HOTNEWS
Bazen i gradska trgovačka društva izazvala burnu raspravu na Gradskom vijeću
Dvije točke Dnevnog reda 20. sjednice Gradskog vijeća koje je danas zasjedalo podigle su strasti i vladajućih i oporbe. Prvo među njima je gradnja bazena, točnije kreditno zaduženje na sedam godina od 44,5 milijuna kuna za tri kapitalna gradska projekta, izgradnju dječjeg vrtića u Svačićevoj ulici, bazena i gradskog groblja u Kušancu. Rasprava o ovome započela je već na ‘aktualcu’ kada je pitanje o zaduženosti postavio HNS-ov Goran Beus Richemberg.
“Sve što smo gradili, gradimo iz zaduženja. Isto tako, proračun Grada je u odnosu na zadnjih pet godina prije nego ste vi došli na vlast, prosječno godišnje veći između 30 i 40 milijuna kuna, što znači da ste do sada akumulirali 200 milijuna kuna više nego prijašnja administracija i da iz tih 200 milijuna niste izgradili ništa”, rekao je Beus Richemberg i predbacio vladajućima povećanje broja zaposlenih u Gradskoj upravi, na što se, kako tvrdi, isplaćuje godišnje 20 milijuna kuna više nego prije sedam godina.
“Kapital je sada toliko jeftin i iskoristiv da ga samo glupi ljudi ne iskoriste. Mi smo mogli izabrati drugu filozofiju, da niša nemamo. Da se stišćemo na starom groblju, da imamo nastavu u osnovnim školama u tri smjene, da nam djeca nemaju tople obroke, da nemamo upisanu djecu u dječje vrtiće. Mogli smo se dogovoriti da nam ne treba bazen i trenažna dvorana. Nismo kupovali nove aute, novu zgradu Gradske uprave, nove urede. Branit ću do zadnje kapi krvi i rušiti taj spin da grad ostavljam zadužen! Grad je likvidan i uz sve ovo, neki krediti su već u zadnjoj trećini otplate. To nije narušilo razvoj grada i normalan život i isplatu skoro 1200 plaća”, odgovorio mu je gradonačelnnik Dražen Barišić.
SDP-ov Damir Šimunić složio se s potrebom izgradnje bazena, ali smatra da se to treba napraviti iz nekih drugih sredstava, Europskih fondova, javno-privatnog partnerstva ili privatne investicije. Također, smatra kako 44,5 milijuna kuna neće biti dovoljno za tri navedene investicije, pa da će se grad morati dodatno zadužiti.
“SDP će podržavati i podržava sve kapitalne investicije u gradu, ali ovako padamo u dužničko ropstvo. Ovakav grad zaslužuje bazen, ali ne iz kredita. Popraviti Zagrebačku ulicu iz kredita da, ali ovo ne. Zašto niste gradili bazen između stadiona i nove sportske dvorane? Nemojte ovo shvatiti kao opstrukciju. Želim samo racionalniji pristup u provođenju ideja“, objasnio je Šimunić.
Ponovno javio i Goran Beus Richenberg predbacujući aktualnoj vlasti što još nije napravila Strateški dokument razvoja grada.
Europska unija odbila je financirati bazen u Velikoj Gorici
“Ja sam protiv gradnje ovog bazena jer je ovako koncipiran on jama bez granica. Bazen bi bio u funkciji 365 dana u godini kad bi bio u sklopu ŠRC-a Radnik koji bi bio naslonjen na sve ostale sportske sadržaje”, kazao je Beus Richemberg, a u obranu kredita stao je HDZ-ovo Darko Bekić: “Sedam godina grad će kredit otplaćivati bez ikakvih problema. Građanima ništa neće biti uskraćeno iz gradskog proračuna, a poreze nećemo dizati i zato nemojmo dizati paniku jer je situacija pod kontrolom. Sve ide za razvoj grada i to će ostati, ostat će budućim pokoljenjima, ostat će im projekti i dobit će bolji standard”.
U raspravu se uključio još jedan HDZ-ov vijećnik, Tomislav Lukšić koji je istaknuo kako se bazen nije mogao izgraditi od sredstava Europske unije jer je ona već jednom odbila taj projekt. Problem je, naime, bila blizina bazena u Sisku i Utrinama zbog čega gorički nije strateški važan, zaključili su u Bruxellesu.
“Pokušava se ovdje stvoriti fama. Zajedno s ovim zadnjim kreditom grad je zadužen 92,6 milijuna kuna, a u tome je već jedan dio i otplaćen. Mi smo jedan od rijetkih gradova koji imaju višu stopu nataliteta od mortaliteta i hvala bogu da imamo za koga dići kredit i izgraditi vrtiće i škole. Kad prođe legalizacija i broj zaposlenih u gradu će se smanjiti”, napomenuo je Lukšić.
Većinom glasova vijećnika, prihvaćeno je zaduženje grada od 44,5 milijuna kuna kako bi se uspjela provesti navedena tri gradska projekta.
Prvo izvješće o poslovanju gradskih trgovačkih društava
Rasprava o poslovanju Gradskog stambenog gospodarstva, VG Čistoće, VG Komunalca i VG Vodoopskrbe, kao zadnja točka Dnevnog reda, bila je nešto smirenija, a najveća zamjerka oporbe bilo je to izvještaj o radu ovih tvrtki nisu dobili od 2009. godine. Stoga je, kažu, teško procijeniti kako ona posluju, bez obzira na pozitivne rezultate koje su direktori tih tvrtki prikazali.
“Ne možemo ovo izvješće usporediti s prijašnjim godinama, a ovo za 2015. godinu nemamo s čim usporediti. Primjedbe i nepravilnosti dolaze svakodnevno od građana do nas, no ja s tim ne mogu izaći kad me možete pobiti. Ali da sam imao ranije izvješće, usporedio bih. Konkretno direktor Rak je rekao da imamo najjeftiniju vodu i da naknadu nismo podizali, ali nije rekao da smo podigli naknadu za razvoj. Građanima to nije važno, važan im je ukupan iznos”, primijetio je Šimunić koji je uputio i pohvalu VG Čistoći zbog omogućavanja recikliranja otpada za građane. No, smatra da je to dodatni prihod za tu gradsku tvrtku, zbog čega bi ona trebala smanjiti svoje račune građanima. Dao je stoga pozitivan primjer VG Komunalca koji je zbog prihoda na parkirališnim kartama smanjio cijenu same karte.
Određene primjedbe na rad društava mogle su se čuti, a najviše su se ticale potencijalnih i postojećih problema u njima koji, kako oporba tvrdi, trebaju biti poznati da bi ih se riješilo. Bez obzira što za mišljenje JASPERS-a o pročistaču, izgubljenu dozvolu odlagališta otpada u Mraclinskoj Dubravi i slično nije krivnja na direktorima, oni bi trebali, kako kaže oporba, biti javni.
CityLIGHTS
Dani kriznog upravljanja: Naglasak na otpornosti u vremenu složenih izazova
Gradonačelnik Velike Gorice, Krešimir Ačkar istaknuo je kako su znanje, suradnja i kontinuirano usavršavanje ključni za uspješno suočavanje s krizama.
Velika Gorica bila je domaćin 19. međunarodne konferencije Dani kriznog upravljanja 2026. (DKU 2026), koja je okupila vodeće domaće i strane stručnjake iz područja sigurnosti, znanosti, tehnologije i javnih politika s ciljem razmjene znanja i pronalaženja odgovora na sve složenije krizne izazove suvremenog društva.
Ovogodišnje izdanje održano je u okolnostima obilježenima geopolitičkim nestabilnostima, klimatskim promjenama, energetskim izazovima i ubrzanim tehnološkim razvojem. Sudionici su istaknuli kako se današnje krize više ne pojavljuju izolirano, već se međusobno preklapaju i pojačavaju, zbog čega tradicionalni modeli upravljanja rizicima više nisu dostatni.
Dekanica Veleučilišta Velika Gorica Tamara Čendo Metzinger izrazila je zadovoljstvo što je konferencija ponovno održana upravo u Velikoj Gorici, posebno naglasivši međunarodnu dimenziju događanja.
– Veseli me što smo ovu konferenciju organizirali u našoj Velikoj Gorici. Posebno mi je zadovoljstvo što na ovogodišnjoj konferenciji sudjeluju studenti Veleučilišta Velika Gorica, kao i studenti te nastavnici iz Portugala, Estonije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Nizozemske, Španjolske i Poljske. Govoreći o aktualnom trenutku u kojem se konferencija održavala, Čendo Metzinger upozorila je na brojne promjene koje oblikuju suvremeni svijet.
– I ove godine Konferenciju organiziramo u vrijeme koje je obilježeno složenom geopolitičkom situacijom. U vrijeme brzih promjena, razvoja i primjene novih tehnologija u svim područjima rada, klimatskih promjena, energetskoj nestabilnosti i brojnim drugim ugrozama koje na specifične načine utječu na svijet i društvo u kojem živimo, ali istovremeno i oblikuju društvo koje ostavljamo budućim generacijama.
Ravnatelj civilne zaštite RH Neven Karas istaknuo je kako suvremeno sigurnosno okruženje zahtijeva drukčiji pristup upravljanju krizama te snažniju suradnju svih relevantnih dionika.
– Ovo je prilika podsjetiti da se u današnje vrijeme, kada se krize više ne događaju izolirano, kad se prelijevaju preko granica sektora i sustava, sigurnost nije stanje nego proces koji zahtjeva stalno učenje, prilagodbu i zajedničko djelovanje. Hrvatska, kao dio europskog i globalnog sigurnosnog prostora, suočava se s istim izazovima kao i ostatak svijeta. Stoga, tradicionalni model upravljanja krizama više nije dovoljan. Naglasak se stavlja na otpornost, na horizontalnu i vertikalnu koordinaciju, a bez zajedničkog djelovanja svih relevantnih institucija, lokalne i državne razine, operativnih snaga i politike, ne možemo niti govoriti o učinkovitom upravljanju krizama.
O važnosti zajedničkog djelovanja na europskoj razini govorila je i Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Naglasila je kako su prirodne katastrofe i druge krize podsjetnik na potrebu međusobne solidarnosti država članica.
– Potres ne pita jesmo li već iscrpljeni od borbe protiv inflacije, požar ne čeka da vjetar završi, a upravo tu otpornost na razini Europske unije gradimo zajedno. Vidljivo je kako pomažemo jednim drugima u kriznim situacijama i u situacijama velikih katastrofa, a Hrvatska je dio te mreže i kao primatelj i kao donator.
Govoreći o klimatskim politikama Europske unije, Ujević je poručila da Europa ne odustaje od svojih dugoročnih ciljeva.
– Često smo pitani ostajemo li kao Europa na našim klimatskim ciljevima koje smo si zadali, koji su u našim zakonima. Moj odgovor je da ostajemo i razmišljamo kako ćemo ih što bolje provesti u novoj geopolitički situaciji i kroz nove geopolitičke izazove.
Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar istaknuo je kako su znanje, suradnja i kontinuirano usavršavanje ključni za uspješno suočavanje s krizama.
– Krizno upravljanje je jedno od najvažnijih područja suvremenog društva. Ono nas uči kako predvidjeti rizik, pripremiti se za izazove i zajednički odgovoriti na situacije koje ne možemo uvijek spriječiti. Također, razvijena znanja, suradnje i kontinuirano usavršavanje važniji su nego ikada.
Konferencija DKU 2026 još je jednom potvrdila svoju ulogu važnog mjesta susreta stručnjaka, donositelja odluka, znanstvenika i studenata, koji zajedničkim radom nastoje razvijati otpornije sustave i učinkovitije odgovore na izazove koji obilježavaju današnje vrijeme.
HOTNEWS
Od srijede jeftinije gorivo! Vlada ograničila marže i trošarine
Benzin će prema novim cijenama iznositi 1,61 EUR po litri, dok će dizelsko gorivo stajati 1,61 EUR po litri.
Na telefonskoj sjednici Vlade Republike Hrvatske donesene su dvije uredbe kojima se nastavlja regulacija cijena energenata, kroz kombinaciju smanjenja trošarina i ograničavanja premija energetskih subjekata. Novi režim primjenjuje se od 3. lipnja 2026. i traje do 15. lipnja 2026. godine.
Potrošačke cijene u razdoblju primjene mjera
U nastavku primjene mjera, benzin će stajati 1,61 euro po litri, što predstavlja smanjenje od tri centa. Dizelsko gorivo bit će 1,61 euro po litri, odnosno pet centi manje nego ranije. Plavi dizel prodavat će se po cijeni od 1,09 eura, što je pad od šest centi. Kod ukapljenog naftnog plina (UNP) također dolazi do pojeftinjenja. Plin za spremnike iznosit će 1,35 eura po kilogramu, odnosno devet centi manje, dok će UNP u bocama biti 1,93 eura po kilogramu, također uz smanjenje od devet centi.
Iz Vlade pritom navode kako su premije energetskih subjekata ograničene te iznose 0,1545 EUR/l za benzin, 0,1045 EUR/l za dizel, 0,0436 EUR/l za plavi dizel, dok su za UNP određene na 0,8737 EUR/kg za boce i 0,4116 EUR/kg za velike spremnike.
Koliko bi gorivo koštalo bez ograničenja
Usporedno s reguliranim cijenama, prikazano je i koliko bi energenti koštali bez državne intervencije. U takvom scenariju benzin bi dosegnuo 1,78 eura po litri, dizelsko gorivo 1,82 eura, a plavi dizel 1,16 eura. Kod plina bi cijena za spremnike iznosila 1,50 eura po kilogramu, dok bi UNP u bocama dosegnuo 2,21 euro po kilogramu.
CityLIGHTS
Velika Gorica slavila 120 godina automobilizma, stigao i Juraj Šebalj
‘Klub ima sjajne članice i članove, koje predvodi Vladimir Štarkelj, a koji je doista lokomotiva ovoga kluba’
U Velikoj Gorici obilježena je 120. obljetnica osnivanja prvog hrvatskog automobilnog kluba, a tim je povodom Oldtimer klub Turopolje 31. svibnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica organizirao svečanu akademiju posvećenu bogatoj povijesti automobilizma i očuvanju tehničke kulturne baštine.
Na događanju su se okupili predstavnici medija, lokalne i regionalne samouprave te brojni zaljubljenici u starodobna vozila. Među uzvanicima su bili i istaknuti predstavnici automobilističkog svijeta, uključujući Juraja Šebalja.
Predsjednik Oldtimer kluba Turopolje Vladimir Štarkelj istaknuo je kako je cilj obilježavanja ove značajne obljetnice podsjetiti na početke automobilističke kulture u Hrvatskoj te potaknuti očuvanje tehničke baštine.
– Danas slavimo obljetnicu ponajviše jer želimo potaknuti, kao čuvari tehničke kulturne baštine, da se prisjetimo povijesti i početaka automobilističke kulture u Hrvatskoj. Ovdje su ljubitelji starodobnih vozila, oldtimera i kao ljubitelji te tehničke povijesti na neki način smo oživjeli u Velikoj Gorici puno toga što je bilo po garažama sakriveno, a sada zajedno gajimo jedno zajedništvo, jedno druženje i jedno veselje, rekao je Štarkelj.
O radu i značaju kluba govorio je i zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Neven Karas, koji je naglasio njegovu prepoznatljivost i aktivnost u lokalnoj zajednici.
– Oldtimer klub Turopolje u našem se gradu pozicionirao u jednu od možda i najaktivnijih udruga koja pronosi ime Velike Gorice i koji dovodi u Veliku Goricu čitav niz ljudi, kazao je Karas.
Čestitke organizatorima i svim zaljubljenicima u starodobna vozila uputio je i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, osvrnuvši se na doprinos generacija koje su tijekom više od stoljeća njegovale automobilističku tradiciju.
– Čestitam svima koji su dali svoj obol u ovi 120 godina i prenijeli svoj entuzijazam na mlađe generacije. Što se tiče našeg oldtimer kluba u Velikoj Gorici, koji će uskoro proslaviti tek pet godina postojanja, smatram da su napravili sjajan posao. Klub ima sjajne članice i članove, koje predvodi Vladimir Štarkelj, a koji je doista lokomotiva ovoga kluba. Ali ne samo ovoga kluba, to je čovjek koji doista daje velik obol u društvenom životu, kako grada Velike Gorice, tako i Zagrebačke županije“, poručio je Kolarec.
Svečana akademija bila je prilika za prisjećanje na razvoj automobilizma u Hrvatskoj, ali i za isticanje važnosti udruga koje kroz svoj rad čuvaju tehničku baštinu te okupljaju nove generacije ljubitelja starodobnih vozila.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
HOTNEWS
FOTO Grad Velika Gorica obilježio Dan državnosti polaganjem vijenaca
Kod spomenika ispred Gradskog groblja odana je počast braniteljima stradalima u Domovinskom ratu, a građanima je upućena čestitka povodom Dana državnosti.
Velika Gorica obilježila je Dan državnosti Republike Hrvatske polaganjem vijenaca kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu na platou ispred Gradskog groblja.
Foto: Krešimir Ačkar/FB
Tom prigodom odana je počast hrvatskim braniteljima koji su dali život za slobodu i neovisnost Hrvatske.
Foto: Krešimir Ačkar/FB
Gradonačelnik Krešimir Ačkar je istaknuo kako je ovo dan koji podsjeća na vrijednosti slobode, zajedništva i demokracije na kojima je izgrađena hrvatska država.
Foto: Krešimir Ačkar/FB
CityLIGHTS
PODSJETNIK U nedjelju posebna regulacija prometa
Zbog Turopoljskog polumaratona u Velikoj Gorici za vrijeme utrka dio prometnica bit će potpuno zatvoren za motorna vozila, dok će se na pojedinim cestama promet odvijati uz povremena zaustavljanja tijekom prolaska trkača.
-
Vijestiprije 5 danaNa Dan državnosti sve trgovine u gradu zatvorene – jedna lokacija ipak ostaje otvorena
-
CityLIGHTSprije 4 danaObitelj Haidar Diab otvorila svoj dom i srce
-
HOTNEWSprije 5 danaVelika Gorica sve češće tema nacionalnih rasprava – Ačkar u Saboru o jednom od najsigurnijih gradova u RH
-
CityLIGHTSprije 5 danaFOTO Plamen Sportskih igara mladih stigao u Veliku Goricu