Praktički otkad se krenulo s radovima na projektu koji se s pravom označava kao najveći u povijesti našega grada, famoznoj Aglomeraciji, ova je tema postala itekako vruća. Pogotovo nakon afere koja je buknula s natječajem za pročistač, ali i u svakom drugom razdoblju, na svakoj sjednici Gradskog vijeća. Bilo je tako i na ovoj posljednjoj, prošloga tjedna, pa je organizirana konferenciju za novinare na kojoj su ponuđeni odgovori na cijeli niz pitanja.

Dakle, poznato je od ranije da je Državna komisija poništila odluku o odabiru tvrtke Strabag za izvođača radova na pročistaču i vratila cijeli proces natrag na osnovu žalbe tvrtke Elektrocentra Petek. Pitanja kojima se traže dodatna pojašnjenja dostavljena su u Grad i bit će proslijeđena u tvrtku Elektrocentar Petek.

– Mi moramo postupiti nalogu, odgađa se izvršenje postupka, dok se ne utvrde sve činjenice – kaže direktor VG Vodoopskrbe Krunoslav Višić.

– Težimo transparentnosti, da se odabere izvođač radova koji zadovoljava zahtjeve traženog projekta. Zašto se veći broj tvrtki nije javio, nije pitanje za mene. Pozivam i ovoga puta sve zainteresirane, ako se natječaj poništi ili ako se donese odluka u korist Elektrocentra Petek, da se jave na natječaj i da se pristupi radovima kako je predviđeno zakonu. Bez zakulisnih igara, bez šanse da se nekome pogoduje ili da se nešto namješta – istaknuo je Višić.

Upravo zbog imidža kojeg cijela ova priča ima posebno se ističe želja za transparentnošću.

– Da, željeli smo dokazati da smo apsolutno transparentni. Zato i nisam želio da VG Vodoopskrba sama provodi javnu nabavu, zato smo i angažirali odvjetničko društvo koje ima reference za takve postupke nabave. Angažirali smo i tehnologa, sve kako bi nepristrana tijela provodila postupak. Odluka je donešena zbog ekonomskih razloga, ponuda Strabaga bila je najpovoljnija, ali Elektrocentar Petek odlučio je podnijeti žalbu. Što će se sad događati, prepuštam stručnom povjerenstvu, koje će odlučiti o poništenju, odnosno odabiru – govori Višić.

Sporni su i rokovi, oporba često ističe da su probijeni, da nam slijedi “penalizacija” od strane Europske unije.

– Rokovi postoje za ugovore koji su u tijeku, u našem slučaju za radove koji su na samoj mreži. U tom smislu poštivamo rokove, radovi će do kraja godine biti gotovi. Mreža je tu gdje je, radila se za vrijeme istrage Uskoka, uspjeli smo prebroditi cijeli taj dio, radovi su nastavljeni i, evo, dogurali smo gotovo do kraja, završeno je više od 90 posto radova. Međutim, naravno da je istraga sve skupa usporila. Rok sanacije prometnica možda će se prolongirati za proljeće, a za pročistač nema postavljenog roka. Postoji rok za financiranje pročistača, to je kraj 2024. godine, a s tim da prelazimo u drugu fazu, između ostalog i zbog povećanja troškova, ali i svih drugih okolnosti. Penalizacija? Takve informacije su potpuno neutemeljene, nema razloga da nas itko penalizira… – kaže prvi čovjek VG Vodoopskrbe.

Stanovnike područja na kojima su radovi najviše ljute prometnice koje ostaju raskopane dugo vremena, na nekim lokacijama i predugo.

– Niti jedan ugovor ne može natjerati izvođača radova da sanira ceste odmah nakon radova, nego po završetku kompletnog ugovora. Mi možemo biti sretni što je Grad uspio namaknuti sredstva da se ulice asfaltiraju odmah u punom profilu. U sklopu projekta ne postoji asfaltiranje prometnica, nego dijelova gdje je kopalo. Znamo za probleme, znali smo da će ih biti, da će blato i prašina biti problem, sve to razumijemo, ali zato cijelo vrijeme i molimo za strpljenje – zaključio je Višić.

Na njegovo izlaganje nadovezao se i Davor Vukmirić, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda.

– Mislim da svakako moramo biti sretni i zadovoljni svime što je dosad napravljeno, pogotovo s obzirom na sve što se događalo. Čak bih rekao da se i podcjenjuje sve što je dosad učinjeno. Projekt je više od 90 posto dovršen, to je velika stvar, a sve ostalo trebalo bi biti gotovo do Božića. Hoće li poneka ulica možda ostati “otvorena”, ovisit će o vremenskim uvjetima – kazao je Vukmirić pa nastavio na temu pročistača:

– Što se tiče pročistača, ne vidim problem koji je takve prirode da nije rješiv. Imamo puno povjerenje u institucije, nema razloga da tako ne bude, a i VG Vodoopskrba je dosad pokazala da se može i zna nositi s ovim projektom, sa svim izazovima koje on nosi.

I, za kraj, još jedno ohrabrenje onima kojima radovi kompliciraju život…

Možda građani Velike Gorice nisu ni svjesni što će se dogoditi kad sve bude gotovo, koliki će to preporod biti za sve stanovnike, ali i za gospodarstvo u ovom gradu. Veliki je ovo projekt, veliki su novci u pitanju, ali veliki su i benefiti koji stižu.

Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje stiže obavijest kako će u petak, 7. listopada, početi isplata mirovina za rujan 2022. korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama.

No, za oko 689.000 umirovljenika tijekom ovog mjeseca slijedi još jedna isplata – jednokratnog energetskog dodatka, što je jedna od mjera iz Vladinog paketa protiv inflacije.

Foto: Igor Soban/PIXSELL

Dodatak će se isplatiti u četiri platna razreda. Tako umirovljenici s mirovinama do 1.850 kuna trebaju dobiti 1.200 kuna energetskog dodatka, oni s mirovinama do 2.350 kuna dobit će 900 kuna, za one s mirovinom do 3.350 kuna dodatak iznosi 600 kuna, a 400 kuna će dobiti umirovljenici čije mirovine iznose najviše 4.360 kuna.

Dodatne informacije mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na info telefonima Zavoda 01/ 4595 011 i 01/ 4595 022, te na internetskoj stranici HZMO-a.

Izložbom učeničkih radova na temu “Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati” u Velikoj Gorici jučer je obilježen Međunarodni dan osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane. U naš grad tim povodom je stigla i ministrica Marija Vučković koja je otvorila samu izložbu, a posjetila je i učenike prvih razreda u OŠ Eugena Kumičića gdje im je podijelila tematske slikovnice. Prvašići su nakon toga poslušali i odradili edukativnu radionicu na temu otpada hrane.

– U Republici Hrvatskoj godišnje na otpadu završi 286 tisuća tona hrane, pri čemu se hrana baca u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije pa do kućanstava – istaknula je Vučković te pozvala sve na pojedinačnu odgovornost, zajedničko djelovanje i razmjenu znanja i iskustava, a sve kako bismo ostvarili ciljeve UN-ove Agende za održivi razvoj i do 2030. godine upola smanjiti otpad od hrane na razini maloprodaje i potrošača te smanjiti gubitke hrane duž cijelog prehrambenog lanca.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede

Cijeli projekt edukativne izložbe i izrade i podjele tematskih slikovnica je dio edukativne kampanje na temu sprječavanja bacanja hrane i doniranja hrane, koja se financira europskim sredstvima ukupne vrijednosti od 32 milijuna kuna, od čega je 30 milijuna kuna izdvojeno za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane.

Očekuje se da će banke hrane početi sa radom najkasnije početkom 2024. godine, a u planu je i osnivanje Savjeta koji će pratiti i dalje unaprjeđivati njihov rad. Do kraja godine trebao bi biti usvojen novi plan za otpad od hrane za iduće šestogodišnje razdoblje,  podjelit će se i ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane te sklapanje dobrovoljnog sporazuma o sprječavanju otpada od hrane sa subjektima u poslovanju s hranom, udrugama civilnog društva, znanstvenom zajednicom i ostalim zainteresiranim dionicima.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede

Inače, u Hrvatskoj se godišnje donira oko 1.700 tona hrane, a iz Ministarstva ističu kako su te količine od 2016. godine u porastu od kada se prate podaci.

Na nadolazećoj sjednici Gradskog vijeća, koja je zakazana za četvrtak, pred vijećnicima će se naći prijedlog Ciljanih izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Velika Gorica (UPU VG), a kako bi se promijenila politika građenja u našem grad.

– Puno se gradi u Velikoj Gorici posljednjih godina, što je svakako pozitivno za razvoj i demografsku sliku grada, ali smo suočeni i s pretjeranom izgradnjom na pojedinim lokacijama uz premalo zelenila. Stoga pokrećemo Ciljane izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Velika Gorica s ciljem povećanja postotka obveznih zelenih površina, koje moraju biti sastavni dio svake građevne čestice i sprečavanja preizgrađenosti – najavio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Kako doznajemo, želi se stati na kraj praksi gdje se zbog iskorištavanja iznimaka, više ne projektira u skladu s odredbama već isključivo u skladu s iznimkama. Stoga su, osim povećanja postotka zelenila, daljnji razlozi izrade i donošenja Ciljanih izmjena i dopuna UPU VG i revidiranje svih iznimaka za gradnju navedenih unutar Odredbi za provođenje, pa se predlaže:

– ukinuti odredbe da građevna čestica može biti manja od propisane za određenu namjenu i pojedinu urbanu zonu

– ukinuti odredbe da koeficijent izgrađenosti može biti u nekim slučajevima veći od maksimalno  određenog

– ukinuti iznimke prilikom utvrđivanja  udaljenosti od susjednih međa, udaljenosti do susjednih zgrada kao i udaljenosti od regulacijskog pravca – znači navedene udaljenosti ni u kojem slučaju neće moći biti manje od minimalno određenih.

Naslovna fotografija: Željko Hladika/Pixsell

Ljeto je došlo i prošlo, a jesen je pred vratima. Mnogi su ovog ljeta potrošili i više od realnih mogućnosti pobjegavši na more, na odmor od svakodnevnih briga. No sada su se, povratkom u realnost našli pred financijskim izazovima koje donosi jesen. To osobito osjećaju oni koji imaju djecu školske dobi. Trebalo je kupiti novu školsku torbu, pribor i bilježnice, tenisice, odjeću. Vanškolske aktivnosti također opterećuju obiteljske budžete, a tu su i povećani troškovi ogrjeva, struje, plina…

Kako sve to podmiriti ako su novci isparili u ljetnim radostima? Postoji više načina dolaska do gotovine, a nerijetko ljudi zaborave  na korist koju mogu imati od svog starog zlata. Neki čak zaboravljaju i da posjeduju vrijedne zlatne predmete koji negdje u zakutcima njihovih domova skupljaju prašinu…

Često se radi o starom nakitu koji se ne koristi odnosno zlatnim predmetima koji nemaju uporabnu funkciju. Demodirano prstenje koje nitko ne želi nositi, naslijeđene ogrlice, naušnice bez svog para.. Na tavanima i u podrumima često se nalaze i zlatnici, davno dobiveni dukati, čak i zubno zlato. Takvi predmeti imaju značajnu vrijednost jer je cijena zlata visoka.

Ukoliko vam je potrebna gotovina, tu visoku vrijednost zlata najbolje je iskoristiti uz uslugu otkupa zlata. Ovaj brz i  jednostavan način dolaska do gotovine u Hrvatskoj omogućuje Auro Domus –  najveća hrvatska tvrtka specijalizirana za trgovinu plemenitim metalima. Ova tvrtka s poslovnicama u Velikoj Gorici ali i diljem zemlje zlato otkupljuje na diskretan način uz profesionalnu uslugu. Proces otkupa je jednostavan – dovoljno je svoje staro ili „lom” zlato donijeti u jednu od poslovnica gdje mu se odredi kvaliteta i masa te procijeni vrijednost. Kada se klijenti slože s ponuđenom cijenom, novac im se isplaćuje odmah, na licu mjesta. Stoga i Goričani iz poslovnice Auro Domusa izlaze poprilično podebljanog novčanika.

Tisuće zadovoljnih klijenata prepoznalo je otkup zlata kao pametan način dolaska do potrebne gotovine. To može biti prilika i vama da u jesen zakoračite bez financijskih problema.

Dođite na besplatnu procjenu u poslovnicu Auro Domusa u Velikoj Gorici, na adresu Zagrebačka 15. Radno vrijeme poslovnice provjerite na web stranicama Auro Domusa, a dodatne informacije možete doznati i na besplatnom broju telefona 0800 73 72.