HOTNEWS
Bacit ću te kroz prozor, svega mi!
Papir svašta trpi, koristite ga.
Da malo razbijemo ozbiljnost, evo jedna crtica za opustiti mozak, ali ipak i zapitati se koliko taj organ ipak koristimo.
Kao što većina vas već zna, ja sam „novokomponovana“ spisateljica i kolumnistica, a želja mi je jednog dana raditi samo to. Hoću li u tome uspjeti uvelike ovisi o mojim živcima. Iako svi znamo da je većina ljudi koji su se izrazili kroz umjetnost ili znanost imali neki mentalni poremećaj, tek sad kužim zašto.
Moja priča će jednom u budućnosti izgledati ovako.
Nekoć davno, u jednom maloj zemlji na Balkanu živjela je Žena, majka, kraljica – tema našeg današnjeg sata psihologije – Nevena Skočić. Ta ista je slučajno iz dosade napisala neki roman koji se svidio ljudima i to je pokrenulo niz događaja. Ubrzo se, opet ne svojom krivnjom, našla u prilici da piše više i češće. Neka njezina piskaranja su čak i objavljivana, a nju je to činilo presretnom. Život je napokon imao smisao. Pisala je kad god je mogla i sve je pohranjivala na USB port (o tome ćete učiti na satu povijesti, smiješna mala naprava koju su nekad davno koristili ljudi). Taj USB port je na sebi imao sva njezina piskaranja, prvi roman, drugi roman, sve kolumne i fotografije koje je objavljivala uz kolumne, putopise, čak i folder sa slikama glumaca koje bi voljela da jednom igraju u filmovima koji bi bili snimani po njezinim djelima. Vidite, već tada je pokazivala znakove psihoze.
I znajući da ne može vjerovati tehnici, sama je sebi mailom slala sadržaj USB-a kako bi imala dodatnu pohranu. Domišljato, nema šta. I tako je jednu noć u napadu pisanja završila svoj drugi roman i napisala 4 kolumne. Znala je da inspiracija dolazi u valovima i željela ju je iskoristiti.
Prije nego li je uspjela poslati sama sebi mailom to što je cijelu noć pisala, njezin laptop se ugasio. Nije se prepala jer je imala autosave i znala je da nije ništa izgubila. Mislila je da se baterija ispraznila, ali kad je vidjela da je laptop uštekan u struju, lagano ju je hladni znoj oblio. Iako je i sama bila svjesna da će kad-tad pisaljka riknuti, nije imala dovoljno novaca da si kupi novu pisaljku, jer je skupljala novce da objavi drugu knjigu.
I tako, laptop je spojen na struju, lampica wi-fi svijetli, ali ekran je mračan, 6 sati je ujutro. Sad ne može ništa.
Jedva je dočekala da dođe na posao, ali je sa sobom ponijela i laptop ne bi li ga kolega pogledao i vidio ima li mu spasa. Ulaskom u ured gurnula je čudnovati USB port u računalo i namjeravala ga je pokrenuti, dok se kolega primio posla istražujući ima li spasa staroj kanti od laptopa. Srećom, zazvonio je telefon pa nije pokrenula računalo odmah jer joj je razgovor okrenuo pažnju na druge stvari.
Odjednom se iz koleginog ureda začulo:
– Nevenaaaaaaaaaaa, ne guraj stik nikamo! Odmah dođi! Oooodmah!
Bacila je slušalicu i uletila kod kolege u ured kao da ju divlji psi gone.
Kolega ju je pogledao, okrenuo monitor prema njoj i prestao disati.
Na monitoru je pisalo: Troyan is saying hello! J
I tako je naša Nevena, dobila dijagnozu naziva „sindrom nervozne spisateljice“ koji se danas u slengu koristi kao „Bacit ću te kroz prozor“ sindrom. A zašto? Pa zato što je naša Nevena vidno uzrujana u tom trenutku odjurila po USB stik, uzela njega i laptop i bacila ih kroz otvoreni prozor na parkirana vozila na parkiralištu. Ostalo je povijest.
Ne, nisam vidovita, ali bojim se da će se nešto ovako uskoro dogoditi budući da se kako ja, a tako i većina vas, previše uzdajemo u tu tehnologiju. Ne razmišljamo o tome što bi se dogodilo da nestane struje, da padne Internet, da nema GPS-a, da nema Googla.
Bismo li mi uopće znali živjeti bez svega toga i koliko bi nema trebalo da nađemo ulicu Đure Đakovića u Prijedoru, koja se već godinama tako ne zove? Kako bismo izračunali koliko je 327 na kvadrat? Kako bismo znali kad nam je kumčetu rođendan? Kad je ono bila 20. godišnjica mature i kak se ono zove onaj dućan u kojem ima za kupit onih finih pralina? Online shoping?
Dakle, topla preporuka po mojim osobnim iskustvima: Papir svašta trpi, koristite ga. Barem za neke osnovne stvari, kao što su datumi i adrese. Kad putujete, probajte bez GPS-a. Vjerujte mi, puno je zanimljivije.
Eto toliko ove srijede od mene. Odoh tražiti neki dobar rokovnik dok još sve fercera online pa da prepišem na vrijeme.
Voli Vas Vaša Vidovita N.
HOTNEWS
Od srijede jeftinije gorivo! Vlada ograničila marže i trošarine
Benzin će prema novim cijenama iznositi 1,61 EUR po litri, dok će dizelsko gorivo stajati 1,61 EUR po litri.
Na telefonskoj sjednici Vlade Republike Hrvatske donesene su dvije uredbe kojima se nastavlja regulacija cijena energenata, kroz kombinaciju smanjenja trošarina i ograničavanja premija energetskih subjekata. Novi režim primjenjuje se od 3. lipnja 2026. i traje do 15. lipnja 2026. godine.
Potrošačke cijene u razdoblju primjene mjera
U nastavku primjene mjera, benzin će stajati 1,61 euro po litri, što predstavlja smanjenje od tri centa. Dizelsko gorivo bit će 1,61 euro po litri, odnosno pet centi manje nego ranije. Plavi dizel prodavat će se po cijeni od 1,09 eura, što je pad od šest centi. Kod ukapljenog naftnog plina (UNP) također dolazi do pojeftinjenja. Plin za spremnike iznosit će 1,35 eura po kilogramu, odnosno devet centi manje, dok će UNP u bocama biti 1,93 eura po kilogramu, također uz smanjenje od devet centi.
Iz Vlade pritom navode kako su premije energetskih subjekata ograničene te iznose 0,1545 EUR/l za benzin, 0,1045 EUR/l za dizel, 0,0436 EUR/l za plavi dizel, dok su za UNP određene na 0,8737 EUR/kg za boce i 0,4116 EUR/kg za velike spremnike.
Koliko bi gorivo koštalo bez ograničenja
Usporedno s reguliranim cijenama, prikazano je i koliko bi energenti koštali bez državne intervencije. U takvom scenariju benzin bi dosegnuo 1,78 eura po litri, dizelsko gorivo 1,82 eura, a plavi dizel 1,16 eura. Kod plina bi cijena za spremnike iznosila 1,50 eura po kilogramu, dok bi UNP u bocama dosegnuo 2,21 euro po kilogramu.
CityLIGHTS
Velika Gorica slavila 120 godina automobilizma, stigao i Juraj Šebalj
‘Klub ima sjajne članice i članove, koje predvodi Vladimir Štarkelj, a koji je doista lokomotiva ovoga kluba’
U Velikoj Gorici obilježena je 120. obljetnica osnivanja prvog hrvatskog automobilnog kluba, a tim je povodom Oldtimer klub Turopolje 31. svibnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica organizirao svečanu akademiju posvećenu bogatoj povijesti automobilizma i očuvanju tehničke kulturne baštine.
Na događanju su se okupili predstavnici medija, lokalne i regionalne samouprave te brojni zaljubljenici u starodobna vozila. Među uzvanicima su bili i istaknuti predstavnici automobilističkog svijeta, uključujući Juraja Šebalja.
Predsjednik Oldtimer kluba Turopolje Vladimir Štarkelj istaknuo je kako je cilj obilježavanja ove značajne obljetnice podsjetiti na početke automobilističke kulture u Hrvatskoj te potaknuti očuvanje tehničke baštine.
– Danas slavimo obljetnicu ponajviše jer želimo potaknuti, kao čuvari tehničke kulturne baštine, da se prisjetimo povijesti i početaka automobilističke kulture u Hrvatskoj. Ovdje su ljubitelji starodobnih vozila, oldtimera i kao ljubitelji te tehničke povijesti na neki način smo oživjeli u Velikoj Gorici puno toga što je bilo po garažama sakriveno, a sada zajedno gajimo jedno zajedništvo, jedno druženje i jedno veselje, rekao je Štarkelj.
O radu i značaju kluba govorio je i zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Neven Karas, koji je naglasio njegovu prepoznatljivost i aktivnost u lokalnoj zajednici.
– Oldtimer klub Turopolje u našem se gradu pozicionirao u jednu od možda i najaktivnijih udruga koja pronosi ime Velike Gorice i koji dovodi u Veliku Goricu čitav niz ljudi, kazao je Karas.
Čestitke organizatorima i svim zaljubljenicima u starodobna vozila uputio je i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, osvrnuvši se na doprinos generacija koje su tijekom više od stoljeća njegovale automobilističku tradiciju.
– Čestitam svima koji su dali svoj obol u ovi 120 godina i prenijeli svoj entuzijazam na mlađe generacije. Što se tiče našeg oldtimer kluba u Velikoj Gorici, koji će uskoro proslaviti tek pet godina postojanja, smatram da su napravili sjajan posao. Klub ima sjajne članice i članove, koje predvodi Vladimir Štarkelj, a koji je doista lokomotiva ovoga kluba. Ali ne samo ovoga kluba, to je čovjek koji doista daje velik obol u društvenom životu, kako grada Velike Gorice, tako i Zagrebačke županije“, poručio je Kolarec.
Svečana akademija bila je prilika za prisjećanje na razvoj automobilizma u Hrvatskoj, ali i za isticanje važnosti udruga koje kroz svoj rad čuvaju tehničku baštinu te okupljaju nove generacije ljubitelja starodobnih vozila.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
HOTNEWS
FOTO Grad Velika Gorica obilježio Dan državnosti polaganjem vijenaca
Kod spomenika ispred Gradskog groblja odana je počast braniteljima stradalima u Domovinskom ratu, a građanima je upućena čestitka povodom Dana državnosti.
Velika Gorica obilježila je Dan državnosti Republike Hrvatske polaganjem vijenaca kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu na platou ispred Gradskog groblja.
Foto: Krešimir Ačkar/FB
Tom prigodom odana je počast hrvatskim braniteljima koji su dali život za slobodu i neovisnost Hrvatske.
Foto: Krešimir Ačkar/FB
Gradonačelnik Krešimir Ačkar je istaknuo kako je ovo dan koji podsjeća na vrijednosti slobode, zajedništva i demokracije na kojima je izgrađena hrvatska država.
Foto: Krešimir Ačkar/FB
CityLIGHTS
PODSJETNIK U nedjelju posebna regulacija prometa
Zbog Turopoljskog polumaratona u Velikoj Gorici za vrijeme utrka dio prometnica bit će potpuno zatvoren za motorna vozila, dok će se na pojedinim cestama promet odvijati uz povremena zaustavljanja tijekom prolaska trkača.
CityLIGHTS
Dječji vrtić Ciciban ponosni nositelj srebrnog statusa Međunarodne eko-škole
Djecu učimo, a odrasle podsjećamo koliko je važno brinuti o našoj planeti i Zemlji, poručila je ravnateljica Tatjana Karlović Oslaković.
Dječji vrtić Ciciban u Velikoj Gorici obilježio je Eko projektni dan svečanim podizanjem zelene zastave, a tom je prilikom vrtiću dodijeljen i srebrni status Međunardone eko-škole.
Svečanost je održana uz sudjelovanje djece iz odgojnih skupina Ribice, Krijesnice, Biseri, Elmeri i Sovice, koja su za okupljene pripremila prigodan program.
Program je bio posvećen važnosti očuvanja okoliša, održivom razvoju i zdravim životnim navikama koje se kod djece razvijaju od najranije dobi. Kroz pjesmu, recitacije i edukativne aktivnosti mališani su pokazali što su tijekom godine učili o brizi za prirodu i planet. Ravnateljica Dječjeg vrtića Ciciban Velika Gorica Tatjana Karlović Oslaković istaknula je kako vrtić već godinama provodi aktivnosti kojima se djecu potiče na odgovorno ponašanje prema okolišu i zdravlju.
– Ono što kroz igru i svakodnevno učenje i istraživanje razvijamo kod djece je svijest o tome koliko nam je Zemlja važna i koliko je zdravlje bitno. Imamo sportsko-rekreativne aktivnosti kao što su klizanje, rolanje za djecu, sudjelujemo s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo vezano za Tjedan zdravlja. Kada planiramo izlete sa djecom u proljetnim mjesecima, onda uvijek gledamo da je to OPG, tako da djeca zaista dožive održivi razvoj, rekla je Tatjana Karlović Oslaković.
Dobivanjem srebrnog statusa Međunarodne eko-škole, potvrđen je kontinuirani rad ustanove na promicanju ekološke osviještenosti, održivih navika i zdravog načina života među djecom i djelatnicima. Tijekom svečanosti posebno je naglašena važnost zajedničkog djelovanja djece, roditelja i odgojitelja u stvaranju odgovornijeg odnosa prema prirodi i okolišu.
– Djecu učimo, a odrasle podsjećamo koliko je važno brinuti o našoj planeti i Zemlji, poručila je ravnateljica Tatjana Karlović Oslaković.
-
Vijestiprije 4 danaNa Dan državnosti sve trgovine u gradu zatvorene – jedna lokacija ipak ostaje otvorena
-
CityLIGHTSprije 3 danaObitelj Haidar Diab otvorila svoj dom i srce
-
Gospodarstvoprije 5 danaVelika logistička tvrtka otvara sortirni centar u Vukovini – dnevno će se obrađivati do 150 tisuća paketa
-
HOTNEWSprije 4 danaVelika Gorica sve češće tema nacionalnih rasprava – Ačkar u Saboru o jednom od najsigurnijih gradova u RH