Izložbom učeničkih radova na temu “Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati” u Velikoj Gorici jučer je obilježen Međunarodni dan osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane. U naš grad tim povodom je stigla i ministrica Marija Vučković koja je otvorila samu izložbu, a posjetila je i učenike prvih razreda u OŠ Eugena Kumičića gdje im je podijelila tematske slikovnice. Prvašići su nakon toga poslušali i odradili edukativnu radionicu na temu otpada hrane.

– U Republici Hrvatskoj godišnje na otpadu završi 286 tisuća tona hrane, pri čemu se hrana baca u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije pa do kućanstava – istaknula je Vučković te pozvala sve na pojedinačnu odgovornost, zajedničko djelovanje i razmjenu znanja i iskustava, a sve kako bismo ostvarili ciljeve UN-ove Agende za održivi razvoj i do 2030. godine upola smanjiti otpad od hrane na razini maloprodaje i potrošača te smanjiti gubitke hrane duž cijelog prehrambenog lanca.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede

Cijeli projekt edukativne izložbe i izrade i podjele tematskih slikovnica je dio edukativne kampanje na temu sprječavanja bacanja hrane i doniranja hrane, koja se financira europskim sredstvima ukupne vrijednosti od 32 milijuna kuna, od čega je 30 milijuna kuna izdvojeno za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane.

Očekuje se da će banke hrane početi sa radom najkasnije početkom 2024. godine, a u planu je i osnivanje Savjeta koji će pratiti i dalje unaprjeđivati njihov rad. Do kraja godine trebao bi biti usvojen novi plan za otpad od hrane za iduće šestogodišnje razdoblje,  podjelit će se i ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane te sklapanje dobrovoljnog sporazuma o sprječavanju otpada od hrane sa subjektima u poslovanju s hranom, udrugama civilnog društva, znanstvenom zajednicom i ostalim zainteresiranim dionicima.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede

Inače, u Hrvatskoj se godišnje donira oko 1.700 tona hrane, a iz Ministarstva ističu kako su te količine od 2016. godine u porastu od kada se prate podaci.

Na nadolazećoj sjednici Gradskog vijeća, koja je zakazana za četvrtak, pred vijećnicima će se naći prijedlog Ciljanih izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Velika Gorica (UPU VG), a kako bi se promijenila politika građenja u našem grad.

– Puno se gradi u Velikoj Gorici posljednjih godina, što je svakako pozitivno za razvoj i demografsku sliku grada, ali smo suočeni i s pretjeranom izgradnjom na pojedinim lokacijama uz premalo zelenila. Stoga pokrećemo Ciljane izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Velika Gorica s ciljem povećanja postotka obveznih zelenih površina, koje moraju biti sastavni dio svake građevne čestice i sprečavanja preizgrađenosti – najavio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Kako doznajemo, želi se stati na kraj praksi gdje se zbog iskorištavanja iznimaka, više ne projektira u skladu s odredbama već isključivo u skladu s iznimkama. Stoga su, osim povećanja postotka zelenila, daljnji razlozi izrade i donošenja Ciljanih izmjena i dopuna UPU VG i revidiranje svih iznimaka za gradnju navedenih unutar Odredbi za provođenje, pa se predlaže:

– ukinuti odredbe da građevna čestica može biti manja od propisane za određenu namjenu i pojedinu urbanu zonu

– ukinuti odredbe da koeficijent izgrađenosti može biti u nekim slučajevima veći od maksimalno  određenog

– ukinuti iznimke prilikom utvrđivanja  udaljenosti od susjednih međa, udaljenosti do susjednih zgrada kao i udaljenosti od regulacijskog pravca – znači navedene udaljenosti ni u kojem slučaju neće moći biti manje od minimalno određenih.

Naslovna fotografija: Željko Hladika/Pixsell

Ljeto je došlo i prošlo, a jesen je pred vratima. Mnogi su ovog ljeta potrošili i više od realnih mogućnosti pobjegavši na more, na odmor od svakodnevnih briga. No sada su se, povratkom u realnost našli pred financijskim izazovima koje donosi jesen. To osobito osjećaju oni koji imaju djecu školske dobi. Trebalo je kupiti novu školsku torbu, pribor i bilježnice, tenisice, odjeću. Vanškolske aktivnosti također opterećuju obiteljske budžete, a tu su i povećani troškovi ogrjeva, struje, plina…

Kako sve to podmiriti ako su novci isparili u ljetnim radostima? Postoji više načina dolaska do gotovine, a nerijetko ljudi zaborave  na korist koju mogu imati od svog starog zlata. Neki čak zaboravljaju i da posjeduju vrijedne zlatne predmete koji negdje u zakutcima njihovih domova skupljaju prašinu…

Često se radi o starom nakitu koji se ne koristi odnosno zlatnim predmetima koji nemaju uporabnu funkciju. Demodirano prstenje koje nitko ne želi nositi, naslijeđene ogrlice, naušnice bez svog para.. Na tavanima i u podrumima često se nalaze i zlatnici, davno dobiveni dukati, čak i zubno zlato. Takvi predmeti imaju značajnu vrijednost jer je cijena zlata visoka.

Ukoliko vam je potrebna gotovina, tu visoku vrijednost zlata najbolje je iskoristiti uz uslugu otkupa zlata. Ovaj brz i  jednostavan način dolaska do gotovine u Hrvatskoj omogućuje Auro Domus –  najveća hrvatska tvrtka specijalizirana za trgovinu plemenitim metalima. Ova tvrtka s poslovnicama u Velikoj Gorici ali i diljem zemlje zlato otkupljuje na diskretan način uz profesionalnu uslugu. Proces otkupa je jednostavan – dovoljno je svoje staro ili „lom” zlato donijeti u jednu od poslovnica gdje mu se odredi kvaliteta i masa te procijeni vrijednost. Kada se klijenti slože s ponuđenom cijenom, novac im se isplaćuje odmah, na licu mjesta. Stoga i Goričani iz poslovnice Auro Domusa izlaze poprilično podebljanog novčanika.

Tisuće zadovoljnih klijenata prepoznalo je otkup zlata kao pametan način dolaska do potrebne gotovine. To može biti prilika i vama da u jesen zakoračite bez financijskih problema.

Dođite na besplatnu procjenu u poslovnicu Auro Domusa u Velikoj Gorici, na adresu Zagrebačka 15. Radno vrijeme poslovnice provjerite na web stranicama Auro Domusa, a dodatne informacije možete doznati i na besplatnom broju telefona 0800 73 72.

Grad Velika Gorica raspisao je natječaj za dodjelu potpora poljoprivrednim gospodarstvima za umjetno osjemenjivanje krava i junica te uzgoj i držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (turopoljska svinja i hrvatski posavac).

Potpora za umjetno osjemenjivanje odobrava se u visini do 100% iznosa troškova, a najviše do 10 tisuća kuna godišnje po korisniku. Natječaj traje do 15.prosinca ili utroška sredstava.

Potpora za unapređenje i očuvanje genetskog potencijala u stočarstvu odnosi se na uzgoj i držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, a iznosi 500 kuna po grlu konja i isto toliko po grlu svinje.

Za turopoljsku svinju potpora po korisniku iznosi najviše do 30 tisuća kuna, za hrvatskog posavca do 5 tisuća kuna. Natječaj je otvoren do kraja rujna.

Sve informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj Grada Velike Gorice, soba 407/IV ili na tel. 6269-947. Više pročitajte ovdje. 

Foto:Ilustracija/POT

Zbog prošlotjednog pojeftinjenja dizela na mediteranskom tržištu, Vlada je tjedan dana radnije donijela novu Uredu o cijenama goriva.

Tako se osnovni dizela od ponoći prodaje za 12,29 kuna, što je u odnosu na sadašnju cijenu jeftinije za 59 lipa po litri dok se benzin prodaje za 10,58 kuna po litri što je poskupljenje za jednu lipu. Plavi dizel prodaje se i dalje po 8,49 kuna po litri.

Bez Vladinih intervencija dizel bi bio skuplji za 1,98 kuna, a benzin za 1,94 kune po litri, a građani bi prosječni spremnik od 50 litara benzina plaćali 97 kuna više, a dizela 99 kuna.

Foto: Vlada.gov.hr