Povežite se s nama

Vijesti

Barišić: Odabrali smo centar grada i tamo ćemo se ubuduće družiti

Aktualni sat na sjednici Gradskog vijeća prošao je u znaku papira “Živim u Gorici”, kojeg su gradonačelnik i njegovi stranačke kolege držali kod svakog izlaganja…

Objavljeno

na

Sjednica Gradskog vijeća, deseta u ovom sazivu, već po običaju je počela Aktualnim satom, u kojem su vijećnici mogli postavljati pitanja gradonačelniku, njegovim zamjenicima i pročelnicima. Ukupno je za govornicu izašlo 11 vijećnika, teme su bile raznolike, od Asfaltne baze i Aglomeracije do brige za pse i obitelji s više djece. Donosimo nekoliko najzanimljivijih pitanja…

Zvonimir Stjepić iz Živog zida, koji je u vijećnici bio već dva sata prije početka sjednice, pitao je koja je cijena bazena prema troškovniku, a kolika je izvan troškovnika te na čiji će teret ići propusti koji su se dogodili pri izgradnji bazena

– Bazen će biti otvoren za koji dan, a radovi izvan troškovnika neće postojati, sve ostaje u okvirima dogovorene cijene. Izvedeni su svi radovi, bazen je prošao tehnički pregled i spreman je za otvaranje. Unutar dogovorene cijene će biti plaćeni svi radovi. Propusta nije bilo nikakvih, ne znam odakle vam takve informacije. To je jedan vrlo kompleksan projekt, jedan od najvećih koje smo financirali izravno iz gradskog proračuna, ne samo po financijskom nego i tlocrtom obujmu – odgovorio je gradonačelnik Dražen Barišić.

Za govornicu je Barišić, jednako kao i svi HDZ-ovi vijećnici na sjednici, dolazio s papirom na čijoj je poleđini pisalo “Živim u Gorici”. Time su se iz vladajuće stranke odlučili osvrnuti na “slučaj Gdje živiš?”, s predsjednikom MOST-a Markom Šimcem u glavnoj ulozi. Međutim, Šimac je tek nešto poslije došao na red, prije njega je svoja pitanja postavio Pero Josipović iz GLAS-a.

– Koliko košta klizalište, odnosno koliko će Grad koštati devastacija najljepšeg parka u Velikoj Gorici rušenjem? I koliko je srušeno stabala da bi se klizalište postavilo ispred Ledane – pitao je Josipović i dodao sugestiju:

– Moglo je parkiralište biti i s druge strane, na onoj plohi iza Ledane. Tamo je trebalo posjeći jednu trešnju, a ne stoljetna stabla u parku i tako devastirati park.

Odgovorio je gradonačelnik:

– Mi već duže vrijeme tražimo prirodni centar grada i odlučili smo se da to središte, i administrativno i emotivno, bude dio oko gradske uprave, oko svih najvažnijih ustanova, kod najstarijih građevina, muzeja, crkve, stare općine… Tu ćemo se u budućnosti sve više družiti u raznim prigodama, pa tako i tijekom Adventa. Logično je da bude tako. Nakon temeljite pripreme odlučili smo ove godine tamo napraviti i klizalište, pri čemu niti jedno drvo nije srušeno, niti je išta devastirano na bilo koji način. Stavljen je ‘plivajući pod’ iznad trave, a sve skupa je prirodan ambijent. Kad padne i snijeg, vidjet ćete da će to biti prave, životne kulise, uz naša drveća koja su tamo od kraja 19. stoljeća. To je ambijent na koji mi pazimo s posebnim pijetetom, obraćamo na njega posebnu pažnju, volio taj svoj centar, pazimo na njega, odnosimo se prema njemu nježno i stvaramo sadržaje. Vidjet ćete da smo pogodili.

Na to je odgovor imao vijećnik Josipović…

– Nije točno da nije srušeno niti jedno stablo, pronaći ću vam slike kako je to izgledalo ako je potrebno – kazao je.

Sljedeće njegovo pitanje zapravo je više bilo prijedlog.

– Kao što znate, gospodin Žužić ima velik porezni dug prema državi… Imamo zgradu Velkoma, imamo i trodiobu vlasti između grada, županije i države, pa mene zanima kad će se zasukati rukavi i pomaknuti stvari s mrtve točke? Neka se dug gospodinu Žužiću naplati, neka se postigne nagodba i neka se stara zgrada Velkoma vrati. I tamo se može napraviti dom za starije i nemoćne – kazao je Josipović, a gradonačelnik je i na to odgovorio:

– Čitate mi misli. Sa suradnicima sam već neko vrijeme u dogovorima, već smo se i primaknuli rješenju da stara zgrada Velkoma, koja je sad u vlasništvu ministarstva financija, da bi pronašli rješenje, sami ili s partnerima, i tamo stvorimo neki od sadržaja koji ste spomenuli.

A onda je na red došao Marko Šimac iz MOST-a.

– Obzirom da je poništen dio javnog natječaja za projekt obnove i dogradnje sustava odvodnje vode, na koji način se planira dalje financirati projekt Aglomeracije i kako će to utjecati na rokove – glasilo je njegovo pitanje, a za govornicu je opet izašao gradonačelnik.

– Ja vas molim, nemojte o projektu Aglomeracije govoriti loše. To nije trenutni, dnevni projekt, nego desetljetni. Možda i stoljetni, najveći projekt koji Grad inicira vlastitim sredstvima, ali i državnim i EU sredstvima. Taj projekt će sigurno ići iznad pola milijarde kuna, čak i do 100 milijuna eura, i on zavređuje posebnu pozornost. Samim time, vrlo je kompleksan, ima povijesni značaj, pa ima dugu i pripremu i provedbu. To je bio jedan od prvih projekata koje smo pokrenuli krajem 2009., a krajem 2018. smo u završnici. Sastoji se od devet ugovora, neki su već sklopljeni, dio opreme se već i koristi, a čekaju nas još ostali – rekao je Barišić držeći papir u rukama pa nastavio:

– Ono što je nama u Gorici jako bitno, vama u Zagrebu možda i nije toliko, pa postaje politički materijal, jest činjenica da se mora ugovoriti izvođenje radova. Provedena je nabava, došle su ponude iznad procijenjene vrijednosti, za dio radova niti jedna nije bila prihvatljiva, druge dvije su bile preskupe i tražili smo mišljenje Ministarstva. Rečeno nam je da je iznos koji je ponuđen previsok da bi se financiralo iz vlastitih sredstava i dobili smo uputu da idemo na poništenje natječaja. Krećemo u novi natječaj, uskoro će izaći i posljednji među njima, čime se svi natječaji biti provedeni, nakon čega se ide u izgradnju.

I za kraj se još malo pričalo o mjestu stanovanja, nevezano uz prethodnu temu…

– Vas vjerojatno zanima, mislim ne vas, nego ljude koji žive u Novom Čiču i okolici, kad će se nastaviti izgradnja kanalizacije u tom dijelu Turopolja, a i za to ćemo uskoro ponuditi rješenje.

Šimac je, pogađate, imao repliku.

– Vrlo ste vješto prezentirali projekt Aglomeracije, ali odgovor niste dali. Niste odgovorili kako će se nadoknaditi sredstva koja fale niti ste rekli kako će to utjecati na rokove radova. Nastavljate svoju tradiciju neodgovaranja na vijećnička pitanja. Hvala na tome – kazao je Šimac, koji je imao još jedno pitanje:

– Zašto nema odgovora na peticiju stanovnika Novog Čiča, koji su tražili sastanak s gradonačelnikom i policijom, budući da radovi oko škola, što je bilo u nadležnosti Grada, pa su dvorišta i imovina naših sugrađana ugroženi? Prije gotovo dva mjeseca smo poslali upit, no odgovora nema. Moje pitanje je zašto ignorirate molbu građana, ne zaslužuju li oni vaš odgovor i malo vašeg vremena?

Odgovarao je gradonačelnik i na to:

– Vidio sam peticiju, imamo još nekih popravaka u školi, o tome vodimo računa, a znam i za ovaj problem. Radimo analizu, mislim da već imamo i troškovnike, vrlo brzo ćemo ponuditi i rješenje. Ispričavam se ako je čekanje na odgovor utjecalo na standard života, ali mislim da nije bio baš toliko narušen. U svakom slučaju, izaći ćemo na teren i podijelit ćemo s njima rješenja, napravit ćemo sve što je potrebno.

Karmen Rak, stranačka kolegica Marka Šimca, bila je sljedeća na redu, a pitanje je glasilo:

– Je li Grad formirao pravni tim zbog tužbe Strabaga, kojim se traži više od pola milijuna kuna mjesečno?

Ovaj odgovor Dražena Barišića bio je najkraći:

– Odgovorit ću vam pisanim putem – rekao je Barišić i podigao već opjevani papir “Živim u Gorici”.

Vijećnica Rak na to je odgovorila također kratko:

– Obećali ste mnogo toga, kao i pravni tim, ali obećali ste i da neće biti Asfaltne baze u Lomnici. Tako da vam, u skladu s ovim što ste mi pokazali, preporučam da se svi lijepo preselite u Lomnicu kad Asfaltna baza krene s radom.

Osim za gradonačelnika, Karmen Rak imala je pitanje i za njegova zamjenika Krešimira Ačkara.

– U kojoj je fazi prilazni put školi Eugena Kumičića, hoće li se to napraviti 2019., kao što ste obećali roditeljima – upitala je Rak.

– U prvoj fazi sam rekao da će u prvoj fazi biti napravljena pješačka staza od glavne ceste prema školi, kao i pješački prijelaz. U drugoj fazi, nakon svih dogovora, ići ćemo sa izmještanjem odbojkaškog igrališta i napravit ćemo kružni tok kako bi se autobus mogao okrenuti. Prva faza je ispunjena, a druga faza će krenuti kad se donese proračun, kako je i dogovoreno s roditeljskim vijećem, u 2019. godini – odgovorio je Ačkar.

Moja županija

U listopadu završetak energetske obnove zgrade Doma zdravlja u Samoboru

Za rad u zdravstvenim ustanovama Zagrebačke županije trenutačno se školuje više od 100 specijalizanata.

Objavljeno

na

Sredstva za energetsku obnovu zgrade ispostave Doma zdravlja Zagrebačke županije u Samoboru u iznosu od 3,7 milijuna eura osigurala je Zagrebačka županija, dok se preostalih 1,7 milijuna eura financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Radovi ukupne vrijednosti 5,4 milijuna eura, bit će završeni u listopadu – najavio je prilikom obilaska radova župan Stjepan Kožić.

–  Obnova će donijeti bolje uvjete za pacijente i osoblje te uštedu energije za 60 posto. Kvalitetna zdravstvena zaštita počinje upravo ovdje – u prostorima koji su ugodni, sigurni i energetski učinkoviti. Također, troškovi održavanja će biti smanjeni te će se ušteda moći reinvestirati u još bolju zdravstvenu skrb, a u konačnici energetska učinkovitost smanjuje štetne emisije i štiti okoliš – rekao je župan te podsjetio na 21,5 milijuna eura vrijedan novi ciklus energetskih obnova koji je u tijeku na području Zagrebačke županije.

Foto: Zagrebačka županija

Podsjetimo, u tijeku su ili pred samim početkom obnove 8 objekata javne namjene – 4 škole (OŠ Dragutina Domjanića s dvoranom i SŠ Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini, OŠ Đure Deželića u Ivanić-Gradu i OŠ Jakovlje), 3 ispostave Doma zdravlja (u Samoboru, Ivanić-Gradu i Velikoj Gorici) i 1 upravna zgrada Zagrebačke županije u Ivanić-Gradu. Za ovaj ciklus energetske obnove, vrijedan 21,5 milijuna eura, osigurano je 10,6 milijuna eura iz NPOO-a, dok je preostalih 10,7 milijuna eura pokriveno iz županijskog proračuna.

Foto: Zagrebačka županija

Župan Kožić istaknuo je kako Zagrebačka županija znatna sredstva ulaže u obnovu i opremanje zdravstvenih ustanova, gradnju novih ambulanti, modernizaciju voznog parka te digitalizaciju zdravstvenih usluga.

– Osim u infrastrukturu, najviše od svih županija ulažemo u zdravstveni kadar. Trenutačno imamo više od 100 liječnika na specijalizaciji u ključnim područjima poput obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i interne medicine – podsjetio je ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije Većeslav Bergman.

Foto: Zagrebačka županija

– Liječnik nije „roba“ koja se može kupiti već da specijalizacija traje minimalno 6 godina. Kada svi ti mladi liječnici završe specijalizaciju stanovnici Zagrebačke županije imat će jednu od najkvalitetnijih zdravstvenih  zaštita u Hrvatskoj. Isto tako, slijede nam i nova ulaganja u ispostavu Doma zdravlja u Samoboru kao i nove energetske obnove ispostava u Velikoj Gorici i Ivanić-Gradu.

Foto: Zagrebačka županija

– Kako bismo privukli liječnike deficitarnih specijalizacija i medicinsko osoblje, još 2020. godine osigurali smo paket od četiri mjere za kojeg je do sada izdvojeno 1,5 milijuna eura. Te mjere uključuju subvencioniranje kamata za stambene kredite i stručnog usavršavanja, financiranje specijalizacija te dodatne potpore za specijaliste, kao što je službeni automobil i plaćanje boravka za njihovu djecu u vrtićima – objasnila je pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak, te najavila nove mjere za sljedeće petogodišnje razdoblje koje su u pripremi.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Grad objavio Javni poziv za potporu pedijatrima

Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Grad Velika Gorica odlučno je krenuo u rješavanje jednog od ključnih problema koji već neko vrijeme zabrinjava roditelje, a to je nedostatak pedijatara. Svojom proaktivnom politikom donio je novu mjeru financijske potpore namijenjenu upravo liječnicima i liječnicama pedijatrijske medicine

Kako je i ranije najavljeno, raspisan je Javni poziv za ostvarivanje prava na namjensku potporu za 2025. godinu, koji je namijenjen pedijatrima koji već rade u goričkom Domu zdravlja, ali i budućima.

Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.

–Zdravlje djece prioritet je svakog odgovornog društva, a naš zadatak kao lokalne vlasti, jest stvoriti uvjete u kojima će pedijatri poželjeti raditi i ostati ovdje. Ovim javnim pozivom želimo jasno poručiti da je Velika Gorica grad koji brine o svojim najmlađima i koji aktivno ulaže u zdravstveni sustav – poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Javni poziv otvoren je za sve zainteresirane doktore medicine specijaliste pedijatrije koji rade u pedijatrijskim ordinacijama Doma zdravlja Zagrebačke županije, Ispostavi Velika Gorica, kao i za one koji obavljaju privatnu praksu u ordinacijama u zakupu Doma zdravlja.

Trenutačno, Velika Gorica ima potrebu za šest pedijatara, što je optimalan broj  gledajući broj malih pacijenata, a mjera bi trebala rasteretiti postojeće pedijatare, smanjiti vrijeme čekanja u čekaonicama, ali i stres koji roditelji i djeca doživljavaju tijekom posjeta pedijatru. Dodajmo kako će situaciju u zdravstvenim ambulantama uskoro olakšati i dolazak nove pedijatrice.

–Zahvalan sam našim pedijatricama na njihovom nesebičnom trudu, predanosti i brizi koju svakodnevno pružaju našim najmlađima. Svjesni smo koliko su preopterećene i koliko izazova nosi njihovo zanimanje, a naš doprinos je upravo ova mjera kojoj je cilj olakšati im posao – dodao je Ačkar.

Nastavite čitati

Kultura

“Ljubav u sjeni ratova” predstavljena goričkoj publici

Ljiljana Haidar Diab svojim iskustvom inspirira mnoge, svjedočenjem da su svi izazovi premostivi.

Objavljeno

na

U dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta sinoć je Ljiljane Haidar Diab predstavila svoju inspirativnu biografsku knjigu “Ljubav u sjeni ratova – Kako je biti supruga  ratnoga izvjestitelja Hassana”.

Njezin suprug je poznati hrvatski novinar i ratni izvjestitelj Večernjeg lista Hassan Haidar Diab, koji je rođen u Bejrutu, a u Hrvatskoj živi od 1981. godine.

Foto: Renato Glogovčan

U knjizi je Ljiljana progovorila o iskustvima života sa suprugom ratnim izvjestiteljem, njezin doživljaj i teret profesije, no i o intimi dvoje supružnika koji su morali odolijevati izazovima života i neizvjesnosti, te bremenu koji ih je spajao i za nju bio životna lekcija.

Foto: Renato Glogovčan

Nakon predstavljanja autorica je brojnim posjetiteljima, uz posvetu, potpisala primjerke knjiga u izdanju nakladničke kuće Despot Infinitus.

Foto: Renato Glogovčan

Predstavljanje knjige pratio je glazbeni nastup KUD-a „Stari grad Lukavec”, i orijentalna plesna točka Plesne skupine „Shireen”.

Foto: Renato Glogovčan

Nastavite čitati

Sport

Ništa od oduzimanja bodova: Šibenik riješio dugove, Cvita uzeo “lokose”!

Nakon što je Disciplinska komisija HNS-a donijela konačnu presudu da će se Šibeniku oduzimati dva boda po svakom sljedećem nastupu, na Šubićevcu su pronašli novac za isplatu duga bivšim trenerima. Jedan od njih preuzeo je konkurente…

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak poslijepodne stigle su vijesti koje su govorile da je borba za ostanak u SuperSport HNL-u definitivno riješena, jer Šibenik je odlukom Disciplinske komisije HNS-a kažnjen oduzimanje po dva boda u svakom sljedećem nastupu zbog dugova prema dvojici bivših trenera. Prve informacije govorile su o dugu od 400.000 eura, nadopune koje su kasnije stigle korigirale su to na nekih stotinjak tisuća eura manje, a kasnije navečer došlo je do preokreta.

Šibenik je, naime, pronašao potreban novac, podmirio dugove prema Damiru Čanadiju i Mariju Cvitanoviću te time riješio situaciju koja ih je momentalno vodila u niži rang, budući da ni sa svih pet eventualnih pobjeda do kraja sezone ne bi mogli prestići trenutačno pretposljednju Lokomotivu. I koliko god bi taj jučerašnji rasplet situacije bio dobar za konkurenciju, uključujući i našu Goricu, dobro je za nogomet i za prvenstvo da je dug riješen, odnosno da će odluka padati na nogometnom travnjaku.

Gorica je u ovom trenutku, gledajući iz te perspektive, u dobroj poziciji, budući da pet kola prije kraja ima sedam bodova više od Šibenika, ali pogrešno bi bilo pomisliti da je bilo što i definitivno gotovo. Bit će tako ukoliko Gorica u ponedjeljak, u utakmici 32. kola, uspije doći do četvrte uzastopne pobjede, i to baš na šibenskom Šubićevcu, ali to tek treba zaslužiti, taj posao tek treba odraditi. I svakako bi trebalo izbjeći najgori scenarij po Goricu, a to je eventualni poraz na Šubićevcu, jer u tom bi se slučaju prednost smanjila na samo četiri boda četiri kola prije kraja…

S druge strane, nije Gorica jedina koja i dalje brine kako se odmaknuti od Šibenika, jer sad je u problemima i Lokomotiva. U slučaju tog neželjenog raspleta, odnosno pobjede Šibenika u ponedjeljak, a istovremeno i eventualnog poraza Lokomotive u Varaždinu, razlika između Šibenčana i “lokosa” bila bi samo dva boda. Donedavno se takvo nešto činilo nezamislivim, ali tako je bilo samo do onog trenutka kad je Silvio Čabraja nakon dugog i uspješnog razdoblja napustio klupu kluba s Kajzerice.

Pod vodstvom njegova nasljednika Damira Ferenčine, u posljednjih pet kola Lokomotiva je uzela samo dva boda, po jedan u sudarima s Goricom i Hajdukom, što je izazvalo paniku u Novom Zagrebu. Posljedično, Damir Ferenčina smijenjen je s mjesta trenera prve momčad, koju je preuzeo – Mario Cvitanović!

Nakon što je velikogorički trener, bivši as Radnika, ali i Dinama i nekolicine inozemnih klubova, dobio svoj zarađeni novac od Šibenika, sad će se upravo sa Šibenikom boriti za izbjegavanje ispadanja iz lige. Opreza radi, ponovit ćemo još jedanput, ne treba iz tih priča u potpunosti isključiti ni trenutačno sedmoplasiranu Goricu, kao ni osmoplasirani Osijek, ali trenutačno stanje stvari govori da će se Cvita sa svojim novim klubom boriti u prvom redu sa svojim bivšim klubom, koji mu je doslovno do jučer dugovao više od 250.000 eura!

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Politika

Mihael Zmajlović u Velikoj Gorici: ‘Ovdje je potrebna nova zgrada gimnazije’

Kandidat SDP-a i partnera Mihael Zmajlović u petak ujutro je ponovno došao u Veliku Goricu i iskoristio priliku obratiti se javnosti na temu mladih, školstva i, vezano uz to, priuštivog stanovanja

Objavljeno

na

Kiša koja je počela padati u jutarnjim satima obilježila je ovaj petak prijepodne u Velikoj Gorici, ali to nije spriječilo kandidata SDP-a i partnera Mihaela Zmajlovića u namjeri da se obrati javnosti na temu školstva, mladih i priuštivog stanovanja.

– Zagrebačka županija je osnivač većine osnovnih i srednjih škola na svome području, ali kvaliteta tih programa, pogotovo srednjoškolskih, u pojedinim gradovima je prilično loša. Nažalost, imamo tendenciju pada broja učenika. Znamo da je u Velikoj Gorici situacija nešto drukčija, dijelom i zbog blizine Zagreba, pa nedostaje i jedna nova zgrada za gimnazijski program. S obzirom na takvu potrebu, budem li izabran za župana, sigurno će Velika Gorica imati podršku u tom smislu – rekao je, između ostaloga, kandidat Zmajlović.

Nakon Zmajlovića, javnosti se obratila i Ivana Mlinar, kandidatkinja SDP-a i partnera za gradonačelnicu Velike Gorice.

– Kad već danas govorimo o mladima iskoristila bih priliku reći kako se grad Velika Gorica voli hvaliti da je grad mladih i grad vrlo privlačan za doseljavanje mladih obitelji. Ono što želim posebno istaknuti je da se mladima u Velikoj Gorici ne nudi nešto previše korisnog sadržaja. Mladi imaju noćni klub, kafiće i nažalost kladionice. Posebno želim spomenuti da u zadnje vrijeme hostese od kladionica hodaju po kafićima i maloljetnicima dijele promidžbene matarijale za klađenje i kartanje što smatramo nedopustivim i o čemu treba povesti računa! – apelirala je Mlinar.

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno