ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

Bazen i gradska trgovačka društva izazvala burnu raspravu na Gradskom vijeću

Objavljeno

na

Dvije točke Dnevnog reda 20. sjednice Gradskog vijeća koje je danas zasjedalo podigle su strasti i vladajućih i oporbe. Prvo među njima je gradnja bazena, točnije kreditno zaduženje na sedam godina od 44,5 milijuna kuna za tri kapitalna gradska projekta, izgradnju dječjeg vrtića u Svačićevoj ulici, bazena i gradskog groblja u Kušancu. Rasprava o ovome započela je već na ‘aktualcu’ kada je pitanje o zaduženosti postavio HNS-ov Goran Beus Richemberg.

 

“Sve što smo gradili, gradimo iz zaduženja. Isto tako, proračun Grada je u odnosu na zadnjih pet godina prije nego ste vi došli na vlast, prosječno godišnje veći između 30 i 40 milijuna kuna, što znači da ste do sada akumulirali 200 milijuna kuna više nego prijašnja administracija i da iz tih 200 milijuna niste izgradili ništa”, rekao je Beus Richemberg i predbacio vladajućima povećanje broja zaposlenih u Gradskoj upravi, na što se, kako tvrdi, isplaćuje godišnje 20 milijuna kuna više nego prije sedam godina.

 

Goran Beus Richemberg

 

“Kapital je sada toliko jeftin i iskoristiv da ga samo glupi ljudi ne iskoriste. Mi smo mogli izabrati drugu filozofiju, da niša nemamo. Da se stišćemo na starom groblju, da imamo nastavu u osnovnim školama u tri smjene, da nam djeca nemaju tople obroke, da nemamo upisanu djecu u dječje vrtiće. Mogli smo se dogovoriti da nam ne treba bazen i trenažna dvorana. Nismo kupovali nove aute, novu zgradu Gradske uprave, nove urede. Branit ću do zadnje kapi krvi i rušiti taj spin da grad ostavljam zadužen! Grad je likvidan i uz sve ovo, neki krediti su već u zadnjoj trećini otplate. To nije narušilo razvoj grada i normalan život i isplatu skoro 1200 plaća”, odgovorio mu je gradonačelnnik Dražen Barišić.

 

SDP-ov Damir Šimunić složio se s potrebom izgradnje bazena, ali smatra da se to treba napraviti iz nekih drugih sredstava, Europskih fondova, javno-privatnog partnerstva ili privatne investicije. Također, smatra kako 44,5 milijuna kuna neće biti dovoljno za tri navedene investicije, pa da će se grad morati dodatno zadužiti.

 

Gradsko vijeće - Damir Šimunić

 

“SDP će podržavati i podržava sve kapitalne investicije u gradu, ali ovako padamo u dužničko ropstvo. Ovakav grad zaslužuje bazen, ali ne iz kredita. Popraviti Zagrebačku ulicu iz kredita da, ali ovo ne. Zašto niste gradili bazen između stadiona i nove sportske dvorane? Nemojte ovo shvatiti kao opstrukciju. Želim samo racionalniji pristup u provođenju ideja“, objasnio je Šimunić.

 

Ponovno javio i Goran Beus Richenberg predbacujući aktualnoj vlasti što još nije napravila Strateški dokument razvoja grada.

 

Europska unija odbila je financirati bazen u Velikoj Gorici

 

“Ja sam protiv gradnje ovog bazena jer je ovako koncipiran on jama bez granica. Bazen bi bio u funkciji 365 dana u godini kad bi bio u sklopu ŠRC-a Radnik koji bi bio naslonjen na sve ostale sportske sadržaje”, kazao je Beus Richemberg, a u obranu kredita stao je HDZ-ovo Darko Bekić: “Sedam godina grad će kredit otplaćivati bez ikakvih problema. Građanima ništa neće biti uskraćeno iz gradskog proračuna, a poreze nećemo dizati i zato nemojmo dizati paniku jer je situacija pod kontrolom. Sve ide za razvoj grada i to će ostati, ostat će budućim pokoljenjima, ostat će im projekti i dobit će bolji standard”.

 

U raspravu se uključio još jedan HDZ-ov vijećnik, Tomislav Lukšić koji je istaknuo kako se bazen nije mogao izgraditi od sredstava Europske unije jer je ona već jednom odbila taj projekt. Problem je, naime, bila blizina bazena u Sisku i Utrinama zbog čega gorički nije strateški važan, zaključili su u Bruxellesu.

 

Gradsko vijeće - Kolarec - Barišić

 

“Pokušava se ovdje stvoriti fama. Zajedno s ovim zadnjim kreditom grad je zadužen 92,6 milijuna kuna, a u tome je već jedan dio i otplaćen. Mi smo jedan od rijetkih gradova koji imaju višu stopu nataliteta od mortaliteta i hvala bogu da imamo za koga dići kredit i izgraditi vrtiće i škole. Kad prođe legalizacija i broj zaposlenih u gradu će se smanjiti”, napomenuo je Lukšić.

 

Većinom glasova vijećnika, prihvaćeno je zaduženje grada od 44,5 milijuna kuna kako bi se uspjela provesti navedena tri gradska projekta.

 

Prvo izvješće o poslovanju gradskih trgovačkih društava

 

Rasprava o poslovanju Gradskog stambenog gospodarstva, VG Čistoće, VG Komunalca i VG Vodoopskrbe, kao zadnja točka Dnevnog reda, bila je nešto smirenija, a najveća zamjerka oporbe bilo je to izvještaj o radu ovih tvrtki nisu dobili od 2009. godine. Stoga je, kažu, teško procijeniti kako ona posluju, bez obzira na pozitivne rezultate koje su direktori tih tvrtki prikazali.

 

“Ne možemo ovo izvješće usporediti s prijašnjim godinama, a ovo za 2015. godinu nemamo s čim usporediti. Primjedbe i nepravilnosti dolaze svakodnevno od građana do nas, no ja s tim ne mogu izaći kad me možete pobiti. Ali da sam imao ranije izvješće, usporedio bih. Konkretno direktor Rak je rekao da imamo najjeftiniju vodu i da naknadu nismo podizali, ali nije rekao da smo podigli naknadu za razvoj. Građanima to nije važno, važan im je ukupan iznos”, primijetio je Šimunić koji je uputio i pohvalu VG Čistoći zbog omogućavanja recikliranja otpada za građane. No, smatra da je to dodatni prihod za tu gradsku tvrtku, zbog čega bi ona trebala smanjiti svoje račune građanima. Dao je stoga pozitivan primjer VG Komunalca koji je zbog prihoda na parkirališnim kartama smanjio cijenu same karte.

 

Gradsko vijeće (4)

 

Određene primjedbe na rad društava mogle su se čuti, a najviše su se ticale potencijalnih i postojećih problema u njima koji, kako oporba tvrdi, trebaju biti poznati da bi ih se riješilo. Bez obzira što za mišljenje JASPERS-a o pročistaču, izgubljenu dozvolu odlagališta otpada u Mraclinskoj Dubravi i slično nije krivnja na direktorima, oni bi trebali, kako kaže oporba, biti javni.

HOTNEWS

VIDEO Sova je sletjela! U Veliku Goricu stigao KTC centar

Zavirite na otvorenje👇

Objavljeno

na

Objavio/la

Sova je sletjela, a kupci napokon dočekali KTC centar!

U Veliku Goricu stigla 15 milijuna vrijedna investicija koja je objedinila sve na jednom mjestu –  zavirite na otvorenje👇

 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

VIDEO Dobrodošao Petek na Gorice! Danas hrana ‘po domaći’, gljive na tanjuru i Donat drift

Na jutarnjem izdanju popularnog događanja posjetitelji su obilazili štandove lokalnih proizvođača, a u Centru za posjetitelje obavljala su se i preventivna mjerenja u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Od jutarnjih sati, građani imaju priliku prošetati jednom od omiljenih manifestacija našeg grada, Petek na Gorice. Posjetitelji su mogli obići MLJAC i ART plac, gdje su lokalni proizvođači i kreativci ponudili raznovrsne proizvode, od svježeg kruha, meda i štrukli do gljiva i ručno rađenih predmeta.

Osim kupovine i razgledavanja, dio programa bio je posvećen i zdravlju. U Centru za posjetitelje organizirano je preventivno mjerenje dostupno svim posjetiteljima, u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije.

Kako je pojasnila Maja Glamuzina, magistrica farmacije iz Ljekarni Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, cilj njihova dolaska bio je omogućiti građanima brzu provjeru osnovnih zdravstvenih pokazatelja.

“I ovaj put smo se odazvali na poziv Turističke zajednice grada Velike Gorice. Nama je uvijek drago da možemo izaći iz svojih prostora i družiti se s građanima. Radimo ono što je nekako najbrži screening općeg stanja građana, mjerimo šećer u krvi, određujemo kolesterol, mjerimo krvni tlak. Imamo kolegicu nutricionisticu koja određuje indeks tjelesne mase i sastav tijela. Zanimljivo je uvijek čuti koliki su nam masa mišića i masa kostiju. Imamo i oftalmologinju koja mjeri očni tlak. Također, radimo i savjetovanje o dodacima prehrani koji su korisni u nekakvim zdravstvenim tegobama, za energiju, povišen kolesterol i tako dalje”, pojasnila je.

Popodnevni dio programa nastavlja se u 16 sati k sa sajmom „Gljive na Gorice”, DONUT drift showom te raznim sportskim aktivnostima.

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.

Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.

Četiri projekta na području županije

Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.

U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.

Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.

Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:

„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“

Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti

Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.

Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica i Zagrebačka županija prednjače u APN zahtjevima za prvu nekretninu

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SHOX ART/Pexels

Velika Gorica i Zagrebačka županija nalaze se među najistaknutijim područjima po broju odobrenih zahtjeva za državne potpore mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, pokazuju najnoviji podaci APN-a.

Do 8. travnja 2026. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je ukupno 5.280 zahtjeva za povrat poreza. Riječ je o mjeri kojom država nastoji olakšati mladim građanima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja, a dosad je odobrena isplata gotovo 27 milijuna eura.

Velika Gorica među vodećim gradovima

Posebno se ističe Velika Gorica, koja se s 130 odobrenih zahtjeva svrstava među gradove s najvećim interesom za ovu mjeru. Time se nalazi odmah iza najvećih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke.

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih. Blizina glavnog grada, ali i nešto pristupačnije cijene nekretnina, očito su među glavnim razlozima pojačanog interesa.

Ukupna vrijednost odobrenih potpora dosegnula je 27.183.298 eura, a najveći broj odobrenih zahtjeva dolazi iz Grada Zagreba – njih 1.530.

Profil korisnika i cijene nekretnina

Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 32 godine, dok se dob kreće od 18 do 44 godine. Kućanstva u prosjeku imaju dva člana, a zabilježen je i primjer obitelji s čak 12 članova. Prosječna površina nekretnina iznosi 71 četvorni metar. Najmanja odobrena nekretnina ima 14 kvadrata, dok najveća doseže 259 kvadrata.

Kada je riječ o cijenama, prosjek iznosi 2.181 euro po kvadratnom metru.

Interes u cijeloj Hrvatskoj, ali fokus ostaje na metropolitanskom području

Zahtjevi su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a potpore su raspoređene u svim županijama. Ipak, podaci jasno pokazuju da metropolitansko područje, predvođeno Zagrebom i Zagrebačkom županijom, uz snažan doprinos Velike Gorice, ostaje u središtu interesa mladih koji rješavaju svoje prvo stambeno pitanje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Tko gleda koga? Otvorene prijave za ovogodišnje izdanje Oglede festivala

Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Oglede festival

Oglede festival objavio je javni poziv za umjetnike za izdanje koje će se održati od 1. do 3. listopada 2026. u Velikoj Gorici, s fokusom na temu „Uvijek (te) netko gleda“.

Festival, koji djeluje kao platforma za suvremene izvedbene prakse i afirmaciju nezavisne scene, ove godine traži vizualne radove koji promišljaju identitet u kontekstu suvremenog društva i digitalnog okruženja. Naglasak je na identitetu kao promjenjivom procesu koji se oblikuje kroz odnos s drugima, ali i kroz stalnu izloženost, nadzor i granice između privatnog i javnog.

Umjetnička voditeljica festivala Ana Katulić ističe: „Zanimaju nas radovi koji na različite načine promišljaju identitet kao proces i konstrukciju kroz različite politike gledanja, ne gledanja ili zabrane gledanja. Koja je pozicija moći onoga koji promatra u odnosu na onoga koji je promatran te kako taj odnos definira nečiji pogled i mogući voajerizam. Radovi bi trebali odgovoriti na pitanja različitih načina pogleda, odnosno kako gledamo i bivamo gledani, kao i pitanja nadzora, osobne izloženosti te granice između privatnog i javnog prostora u digitalnom i društvenom kontekstu današnjice“.

Natječaj je otvoren za radove iz područja vizualnih komunikacija, industrijskog dizajna, umjetnosti, fotografije, grafike i kolaža. Svi prijavljeni radovi moraju biti prilagodljivi za tisak u formatu plakata dimenzija 100×70 centimetara. Moguće je prijaviti i multimedijalne radove, poput videa, performansa ili GIF-a, pod uvjetom da imaju jasno definiranu vizualnu formu pogodnu za statični prikaz.

Prijaviti se mogu vizualni umjetnici, studenti umjetničkih i dizajnerskih smjerova, kao i mladi autori te svi zainteresirani čiji rad odgovara zadanoj temi.

O odabiru će odlučivati stručni žiri koji čine vizualni umjetnici i dizajneri Martina Granić i Mario Dobrečević te kustosica Antonia Vodanović. Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Prijave se zaprimaju putem e-mail adrese [email protected], uz naznaku „Prijava za Javni natječaj“, a potrebno je priložiti opis rada, vizualne materijale i kratku biografiju autora ili autorice.

Rok za prijavu je 27. svibnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno