HOTNEWS

Bazen i gradska trgovačka društva izazvala burnu raspravu na Gradskom vijeću

Objavljeno

prije 10 godina

13. srpnja 2016.

Objavio/la

Dvije točke Dnevnog reda 20. sjednice Gradskog vijeća koje je danas zasjedalo podigle su strasti i vladajućih i oporbe. Prvo među njima je gradnja bazena, točnije kreditno zaduženje na sedam godina od 44,5 milijuna kuna za tri kapitalna gradska projekta, izgradnju dječjeg vrtića u Svačićevoj ulici, bazena i gradskog groblja u Kušancu. Rasprava o ovome započela je već na ‘aktualcu’ kada je pitanje o zaduženosti postavio HNS-ov Goran Beus Richemberg.

“Sve što smo gradili, gradimo iz zaduženja. Isto tako, proračun Grada je u odnosu na zadnjih pet godina prije nego ste vi došli na vlast, prosječno godišnje veći između 30 i 40 milijuna kuna, što znači da ste do sada akumulirali 200 milijuna kuna više nego prijašnja administracija i da iz tih 200 milijuna niste izgradili ništa”, rekao je Beus Richemberg i predbacio vladajućima povećanje broja zaposlenih u Gradskoj upravi, na što se, kako tvrdi, isplaćuje godišnje 20 milijuna kuna više nego prije sedam godina.

“Kapital je sada toliko jeftin i iskoristiv da ga samo glupi ljudi ne iskoriste. Mi smo mogli izabrati drugu filozofiju, da niša nemamo. Da se stišćemo na starom groblju, da imamo nastavu u osnovnim školama u tri smjene, da nam djeca nemaju tople obroke, da nemamo upisanu djecu u dječje vrtiće. Mogli smo se dogovoriti da nam ne treba bazen i trenažna dvorana. Nismo kupovali nove aute, novu zgradu Gradske uprave, nove urede. Branit ću do zadnje kapi krvi i rušiti taj spin da grad ostavljam zadužen! Grad je likvidan i uz sve ovo, neki krediti su već u zadnjoj trećini otplate. To nije narušilo razvoj grada i normalan život i isplatu skoro 1200 plaća”, odgovorio mu je gradonačelnnik Dražen Barišić.

SDP-ov Damir Šimunić složio se s potrebom izgradnje bazena, ali smatra da se to treba napraviti iz nekih drugih sredstava, Europskih fondova, javno-privatnog partnerstva ili privatne investicije. Također, smatra kako 44,5 milijuna kuna neće biti dovoljno za tri navedene investicije, pa da će se grad morati dodatno zadužiti.

“SDP će podržavati i podržava sve kapitalne investicije u gradu, ali ovako padamo u dužničko ropstvo. Ovakav grad zaslužuje bazen, ali ne iz kredita. Popraviti Zagrebačku ulicu iz kredita da, ali ovo ne. Zašto niste gradili bazen između stadiona i nove sportske dvorane? Nemojte ovo shvatiti kao opstrukciju. Želim samo racionalniji pristup u provođenju ideja“, objasnio je Šimunić.

Ponovno javio i Goran Beus Richenberg predbacujući aktualnoj vlasti što još nije napravila Strateški dokument razvoja grada.

Europska unija odbila je financirati bazen u Velikoj Gorici

“Ja sam protiv gradnje ovog bazena jer je ovako koncipiran on jama bez granica. Bazen bi bio u funkciji 365 dana u godini kad bi bio u sklopu ŠRC-a Radnik koji bi bio naslonjen na sve ostale sportske sadržaje”, kazao je Beus Richemberg, a u obranu kredita stao je HDZ-ovo Darko Bekić: “Sedam godina grad će kredit otplaćivati bez ikakvih problema. Građanima ništa neće biti uskraćeno iz gradskog proračuna, a poreze nećemo dizati i zato nemojmo dizati paniku jer je situacija pod kontrolom. Sve ide za razvoj grada i to će ostati, ostat će budućim pokoljenjima, ostat će im projekti i dobit će bolji standard”.

U raspravu se uključio još jedan HDZ-ov vijećnik, Tomislav Lukšić koji je istaknuo kako se bazen nije mogao izgraditi od sredstava Europske unije jer je ona već jednom odbila taj projekt. Problem je, naime, bila blizina bazena u Sisku i Utrinama zbog čega gorički nije strateški važan, zaključili su u Bruxellesu.

“Pokušava se ovdje stvoriti fama. Zajedno s ovim zadnjim kreditom grad je zadužen 92,6 milijuna kuna, a u tome je već jedan dio i otplaćen. Mi smo jedan od rijetkih gradova koji imaju višu stopu nataliteta od mortaliteta i hvala bogu da imamo za koga dići kredit i izgraditi vrtiće i škole. Kad prođe legalizacija i broj zaposlenih u gradu će se smanjiti”, napomenuo je Lukšić.

Većinom glasova vijećnika, prihvaćeno je zaduženje grada od 44,5 milijuna kuna kako bi se uspjela provesti navedena tri gradska projekta.

Prvo izvješće o poslovanju gradskih trgovačkih društava

Rasprava o poslovanju Gradskog stambenog gospodarstva, VG Čistoće, VG Komunalca i VG Vodoopskrbe, kao zadnja točka Dnevnog reda, bila je nešto smirenija, a najveća zamjerka oporbe bilo je to izvještaj o radu ovih tvrtki nisu dobili od 2009. godine. Stoga je, kažu, teško procijeniti kako ona posluju, bez obzira na pozitivne rezultate koje su direktori tih tvrtki prikazali.

“Ne možemo ovo izvješće usporediti s prijašnjim godinama, a ovo za 2015. godinu nemamo s čim usporediti. Primjedbe i nepravilnosti dolaze svakodnevno od građana do nas, no ja s tim ne mogu izaći kad me možete pobiti. Ali da sam imao ranije izvješće, usporedio bih. Konkretno direktor Rak je rekao da imamo najjeftiniju vodu i da naknadu nismo podizali, ali nije rekao da smo podigli naknadu za razvoj. Građanima to nije važno, važan im je ukupan iznos”, primijetio je Šimunić koji je uputio i pohvalu VG Čistoći zbog omogućavanja recikliranja otpada za građane. No, smatra da je to dodatni prihod za tu gradsku tvrtku, zbog čega bi ona trebala smanjiti svoje račune građanima. Dao je stoga pozitivan primjer VG Komunalca koji je zbog prihoda na parkirališnim kartama smanjio cijenu same karte.

Određene primjedbe na rad društava mogle su se čuti, a najviše su se ticale potencijalnih i postojećih problema u njima koji, kako oporba tvrdi, trebaju biti poznati da bi ih se riješilo. Bez obzira što za mišljenje JASPERS-a o pročistaču, izgubljenu dozvolu odlagališta otpada u Mraclinskoj Dubravi i slično nije krivnja na direktorima, oni bi trebali, kako kaže oporba, biti javni.

Povezane teme:GRADSKO VIJEĆE

HOTNEWS

Zagrebačka županija osigurala 420 tisuća eura za projekte udruga

Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije

Objavljeno

prije 10 sati

26. svibnja 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Zagrebačka županija

Ukupno 74 projekta iz područja zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada provodit će 73 udruge koje su na natječaju Zagrebačke županije ostvarile financijsku potporu vrijednu 420 tisuća eura.

Potpora je namijenjena programima usmjerenima na poboljšanje kvalitete života različitih skupina građana, među kojima su djeca, mladi, umirovljenici, osobe s invaliditetom te žrtve nasilja u obitelji. Među projektima koji su dobili sredstva nalaze se „Psihoteretana“, „Mobilne zlatne godine“, „Budi svoj…budi čist“, „Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom“ i „Pomoć i podrška žrtvama nasilja“.

Tijekom dodjele ugovora zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec istaknuo je važnost udruga u lokalnim zajednicama te njihovu sposobnost brzog reagiranja na potrebe građana.

– Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije, rekao je Kolarec. Naglasio je i kako rad udruga doprinosi stvaranju solidarnije zajednice te najavio novu dodjelu sredstava, ovoga puta za braniteljske udruge, kojima će uskoro biti uručeni ugovori ukupne vrijednosti 100 tisuća eura. U ime korisnika sredstava okupljenima se obratila Valentina Nedelić, dopredsjednica Udruge djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji „Srce“, zahvalivši Zagrebačkoj županiji na podršci.

– Zagrebačka županija uz udruge je kroz partnerstva, suradnju i financijsku pomoć, a mi obećavamo da ćemo svaku pruženu podršku pretvoriti u priliku za stvarnu promjenu života ljudi u našim zajednicama, osobito onih kojima je pomoć najpotrebnija, rekla je Nedelić.

Podršku radu udruga izrazila je i Nadica Žužak, pročelnica Grada Jastrebarskog i članica Županijske skupštine Zagrebačke županije, koja je svim dobitnicima sredstava poželjela uspješnu realizaciju projekata.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

TZ Zagrebačke županije predvodi razvoj kontinentalne eno-gastronomije kroz From Soil to Signature

Za projekt je odobreno 300.000 eura što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.

Objavljeno

prije 12 sati

26. svibnja 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Dvije kontinentalne županije pokreću zajednički okvir razvoja eno-gastronomskog turizma, nakon što su Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica Karlovačke županije formalizirale suradnju kroz sporazum koji projekt From Soil to Signature širi na međuregionalnu razinu.

Dok je projekt dosad bio primarno fokusiran na Zagrebačku županiju, novim sporazumom dobiva širu platformu zajedničkog nastupa s ciljem jačeg pozicioniranja kontinentalne Hrvatske na turističkom tržištu. Sporazum su potpisali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i Željko Fanjak, direktor Turističke zajednice Karlovačke županije.

Od lokalnih proizvođača do zajedničkog tržišnog nastupa

Projekt From Soil to Signature razvija se kao model koji povezuje proizvođače hrane, vinare i restorane u jedinstven sustav interpretacije prostora kroz gastronomiju. Njegova osnovna ideja je da kvaliteta ponude proizlazi iz lokalnog identiteta, a ne iz standardiziranih turističkih obrazaca. Ulaskom Karlovačke županije u projekt otvara se mogućnost zajedničkog brendiranja i koordiniranog nastupa dviju regija, uključujući razmjenu sadržaja i komunikacijskih kanala te usmjeravanje prema publici koja gastronomiju vidi kao glavni motiv putovanja.

Naglasak na autentičnosti i dugoročnom pozicioniranju

Direktorica Ivana Alilović projekt vidi kao alat koji već postojeću kvalitetu stavlja u jasniji strateški okvir, a ne kao inicijativu koja tek stvara nove sadržaje.

– From Soil to Signature nije projekt koji tek stvara novu vrijednost, već platforma koja jasno pozicionira ono najbolje što kontinentalna Hrvatska već ima. Zagrebačka županija ima kvalitetu, ljude, znanje i proizvode koji mogu konkurirati najrelevantnijim eno-gastronomskim destinacijama, ali ih je potrebno strateški povezati i snažnije predstaviti tržištu. Upravo zato ova suradnja s Karlovačkom županijom za nas ima dodatnu vrijednost, pokazuje da kontinentalni turizam može graditi prepoznatljivost kroz autentičnost, partnerstva i sadržaje koji proizlaze iz prostora, a ne iz trendova. Vjerujemo da upravo takav pristup dugoročno stvara konkurentnu i međunarodno relevantnu destinaciju, poručila je.

Lokalni resursi kao temelj razvoja kontinentalnog turizma

U središtu nove suradnje nalazi se ideja da se kontinentalne destinacije ne natječu s obalom u istim formatima, nego da svoju snagu grade na specifičnostima prostora, proizvodnje i ljudi. Željko Fanjak naglašava upravo tu logiku razvoja, gdje se različite lokalne posebnosti povezuju u širi regionalni okvir.

– Kontinentalni turizam svoju snagu treba graditi na onome što ga razlikuje: prostoru, lokalnoj proizvodnji, gastronomiji i ljudima koji toj ponudi daju vjerodostojnost. Zagrebačka i Karlovačka županija imaju upravo takvu osnovu, svaka sa svojim posebnostima, ali s vrlo sličnim razvojnim smjerom. Ova suradnja vrijedna je upravo zato što postojeće kvalitete stavlja u širi okvir i od njih gradi prepoznatljiv turistički sadržaj, rekao je Fanjak.

Financijska potpora i institucionalni okvir

Projekt ima i institucionalnu potporu na nacionalnoj razini. Hrvatska turistička zajednica uključila ga je u sustav sufinanciranja kroz Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent. Za projekt pod nazivom Sustainable AgriGastro Innovation Hub – From Soil to Signature odobreno je 300.000 eura, što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.

Jedan od prvih konkretnih rezultata suradnje bit će zajednički nastup u izdanju Gault&Millau Croatia za 2026. godinu. Takva prisutnost, prema projektu, predstavlja važan kanal prema stručnoj publici i međunarodnim posjetiteljima koji destinacije biraju prema gastronomskim standardima, a ne isključivo prema turističkoj infrastrukturi.

Primjer iz prakse: Velika Gorica

U kontekstu razvoja kontinentalne gastronomije kao primjer se navodi restoran Mon Ami iz Velike Gorice, čiji je vlasnik Bruno Ceronja. Restoran je već prepoznat u Michelinovu vodiču, nalazi se i u Gault&Millau Croatia te je uvršten među 100 vodećih hrvatskih restorana. Mon Ami time se ističe kao referentna točka razvoja s naglaskom na dosljednost kvalitete, rad s lokalnim namirnicama i jasno definiranu gastronomsku filozofiju.

Projekt From Soil to Signature nastavlja se kroz uključivanje lokalnih proizvođača, ugostitelja i drugih dionika uz cilj jačanja povezanosti gastronomije i identiteta destinacije. Sporazum između Zagrebačke i Karlovačke županije tako predstavlja institucionalno proširenje postojećeg modela i okvir za dugoročnije zajedničko pozicioniranje kontinentalne Hrvatske u eno-gastronomskom turizmu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Plesni klub Barbara dvostruki osvajač Kupa Hrvatske na 13. Državnom prvenstvu

U gradu na tri rijeke imale dupli uspjeh!

Objavljeno

prije 1 dan

25. svibnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Trodnevno 13. Državno prvenstvo mažoret timova završeno je jučer (nedjelja, 24.05.2026.) u organizaciji Hrvatske udruge mažoret timova (HUMT-a, predsjednik Vlado Palac) i suorganizaciji Grada Siska odnosno Plesačke udruge Stardance Sisak. Prvenstvo je održano u Sportskoj dvorani Brezovica u Sisku (22. do 24. svibnja 2026. godine).