Vijesti

Barišić: Odabrali smo centar grada i tamo ćemo se ubuduće družiti

Aktualni sat na sjednici Gradskog vijeća prošao je u znaku papira “Živim u Gorici”, kojeg su gradonačelnik i njegovi stranačke kolege držali kod svakog izlaganja…

Objavljeno

prije 6 godina

28. studenoga 2018.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Sjednica Gradskog vijeća, deseta u ovom sazivu, već po običaju je počela Aktualnim satom, u kojem su vijećnici mogli postavljati pitanja gradonačelniku, njegovim zamjenicima i pročelnicima. Ukupno je za govornicu izašlo 11 vijećnika, teme su bile raznolike, od Asfaltne baze i Aglomeracije do brige za pse i obitelji s više djece. Donosimo nekoliko najzanimljivijih pitanja…

Zvonimir Stjepić iz Živog zida, koji je u vijećnici bio već dva sata prije početka sjednice, pitao je koja je cijena bazena prema troškovniku, a kolika je izvan troškovnika te na čiji će teret ići propusti koji su se dogodili pri izgradnji bazena

– Bazen će biti otvoren za koji dan, a radovi izvan troškovnika neće postojati, sve ostaje u okvirima dogovorene cijene. Izvedeni su svi radovi, bazen je prošao tehnički pregled i spreman je za otvaranje. Unutar dogovorene cijene će biti plaćeni svi radovi. Propusta nije bilo nikakvih, ne znam odakle vam takve informacije. To je jedan vrlo kompleksan projekt, jedan od najvećih koje smo financirali izravno iz gradskog proračuna, ne samo po financijskom nego i tlocrtom obujmu – odgovorio je gradonačelnik Dražen Barišić.

Za govornicu je Barišić, jednako kao i svi HDZ-ovi vijećnici na sjednici, dolazio s papirom na čijoj je poleđini pisalo “Živim u Gorici”. Time su se iz vladajuće stranke odlučili osvrnuti na “slučaj Gdje živiš?”, s predsjednikom MOST-a Markom Šimcem u glavnoj ulozi. Međutim, Šimac je tek nešto poslije došao na red, prije njega je svoja pitanja postavio Pero Josipović iz GLAS-a.

– Koliko košta klizalište, odnosno koliko će Grad koštati devastacija najljepšeg parka u Velikoj Gorici rušenjem? I koliko je srušeno stabala da bi se klizalište postavilo ispred Ledane – pitao je Josipović i dodao sugestiju:

– Moglo je parkiralište biti i s druge strane, na onoj plohi iza Ledane. Tamo je trebalo posjeći jednu trešnju, a ne stoljetna stabla u parku i tako devastirati park.

Odgovorio je gradonačelnik:

– Mi već duže vrijeme tražimo prirodni centar grada i odlučili smo se da to središte, i administrativno i emotivno, bude dio oko gradske uprave, oko svih najvažnijih ustanova, kod najstarijih građevina, muzeja, crkve, stare općine… Tu ćemo se u budućnosti sve više družiti u raznim prigodama, pa tako i tijekom Adventa. Logično je da bude tako. Nakon temeljite pripreme odlučili smo ove godine tamo napraviti i klizalište, pri čemu niti jedno drvo nije srušeno, niti je išta devastirano na bilo koji način. Stavljen je ‘plivajući pod’ iznad trave, a sve skupa je prirodan ambijent. Kad padne i snijeg, vidjet ćete da će to biti prave, životne kulise, uz naša drveća koja su tamo od kraja 19. stoljeća. To je ambijent na koji mi pazimo s posebnim pijetetom, obraćamo na njega posebnu pažnju, volio taj svoj centar, pazimo na njega, odnosimo se prema njemu nježno i stvaramo sadržaje. Vidjet ćete da smo pogodili.

Na to je odgovor imao vijećnik Josipović…

– Nije točno da nije srušeno niti jedno stablo, pronaći ću vam slike kako je to izgledalo ako je potrebno – kazao je.

Sljedeće njegovo pitanje zapravo je više bilo prijedlog.

– Kao što znate, gospodin Žužić ima velik porezni dug prema državi… Imamo zgradu Velkoma, imamo i trodiobu vlasti između grada, županije i države, pa mene zanima kad će se zasukati rukavi i pomaknuti stvari s mrtve točke? Neka se dug gospodinu Žužiću naplati, neka se postigne nagodba i neka se stara zgrada Velkoma vrati. I tamo se može napraviti dom za starije i nemoćne – kazao je Josipović, a gradonačelnik je i na to odgovorio:

– Čitate mi misli. Sa suradnicima sam već neko vrijeme u dogovorima, već smo se i primaknuli rješenju da stara zgrada Velkoma, koja je sad u vlasništvu ministarstva financija, da bi pronašli rješenje, sami ili s partnerima, i tamo stvorimo neki od sadržaja koji ste spomenuli.

A onda je na red došao Marko Šimac iz MOST-a.

– Obzirom da je poništen dio javnog natječaja za projekt obnove i dogradnje sustava odvodnje vode, na koji način se planira dalje financirati projekt Aglomeracije i kako će to utjecati na rokove – glasilo je njegovo pitanje, a za govornicu je opet izašao gradonačelnik.

– Ja vas molim, nemojte o projektu Aglomeracije govoriti loše. To nije trenutni, dnevni projekt, nego desetljetni. Možda i stoljetni, najveći projekt koji Grad inicira vlastitim sredstvima, ali i državnim i EU sredstvima. Taj projekt će sigurno ići iznad pola milijarde kuna, čak i do 100 milijuna eura, i on zavređuje posebnu pozornost. Samim time, vrlo je kompleksan, ima povijesni značaj, pa ima dugu i pripremu i provedbu. To je bio jedan od prvih projekata koje smo pokrenuli krajem 2009., a krajem 2018. smo u završnici. Sastoji se od devet ugovora, neki su već sklopljeni, dio opreme se već i koristi, a čekaju nas još ostali – rekao je Barišić držeći papir u rukama pa nastavio:

– Ono što je nama u Gorici jako bitno, vama u Zagrebu možda i nije toliko, pa postaje politički materijal, jest činjenica da se mora ugovoriti izvođenje radova. Provedena je nabava, došle su ponude iznad procijenjene vrijednosti, za dio radova niti jedna nije bila prihvatljiva, druge dvije su bile preskupe i tražili smo mišljenje Ministarstva. Rečeno nam je da je iznos koji je ponuđen previsok da bi se financiralo iz vlastitih sredstava i dobili smo uputu da idemo na poništenje natječaja. Krećemo u novi natječaj, uskoro će izaći i posljednji među njima, čime se svi natječaji biti provedeni, nakon čega se ide u izgradnju.

I za kraj se još malo pričalo o mjestu stanovanja, nevezano uz prethodnu temu…

– Vas vjerojatno zanima, mislim ne vas, nego ljude koji žive u Novom Čiču i okolici, kad će se nastaviti izgradnja kanalizacije u tom dijelu Turopolja, a i za to ćemo uskoro ponuditi rješenje.

Šimac je, pogađate, imao repliku.

– Vrlo ste vješto prezentirali projekt Aglomeracije, ali odgovor niste dali. Niste odgovorili kako će se nadoknaditi sredstva koja fale niti ste rekli kako će to utjecati na rokove radova. Nastavljate svoju tradiciju neodgovaranja na vijećnička pitanja. Hvala na tome – kazao je Šimac, koji je imao još jedno pitanje:

– Zašto nema odgovora na peticiju stanovnika Novog Čiča, koji su tražili sastanak s gradonačelnikom i policijom, budući da radovi oko škola, što je bilo u nadležnosti Grada, pa su dvorišta i imovina naših sugrađana ugroženi? Prije gotovo dva mjeseca smo poslali upit, no odgovora nema. Moje pitanje je zašto ignorirate molbu građana, ne zaslužuju li oni vaš odgovor i malo vašeg vremena?

Odgovarao je gradonačelnik i na to:

– Vidio sam peticiju, imamo još nekih popravaka u školi, o tome vodimo računa, a znam i za ovaj problem. Radimo analizu, mislim da već imamo i troškovnike, vrlo brzo ćemo ponuditi i rješenje. Ispričavam se ako je čekanje na odgovor utjecalo na standard života, ali mislim da nije bio baš toliko narušen. U svakom slučaju, izaći ćemo na teren i podijelit ćemo s njima rješenja, napravit ćemo sve što je potrebno.

Karmen Rak, stranačka kolegica Marka Šimca, bila je sljedeća na redu, a pitanje je glasilo:

– Je li Grad formirao pravni tim zbog tužbe Strabaga, kojim se traži više od pola milijuna kuna mjesečno?

Ovaj odgovor Dražena Barišića bio je najkraći:

– Odgovorit ću vam pisanim putem – rekao je Barišić i podigao već opjevani papir “Živim u Gorici”.

Vijećnica Rak na to je odgovorila također kratko:

– Obećali ste mnogo toga, kao i pravni tim, ali obećali ste i da neće biti Asfaltne baze u Lomnici. Tako da vam, u skladu s ovim što ste mi pokazali, preporučam da se svi lijepo preselite u Lomnicu kad Asfaltna baza krene s radom.

Osim za gradonačelnika, Karmen Rak imala je pitanje i za njegova zamjenika Krešimira Ačkara.

– U kojoj je fazi prilazni put školi Eugena Kumičića, hoće li se to napraviti 2019., kao što ste obećali roditeljima – upitala je Rak.

– U prvoj fazi sam rekao da će u prvoj fazi biti napravljena pješačka staza od glavne ceste prema školi, kao i pješački prijelaz. U drugoj fazi, nakon svih dogovora, ići ćemo sa izmještanjem odbojkaškog igrališta i napravit ćemo kružni tok kako bi se autobus mogao okrenuti. Prva faza je ispunjena, a druga faza će krenuti kad se donese proračun, kako je i dogovoreno s roditeljskim vijećem, u 2019. godini – odgovorio je Ačkar.

Vijesti

Nova prijevara! Lažni agenti obećavaju povrat novca, banka upozorava građane

Građanima se savjetuje da ne klikaju na sumnjive poveznice, ne dijele svoje osobne ili financijske podatke te ne uplaćuju novac nepoznatim osobama.

Objavljeno

prije 6 minuta

3. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: pexels.com

Zagrebačka banka upozorila je svoje klijente na novu vrstu prijevare koja se u posljednje vrijeme širi Hrvatskom. Kako Večernji list prenosi, prevaranti se lažno predstavljaju kao bankovni službenici, odvjetnici ili agenti za povrat novca te obećavaju klijentima da će im pomoći u povratu izgubljenih sredstava. U zamjenu za ovu uslugu, od žrtava traže osjetljive osobne podatke ili uplatu novca.

U priopćenju koje je banka uputila klijentima u srijedu, naglašeno je kako je riječ o prijevari te da institucije poput Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) ili Interpola ne nude usluge povrata novca putem telefonskih poziva ili društvenih mreža. Također, ne postoje službene agencije koje se bave povratom sredstava izgubljenih u investicijskim prevarama, osobito onima povezanim s kriptovalutama.

„Upozoravamo vas na prijevaru u kojoj se neovlaštene osobe lažno predstavljaju kao agenti za povrat novca, odvjetnici ili posrednici, obećavajući da će vam omogućiti povrat sredstava. U tim porukama od vas se može tražiti da unesete osobne podatke, kliknete na određene poveznice ili uplatite naknadu kako biste ostvarili navodnu dobit od prethodnih ulaganja”, poručili su iz Zagrebačke banke.

Građanima se savjetuje da ne klikaju na sumnjive poveznice, ne dijele svoje osobne ili financijske podatke te ne uplaćuju novac nepoznatim osobama. Banka je naglasila da ovakve prijevare mogu dovesti do financijskih gubitaka, pravnih problema, pa čak i ukidanja bankovnih usluga.

Apelira se na povećan oprez te pozivaju građane da svaku sumnjivu ponudu prijave nadležnim institucijama.

Nastavite čitati

Vijesti

Usporavanje pada broja rođenih u Hrvatskoj, osam županija bilježi rast

Dok je proteklih godina broj novorođenih drastično padao, novi podaci Matice rođenih pokazuju usporavanje negativnog trenda.

Objavljeno

prije 1 sat

3. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Broj novorođenih u Hrvatskoj nastavlja padati, ali sporijim tempom nego prethodnih godina. Prema podacima Matice rođenih, tijekom 2024. godine rođeno je 32 628 beba, što je tek 142 manje nego 2023. godine. Ovo usporavanje negativnog trenda daje nadu da bi se situacija mogla stabilizirati, posebice jer je u osam županija zabilježen porast broja rođenih beba.

Ovo je značajna promjena u odnosu na prethodne godine. Primjerice, 2023. godine rođeno je čak 1 713 beba manje nego 2022., dok je u odnosu na 2019. godinu pad iznosio gotovo 4 000 novorođenih. Konačne podatke za 2024. objavit će Državni zavod za statistiku (DZS) sredinom godine, ali veće razlike u brojkama nisu očekivane.

Najveći porast broja novorođenih zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je broj beba narastao za 16,5 %, zatim u Bjelovarsko-bilogorskoj (14 %), Šibensko-kninskoj (7 %), Splitsko-dalmatinskoj (gotovo 5 %) te Ličko-senjskoj (3 %). U apsolutnim brojkama, najveći rast bilježe Splitsko-dalmatinska županija (+195), Krapinsko-zagorska (+131), Bjelovarsko-bilogorska (+80), Zadarska (+62) i Šibensko-kninska (+52).

Zanimljivo, Varaždinska i Istarska županija zabilježile su tek minimalan pad, jedna, odnosno dvije bebe manje u odnosu na prethodnu godinu. U plusu su bile i Virovitičko-podravska te Primorsko-goranska županija s rastom od oko 2 %.

Stručnjaci ističu da podaci Matice uključuju i djecu hrvatskih državljana rođenu u inozemstvu, dok službena statistika DZS-a bilježi samo djecu rođenu unutar zemlje. Zbog toga se očekuje da će konačni broj novorođenih prema podacima DZS-a biti nešto manji.

Što se tiče imena novorođenih, trendovi su slični prethodnim godinama. Najčešća imena među dječacima bila su Luka, Jakov, Toma, David, Petar, Niko, Ivan, Mateo, Roko, Matej, Noa i Josip, dok su kod djevojčica dominirala imena Mia, Rita, Nika, Mila, Lucija, Ema, Marta, Sara, Eva, Dora, Lara i Iva.

Unatoč nastavku negativnog trenda, usporavanje pada broja novorođenih i rast u osam županija mogu se smatrati pozitivnim znakom. Ovi podaci upućuju na mogućnost stabilizacije demografske slike, no dugoročne promjene zahtijevaju sustavne mjere poticanja nataliteta i poboljšanja uvjeta za mlade obitelji.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Blagi rast trgovine na malo u veljači, hrana u padu, prednjače lijekovi i kozmetika

Unatoč padu prometa na mjesečnoj razini, trgovina na malo bilježi rast već 23. mjesec zaredom u usporedbi s prethodnom godinom.

Objavljeno

prije 2 sata

3. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u veljači 2025. zabilježio je pad na mjesečnoj razini, ali je nastavio rast na godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, ukupni promet je u odnosu na siječanj 2025. realno pao za 0,9 %. Pad je najviše vidljiv u segmentu prehrambenih proizvoda, gdje je zabilježen pad od 3,7 %, dok je promet neprehrambenim proizvodima (isključujući motorna goriva i maziva) smanjen za 0,9 %.

S druge strane, u usporedbi s veljačom 2024., promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,6 %, čime se nastavlja pozitivan trend već 23. mjesec zaredom. No, unatoč ukupnom rastu, trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima bilježi pad od 4,7 %, dok je segment neprehrambenih proizvoda ostvario rast od 4,7 %.

Kumulativni podaci za prva dva mjeseca 2025. pokazuju da je kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo porastao za 3,5 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što ukazuje na stabilan uzlazni trend u sektoru.

Među pojedinim kategorijama proizvoda, najznačajniji doprinos rastu nominalnog prometa dolazi iz sektora ljekarni te trgovine medicinskim i ortopedskim proizvodima, gdje je ostvaren rast od 5,3 %. Također, značajan doprinos dali su i trgovina nespecijaliziranim neprehrambenim proizvodima (+4,3 %) te trgovina motornim gorivima i mazivima (+1,8 %). Kao rezultat, ukupni nominalni promet od trgovine na malo u veljači 2025. bio je 1,0 % veći nego u istom mjesecu prošle godine.

Unatoč izazovima u pojedinim segmentima, ovi podaci ukazuju na stabilnost sektora trgovine na malo, pri čemu potrošači sve više usmjeravaju svoju kupovinu prema neprehrambenim proizvodima, posebice lijekovima i kozmetici. Ostaje za vidjeti hoće li se ovaj trend nastaviti i u nadolazećim mjesecima.

Detaljnije izvješće možete pogledati ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Sustav zaštite od požara financirat će se s 998.300 eura

Sredstva za županijske operativne snage civilne zaštite povećana su za 301 tisuću eura u odnosu na prošlu godinu.

Objavljeno

prije 17 sati

2. travnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Na 24. Sjednici Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije donesen Županijski financijski plan za provođenje zadaća iz područja zaštite od požara za 2025. godinu koji u financijskim brojkama iznosi 998.300 eura.

Od navedenog iznosa najveći dio sredstava odlazi na osnovnu djelatnost Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije za koju je predviđeno 500.500 eura, zatim za nabavu vatrogasnih vozila i opreme osigurano je 110.000 eura, za financiranje Centra 112 – vatrogasni koordinatori osigurano je 275.000 eura, za intervenciju po nalogu županijskog vatrogasnog zapovjednika osigurano 25.000 eura, a za godišnju vježbu operativnih snaga Zagrebačke županije osigurano je po 15.000 eura. Također, za osposobljavanje specijalističkih timova osigurano je 62.800 eura, dok je za predfinanciranje projekta Force Intereg predviđeno 10.000 eura.

Foto: Zagrebačka županija

– Sredstva za operativne snage civilne zaštite u ovoj su godini povećana za 301 tisuću eura u odnosu na prošlu godinu a više sredstava osigurano je i za rad i opremanje svih sastavnica županijskih operativnih snaga – poručio je zamjenik župana Ervin Kolarec, ujedno i načelnik Stožera.

Na sjednici je utvrđen i prijedlog Plana operativne provedbe programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku za područje Zagrebačke županije u 2025. godini, kao temeljni dokument koordinacije i provedbe godišnjih aktivnosti Zagrebačke županije i tijela uključenih u provedbu mjera zaštite od požara s područja Županije.

Foto: Zagrebačka županija

Također, donesen je i Plan aktivnog uključenja subjekata zaštite od požara na području Zagrebačke županije a utvrđeni su i prostori za uspostavu zapovjednih mjesta kod koordinacije prilikom intervencija kod velikih požara otvorenog prostora. Tako je za područje Žumberka i Samoborskog gorja izabrana upravna zgrada Javne ustanove „Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje“, Ispostava Eko centar Budinjak, dok je za područje „Parka prirode Medvednica“, u dijelu koji prostorno ulazi u područje Zagrebačke županije, kao i dosadašnjih godina odabrana upravna zgrada Općine Bistra.

Osim toga, Stožer je donio i Zaključak o nabavi opreme za sustav radio veza za potrebe sustava civilne zaštite Zagrebačke županije.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Sport

Samobor čekaju u dvorani, ali… ‘Nadamo se samo da neće pasti kiša’

Košarkaši Gorice u srijedu od 19 sati dočekuju vodeći Samobor u utakmici koja je trebala biti odigrana u subotu. Nije odigrana zato što je padala kiša, pa sad svi gledaju u nebo. I u krov dvorane

Objavljeno

prije 18 sati

2. travnja 2025.

Objavio/la

Marko Vidalina

Košarka se u Velikoj Gorici trebala igrati u subotu, tad je bilo predviđeno da u goste dođe vodeći Samobor, ali sve je to – palo u vodu. Tako to možemo reći i figurativno i doslovno, jer dogodilo se ono što se po svakoj logici i standardima 21. stoljeća ne bi trebalo događati. Pala je kiša, a budući da krov Gradske sportske dvorane prokišnjava već neko vrijeme, nije bilo mogućnosti da se tu išta igra.

– Imali smo problema već u petak, kad je kiša počela padati, bilo je ručnika i kanti po parketu, nadali smo se da će kroz subotu kiša usporiti, možda i prestati, ali zapravo se pojačala. Bili smo prisiljeni odgoditi utakmicu, budući da bismo u suprotnome ugrožavali zdravlje igrača. Niti je bilo lijepo vidjeti ručnike po parketu, niti je u tim uvjetima moguće igrati – rekao je trener Gorice Damir Miljković, koji je svoje igračke dane proveo na vrlo visokim razinama.

U tom smislu, ovakve situacije nije često doživljavao.

– To je viša sila, ali ne bi se to trebalo događati. Problema bude i na najvećim stadionima i dvoranama, ali sad je važno samo da smo uspjeli sve organizirati da se igra u srijedu od 19 sati. Nadamo se dobrom vremenu, pa da ovaj put uspijemo to odigrati – poželio je Cici, kako ga zovu, prizivajući tako uspomene na sedamdesete godine prošlog stoljeća, kad se košarka igrala na vanjskim igralištima…

Pedeset i nešto godina poslije vrijeme je, srećom, povoljno za košarku i u dvorani i na otvorenom, a protivnik je respektabilan.

– Čeka nas vodeća momčad lige, momčad koja ima ambiciju ući u Premijer ligu, a imaju i igrača koji je dvaput bio prvak Europe. To je, naravno, moj bivši suigrač Kruno Simon, i mislim da je to dovoljno dobra pozivnica za sve. Mi smo mladi, ali bit ćemo i gladni, nadam se da ćemo se predstaviti u najboljem mogućem izdanju – poželio je trener.

Gorica se drži na sredini tablice Prve lige, odnosno drugog ranga hrvatske košarke, što je u skladu s planovima.

– Gledajući kako smo krenuli, kakav profil igrača smo imali, koliko su mladi, mislim da možemo biti zadovoljni. Osigurali smo ostanak, što ne bi trebala biti ambicija kluba poput ovoga, kao ni mene kao trenera, ali krenuli smo jednim novim putem, a dečki to prate. Maksimalno su koncentrirani i fokusirani, moraju stalno biti i gladni dokazivanja na parketu, a bude li tako, bolji rezultati neće izostati – vjeruje Miljković.

Županijski derbi, drugi pokušaj. Bježi kišo s prozora. I s krovišta…

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.