grada i 12 općina

Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija suočava se s posljedicama ekstremne suše. Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu za tri grada i dvanaest općina zbog velikih šteta u poljoprivredi koje su nastale između 15. svibnja i 31. srpnja 2025. godine.

Prirodna nepogoda proglašena je za područje gradova Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Zaprešić te općina Bistra, Brckovljani, Dubravica, Farkaševac, Jakovlje, Kloštar Ivanić, Krašić, Križ, Luka, Pokupsko, Rakovec i Rugvica.

Podsjetimo, o utjecaju suše na lokalne poljoprivrednike pisali smo i ranije, a članak možete pronaći ovdje.

Sve navedene jedinice lokalne samouprave sada su obvezne, kroz svoja općinska i gradska povjerenstva, unijeti prve procjene štete u Registar šteta u skladu sa zakonskim rokovima i procedurama.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Vrbovec svečano obilježio Dan pobjede i 30. obljetnicu Oluje

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. obljetnica “Oluje” svečano obilježeni u Vrbovcu uz snažne poruke ponosa i zahvalnosti

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Uz svečani mimohod, paljenje svijeća i misu zadušnicu, u Vrbovcu je dostojanstveno obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 30. godišnjica Vojno-redarstvene operacije “Oluja”. U organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i uz podršku Grad Vrbovca, Zagrebačke županije i općina Dubrava, Gradec, Farkaševac, Rakovec i Preseka, okupljeni su iskazali duboku zahvalnost onima koji su živote položili za slobodu Hrvatske.

Program obilježavanja započeo je svetom misom u župnoj crkvi sv. Vida, posvećenoj poginulim i preminulim braniteljima. Potom je uslijedio “Mimohod sjećanja” ulicama grada, u kojem su sudjelovali članovi obitelji poginulih branitelja, veterani, predstavnici braniteljskih i povijesnih postrojbi, kao i brojni uzvanici. Središnji trenutak bio je polaganje svijeća kod spomenika Hrvatska kocka, gdje je odana počast onima koji su dali najviše za domovinu.

Foto: Zagrebačka županija

U ime Zagrebačke županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade i predsjednika Sabora. “Jako je važno objaviti što više dokumenata i sjećanja o Domovinskom ratu za buduće generacije da se istina o tom vremenu nikada ne zaboravi”, zaključio je Tomljanović u svom govoru.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija i EU partneri u energetskoj obnovi škole u Ivanić-Gradu

OŠ Đure Deželića prolazi temeljitu energetsku obnovu vrijednu 2,4 milijuna eura, uz potporu EU i Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Dražen Kopač

U Ivanić-Gradu traje sveobuhvatna energetska obnova Osnovne škole Đure Deželića, vrijedna više od 2,4 milijuna eura. Projekt sufinancira Europska unija kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a dio sredstava dolazi iz Zagrebačke županije. Završetak radova očekuje se do kraja godine. Rekonstrukcija bi trebala donijeti više od 78 % uštede energije za grijanje i gotovo potpuno smanjenje emisije CO₂, dok će škola dobiti novo ruho, izvana i iznutra.

Riječ je o kompleksnom građevinskom zahvatu koji uključuje zamjenu dotrajale vanjske stolarije, postavljanje nove fasade s mineralnom vunom, spuštene protupožarne stropove, ventilacijski sustav i obnovu unutarnjih zidova. Istovremeno se radi na rekonstrukciji ravnih krovova, a na krovištu će niknuti sunčana elektrana snage 25 kW, s ukupno 76 fotonaponskih modula.

Foto: Dražen Kopač

Od strojarskih i elektro radova, ugrađuju se dizalice topline tipa zrak/voda, multi-split sustav grijanja i hlađenja, te energetski učinkovitija rasvjeta. Upravljanje cijelim sustavom bit će automatizirano i dostupno za daljinsko praćenje. Ukratko, škola će disati novim, digitalno kontroliranim plućima.

Dodatna vrijednost projekta vidi se i u obnovljenim pristupnim rampama, novom hortikulturnom uređenju te punionici za električne automobile.

Foto: Dražen Kopač

Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.415.780 eura. Od toga je 901.134 eura bespovratnih sredstava osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok ostatak financira Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Ova škola jedna je od osam javnih zgrada na području županije koje prolaze sličnu obnovu, ukupne vrijednosti preko 21 milijun eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Više od 3 milijuna eura za mlade, povratnike i komunalni razvoj u Zagrebačkoj županiji

Cilj je zadržati mlade i revitalizirati potpomognuta područja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Više od 3 milijuna eura namijenjeno je projektima stambenog zbrinjavanja, povratka stanovništva i komunalnog razvoja na području Zagrebačke županije. Ugovore i sporazume uručio je državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Dario Tišov, a sredstva su raspodijeljena na ukupno 20 projekata u više općina i gradova. Inicijative su usmjerene prema mladim obiteljima, revitalizaciji ruralnih sredina te poboljšanju komunalne infrastrukture. Dodjela je održana s ciljem ravnomjernog razvoja županije i zadržavanja stanovništva na manje razvijenim područjima.

Najveći dio sredstava, čak 2,5 milijuna eura, uložen je kroz Program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na potpomognutim područjima. Općine Dubrava i Orle potpisale su sporazume za izgradnju višestambenih zgrada s ukupno 20 stanova, po deset u svakoj općini. Riječ je o stanovima po izuzetno povoljnoj cijeni od 0,36 centi po kvadratnom metru, čime se mladim obiteljima omogućuje osnivanje doma u pristupačnim uvjetima.

Program je dio šireg Nacionalnog plana stambene politike, u kojemu je u prvoj fazi predviđena izgradnja gotovo 500 stambenih jedinica diljem zemlje, s ciljem zbrinjavanja oko 1700 korisnika.

Foto: Zagrebačka županija

Općina Farkaševac dobila je 40.000 eura za adaptaciju zgrade Društvenog doma Kabel, čime se dodatno potiče održivi povratak na potpomognuta područja.

Uz projekte stambene politike i povratka, dodijeljeno je i 17 odluka o sufinanciranju komunalnih projekata vrijednih 520.600 eura. Sredstva će biti raspodijeljena općinama poput Krašića, Kravarskog, Dubrave, Križa i drugih, kao i Gradu Vrbovcu, a odnose se na poboljšanja u komunalnom gospodarstvu i ujednačavanje standarda.

“Ovo je važna pomoć mladima, podrška naseljavanju prostora koji nisu naseljeni ili su slabije naseljeni kako bismo vratili mlade na njih”, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo. Pohvalio je i suradnju s Ministarstvom prilikom obnove zgrada nakon potresa, pri čemu je ugovoreno više od 120 projekata vrijednih preko 50 milijuna eura.

Načelnik Općine Dubrava Tomislav Okroša projekt izgradnje stanova vidi kao povijesni iskorak. “Posljednja višestambena zgrada u općini Dubrava izgrađena je prije skoro 40 godina, stoga nam ovaj projekt jako puno znači, tim više jer smo gotovo pa svakodnevno svjedoci doseljavanja ljudi kako iz glavnog grada, tako i iz okolice i vjerujem da će interes više nadmašiti ponudu”, zaključio je Okroša.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno