HOTNEWS
Bazen i gradska trgovačka društva izazvala burnu raspravu na Gradskom vijeću
Dvije točke Dnevnog reda 20. sjednice Gradskog vijeća koje je danas zasjedalo podigle su strasti i vladajućih i oporbe. Prvo među njima je gradnja bazena, točnije kreditno zaduženje na sedam godina od 44,5 milijuna kuna za tri kapitalna gradska projekta, izgradnju dječjeg vrtića u Svačićevoj ulici, bazena i gradskog groblja u Kušancu. Rasprava o ovome započela je već na ‘aktualcu’ kada je pitanje o zaduženosti postavio HNS-ov Goran Beus Richemberg.
“Sve što smo gradili, gradimo iz zaduženja. Isto tako, proračun Grada je u odnosu na zadnjih pet godina prije nego ste vi došli na vlast, prosječno godišnje veći između 30 i 40 milijuna kuna, što znači da ste do sada akumulirali 200 milijuna kuna više nego prijašnja administracija i da iz tih 200 milijuna niste izgradili ništa”, rekao je Beus Richemberg i predbacio vladajućima povećanje broja zaposlenih u Gradskoj upravi, na što se, kako tvrdi, isplaćuje godišnje 20 milijuna kuna više nego prije sedam godina.
“Kapital je sada toliko jeftin i iskoristiv da ga samo glupi ljudi ne iskoriste. Mi smo mogli izabrati drugu filozofiju, da niša nemamo. Da se stišćemo na starom groblju, da imamo nastavu u osnovnim školama u tri smjene, da nam djeca nemaju tople obroke, da nemamo upisanu djecu u dječje vrtiće. Mogli smo se dogovoriti da nam ne treba bazen i trenažna dvorana. Nismo kupovali nove aute, novu zgradu Gradske uprave, nove urede. Branit ću do zadnje kapi krvi i rušiti taj spin da grad ostavljam zadužen! Grad je likvidan i uz sve ovo, neki krediti su već u zadnjoj trećini otplate. To nije narušilo razvoj grada i normalan život i isplatu skoro 1200 plaća”, odgovorio mu je gradonačelnnik Dražen Barišić.
SDP-ov Damir Šimunić složio se s potrebom izgradnje bazena, ali smatra da se to treba napraviti iz nekih drugih sredstava, Europskih fondova, javno-privatnog partnerstva ili privatne investicije. Također, smatra kako 44,5 milijuna kuna neće biti dovoljno za tri navedene investicije, pa da će se grad morati dodatno zadužiti.
“SDP će podržavati i podržava sve kapitalne investicije u gradu, ali ovako padamo u dužničko ropstvo. Ovakav grad zaslužuje bazen, ali ne iz kredita. Popraviti Zagrebačku ulicu iz kredita da, ali ovo ne. Zašto niste gradili bazen između stadiona i nove sportske dvorane? Nemojte ovo shvatiti kao opstrukciju. Želim samo racionalniji pristup u provođenju ideja“, objasnio je Šimunić.
Ponovno javio i Goran Beus Richenberg predbacujući aktualnoj vlasti što još nije napravila Strateški dokument razvoja grada.
Europska unija odbila je financirati bazen u Velikoj Gorici
“Ja sam protiv gradnje ovog bazena jer je ovako koncipiran on jama bez granica. Bazen bi bio u funkciji 365 dana u godini kad bi bio u sklopu ŠRC-a Radnik koji bi bio naslonjen na sve ostale sportske sadržaje”, kazao je Beus Richemberg, a u obranu kredita stao je HDZ-ovo Darko Bekić: “Sedam godina grad će kredit otplaćivati bez ikakvih problema. Građanima ništa neće biti uskraćeno iz gradskog proračuna, a poreze nećemo dizati i zato nemojmo dizati paniku jer je situacija pod kontrolom. Sve ide za razvoj grada i to će ostati, ostat će budućim pokoljenjima, ostat će im projekti i dobit će bolji standard”.
U raspravu se uključio još jedan HDZ-ov vijećnik, Tomislav Lukšić koji je istaknuo kako se bazen nije mogao izgraditi od sredstava Europske unije jer je ona već jednom odbila taj projekt. Problem je, naime, bila blizina bazena u Sisku i Utrinama zbog čega gorički nije strateški važan, zaključili su u Bruxellesu.
“Pokušava se ovdje stvoriti fama. Zajedno s ovim zadnjim kreditom grad je zadužen 92,6 milijuna kuna, a u tome je već jedan dio i otplaćen. Mi smo jedan od rijetkih gradova koji imaju višu stopu nataliteta od mortaliteta i hvala bogu da imamo za koga dići kredit i izgraditi vrtiće i škole. Kad prođe legalizacija i broj zaposlenih u gradu će se smanjiti”, napomenuo je Lukšić.
Većinom glasova vijećnika, prihvaćeno je zaduženje grada od 44,5 milijuna kuna kako bi se uspjela provesti navedena tri gradska projekta.
Prvo izvješće o poslovanju gradskih trgovačkih društava
Rasprava o poslovanju Gradskog stambenog gospodarstva, VG Čistoće, VG Komunalca i VG Vodoopskrbe, kao zadnja točka Dnevnog reda, bila je nešto smirenija, a najveća zamjerka oporbe bilo je to izvještaj o radu ovih tvrtki nisu dobili od 2009. godine. Stoga je, kažu, teško procijeniti kako ona posluju, bez obzira na pozitivne rezultate koje su direktori tih tvrtki prikazali.
“Ne možemo ovo izvješće usporediti s prijašnjim godinama, a ovo za 2015. godinu nemamo s čim usporediti. Primjedbe i nepravilnosti dolaze svakodnevno od građana do nas, no ja s tim ne mogu izaći kad me možete pobiti. Ali da sam imao ranije izvješće, usporedio bih. Konkretno direktor Rak je rekao da imamo najjeftiniju vodu i da naknadu nismo podizali, ali nije rekao da smo podigli naknadu za razvoj. Građanima to nije važno, važan im je ukupan iznos”, primijetio je Šimunić koji je uputio i pohvalu VG Čistoći zbog omogućavanja recikliranja otpada za građane. No, smatra da je to dodatni prihod za tu gradsku tvrtku, zbog čega bi ona trebala smanjiti svoje račune građanima. Dao je stoga pozitivan primjer VG Komunalca koji je zbog prihoda na parkirališnim kartama smanjio cijenu same karte.
Određene primjedbe na rad društava mogle su se čuti, a najviše su se ticale potencijalnih i postojećih problema u njima koji, kako oporba tvrdi, trebaju biti poznati da bi ih se riješilo. Bez obzira što za mišljenje JASPERS-a o pročistaču, izgubljenu dozvolu odlagališta otpada u Mraclinskoj Dubravi i slično nije krivnja na direktorima, oni bi trebali, kako kaže oporba, biti javni.
Strašna scena u ranim poslijepodnevnim satima na križanju Avenije pape Ivana Pavla II i državne ceste, gdje se gradi HNS-ov kamp u Velikoj Gorici!
Oko 13 sati zbog neprilagođene brzine vozač osobnog vozila sletio je s kolnika i zabio se u semaforski stup. Očevici tvrde da je vozilo jurilo 200 km/h!
Prema dostupnim informacijama, unatoč smrskanom vozilu, vozač je preživio nesreću i prebačen je u KBC Zagreb.
Ostali vozači pozivaju se na oprez zbog krhotina i dijelova vozila koji su prosuti po kolniku.
Danas starta 33. malonogometni turnir Kup HVIDR-a i 2. VG Winter Cup U-13 u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici, igrat će se od 28. prosinca 2025. do 11. siječnja 2026. godine.
Velika Gorica, 27.12.2025. 33. Kup HVIDR-a, parovi prvog kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 27.12.2025. 33. Kup HVIDR-a, parovi prvog kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na turnir je prijavljeno 42 momčadi. Parovi prvog kola izvučeni su jučer (subota, 27.12.2025.) u prostoru Nogometnog saveza Zagrebačke županije, Getaldićeva 3, Velika Gorica.
Velika Gorica, 27.12.2025. 33. Kup HVIDR-a, parovi prvog kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 27.12.2025. 33. Kup HVIDR-a, parovi prvog kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Prema ždrijebu dva nositelja su slobodni u prvom kolu, a 40 momčadi odigrat će 20 utakmica. Dvadeset pobjednika plasirat će se u drugo kolo, a dvadeset poraženih odigrat će u repesažu 10 utakmica i pobjednici će se plasirati u drugo kolo. Prvog dana turnira na programu je 7 utakmica. Početak je u 16 sati u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole Velika Gorica.
Velika Gorica, 27.12.2025. 33. Kup HVIDR-a, parovi prvog kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 27.12.2025. 33. Kup HVIDR-a, parovi prvog kola. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ukupni fond nagrada iznosi 10.000,00 eura. Prvo mjesto 5.500 eura + pehar + prijelazni pehar; 2. mjesto 3.000 eura + pehar; 3. mjesto 1000 eura + pehar, 4. mjesto 500 eura + pehar. Pojedinačne nagrade: najbolji igrač, najbolji vratar, najbolji strijelac.
Galerija fotografija
33. Kup HVIDR-a, 01.kolo (nedjelja, 28.12.2025.): 16:00 Smit Commerce – Pizza Factory, 16:40 Max Forma – Restoran Dioniz, 17:20 Musculus – Gym, 18:00 VG Autodijelovi – Ventus Novum, 18:40 Bau Elektro d.o.o. – Nico’s Bistro, 19:20 Kli-Mart – CB Scotch CB Passage, 20:00 Metal Medo CB Black – Prijatelji.
Prvo kolo 5.Božićnog rukometnog turnira za mlađe uzraste u organizaciji Rukometnog kluba Zagorica odigrano je jučer (subota, 27.12.2025.) u Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Gorici.
Velika Gorica, 27.12.2025. RK Zagorica – 5.Božićni turnir za mlaðe uzraste. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 27.12.2025. RK Zagorica – 5.Božićni turnir za mlaðe uzraste. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na turniru u muškoj konkurenciji igra 16 ekipa: 6 (U-13) + 6 (U-15) + 4 (U-17). Prve dvije skupine (U-13 i U-15) igraju u dva dana dvokružno, a najstarije ekipe (U-17) jednokružno. Trećeg dana turnira (ponedjeljak, 29.12.2025.) igraju se završnice u sve tri skupine.
Velika Gorica, 27.12.2025. RK Zagorica – 5.Božićni turnir za mlaðe uzraste. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Utakmice ženskih ekipa (U-12, U-14, U-16) na rasporedu je od 02. do 04. siječnja 2026. u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici.
Velika Gorica, 27.12.2025. RK Zagorica – 5.Božićni turnir za mlaðe uzraste. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 27.12.2025. RK Zagorica – 5.Božićni turnir za mlaðe uzraste. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Završni dani turnira predviđeni su za polufinalne susrete i finale te dodjelu pojedinačnih i ekipnih nagrada.
Galerija fotografija
HOTNEWS
Božićni običaji “kak negda” – u Turopolju su Badnjak i Božić više od blagdana
U središtu običaja oduvijek su bile žene kao čuvarice doma, vjere i predaje.
U vrijeme prije televizora… tako bismo mogli datirati današnju priču, koja svjedoči o istinskoj povezanosti u obitelji i ritualima Turopoljaca i Turopoljki u božićno vrijeme.
Da ne bi bilo zaboravljeno, ostalo na vremenskoj crti koja blijedi kako starije stanovništvo nestaje, Etno udruga Kurilovec svojevremeno je snimila predstavu Nešto staro, nešto novo gdje je ekranizirala “Božić kak negda”, po ideji Stjepana Dianeževića i uz pomoć članova KUD-a Nova zora iz Donje Lomnice.
Zanimljivo je prisjetiti mlađe generacije svakog Badnjaka i Božića na način kako su naši preci njegovali osjećaj blagdana, posebice jer ćemo danas teško naći kuću u kojoj žive tri generacije.
– Tekst je napisao Stjepan Šipušić Kazo a u tom kratkom filmu od 15 minuta snimanom 2018. godine, možete točno vidjeti običaje kak’ su nekada bili, jer smo snimili točno po sjećanjima starijih ljudi. Htjeli smo zabilježiti i pokazati bogatu tradiciju, odnosno božićne običaje u Turopolju i Velikoj Gorici kroz tri generacije koje se za Božić okupljaju u svom domu. Svak’ radi svoje, ali se točno znalo što rade djeda i baka, mama i tata, a što djeca koja su non-stop za kompjuterom i mobitelom, i onda tu dolazi do malih razmirica i neslaganja – prisjetila se predsjednica udruge Snježana Dianežević.
Blagdani su bili jedan sveti trenutak zajedništva, pamćenja i zahvalnosti. U središtu tih običaja od uvijek bile žene – čuvarice doma, vjere i predaje.
Njihove su ruke sijale pšenicu na svetu Luciju, pripremale su badnjačku večeru, prostirale slamu, palile svijeću oko koje se obitelj okupljala u tišini, molitvi i miru.
-U takvim trenucima se rađala i božićna pjesma, tiha, ali snažna. Pjevalo se u kući, na putu prema polnoćki i nakon nje, kao iskrena radost zbog samog rođenja Spasitelja. Tom pjesmom se prenosila vjera, ljubav i identitet našeg kraja iz generacije u generaciju – ispričala je Snježana i podsjetila kako ta tradicija i dalje živi.
-Tu bogatu baštinu s ponosom nastavljamo kroz naše KUD-ove i etno udruge. Tako KUD Nova Zora, čija sam ja članica, ali i naša brojna društva, čuvaju tu turopoljsku riječ, pjesmu i nošnju, i ne samo kao uspomenu, nego kao živu tradiciju – dodala je.
Iako se vremena mijenjaju, uvijek ostaje ista nit vodilja. Zajedništvo u ritualima, koji nagovješćuju Božić.
-Nekad se umjesto modernog bora kitila jednostavna grana bora ili borovica, koju su otec i najstariji sin išli birati u šumu i donijeli su doma. Tada se ona kitila orasima, lješnjacima, žirom ili bombonima u šarenom papiru koje su pripremali djeca i žene, a kasnije su se ukrasi razvili u današnji tradicionalni bor. Zatim su dodavali jabuke božićnice koje su bile pod borom, u takozvanoj grovači, kaže Snježana.
Ono po čemu je još Badnjak bio poseban je i – slamica. Unosila se na Badnjak u kuću i to je bio zadatak najčešće najstarijeg muškarca u obitelji, uz pratnju najčešće muškog djeteta koje je nosilo badnje svjetlo, odnosno lampaš. Oni ulaze u kuću simbolizirajući štalicu u kojoj se rodio Isus. Slama se rasprostrla ispod stola i pokraj stola i djeca su se tu igrala, skakala, ležali su na slamici i najljepši osjećaj je bio taj da je obitelj na okupu.
-Za razliku od današnjeg posvećivanja velike pažnje u biranju skupih poklona, prije uopće nije bilo poklona pod borom, jer je najveći dar bila jabuka božićnica, Danas je to sve materijalizirano i izgubilo je onu svoju pravu čar Božića – podsjeća naša čuvarica tradicije i običaja, a moramo se složiti s njom. Prije je ta jednostavnost i duboko proživljavanje Božića budilo u svim članovima obitelji osjećaj povezanosti i uzajamnu ljubav.
-Moramo zato prenositi našoj djeci tu našu bogatu tradiciju, našu baštinu, da znaju kako se to nekada radilo i da je Božić doista vrijeme okupljanja, zajedništva i mira u kući, u domu i u jednoj obitelji. Zato mi je drago što mogu i ovom prilikom podsjetiti čitatelje da su u Turopolju Badnjak i Božić više od blagdana – poručila je Snježana.
(FOTO: Etno udruga Kurilovec)
-
CityLIGHTSprije 4 danaGorička lovkinja Ana Bundalo: Obilazim čeke i hranilice u šumi, a pušku sam naslijedila od oca
-
CityLIGHTSprije 4 danaPolnoćka u župnoj crkvi Kravarsko
-
Vijestiprije 6 danaVažna obavijest za građane! Ovako VG Čistoća radi tijekom božićnih blagdana
-
Obrazovanjeprije 6 danaFOTO Odigran Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne škole