Povežite se s nama

Moja županija

APITERAPIJA „Leteći farmaceuti“ liječe nas tisućama godina

Važnost pčelinjih proizvoda vidljiva je i u činjenici da blagostanje često opisujemo kao mjesto gdje „teče med i mlijeko“.

Objavljeno

na

Riječ apiterapija dolazi od latinske riječi apis što znači pčela i therapia što znači terapija ili liječenje. Pčelinji proizvodi čitavu su povijest balansirali između hrane i lijeka, tradicionalne i konvencionalne medicine.

Med, propolis, matična mliječ, pelud, pčelinji vosak i pčelinji otrov već se tisućama godina koriste u prevenciji ili kao terapija kod određenih zdravstvenih poteškoća, a pčele rado nazivamo „letećim farmaceutima“.

Med je nutritivno vrijedna hrana, bogata enzimima, vitaminima i mineralima osobito kalijem, kalcijem, željezom, natrijem, magnezijem ;  kiselinama poput octene, oksalne, maslačne, limunske, jabučne.  Zbog sadržaja fenolne kiseline, flavonoida te terpenskih spojeva posjeduje antioksidativna i protuupalna svojstva.

Odgađanje razvoja karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, sprječavanje razmnožavanja i rasta raznih vrsta mikroorganizama kao što su npr. Streptococcus pyogenes, Streptococcus typhi, Staphylococcus aureus ili različite Streptococcus i E.coli vrste i sojevi, čini med vrlo vrijednom namirnicom.

Zbog svog sastava i imunomodulatornog djelovanja, možemo ga uvrstiti i u prebiotik koji doprinosi zdravlju crijeva i jača imunološki sustav. Tradicionalno med primjenjujemo kod ublažavanja kašlja i simptoma virusnih infekcija dišnog sustava.

Zanimljivo je spomenuti da se pojedine vrste meda već stoljećima koriste kao dijetoterapija kod određenih bolesti. Pa se tako npr. med lipe koristi za ublažavanje simptoma nesanice; med stolisnika, kadulje i lavande za bronhitis i kašalj; za gripu i prehladu med lipe i majčine dušice; kod crijevnih smetnji med kestena i lavande; med vrijeska kod bubrežnih kamenaca i cistitisa; kod opstipacije med bagrema…

No valja imati na umu da med ponekad može biti kontaminiran  patogenim mikroorganizmima, posebno  Clostridium botulinum i njegovim sporama te je u tom slučaju njegova konzumacija opasna za dojenčad, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunitetom. Med koji se koristi u terapijske svrhe najčešće se sterilizira gama zračenjem.

Med može izazvati alergijsku reakciju, a zbog visokog sadržaja šećera, ne preporuča se dijabetičarima.

Propolis je smolasta tvar odavnina poznata kao zaštita košnica i pčelinjih zajednica od infekcija, a ovisno o kemijskom sastavu boja mu varira od zeleno-smeđe do zelene boje. Zbog svojih biološko aktivnih komponenti koje ublažavaju simptome virusnih infekcija te skraćuju njihovo trajanje (znanstveno je dokazano da obična prehlada traje i do 2.5 puta kraće uz primjenu propolisa) povećana je njegova konzumacija u sezoni virusnih infekcija respiratornog sustava. Uz antivirusno, dokazano je i njegovo antibakterijsko djelovanje koje je jače izraženo na Gram-pozitivne bakterije (streptokoki, stafilokoki). U usporedbi sa antibioticima taj je učinak slabiji, ali u sinergiji sa antibioticima ubrzano je vrijeme izlječenja.  Primjenjujemo ga u tekućem obliku, najčešće kao alkoholni ekstrakt, a postoje i tablete, kapsule ili prah liofiliziranog oblika propolisa. Na tržištu su prisutne i masti/kreme na bazi propolisa.

Matična mliječ je kombinacija meda, peludi i  sekreta žlijezda slinovnica drugih pčela hranilica. U košnici to je hrana mladim pčelama u razvoju. Kada se pojavi potreba za maticom, mlada pčela koja je izabrana za tu ulogu hrani se isključivo matičnom mliječi tijekom prva četiri dana svog razvoja dok se ostale pčele hrane još sa medom i peludi. Za proizvodnji 500g matične mliječi u funkcionalnoj košnici potrebno je 5 do 6 mjeseci, dok u istom tom razdoblju ta košnica proizvede i do 27 kg meda. Sastav matične mliječi još uvijek nije u potpunosti poznat. Osnova sastava je voda, bjelančevine, šećeri, masti i mineralne soli. Ima antimikrobno, protuupalno i antioksidativno djelovanje. Peptid rojalizin  i nezasićena masna kiselina trans-10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) najodgovorniji su za njeno snažno antibakterijsko djelovanje. Dokazano je da matična mliječ potiče formiranje limfocita T odgovornih za imunosni odgovor protiv virusa i tumorskih stanica.

Pelud ili cvjetni prah glavni je izvor bjelančevina pčelama. U apiterapiji cvjetni prah se još spominje u Bibliji, starim egipatskim zapisima, a u kineskoj se medicini smatra energetskim tonikom. Najčešće ga se koristi za liječenje bolesti dišnog sustava, alergija, bolesti prostate, zatim poboljšanje probave, podizanje razine energije, smanjenje simptoma stresa. Pri korištenju cvjetnog praha potrebna je pravilna konzumacija. Budući da su zrnca peludi ovijena celuloznom opnom potrebno ih je prije konzumacije natopiti kako bi opna nabubrila i prsnula. Preporuka je pelud preko noći namočiti u mlakoj vodi ili je kombinirati sa medom u omjeru 1:3 (pelud:med) te ostaviti da odstoji 10 dana uz dodatak par kapi limunovog soka.

Pčelinji vosak pčele radilice proizvode za izgradnju saća koje u košnicama služe za pohranu meda i uzgoj legla. Ljudi pčelinji vosak najčešće koriste za izradu svijeća, a svoju ulogu ima i pri proizvodnji melema, krema i obloga.

Pčelinji otrov proizvod je pčela radilica koji im služi za obranu i zaštitu pčelinje zajednice. Apitoksin je gusta, gorkasto kiselkasta, bezbojna tekućina. Zanimljivo je da je pčelinji otrov oko 30% aktivniji od zmijskog otrova, ali ugrizom zmije u tijelo ulazi veća količina otrova nego ubodom pčele. Usporedbe radi ugriz poskoka jednak je ubodu cca 350 pčela. U pučkoj medicini primjenjuje se već duži niz godina, dok novija istraživanja pokazuju da ima utjecaj na ublažavanje boli. U liječenju danas najčešće se primjenjuju razni apitoksinski preparati u obliku masti i krema.

Apiterapija postoji već tisućama godina, a važnost ovih proizvoda vidljiva je i u činjenici da blagostanje često opisujemo kao mjesto gdje „teče med i mlijeko“.

Sva pitanja vezana uz ove vrijedne proizvode koji doprinose unaprjeđenju vašeg zdravlja svakako postavite djelatnicima Ljekarni Zagrebačke županije.

Kultura

FOTO Obilježen Dan zastave Republike Albanije

Objavljeno

na

Objavio/la

Vijeće albanske nacionalne manjine Zagrebačke županije, Zajednica Albanaca Zagrebačke županije i Memetali Zenuni, predstavnik Albanske nacionalne manjine Grada Velike Gorice, svečano su obilježili Dan zastave – Dan neovisnosti Republike Albanije u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta (POU) u četvrtak, 04. prosinca 2025. godine. To je podsjećanje na dan 1912. godine kada je proglašena neovisnost Republike Albanije te je ovo bila 113. obljetnica samostalne albanske države.

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ovogodišnja manifestacija bila je obogaćena predstavljanjem izdavačkog djela Hrvatsko-albanski pravni rječnik u Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Nakon promocije uzvanici, politički čelnici i brojni posjetitelji spustili su se iz vijećnice u dvoranu u kojoj je održan kulturno-umjetnički program.

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Posjetiteljima u prepunoj vijećnici obratili su se brojni govornici, kako na albanskom tako i na hrvatskom jeziku, s naglaskom na izuzetno dobru suradnju dviju država i primjereno međusobno uvažavanje.

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kratkim govorima posjetitelje su pozdravili, između ostalih, veleposlanik Kosova Martin Berisha, veleposlanica Albanije Donika Hoxha, predsjednik Gradskog vijeća Grada Velike Gorice Darko Bekić, gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian.

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U kulturno umjetničkom programu sudjelovali su: Besiana Memedi i Shkodran Tollaj, KUD Shkendija (voditeljica Gentiana Leshdedaj), KUD Mičevec i Pjevački zbor Turopoljska zvona (voditeljica Snježana Špehar).

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Glavni organizator i domaćin tradicionalne manifestacije bio je Memetali Zenuni Memy, koji je, kao i uvijek, bio svojevrsni moderator svečanosti i prevoditelj.

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 04.12.2025. Dan zastave Republike Albanije – 113. godišnjica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon završetka programa svi su se okupili u Pizzeriji Memy i uživali u bogatom domjenku.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Moja županija

FOTO Nika Baričić i ŠSD GVG Velika Gorica najuspješniji u školskom sportu Zagrebačke županije

Objavljeno

na

Objavio/la

Svečana dodjela nagrada u školskom sportu Županijskog školskog športskog saveza Zagrebačke županije za školsku godinu 2024./2025. održana je jučer (četvrtak, 04. prosinca 2025.) u Svetom Ivanu Zelini.

Velika Gorica, 05.12.2025. Nikla Baričić i ŠSD GVG (Gimnazija Velika Gorica) najbolji u školskom sportu Zagrebačke žžupanije. Foto: GVG

Uz prigodni domjenak dijeljene su nagrade najuspješnijim školskim sportskim društvima osnovnih i srednjih škola, ekipama, sportašima i sportašicama, istaknutim učiteljima i nastavnicima za poseban doprinos u razvoju školskog sporta te nagrade za životno djelo. Temeljem izvanrednih sportskih rezultata u prošloj školskoj godini Školsko sportsko društvo GVG (Gimnazija Velika Gorica) dobilo je nagradu kao najuspješnije ŠSD Zagrebačke županije.

Velika Gorica, 05.12.2025. Nikla Baričić i ŠSD GVG (Gimnazija Velika Gorica) najbolji u školskom sportu Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Učenica Gimnazije Velika Gorica Nika Baričić proglašena je najuspješnijom sportašicom Zagrebačke županije u školskom sportu! Nika se natjecala na dvije završnice državnog natjecanja, u odbojci i plivanju te je još nastupala na županijskom natjecanju u košarci i uličnoj košarci.

Velika Gorica, 05.12.2025. Nikla Baričić i ŠSD GVG (Gimnazija Velika Gorica) najbolji u školskom sportu Zagrebačke žžupanije. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Bravo, Nika! Želimo ti da se i sljedeće godine nađeš na tronu s još boljim rezultatima. Niku je pratila njena suigračica iz odbojkaške ekipe Dora Radman. (Nika je igračica Hrvatskog odbojkaškog kluba Gorica, 20 je broj na njenom dresu.) (Tekst: Gordan Polan, prof. viši savjetnik)

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Moja županija

Stigli poklon bonovi – Županija nagradila i učenike

Za ostvareni uspjeh na državnim natjecanjima učenici su nagrađeni poklon bonovima u iznosu od 180 eura za 1. mjesto

Objavljeno

na

Zagrebačka županija pred kraj godine razveselila je učenike i njihove mentore!

Poklon bonovi u vrijednosti od 90 do 180 eura dostavljeni su početkom tjedna u njihove škole, a riječ je o 150 učenika i njihovih 65 mentora koji su u protekloj školskoj godini osvojili jedno od prva tri mjesta na predmetnim, umjetničkim i sportskim državnim natjecanjima.

Gimnazijalku Petru Dumanić od djetinjstva je zanimala grčka mitologija, a osvojila je 1. mjesto na natjecanju iz povijesti.

-Pripreme su išle dosta glatko, jedino sam pred sam kraj svaki dan učila i pripremala se, ali išlo je glatko – rekla je Petra.

Interes za astronomijom od malih nogu ima Fran Podvorac Mihajlović, učenik OŠ Bogumila Tonija a na posljednjem natjecanju postigao je i najbolji uspjeh osvojivši 1. mjesto.

-Astronoomija me zanima još dok sam bio mali. Nisam imao nikakvih problema s učenjem tijekom priprema jer je to ono što me zanima i prošlo je super . poručio je Fran.

Ženska rukometna ekipa, učenice Srednje škole Ivan Švear iz Ivanić-Grada, osvojile su 2. mjesto na natjecanju iz rukometa-

-Mi smo ekipa koja je inače zajedno na treninzima i kroz te treninge smo uvježbavale, tako da sam jako zadovoljna rezultatom – naglasila je njihova golmanica Gabrijela Gregorek.

Tea Babojelić, učenica Glazbene škole Ferdo Livadić, osvojila je 1. mjesto na natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa.

-Sviram mandolin! Odabrala sam ovaj instrument jer me zanimalo kako on zvuči i na koji način se svira,  na kraju sam uspješna u tome – ispričala je Tea.

Čestitke talentiranim školarcima i mentorima uputio je zamjenik župana Ervin Kolarec.

Vi ste ponos i budućnost Zagrebačke županije, a kako ste vi uspješni na natjecanjima tako se i Županija trudi biti maksimalno uspješna u ulaganju u obrazovanje. Zahvaljujući uspješnim prijavama Zagrebačka županija je do sada kroz NPOO osigurala bespovratnih 81 milijun eura za gradnju i dogradnju 13 škola, a do kraja ove godine očekuje nas potpisivanje ugovora za još četiri škole – istaknuo je Kolarec.

Za ostvareni uspjeh na državnim natjecanjima učenici su nagrađeni poklon bonovima u iznosu od 180 eura za 1. mjesto, 130 eura za 2. mjesto i 90 eura za 3. mjesto. Svi mentori nagrađeni su poklon bonovima u iznosu od 90 eura.

Podsjetimo, zahvaljujući uspješnim prijavama Zagrebačka županija do sada je kroz NPOO osigurala bespovratnih 81 milijun eura za gradnju i dogradnju 13 škola, a do kraja ove godine slijedi i potpisivanje ugovora za još četiri škole.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija među najboljima u Hrvatskoj – PRONACUL prvi među 46 projekata

Projekt je značajno ojačao kapacitete destinacije, unaprijedio upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom te donio konkretne koristi lokalnoj zajednici.

Objavljeno

na

Na manifestaciji Dani regionalnoga razvoja i EU fondova 2025., održanoj od 2. do 4. prosinca u Šibeniku, projekt PRONACUL – Promocija prirodne i kulturne baštine za razvoj održivog turizma u zaštićenim područjima ostvario je izniman uspjeh.  

U konkurenciji 46 projekata iz cijele Hrvatske, PRONACUL je osvojio 1. mjesto prema izboru čitatelja Jutarnjeg lista i 2. mjesto u kategoriji prekogranične suradnje. Ova priznanja potvrđuju visok stupanj kvalitete, dugoročnu vrijednost projekta i njegov doprinos održivom razvoju destinacije. 

U središtu uspjeha nalazi se suradnja brojnih partnera i stručnjaka, kao i predan rad timova koji su projekt vodili i razvijali.

-Projekt je značajno ojačao kapacitete destinacije, unaprijedio upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom te donio konkretne koristi lokalnoj zajednici, što ovakva priznanja dodatno potvrđuju – istaknula je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

Ostvareni rezultati potvrđuju stabilan i dugoročno usmjeren razvoj Zagrebačke županije, temeljen na održivosti, partnerskoj suradnji i stvaranju stvarne vrijednosti za zajednicu. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Marina Golemac: Sad kad sam u penziji, kupila sam 10 kila gline a putovat ću i na more u suprugov rodni kraj!

Županija darivala učitelje i nastavnike koji su otišli u mirovinu – tijekom ove godine njih 67

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija pred kraj svake godine, a povodom Svjetskog dana učitelja, okupi učitelje i nastavnike koji su tijekom godine odradili posljednje sate u učionicama i otišli u mirovinu, kako bi im zahvalila i prigodno ih nagradila.

Riječ je o 67 prosvjetnih djelatnika kojima su u Hotelu Sport u Ivanić Gradu uručene darovne kartice u iznosu 220 eura, a koju mogu iskoristiti u prodajnoj mreži Konzuma.  

Želim vam zdrave umirovljeničke dane ispunjene aktivnostima za koje do sada niste imali vremena – poručio je u ime grada domaćina zamjenik gradonačelnika Ivanić Grada Tomislav Cuvaj. 

Od velikih kapitalnih investicija pa do izdašnih stipendija i ovakvih prijema, način je na koji Županija dugi niz godina posvećuje veliku pažnju ulaganju u obrazovanje – naglasio je zamjenik župana Ervin Kolarec. 

-Hvala vam jer ste cijeli svoj životni i radni vijek usmjerili na odgajanje i obrazovanje djece i mladih. Uz znanje koje ste prenosili na čitave generacije ništa manje nisu bitne ni one ljudske vrijednosti i vrline bez kojih nema razvoja društva, a to su poštovanje, odgovornost, solidarnost i tolerancija – dodao je Kolarec i naveo kako Zagrebačka županija niz godina najveći dio svog proračuna ulaže u školstvo, a zahvaljujući osiguranim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti gradnjom novih i dogradnjom postojećih škola stvorit će se uvjeti za jednosmjensku nastavu. Tako je ovom trenutku Zagrebačkoj županiji za 13 projekata vrijednih 95 milijuna eura iz NPOO-a do sada odobreno bespovratno 81 milijun eura. 

U ime svih umirovljenih učitelja obratio se Ivo Karača, koji je radni vijek završio kao ravnatelj u Osnovnoj školi Klinča Sela. 

Više puta imao sam čast biti na ovakvim prijemima kada su u mirovinu išle kolegice iz moje škole, a sada je red došao i na mene. Tijekom mojih tridesetak godina rada u školi, mogu reći da je rad s djecom neprocjenjiv i najljepši period radnog vijeka – rekao je Karača. 

Iz Velike Gorice i okolice ove je godine u zasluženu mirovinu otišlo 18 učiteljica i učitelja, nastavnika i nastavnica: vjeroučiteljica iz OŠ Nikole Hribara Antonija Mande Crnoja, učiteljica glazbene kulture u OŠ Jurja Habdelića Marina Dean Zebec, učiteljica matematike u OŠ Nikole Hribara Željka Gabud, učiteljica razredne nastave u OŠ Nikole Hribara Vlasta Godinić, učiteljica razredne nastave u OŠ Novo Čiče Braka Hemen, nastavnica engleskog i francuskog jezika u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica Marija Huzjak Šaban, nastavnica ekonomske grupe predmeta u Ekonomskoj školi Jelica Kelava, učiteljica razredne nastave u OŠ Eugena Kumičića Darija Kotrman, učiteljica razredne nastave u OŠ Šćitarjevo Vesela Lešina, učitelj razredne nastave u OŠ Novo Čiče Stjepan Lončar, učitelj tehničke kulture i informatike u OŠ Eugena Kvaternika Vinko Lujić, učiteljica razredne nastave u OŠ Vukovina Marina Novosel, učiteljica biologije u OŠ Nikole Hribara Jasnica Odrčić Sertić, učiteljica engleskog jezika u OŠ Eugena Kumičića Lidija Orsag, učitelj razredne nastave u OŠ Eugena Kvaternika Zdenko Tonković, učiteljica biologije i kemije OŠ Nikole Hribara Branka Vican, ravnatelj OŠ Jurja Habdelića Davor Vidović i učiteljica razredne nastave u OŠ Eugena Kvaternika Marina Golemac, koja nam je ispričala kako je sve 44 godine radnoga staža odradila u istoj školi! 

-Ja sam čak i bila učenica te škole, koja se nekada zvala Antun Cvetković, a godine koje su iza mene pamtim po najljepšem – ne bih to mijenjala ni sa čime. Vrijeme se mijenja, no djeca su ostala ista – draga, iskrena, topla. S djecom je lijepo raditi uvijek, mada zna biti malko teže kada se previše uključe roditelji koji ističu silna prava, koja im na koncu nisu ni potrebna, jer mi učitelji smo normalni, divni ljudi. Naš posao se radi s ljubavlju – ispričala je Golemac, a od koje smo doznali i što će raditi u mirovini, a za što prije nije imala vremena. 

-Jučer sam si kupila 10 kila gline, volim pisati pjesme i šetati, napokon ću se baviti više članovima svoje obitelji, putovati na more u suprugov rodni kraj, i uživat ću – vrijeme je da se odmorim – priznala je Marina. 

Zasluženo, za njih sada počinje poduži veliki odmor, koji će nadamo se, provesti u zdravlju i planiranju slobodnog vremena.  

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno