Vijesti
Bile su vojnikinja, kemičarka i vizažistica, danas su dadilje i tvrde: Ovo je najljepši posao na svijetu
Sve više roditelja odlučuje se svoju djecu upisati u male obrte za čuvanje djece. U Gorici ih trenutno ima šest, a za upis postoji lista čekanja
Jedna je bivša vojnikinja, druga kemijska tehničarka, treća prvostupnica teologije, četvrta je vizažistica, peta je radila kao pomoćno osoblje u vrtiću, a šesta kao animatorica. I sve one imaju nešto zajedničko. Svoju ljubav prema djeci pretvorile su u posao i otvorile obrte za dnevno čuvanje djece. Golema količina pozitivne energije, hrabrosti i radosti osjeti se kod svake od ovih dadilja, a entuzijazam s kojim rade svoj posao zasigurno osjećaju i njihovi maleni ‘klijenti’.
Obrti za dnevno čuvanje djece nisu igraonice niti ‘čuvaonice’. Ovdje djeca dolaze svaki dan, a princip rada sličan je kao u dječjim vrtićima. Razlika između njih i ostalih dječjih vrtića je u broju djece. Najviše ih mogu primiti 12, i to ovisno o dobi i broju kvadrata prostora u kojem rade, a na šestero djece zaposlena mora biti jedna dadilja. Ono što mnogi ne znaju je kako Grad Velika Gorica sufinancira i one roditelje koji svoju djecu upišu u ovakav oblik skrbi za djecu.
Foto: Bebi
Probila je led, pojavio se Sunac
Prva je u Gorici svoj obrt Sunac otvorila Tajana Miščević (47), inače aktivna i u nedavno osnovanoj Hrvatskoj udruzi dadilja. Bilo je to 2016. godine. Sličnih obrta u Zagrebu je već bilo dosta, a Velika Gorica svoj prvi tek je čekala. Tajana se u to vrijeme borila s papirologijom i neizvjesnošću.
– Na kraju sam otvorila u lipnju, kada su sva djeca već upisana u vrtiće. Nije se znalo za obrt pa sam napravila ljetne kampove i dane otvorenih vrata. I dalje je tu bila jedna razina nepovjerenja od stane roditelja, što je sasvim razumljivo i normalno. Prekretnica se dogodila kada je Grad potpisao sporazum o sufinanciranju roditelja koji žele ovakav vid skrbi za djecu – prisjetila se Tajana i dodala kako je za cijelu priču bilo potrebno puno hrabrosti i kreativnosti.
Ljubav prema radu s djecom kod nje se javil još dok je kao izviđačica vodila male skupine djece.
– Govorili su mi da odem na pedagoški, a ja sam otišla na kemijski fakultet. Radila sam u firmi za industrijske otpadne vode, pa u firmi za igre na sreću… Ali evo, moja priča samo potvrđuje da nikada nije kasno i da nekada velika plaća nije garancija da ćete biti zadovoljni – priča Tajana i priznaje kako joj je dosta vremena trebalo da vrati uloženo, a i danas, kao i njene kolegice, puno ulaže svoj posao, u edukacije, materijale za rad s djecom, didaktičke materijale…
Bebi, Jednorog i Petar Pan
Nakon Tajane, u pustolovinu otvaranja svog malog kutka za sretno djetinjstvo upustile su se i Ornela Eldić Andrevski te Ana Radoš Bogati.
– Moj stariji sin Rafael je išao u Sunac kod tete Tajane. Kao mama sam bila prezadovoljna njezinim individualnim pristupom, ljubavlju koju mu je pružala i kojom je dobivao vjetar u leđa i u vrtiću. Kako mi je kćerkica rasla vidjela sam da ne mogu jednostavno naći posao. Problem je uvijek bio tko će ih čuvati – objasnila je Ana koja je odlučila spojiti privatno i poslovno te pokrenuti svoj obrt Bebi.
Tada je radila kao čistačica i, povremeno, kao vizažistica, a onda je krenula i na školovanje za dadilju. Bebi je otvorila u rujnu 2018. godine i ovo je najmanji takav obrt u Gorici, u njemu je osmero djece starosti od godinu dana do 4 godine.
– Paralelno sam išla na predavanja, brinula o dvoje male djece i radila. Na kraju se sve isplatilo. Papirologija mi je stvarala najviše problema i puno puta mi je došlo da odustanem. No, kada imate jasan cilj i viziju idete dalje – objasnila je Ana koja se na kraju izborila da sama može čuvati svoje dijete.
Jednorog postoji od rujna 2017. i ostvarenje je poslovnih snova Ornele Eldić Andrevski. Oduvijek je znala da želi raditi s djecom, a jedno od privih sjećanja joj je kako, dok je i sama pohađala vrtić, tetama pomaže u brizi oko ostale djece. Radila je kao animatorica, vodila škole u prirodi i ljetovanja, radila kao privatna dadilja, ali i konobarica. Uz pomoć roditelja i supruga ipak je odlučila pokrenuti svoj posao i – uspjela.
– Rad s djecom je nešto posebno, ispunjavajuće, veselo, puno ljubavi i sreće. Te malene ručice koje vas grle svako jutro i njihova sreća čine moj život puno ljepšim i sretnijim. Gledati ih kako rastu i napreduju, biti dio njihovog života, učiti ih novim stvarima, gledati kako se razvijaju u prave male ljude je ono zašto radim ovaj posao – kaže Ornela i dodaje kako bi voljela i proširiti posao te organizirati proslave rođendana, kreativne i sportske radionice…
No, nema samo Ornela tu želju. Rad s djecom pruža nevjerojatne mogućnosti i kreativne ideje samo se množe, kod svake od ovih šest dadilja. Što želi ispričala je i Zorica Šalić.
Petar Pan
Ona je radila kao pomoćno osoblje u privatnom dječjem vrtiću i tamo upoznala tetu Tajanu. Vrlo se brzo rodila ideja da bude dadilja te je krenula na tečaj, a prije godinu dana i otvorila svoj obrt Petar Pan.
– Najviše me veseli djecu naučiti nešto novo. Budući da osim s djecom, volim raditi i s biljkama, voljela bih jednog dana izgraditi negdje kuću koja bi imala i staklenik, pa bih djeci pokazivala kako se brinuti za biljke – priča Zorica koja, kaže, zbog papirologije i priprema za rad s djecom nerijetko radi od 4 ujutro do 22 sata.
– Dosta je zahtjevno, ali sam prezadovoljna. Imam super ekipu roditelja i odlično surađujemo. Zadovoljna sam i odnosnom s Gradom, grupu sam jako brzo popunila i odmah sam krenula s 12 djece – objasnila je Zorica.
Prvi katolički obrt
Nadimak blaženog Alojzija Stepinca u djetinjstvu je bio Lojzek, a upravo je tako svoj obrt za dnevno čuvanje djece odlučila nazvati i Martina Kučiš (31), koja je prije nekoliko mjeseci i diplomirala teologiju.
– Ja sam dugo bila student. U međuvremenu sam rodila dvoje djece, radila po dućanima… Razmišljala sam što bih ja htjela raditi i tako mi je palo na pamet da bih mogla čuvati djecu – priča Martina.
Na predavanja za dadilje išla je sa svojom tada sedmomjesečnom kreći, a krenula je i prikupljati sve dokumente za državni poticaj te otvaranje obrta. No, onda se dogodila korona i onaj lockdown zbog kojeg su obustavljeni i poticaji.
– Muž i ja smo se našli pred zidom. Već smo uložili u prostor i sve dogovorili s ljudima. Razmišljali smo i odustati, ali roditelji su nas potaknuli i krenuli smo. U srpnju sam otvorila, imam 12 djece i super zaposlenicu. Bilo je psihički teško jer si stalno u strahu hoćeš li pokriti sve troškove. Sad već dva mjeseca lakše spavam, sve je sjelo na svoje mjesto. Ovaj posao je apsolutno sve što sam očekivala i puno više od toga – kaže Martina.
– Moj obrt je jedini predškolski program s katoličkim predznakom jer sam u međuvremenu i diplomirala. Sada ću poraditi na tome da i službeno u naziv mogu staviti katolički obrt za dnevnu skrb o djeci. To još nema nitko u Hrvatskoj i meni je cilj utrti put u tom smjeru – ispričala nam je vlasnica Lojzeka.
Jedini vrtić na selu
Nikada nije kasno, a posao može dobro ići i na selu – dokazala je to Josipa Španićek koja je u obiteljskoj kući u Novom Čiču otvorila svoj Coflek. Nakon 25 godina rada u vojsci dosadilo joj je sjediti za stolom i objavila je kako pokreće svoj obrt. Ona i suprug počeli su rušiti staru ogradu kako bi napravili novu, sigurniju za djecu. Susjedi su se raspitivali o radovima, priča se proširila i prije nego je Coflek i službeno postojao, šest mjesta već je popunjeno.
– Trebala sam otvoriti 1. svibnja. Ostala sam i bez poticaja za samozapošljavanje zbog koronavirusa, a otvorila sam 1. srpnja. Danas mi je jedino žao što to nisam napravila prije 10 godina – priča simpatična Josipa i nastavlja:”Kad sam rekla da dajem otkaz svi su pitali gdje idem iz državne firme, a ja sam rekla da idem na nešto bolje. I, zaista, ovo je najljepši posao koji se može raditi. Ništa vas ne boli i uvijek ste nasmijani. Trenutno imam samo jasličare, tako sam htjela, i sve su to djeca iz okolice. Vikendom jedva čekam da dođe ponedjeljak.”
Jedna dadilja na šestero djece
Iako rade isti posao, prolaze slične edukacije i interesiraju ih iste stvari, Tajana Miščević naglašava kako dadilje nisu odgajatelji. Unatoč tome, kada otvaraju obrte moraju imati plan rada i završen tečaj za dadilje te odrađenu praksu. No, prednost ovih malih obrta pred gradskim dječjim vrtićima je manji broj djece.
– Imamo jako dobre vrtiće, imamo i nove vrtiće, dobro su opremljeni, odgajatelji su izuzetni, imamo žene koje daju maksimum od sebe, ali puno je djece u jednoj skupini. Previše za taj broj odgajatelja. Jedna teta na šestero djece, kako mi radimo, znači da im se zbilja imate vremena posvetiti. One nikako ne mogu napraviti ono što mogu ja koja radim individualno s djetetom – smatra Tajana i kaže kako se za to ne treba kriviti državu, ali treba raditi na tome da se popravi taj pedagoški standard.
– Još je jedna razlika ta što se kod nas imitira jedna vrsta obitelji u kojoj su djeca različitih dobnih skupina. Budući da je djece manje, rjeđe su i bolesni, a razlika je i u komunikaciji s roditeljima – objasnila je Tajana, a isto kažu i ostale goričke dadilje.
– Sva djeca su različita i imaju različite navike, ali nas dvije do najsitnijeg detalja uspijemo popratiti svako dijete. Znamo koliko je puta kakalo, koliko žlica ručka ili doručka pojelo, koliko je spavalo… a to su informacije koje su roditeljima male djece važne. Ja te informacije u vrtiću ne mogu očekivati da ću dobiti. Znam da te žene daju najbolje od sebe, ali nemoguće je da one za 20-ero djece mogu znati sve to. Ja lako primimijetim neke neželjene situacije ili velike napretke kod djeteta. Također, imam prijateljski odnos s roditeljima i mislim da je to jako vrijedno i za djecu i za roditelje – ispričala je Martina Kučić i dodala kako svi njezini Lojzeki poznaju i njezinu obitelj, a upravo je takav blizak odnos i željela ostvariti.
Foto: Petar Pan
Lista čekanja
Da interes za ovim oblikom brige za djecu u Velikoj Gorici zaista postoji govori i lista čekanja. Najveći interes je za upis djece jasličke dobi kojima, uostalom, ovakav oblik skrbi najbolje i odgovara jer dadilja ima više vremena za brigu oko njih.
– Interes je jako veliki, pogotovo u zadnje vrijeme. Iduće godine u rujnu šestero djece mi odlazi u školu i sva mjesta su već rezervirana. Postoji lista čekanja i kod drugih kolegica. Grad Gorica je grad mladih obitelji s malom djecom. To nije spavaona i demografski jako dobro stojimo. Mislim da bi bilo dobro da se otvara jedan obrt godišnje, pa dok bude potrebno, odnosno dok ne postignemo adekvatan pedagoški standard za svu našu djecu. Neka bude vrtića, obrta i upisnih mjesta, samo da majke ne doživljavaju to da se moraju bojati kuda s djecom – zaključuje Tajana.
Vijesti
LJEKARNE SAVJETUJU Magnezij: superheroj u više od 300 enzimskih sustava
Jabuke uzgojene 1914., imale su 5 puta više magnezija nego one uzgojene 1992. godine.
Na sam spomen magnezija, većina će nas pomisliti na grčeve u mišićima, ali priča o tom važnom mineralu mnogo je šira. Radi se o elementu neophodnom za normalno funkcioniranje cijelog organizma.
Dovoljno je spomenuti da je magnezij potreban za aktivnost više od 300 enzimskih sustava pa da nam postane jasno koliko je važna njegova uloga u organizmu bilo da pričamo o proizvodnji energije u tijelu, formiranju kostiju, metabolizmu bjelančevina, ugljikohidrata i masti, zgrušavanju krvi, zaštiti funkcije srčanog mišića, prijenosu živčanih impulsa…
Vrijednost magnezija u tijelu
Približno 70% magnezija u ljudskom tijelu nalazi se u koštanom tkivu dok je ostatak raspoređen u mekim tkivima. Vrlo mala količina magnezija u našem organizmu raspoređena je u tkivnim tekućinama stoga se vrijednosti magnezija u tijelu ne mogu jednoznačno i pouzdano odrediti iz krvi, analizom seruma ili plazme zbog čega je važno obratiti pozornost i prepoznati simptome nedostatka magnezija u organizmu.
Odrasla osoba u prosjeku treba 300 do 400 mg magnezija dnevno (420 mg na dan za muškarce, odnosno 320 mg na dan za žene) pri čemu treba imati na umu da dnevna potreba za magnezijem može biti i veća ovisno o dnevnim aktivnostima i fiziološkim stanjima kao što su trudnoća i dojenje, sportske aktivnosti, kronične bolesti (poput dijabetesa) i stresne situacije. Budući da ljudsko tijelo ne može samo proizvesti magnezij, potrebno ga je uzimati hranom. Bogat izvor magnezija su tamno zeleno lisnato povrće kao što su npr. blitva, špinat, cikorija, rikola budući da je magnezij sastavni dio klorofila (zelenog pigmenta biljaka), zatim orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci, kikiriki, pistacije, indijskim i brazilskim oraščićima) i sjemenke , neprocesuirane žitarice (pšenica, ječam, raž, riža), a manje količine se mogu naći i u mahunarkama (grah, slanutak, soja), voću (banane, jabuke, šljive, kruške), ribi i mesu. Zanimljivo je za spomenuti da su gorka čokolada i kakao također bogati izvori magnezija.
Zašto nam fali magnezija u organizmu?
Do manjka magnezija u organizmu dolazi zbog njegove povećane potrebe u nekim stanjima kao što su trudnoća, rast/razvoj, stres, povećana tjelesna aktivnost neuravnotežene prehrane i unosa namirnica siromašnih magnezijem pojačanog izlučivanja uslijed npr. dojenja, dijabetesa, povećane tjelesne aktivnosti, korištenja nekih lijekova kao što su diuretici ili zbog prekomjerne konzumacije alkohola i laksativa malapsorpcije koja je posljedica starenja ili nekih gastrointestinalnih tegoba i uvjeta u okolišu. Naime, zbog kiselih kiša i umjetnih gnojiva koja se koriste u poljoprivredi tlo je osiromašeno magnezijem što dovodi i do manje koncentracije magnezija u biljkama koje konzumiramo. Tako su jabuke 1914.godine imale 5 puta više magnezija nego one uzgojene 1992.godine
Rani znakovi nedostatka magnezija u organizmu su najčešće simptomi neuromuskularne slabosti povezani sa grčevima u mišićima, poteškoće s koncentracijom, smušenost, tjeskoba, glavobolja, iritabilnost, nesanica, dismenoreja, probavne smetnje, podložnost stresu…
Kako doskočiti manjku?
U situacijama kada nismo u mogućnosti unijeti dnevnu dozu magnezija hranom, poželjno je posegnuti za suplementima.
Neki od najčešće korištenih oblika magnezija u dodacima prehrani su:
- magnezijev oksid; njegova bioraspoloživost je cca 15%, a najčešća uloga mu je ublažavanje simptoma žgaravice te rješavanje problema zatvora
- magnezijev karbonat koji ima nešto veću bioraspoloživost od oksida i primarno se koristi kao antacid magnezijev sulfat poznatiji kao „gorka sol“ koji je osmotski laksativ i koristi se za pripremu organizma prije različitih dijagnostičkih pretraga probavnog sustava
- magnezijev klorid čija primjena može biti i oralna i lokalna
- magnezijev citrat, oblik koji se dobro resorbira u tijelu te doprinosi opuštanju mišića, smanjenju umora i iscrpljenosti uz to djeluje i kao osmotski laksativ navlačeći vodu u crijevo te omekšavajući stolicu
- magnezijev taurat oblik je magnezija za kojeg su novija istraživanja pokazala povoljan učinak na kardiovaskularni sustav te pozitivne učinke kod aritmije i nakon srčanog udara.
- magnezijev malat se smatra najboljim oblikom magnezija za sportaše te osobe koje pate od kroničnog umora budući da je malatna kiselina bitna komponenta enzima koji sudjeluju u procesima proizvodnje energije. Za razliku od većine ostalih oblika magnezija koje se najčešće savjetuje uzimati navečer uz obrok zbog njihovog opuštajućeg učinka, ovaj oblik magnezija preporuča se uzimati ujutro.
- magnezijev glicinat je oblik koji ima najveću apsorpciju u organizmu a uz taurat ima preventivnu ulogu kod glavobolja, migrena. Može pomoći kod anksioznosti, nesanice, različitih upalnih stanja i dijabetesa. Ne uzrokuje probavne smetnje ili laksativni učinak poput nekih drugih oblika magnezija.
- magnezijev treonat je oblik magnezija koji se dobro resorbira i prolazi krvno-moždanu barijeru te poboljšava kognitivne sposobnosti (pamćenje, učenje, koncentracija)
Vitamin B6 se često dodaje u preparate koji se primjenjuju u suplementaciji magnezija jer je jedan od glavnih čimbenika koji utječu na apsorpciju i pravilno iskorištavanje magnezija u organizmu. Uz vitamin b6, apsorpciju magnezija povećavaju i laktoza te vitamin D, dok je ometaju fitati, vlakna, masnoće, oksalna kiselina, alkohol. Magnezij pomaže apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto. Idealan omjer kalcija i magnezija u organizmu je 2:1.
Oblici i razlike
Što se tiče oblika magnezija koji se najčešće konzumiraju, tu je na prvom mjestu magnezij u obliku šumećih tableta te marketinški podaci pokazuju njihov kontinuirani rast u prodaji. Na drugom mjestu su tzv. direkt oblici tj. oblici magnezija u prahu, a na trećem mjestu su oblici u tabletama. Na tržištu su svoje mjesto našle i vode obogaćene magnezijem.
„Šuma“ podataka i različitih proizvoda magnezija na tržištu može ponekada djelovati zbunjujuće te vam za savjet o najboljem obliku magnezija za vas na raspolaganju stoje ljekarnici Ljekarni Zagrebačke županije.
Najave
NK Torpedo odavno je ugašen, ali nogomet se ove nedjelje vraća u Okuje!
Ove će se nedjelje malonogometaši iz te “trećine” našega kraja okupiti na igralištu u Okuju, na kojem je nekad davno egzistirao lokalni NK Torpedo. U međuvremenu se pojavio i Marcelo, a sad je vrijeme za mali nogomet…
Moja županija
NATJEČAJ RuralFoto: Osvoji 500 eura fotografijom doživljaja, ritma i tradicije hrvatskog sela!
RuralFoto traje od 21. lipnja do 23. rujna.
Agroklub, uz potporu Društva agrarnih novinara Hrvatske, od 21. lipnja do 23. rujna poziva sve zaljubljenike u fotografiju, amatere i profesionalce da uhvate i podijele najbolje kadrove iz poljoprivrede u sklopu foto natječaja RuralFoto, u četiri natjecateljske kategorije:
- životinje
- priroda
- selo
- proizvodnja hrane
Od pastirskih pasa do mirnih rijeka, od sjetve i berbe do seoskih proslava traže se zanimljive i snažne slike koje slave život na selu.
Foto: Sanjin Vrbanus
Fotografirati možete iz zemlje i iz zraka, uključite sjetvu, berbu ili žetvu, mužnju ili preradu hrane kao i sve druge aktivnosti koje opisuju ruralni prostor, jer hrvatsko selo nije samo prostor ono je doživljaj, ritam, tradicija i prizor koji se fotografijom može izvrsno opisati.
Nominirana fotografija uz opis i hashtag #RuralFoto te hashtag teme: #životinje, #priroda, #selo i #proizvodnja treba biti postavljena na KLUB, društvenu mrežu Agrokluba tijekom razdoblja nominacija od 21. lipnja do 23. rujna 2025. godine.
Foto: Sanjin Vrbanus
Sudjelovati mogu punoljetni korisnici iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, uz mogućnost nominacije po jedne fotografije u svakoj kategoriji, ukupno najviše četiri po autoru.
Stručni žiri bira po 10 finalista iz svake kategorije. Potom sami autori fotografija glasaju među sobom i biraju pobjednike.
Pobjednici u svakoj od četiri kategorije osvajaju novčanu nagradu od 500 eura, a fotografija s najviše lajkova publike osvaja posebnu nagradu sponzora.
Najbolje fotografije bit će predstavljene na svečanoj izložbi i proglašenju pobjednika 3. listopada 2025. na konferenciji AgroRocks u Osijeku koja okuplja najvažnije aktere ruralnog razvoja u regiji.
Vijesti
PLASTIKA Od ambalaže do recikliranja
Velika Gorica je u protekloj godini pravilno odložila 12.790 tona otpada, a čak 19,1 % tog otpada čini – plastika!
Plastika je neizostavan dio suvremenog života. Koristi se kao ambalaža u kojoj kupujemo hranu i piće, njome su omotane dječje igračke, slatkiši, kozmetika, razna medicinska pomagala a koristi se i u industriji.
Nalazi se u našoj odjeći, obući a u posljednje vrijeme svjedočimo i pronalasku plastičnih mikro čestica u vodi za piće, tlu, pa čak i hrani koju jedemo. Upravo ta svakodnevna prisutnost plastike, svestrana upotreba i neadekvatno zbrinjavanje čini je jednim od najvećih izazova modernog vremena. U sustavima gospodarenja otpadom problem plastičnog otpada potrebno je promotriti s više gledišta: ambalažna plastika od napitaka, upotreba jednokratne plastike, pa sve do industrijskog plastičnog otpada.
Kako rješavati problem ambalažne plastike koju koristimo u svakodnevnom životu i zašto ju je važno pravilno odvojiti?
Gospodarenje plastičnim otpadom u Velikoj Gorici
Velika Gorica je u protekloj godini odložila 12.790 tona otpada, a čak 19,1 % tog otpada čini plastika.
VG Čistoća je u protekloj godini odvojeno prikupila više od 1.440 tona različitih vrsta plastičnog otpadnog materijala. Istraživanje iz travnja ove godine koje je provela tvrtka IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o., potvrdilo je da je plastika u miješanom komunalnom otpadu zastupljena u gradskim područjima sa 25,1 %, dok je u ruralnim područjima taj udio nešto niži. Iako su rezultati pozitivni i količine odvojeno prikupljene plastike se svakodnevno povećavaju, potrebno je naglasiti da postoji potencijal da se otpadna plastika još više odvaja. Otpadna plastika u Velikoj Gorici može se pravilno odvojiti na razne načine:
- kroz sustave kućnog odvajanja otpada
- podzemne spremnike
- reciklažna dvorišta
Žuta kanta i što se u nju odlaže
Potrebno je naglasiti da se žuta kanta u Velikoj Gorici i okolnim općinama ponekad nepravilno koristi, a onečišćenja koja se nalaze unutar te kante u konačnici uzrokuju i poskupljenje same usluge zbrinjavanja plastike. Onečišćenje odvojeno prikupljene plastike nije alarmantno, međutim usred ubrzanog rasta i razvoja te povećanja broja stanovnika, sve se češće u žutim kantama nalaze i nedozvoljene vrste otpada.
Tako žuta posuda u sebi sadrži ukupno 55,4 % različitih vrsta plastike, 6,8 % tetrapaka, 6,7 % željeza i 1,8 % aluminija, dok se čak 29,5 % sadržaja ne može smatrati ambalažnom plastikom, odnosno metalom, već se radi o drugim vrstama komunalnog otpada.
Nažalost, nečistoće u plastici su svakodnevna pojava, a prilikom analize pronađeni su materijali poput odjeće i obuće, kartona, biootpada, higijenskih proizvoda (ulošci i pelene) i ponajviše različitih vrsta električnog i elektroničkog otpada, što sve treba pravilno odvojiti, bilo u smeđu posudu (biootpad), plavu posudu (papir i karton) ili odnijeti u reciklažno dvorište.
Povećanje troškova zbrinjavanja plastičnog otpada
Prije desetak godina plastika je imala pozitivnu tržišnu vrijednost, no danas je situacija posve drukčija. Za zbrinjavanje plastike koncesionarima je potrebno plaćati više od 300 eura po toni prikupljenog materijala. Ukoliko se unutar odvojeno prikupljenog plastičnog otpada pronađu nečistoće, koncesionar nije dužan preuzeti odvojeno prikupljeni materijal, ili će naplatiti znatno višu cijenu zbog naknadnog sortiranja i pročišćavanja. Međutim, tako onečišćena odvojena plastika najčešće se mora odložiti na odlagalište kao miješani komunalni otpad.
Visoka razina nečistoća u plastici dodatno povećava i troškove zbrinjavanja, što se na kraju odražava i na cijenu usluge za korisnike.
APEL STANOVNICIMA: Jedino pravilno odvajanje rezultira manjim troškovima
Za smanjenje troškova zbrinjavanja i očuvanje okoliša plastičnog otpada ključno pravilno odvojiti plastiku te VG Čistoća poziva sve stanovnike da odgovorno zbrinjavaju otpad, pridržavajući se uputa i propisa. Nepravilno odlaganje otpada ne samo da otežava proces recikliranja, već stvara rizik uvođenja individualnih kontrola te ugovornih kazni.
Odvojeno prikupljanje plastike nije samo obveza, već i prilika za održiviji životni stil. Edukacija i suradnja s građanima ključni su koraci prema postizanju još boljih rezultata i smanjenju utjecaja na okoliš.
Važna obavijest VG Čistoće stanovnicima grada Velike Gorice i općina Kravarsko, Pokupsko i Orle!
Obavještavamo Vas da će djelatnici VG Čistoće u nadolazećem razdoblju obilaziti naselja na području Grada Velike Gorice te okolnih općina Kravarsko, Pokupsko i Orle. Tijekom obilazaka provodit će kontrole odvojenog prikupljanja papira, plastične i metalne ambalaže, kao i spremnika za kućno prikupljanje biorazgradivog otpada. Cilj ove akcije je smanjiti onečišćenje odvojeno prikupljenog otpada i dugoročno unaprijediti njegovu kvalitetu.
Molimo Vas za suradnju te Vas pozivamo da i dalje pravilno odvajate otpad, čime zajednički doprinosimo očuvanju okoliša i učinkovitijem gospodarenju resursima.
Otpadna ambalaža u sustavu povratne naknade na Reciklažnom dvorištu Velika Gorica u Kirinčićevoj:
- Ambalaža mora biti čista od sadržaja
- Ambalaža mora na sebi imati oznaku „POVRATNA NAKNADA“
- Jedan korisnik može odložiti maksimalno 80 ambalažnih jedinica dnevno
Novac se podiže na blagajni u sjedištu VG Čistoće d.o.o., radnim danom od 7.30 do 14.30 sati u razdoblju od 5 radnih dana od dana kada je predana. (Ukoliko se neki podatak sa potvrde ošteti ili obriše neće se moći unovčiti)
Prilikom podizanja novca potrebno je predati POTVRDU o količini predane ambalaže!
Kultura
2. Velikogorički salon uz performans umjetnice Ane Katulić
Velikogoričanka će u sklopu skupne izložbe 12 umjetnika u Galeriji Galženica izvesti performans „Ekologija uma / Ecology of the Mind”.
U Galeriji Galženica, u sklopu skorašnjeg zatvaranja skupne izložbe 2. Velikogorički salon pod nazivom „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!” , 04. srpnja u 19 sati održava se besplatno vodstvo izložbom za građane Jozefina Ćurković, autorica i kustosica izložbe, te performans velikogoričke izvedbene umjetnice Ane Katulić „Ekologija uma / Ecology of the Mind”.
- O izložbi: Velikogorički salon, trijenalna manifestacija vizualnih umjetnika/ca, ove godine predstavila je svoje drugo izdanje prema kustoskoj koncepciji Jozefine Ćurković „The horrors persist, but so do we!” / „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!”. Izložba donosi radove 12 vizualnih umjetnika/ca: Nataše Devčić, Marijane Stanić, Marije Lovrić Rajačić, Hane Hanak, Martine Miholić, Ane Katulić, Tare Stanić, Sare Pukanić, Mateja Vukovića, Željke Kaurić, Mirne Nestić i Mihaela Frančića.
Izložba se fokusira na nelagodna afektivna, ali i difuzna osjećajna stanja u kojima popuštamo vlastitim slabostima. Pitanja od kojih polazi su kako, zašto i kada zapadamo u područje „niske frekvencije”? Kako se odnosimo prema tim porivima: udovoljavamo li im, potiskujemo ih ili strateški kontroliramo i zašto? Mogu li, primjerice, ponašanja poput tračanja, opsesivnog praćenja i kratkotrajno nekontrolirano ugađanje za pojedince imati iscjeliteljski učinak? Do koje nam je mjere (i je li uopće) prihvatljiva ideja da je put do samoostvarenja djelomično popločen narcisoidnim preuzimanjem „glavne uloge” nauštrb svih koji nam se nađu na putu? Nadalje, mijenja li se naše poimanje ideja empatije, solidarnosti, srama (osobnog, društvenog, klasnog), susramlja, zavisti, samosažaljenja, tjeskobe? Naposljetku, je li čežnja za dekadentnim i neprimjerenim prijeteći simptom društvene apatije ili je pak strategija pregovaranja sa stvarnošću čiji je cilj učiniti je manje negativnom?
- O performansu: Olga Vidačević probudila se jednog jutra ne znajući tko je. Sjela je za računalo, izguglala vlastito ime – ali ništa nije pronašla. Ne postoji. Ili možda postoji – u nečijoj glavi? Je li ona umjetna tvorevina? Ili umjetnica? Olga Vidačević ponekad sama sebi govori na engleskom, ponekad na hrvatskom. Često naglas izgovara koliko je sati, koja je temperatura i kolika je vlažnost zraka. Izmišlja poslovice, razvija metode, pjevuši pop pjesme i promatra muhe u letu. „Ekologija uma / Ecology of the Mind” istražuje međuovisnost elemenata koji oblikuju naš misaoni okoliš, s naglaskom na odnosu svjesnog i nesvjesnog, na procesima koji se odvijaju u stanjima između sna i budnosti. Metodologija rada temelji se na autoričinu bilježenju prvih jutarnjih misli i rečenica, koje kroz izmišljenu personu Olge Vidačević, pokušava racionalizirati, očuvati ih i pročistiti mentalni i fizički prostor od suvišnosti. U tom procesu brišu se granice između stvaralačkog impulsa i ludila i postavlja pitanje: je li ih ikad moguće jasno razlučiti. Gdje je granica stvaranja i gubitka kontrole? Kako oponašanjem i razumijevanjem naše podsvijesti možemo održavati mentalnu higijenu i stvoriti prostor za nove ideje i kreacije?
(Foto: Ana Vuko)
-
HOTNEWSprije 1 danTržnica seli na novu lokaciju – kreće rekonstrukcija nadstrešnice
-
Sportprije 6 danaGoričani prema Poljudu?! Banić na čekanju, a u Splitu žele još dvojicu…
-
Kulturaprije 5 danaFOTO Čičko Ivanje po 20. put – pozornica spojila folklor nekoliko naroda
-
Sportprije 3 danaGorica je krenula: Stigli novi golman i napadač, traži se još desetak igrača!