Povežite se s nama

HOTNEWS

Bazen i gradska trgovačka društva izazvala burnu raspravu na Gradskom vijeću

Objavljeno

na

Dvije točke Dnevnog reda 20. sjednice Gradskog vijeća koje je danas zasjedalo podigle su strasti i vladajućih i oporbe. Prvo među njima je gradnja bazena, točnije kreditno zaduženje na sedam godina od 44,5 milijuna kuna za tri kapitalna gradska projekta, izgradnju dječjeg vrtića u Svačićevoj ulici, bazena i gradskog groblja u Kušancu. Rasprava o ovome započela je već na ‘aktualcu’ kada je pitanje o zaduženosti postavio HNS-ov Goran Beus Richemberg.

 

“Sve što smo gradili, gradimo iz zaduženja. Isto tako, proračun Grada je u odnosu na zadnjih pet godina prije nego ste vi došli na vlast, prosječno godišnje veći između 30 i 40 milijuna kuna, što znači da ste do sada akumulirali 200 milijuna kuna više nego prijašnja administracija i da iz tih 200 milijuna niste izgradili ništa”, rekao je Beus Richemberg i predbacio vladajućima povećanje broja zaposlenih u Gradskoj upravi, na što se, kako tvrdi, isplaćuje godišnje 20 milijuna kuna više nego prije sedam godina.

 

Goran Beus Richemberg

 

“Kapital je sada toliko jeftin i iskoristiv da ga samo glupi ljudi ne iskoriste. Mi smo mogli izabrati drugu filozofiju, da niša nemamo. Da se stišćemo na starom groblju, da imamo nastavu u osnovnim školama u tri smjene, da nam djeca nemaju tople obroke, da nemamo upisanu djecu u dječje vrtiće. Mogli smo se dogovoriti da nam ne treba bazen i trenažna dvorana. Nismo kupovali nove aute, novu zgradu Gradske uprave, nove urede. Branit ću do zadnje kapi krvi i rušiti taj spin da grad ostavljam zadužen! Grad je likvidan i uz sve ovo, neki krediti su već u zadnjoj trećini otplate. To nije narušilo razvoj grada i normalan život i isplatu skoro 1200 plaća”, odgovorio mu je gradonačelnnik Dražen Barišić.

 

SDP-ov Damir Šimunić složio se s potrebom izgradnje bazena, ali smatra da se to treba napraviti iz nekih drugih sredstava, Europskih fondova, javno-privatnog partnerstva ili privatne investicije. Također, smatra kako 44,5 milijuna kuna neće biti dovoljno za tri navedene investicije, pa da će se grad morati dodatno zadužiti.

 

Gradsko vijeće - Damir Šimunić

 

“SDP će podržavati i podržava sve kapitalne investicije u gradu, ali ovako padamo u dužničko ropstvo. Ovakav grad zaslužuje bazen, ali ne iz kredita. Popraviti Zagrebačku ulicu iz kredita da, ali ovo ne. Zašto niste gradili bazen između stadiona i nove sportske dvorane? Nemojte ovo shvatiti kao opstrukciju. Želim samo racionalniji pristup u provođenju ideja“, objasnio je Šimunić.

 

Ponovno javio i Goran Beus Richenberg predbacujući aktualnoj vlasti što još nije napravila Strateški dokument razvoja grada.

 

Europska unija odbila je financirati bazen u Velikoj Gorici

 

“Ja sam protiv gradnje ovog bazena jer je ovako koncipiran on jama bez granica. Bazen bi bio u funkciji 365 dana u godini kad bi bio u sklopu ŠRC-a Radnik koji bi bio naslonjen na sve ostale sportske sadržaje”, kazao je Beus Richemberg, a u obranu kredita stao je HDZ-ovo Darko Bekić: “Sedam godina grad će kredit otplaćivati bez ikakvih problema. Građanima ništa neće biti uskraćeno iz gradskog proračuna, a poreze nećemo dizati i zato nemojmo dizati paniku jer je situacija pod kontrolom. Sve ide za razvoj grada i to će ostati, ostat će budućim pokoljenjima, ostat će im projekti i dobit će bolji standard”.

 

U raspravu se uključio još jedan HDZ-ov vijećnik, Tomislav Lukšić koji je istaknuo kako se bazen nije mogao izgraditi od sredstava Europske unije jer je ona već jednom odbila taj projekt. Problem je, naime, bila blizina bazena u Sisku i Utrinama zbog čega gorički nije strateški važan, zaključili su u Bruxellesu.

 

Gradsko vijeće - Kolarec - Barišić

 

“Pokušava se ovdje stvoriti fama. Zajedno s ovim zadnjim kreditom grad je zadužen 92,6 milijuna kuna, a u tome je već jedan dio i otplaćen. Mi smo jedan od rijetkih gradova koji imaju višu stopu nataliteta od mortaliteta i hvala bogu da imamo za koga dići kredit i izgraditi vrtiće i škole. Kad prođe legalizacija i broj zaposlenih u gradu će se smanjiti”, napomenuo je Lukšić.

 

Većinom glasova vijećnika, prihvaćeno je zaduženje grada od 44,5 milijuna kuna kako bi se uspjela provesti navedena tri gradska projekta.

 

Prvo izvješće o poslovanju gradskih trgovačkih društava

 

Rasprava o poslovanju Gradskog stambenog gospodarstva, VG Čistoće, VG Komunalca i VG Vodoopskrbe, kao zadnja točka Dnevnog reda, bila je nešto smirenija, a najveća zamjerka oporbe bilo je to izvještaj o radu ovih tvrtki nisu dobili od 2009. godine. Stoga je, kažu, teško procijeniti kako ona posluju, bez obzira na pozitivne rezultate koje su direktori tih tvrtki prikazali.

 

“Ne možemo ovo izvješće usporediti s prijašnjim godinama, a ovo za 2015. godinu nemamo s čim usporediti. Primjedbe i nepravilnosti dolaze svakodnevno od građana do nas, no ja s tim ne mogu izaći kad me možete pobiti. Ali da sam imao ranije izvješće, usporedio bih. Konkretno direktor Rak je rekao da imamo najjeftiniju vodu i da naknadu nismo podizali, ali nije rekao da smo podigli naknadu za razvoj. Građanima to nije važno, važan im je ukupan iznos”, primijetio je Šimunić koji je uputio i pohvalu VG Čistoći zbog omogućavanja recikliranja otpada za građane. No, smatra da je to dodatni prihod za tu gradsku tvrtku, zbog čega bi ona trebala smanjiti svoje račune građanima. Dao je stoga pozitivan primjer VG Komunalca koji je zbog prihoda na parkirališnim kartama smanjio cijenu same karte.

 

Gradsko vijeće (4)

 

Određene primjedbe na rad društava mogle su se čuti, a najviše su se ticale potencijalnih i postojećih problema u njima koji, kako oporba tvrdi, trebaju biti poznati da bi ih se riješilo. Bez obzira što za mišljenje JASPERS-a o pročistaču, izgubljenu dozvolu odlagališta otpada u Mraclinskoj Dubravi i slično nije krivnja na direktorima, oni bi trebali, kako kaže oporba, biti javni.

HOTNEWS

Go Grand Prix: Velika Gorica – kolijevka kraljevske misaone igre Go

Glavni operativni organizator je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja

Objavljeno

na

Objavio/la

Nakon vrlo uspješnog prošlogodišnjeg međunarodnog Go turnira, u Osnovnoj školi Nikole Hribara održava se 9.turnir EGF Grand Prix Bonus C turnir povodom Dana grada Velike Gorice a okupio je 80-ak igrača iz čak 17 zemalja, čime je Velika Gorica potvrđena kao važno međunarodno središte misaonog sporta go.  

Riječ je o najvećem i najjačem go turniru u regiji u posljednjih 20 godina, dok je u Hrvatskoj najveći i najjači ikada održan upravo u Velikoj Gorici.  

Turnir je dio programa obilježavanja Dana grada te povezuje vrhunske profesionalne i amaterske igrače, potičući međunarodnu sportsku i kulturnu suradnju.

Foto: Hrvatski go savez

Organizator turnira je Go klub Velika Gorica, suorganizator Grad Velika Gorica, dok je glavni operativni organizator bio je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja, osiguravao smještaj sudionicima, vodio kompletnu komunikaciju na engleskom jeziku te dizajnirao promotivne materijale, uključujući majice i objave na Instagramu – bravo! 

Na taj način se Velika Gorica kao kolijevka razvoja Goa u Hrvatskoj uspješno probija na europsku i svjetsku Go pozornicu kao uzoran organizator i veliki popularizator ove “kraljevske igre” (“king of mindsports”). 

Foto: Hrvatski go savez

Turnir je je uvršten u službeni kalendar Europske Go federacije kao Bonus C turnir. 

-Zahvaljujemo Gradu Velikoj Gorici na pokroviteljstvu i velikoj pomoći Go klubu Velika Gorica oko organizacije ovog vrhunskog sportskog događaja, jedinstvenog Go natjecanja na kraju kojeg svi sudionici i gosti dijele ukusnu rođendansku tortu povodom Dana Grada Velike Gorice – poručili su iz Hrvatskog Go saveza.   


  • Posebnu draž natjecanju daje sudjelovanje trojice europskih profesionalnih igrača: Mateusz Surma, profesionalni igrač 3. dana je ovogodišnji prvak Europe i trener na 7. Ljetnom go kampu održanom u Zaostrogu u kolovozu ove godine, Ali Jabarin, profesionalni igrač 3. dana, je jedan od dva igrača koji su profesionalci postali još 2014. godine an 1. kvalifikacijskom turniru, Benjamin Drean-Guenaizia, je pobijedio na kvalifikacijskom turniru održanom ove godine u Beču. Uz njih treba još izdvojiti Lukaša Podperu, (vele)majstora 7. dana, koji je ove godine pobijedio na jako puno turnira i ima drugi najveći rejting na ovom natjecanju. Na turniru igra i Vsevolod Ovsieenko, 6. dan, višestruki juniorski prvak Europe, koji je svoju kadetsku titulu osvojio u jeku pandemije na 25. Europskom prvenstvu za kadete, mlađe juniore i juniore, održanom u Stubičkim Toplicama. 
  • Naravno, to je sjajna prigoda za mlade igrače iz Hrvatske: Stjepan Medak je u nedjelju postao prvi (vele)majstor 6. dana, a na ovom turniru ima prigodu plasirati se na Grand Prix Finale gdje će snage odmjeriti 16 igrača koji su na nizu turnira osvajali kvalifikacijske bodove. Stjepan trenutačno ima 4 boda osvojena na Grand Prix turniru u Pisi. U top grupi na turniru je i Roko Crvelin, odnedavno majstor 4. dana, standardna treća ploča hrvatske seniorske reprezentacije, u kojoj je – kao i Stjepan i prvak Hrvatske Matej Zakanj – postigao tri pobjede u tri kola. Prošlogodišnji izazivač u meču za prvaka Hrvatske Petar Tadej Tukara, majstor 3. dana je također spreman za borbu za visok plasman na ovom turniru. Tu su još i Teo Sladetić, Oliver Skočić Karlo Vlahović, mladi majstori 2. dana, kojima će 5 partija na ovom turniru sigurno biti velika škola i prigoda za skok na rejting listi. Od ostalih mladih reprezentativaca treba istaknuti Velikogoričanina Jakova Sičića, 1kyu, koji je prije godinu dana baš na ovom turniru postigao pet pobjeda iz pet partija. 

Foto: Hrvatski go savez

  • Go je najstarija misaona igra koja se već 4000 godine igra prema jednostavnim nepromijenjenim pravilima. Go je nastao u Kini gdje se naziva “weiqi”, a u 6. stoljeću se proširio u Japan (gdje se još zove “igo”). U Japanu je Go stekao status dvorske vještine i prije 100 godina je utemeljeno prvo udruženje profesionalnih igrača Nihon ki-in. U Hrvatsku je Go donio časnik Austrougarske mornarice Artur Jonak von Freyenwald, koji je u Puli utemeljio tada najveći go klub u Europi, s oko 200 članova. Zoran Mutabžija je krajem 60-ih godina dominirao europskom go scenom i dva puta je bio prvak Europe: 1967. i 1971. godine. Godine 1997. utemeljio je Hrvatsku igo udrugu, koja i danas uspješno provodi edukacijske projekte u brojnim školama i knjižnicama, te na fakultetima. Zoran je bio i prvi predsjednik Hrvatskog go saveza, koji je 2020. primljen u privremeno članstvo Hrvatskog olimpijskog odbora. Predani rad u danas 6 go klubova rezultirao je činjenicom da Hrvatska ima najmlađu seniorsku reprezentaciju koja je nakon dugogodišnje borbe za opstanak u C-ligi postala favorit za ulazak u prestižnu A-ligu Europskog ekipnog prvenstva. Hrvatska mlada reprezentacija je osvojila brončanu medalju na 2. Europskom juniorskom ekipnom prvenstvu i već je dva puta predstavljala Europu na Svjetskom juniorskom ekipnom prvenstvu. 

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Betlehemsko svjetlo izviđači donijeli u “Goričku katedralu”

Objavljeno

na

Objavio/la

Članovi Turopoljske udruge skauta „Tur” donijeli su Betlehemsko svjetlo mira  u Veliku Goricu.

Nakon što su ga donijeli na Lucijsko izborno spravišće Plemenite opčine turopoljske, uz svečanu povorku od Muzeja Turopolja zajedno s brojnim građanima i Svetom Lucijom – zaštitnicom Grada Velike Gorice, donijeli su ga i u Crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije. 

 

Tradicionalno, Turovci su prenijeli svjetlost okupljenim vjernicima kako bi ga u lampionima ponijeli svojim kućama. 

Betlehemsko svjetlo mira simbol je nade, zajedništva i dobrote, u Hrvatsku stiže već više od tri desetljeća zahvaljujući Savezu izviđača Hrvatske, a evo i rasporeda gdje će biti nadalje doneseno:

U nedjelju, 14. prosinca: 

– u župnu crkvu Svetog Petra i Pavla u Velikoj Gorici na sv. misu u 9:00 sati; 

– u župnu crkvu Svetog Martina biskupa u Ščitarjevu na sv. misu u 10:30 sati; 

– u župnu crkvu Blaženog Alojzija Stepinca u Velikoj Gorici na sv. misu u 18:30 sati; 

U nedjelju, 21. prosinca: 

– u župnu crkvu Svetog Ivana Krstitelja u Novom Čiču na jutarnju sv. misu u 8:00 sati; 

– u kapelu sv. Mihaela u Petrovini Turopoljskoj na jutarnju sv. misu u 8:00 sati; 

– u crkvu Sv. Antuna Padovanskog u Gradičima na jutarnju misu u 9:30 sati; 

– u župnu crkvu Sveta Tri Kralja, Donja Lomnica, na sv. misu u 11:00 sati; 

U utorak, 23.prosinca: 

– u župnu crkvu Presvetog Srca Isusova u Velikoj Mlaki na zornicu u 6:30 sati. 

Također, Betlehemsko svjetlo će biti doneseno u zgradu gradske uprave, a prema dogovoru sa župnikom i u Pokupsko, kao i prethodnih godina.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO “Trbuh grada” od danas i službeno otvoren

Gradska tržnica je dobila “krov nad glavom” ali i dodatni ulaz te javni toalet!

Objavljeno

na

Objavio/la

Simbolično, na sam Dan Grada Velike Gorice, gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima danas je svečano otvorio Gradsku tržnicu u Školskoj ulici, iza koje je period rekonstrukcije nadstrešnice nad 600 metara kvadratnih površine, ali i dogradnja dodatnih elemenata za bolje funkcioniranje. 

 -Od sada naših 40 komitenata može uživati tijekom prodaje u novouređenom prostoru s novom nadstrešnicom koja ih štiti od kiše i snijega. Otvoren je i drugi ulaz s istočne strane gdje smo uredili novu prilaznu stazu i drugi javni wc za sugrađane – ispričao je predsjednik Uprave VG Komunalca Jurica Mihalj. 

Foto: Sanjin Vrbanus

A zadovoljan s projektom je i voditelj Gradske tržnice Krunoslav Češković. 

 -Naši komitenti koji ovdje prodaju namirnice žive od ovog posla i zaslužili su bolje uvjete u kojima svakodnevno mogu raditi. Kažu da su zadovoljni, nema više onog šatora, ne curi im više za vratom, a rasteretili smo i glavni ulaz još jednim dodatnim gdje s lakoćom mogu dostaviti robu, pogotovo za ribarnicu. Nadam se , danas-sutra i otvorenju mesnice – dodao je Češković. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Bili smo svjesni problema Gradske tržnice od preuzimanja nadležnosti – istaknuo je gradonačelnik i podsjetio kako je projekt tržnice vrijedan nešto više od pola milijuna eura. 

 -U većini gradova je srce okupljanja tržnica – zato smo tražili najadekvatnije rješenje, jer je bilo neprihvatljivo da šesti grad po veličini nema adekvatne uvjete na zelenoj tržnici. Pregovarali smo i našli rješenje da na postojećem mjestu napravimo kvalitetnu nadstrešnicu,  a ono što me veseli da konačno imamo i javni toalet, koji smo izgradili na zahtjev sugrađana koji čekaju prijevoz na autobusnom kolodvoru ovdje u blizini – objasnio je Ačkar, a prema povratnim informacijama prodavača, OPG-ovaca s tržnice, zadovoljstvo je veliko – od funkcionalnosti, pristupačnosti i kvalitete boravka. 

FOTO galerija:

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Trgovište Gorycha – središte života turopoljskoga, postalo je pravom na sajam

Jedno od najstarijih naselja u Turopolju imalo je značajnu ulogu od 13. stoljeća do danas. 

Objavljeno

na

Da je Turopolje, odnosno Zagrebačko polje kako se nazivalo u prošlosti, bilo od davnina važno gospodarsko središte, pokazuju dokumentirani zapisi Emilija Laszowskog u kojima je prikupio zemljopis, narodopis i povijesni pregled Plemenite opčine Turopolja. 

Zahvaljujući njegovom svesku izdanom 1910. godine pronašli smo niz činjenica o životu stanovnika ovoga kraja, pa tako i najvećeg mjesta – Velike Gorice, a prebiranje po požutjelim stranicama uvijek donese čitatelju neki novi doživljaj prošlih vremena. 

Danas Velika Gorica obilježava 30.obljetnicu od dobivanja statusa grada, a iza ovog modernog doba u kojem uživa i status najprivlačnijeg grada za život, puno je minulih godina – tijekom kojih su, posebice turopoljski plemenitaši, ispisali početke napretka, organizaciju zajednice i običaje. 

Tako je Laszowski zapisao kako se Velika Gorica spominje u zapisima 1228. godine a kako Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije zasigurno tu stoji od 13. stoljeća. Naime, ime grada spominje se kao sjedište župe, što je čini jednim od najstarijih naselja u Turopolju koje je imalo značajnu ulogu u povijesti od tada do danas. 

 

Od gotovo 50 naselja koja su pripadala Plemenitoj opčini turopoljskoj, koja ove godine obilježava 800 godina postojanja, najveće je i nekoć bilo trgovište Velika Gorica. 

 

Procvat je grad dobio razvojem trgovine, no za to je trebalo čekati dozvolu kralja.

Povijesna građevina u srcu Velike Gorice u kojoj je danas smješten Muzej Turopolja, nekada se zvala Turopoljski grad a u gradnji su sudjelovala mnoga naselja.

Laszowski nadalje piše kako su se 1615. dovažale daske, a 1617. gradio se strop za koji su se šibe i drvena građa dovozili iz općinske šume. Kurilovec, Kobilić Ilovnjak i Rakarje trebali su dovesti najveći broj vozova šiblja – 12, a slama za klak vozila se iz Donje Lomnice, Kurilovca, Kobilića, Plesa, Rakarja…a tko nije dao – plaćao je globu.

Zanimljivo je kako se iste godine u Velikoj Gorici spominje škola (župna trivijalna škola, na mjestu današnje OŠ Eugena Kvaternika), a 50 godina kasnije Velika Gorica je brojila 17 kuća.

IZVOR: Povijest plemenite opčine turopoljske (Svezak I) 1910. godina, Emilij Laszowski

Materijale ustupila: Anita Ivanušić Hlopec, Donje Podotočje

Nastavite čitati

HOTNEWS

Dodijeljena javna priznanja – Povelju za životno djelo dobili Josip Zidar postumno, te Ivan Rožić

Svojim doprinosom ostavili su značajan trag u razvoju Velike Gorice.

Objavljeno

na

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana Grada dodijeljena su javna priznanja ovogodišnjim laureatima koji su svojim doprinosom ostavili značajan trag u razvoju grada. Nagrada Grada Velike Gorice s likom Franje Lučića dodijeljena je Aleksi Bjelišu prof. emer. dr.sc. i akademiku Ratku Cvetniću, Stjepanu Kovačeviću postumno, Dubravki Veliki i Veri Šebrek. 

Nagradu Krčka vrata dobila je Štefa Kos, a Nagradu Grada Velike Gorice s likom Nikole Škrlca Lomničkog dobio je Marijan Plodinec dok je Nagrada Zlatna turopoljska podgutnica pripala Ljiljani Haidar Diab. 

Dodijeljene su i tri Nagrade Turopoljsko srce i to: Miroslavu Grahovcu, Josipi Nuić i Slobodanu Mišćeviću Mići. 

Poveljom grada za životno djelo nagrađeni su Josip Zidar postumno, te Ivan Rožić. 

– Kada se dobiva ovako visoko priznanje čovjek si nehotice postavlja pitanje je li on baš ta osoba i čime je on baš to zaslužio. Iskreno govoreći, sve što sam u svojem poslovnom životu radio sam po vlastitom izboru i zadovoljstvu. Ako je rezultat moga rada zaslužio ovako visoko priznanje onda me to ispunjava posebnim ponosom. Drago mi je da se ovo priznanje dodjeljuje u godini kada slavimo 800. obljetnicu Plemenite općine turopoljske čijoj sam afirmaciji posljednjih godina posvetio najviše vremena – rekao je Rožić, koji je cijeli život posvetio je društvenom, kulturnom i prosvjetnom radu te očuvanju tradicijskih vrijednosti Turopolja.    

 FOTO galerija/Sanjin Vrbanus:

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno