Povežite se s nama

Vijesti

ANRI TARGUŠ:”I danas kao pobjednik jednako sam ponosan na našu najsjajniju akciju “Oluja”, baš kao i prije 26 godina!”

Umjesto da se nastavi školovati, u obranu domovine otišao je sa šesnaest godina.

Objavljeno

na

Osim što se u Hrvatskoj danas slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, slavi se i obljetnica vojno redarstvene operacije “Oluja”.

Na današnji dan 1995.godine Hrvatska vojska oslobodila je okupirani Knin, te je ovom operacijom oslobođeno 10 400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Također, u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen je cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije.  “Oluja” je započela dan ranije, u svitanje 04. kolovoza 1995.  U 84 sata akcije u kojoj je sudjelovalo oko 200 tisuća vojnika ostvareni su svi zacrtani ciljevi u koje vjerojatno nitko, osim nas samih nije vjerovao.

Svjedoci ovog vremena i danas, 26 godina kasnije prisjećaju se svega što se tada događalo s velikim ponosom. Među njima je i naš sugrađanin Anri Targuš koji je u Domovinski rat otišao kao srednjoškolac sa svega 16 godina. Nije to više bila igra rata s prijateljima u dvorištu, to je bio stvarni rat.

Foto: Privatna arhiva

Gledajući iz današnje perspektive, nemoguće je zamisliti da bi današnji mladi naraštaji mogli napraviti nešto slično što je napravila Anrijeva generacija devedesetih godina.

-Smatram da smo bili zreliji i psihički i fizički od današnjih generacija te dobi. Da, bio sam 16-godišnjak, tek završio drugi razred srednje škole i umjesto da nastavim školovanje, osjetio sam duboko u sebi neobjašnjiv poziv da pomognem svom narodu i svojoj domovini. Ljubav prema domovini bila je jača od svega. Uvijek govorim i svjedočim da smo cijela ratna generacija dragovoljaca Bogom odabrani da sačuvamo svoj narod i hrvatsku domovinu od pobješnjelih četničkih hordi i tadašnje JNA. Neprijatelj je dugo planirao svoj zločinački plan i pitanje je što bi od hrvatskoga naroda i domovine danas bilo da nije bilo baš tih mladih, tada golorukih, ali hrabrih i odvažnih gardista. – govori Targuš.

Roditelji su mu također bili hrvatski branitelji, majka Mara bila je u sanitetu Kriznog štaba “Knez Branimir” u Osijeku, gdje je i sam započeo svoj ratni put, a otac Viktor  bio je pripadnik 153. brigade  HV-a iz Velike Gorice.

Kako je  rodom iz Osijeka, nakon što je njegov grad napadnut odlučio se prijaviti u Zbor narodne garde (ZNG), a zbog godina na početku je radio kurirske poslove i čuvao stražu.

-U srpnju 1991. godine počeo sam odlaziti na prve linije obrane Osijeka – kaže Anri, te ističe kako je nekoliko mjeseci kasnije, 01.prosinca 1991. postao dio Samostalnog izviđačkog voda 106.brigade s kojim je prošao slavonska ratišta, te je sudjelovao u obrani Bosanske Posavine.

Foto: Privatna arhiva

Nakon rasformiravanja 106. Brigade, stotinjak mladih gardista poslano je na daljnju specijalizaciju u specijalnu postrojbu Ministarstva obrane “Bojnu Zrinski” gdje nakon rigorozne selekcije i obuke ostaju njih sedmorica.

-Kao pripadnik specijalne postrojbe “Bojne Zrinski” prolazim mnoga teška ratišta Južnog bojišta. Ratovati kao pripadnik specijalne postrojbe je teško i vrlo složeno, jer su to manje borbene grupe koje se infiltriraju duboko u neprijateljske pozadine i imaju specifične zadatke. Svaki pripadnik je morao biti visoko motiviran te izrazito fizički, a ponajviše psihički spreman, budući da su napetost i strah neprestano bili prisutni.

Bojna Zrinski je 1994. godine prešla u Prvi hrvatski gardijski zdrug.

Foto: Privatna arhiva

-Akcija “Oluja” me zatekla kao pripadnika elitne padobranske bojne prvog  hrvatskog gardijskog zdruga gdje sam zajedno s ostalim suborcima helikopterskim desantom prebačen s livanjskog polja na područje okolice Zadra. Zadaća Prvog hrvatskog gardijskog zdruga koja je bila pod direktnim zapovjedništvom tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana je bila ovladavanje i čišćenje terena pravcem Obrovac-Gračac-Srb te izbijanje na granicu s BiH.- prisjeća se Anri i kaže kako te noći nisu spavali, znali su da se sprema nešto veliko, ali nisu bili svjesni što.

U tri sata ujutro, postrojeni su, te im je pročitana zapovijed predsjednika Franje Tuđmana za vojnu akciju Oluja. I dan danas se sjeća dijela zapovijedi u kojoj je stajalo da se akcija mora odraditi i pod cijenu života.

-Nakon pročitane zapovijedi predsjednika Franje Tuđmana srce mi je zatreperilo od uzbuđenja jer je došao i taj konačni obračun,  a možda i završetak brutalnog i krvavog rata od kojeg smo, iskreno rečeno već bili poprilično umorni nakon 4 godine neprestanog ratovanja.-prisjeća se Anri.

Foto: Privatna arhiva

-Kad smo ušli u Obrovac neprijatelj nije pružao otpor, kao ni dalje do Gračaca do kuda smo čistili teritorij. Poseban trenutak bio je kad smo doznali da je oslobođen Knin, ali mi smo još uvijek izvršavali zapovijed, pa nije bilo prostora za opuštanje. U Srb smo ušli 8. kolovoza.- kaže Anri, te prepričava kako je to tada izgledalo. -Gotovo cijeli dio čišćenja terena od Obrovca do Srba smo prošli pješke. Cijelim putem nas je pratila velika vrućina.  Na svu sreću nije bilo velikog otpora neprijatelja u povlačenju,  tako da su bježeći ostavili velik dio vojne tehnike i opreme. Tek kod Srba smo imali veći okršaj s jednom neprijateljskom postrojbom koju smo u vrlo brzom vremenu savladali,  te ih protjerali preko granice.

-I danas kao pobjednik sam jednako ponosan na našu najsjajniju akciju “Oluja”, baš kao i prije 26 godina. Akcija koja je okrunjena ulaskom pobjedničke, hrvatske vojske u grad Knin koji je simbol naše patnje i našeg ponosa, te pobjede za oslobođenje i opstanak naše države. – s ponosom ističe.

Foto: Privatna arhiva

Nažalost za njih rat tada nije bio gotov. Postrojba je preusmjerena natrag u BiH gdje su bili cijelo vrijeme nakon oslobođenja Kupresa, Livanjskog polja, Bos.Grahova i Glamoča odnosno akcija Cincar, Zima 94, Ljeto 95.

-Uslijedile su akcije Južni potez i  operacija Maestral gdje sam 12.rujna 1995. bio i ranjen u akciji prema oslobađanju grada Jajca zajedno sa nekoliko suboraca, među kojima je bio i zapovjednik Miljenko Filipović. Dva suborca su poginula, dozapovjednik Ante Šaškor i jedan od mojih najboljih prijatelja  Dario Tomašević koji je sa mnom došao u Bojnu Zrinski. Želim istaknuti da je on također bio maloljetni branitelj, mlađi od mene 5 mjeseci.

Foto: Privatna arhiva

Prisjetio se kako je jednom prilikom kada je predsjednik Franjo Tuđman posjetio specijalnu postrojbu ”Bojnu Zrinski” u Kumrovcu 1991. godine rekao je:-Junaci, po prvi put u povijesti imamo svoju vojsku, a vi ste njezin prvi odred .Za vaša junačka djela zna se samo dijelom u javnosti, ali znat će se, pisat će o njima povijest.

I bio je u pravu, a naš Anri Targuš zauvijek će ostati dio te teške, bolne, ali u konačnici slavne povijesti. Jer, upravo zahvaljujući njemu i ostalim hrvatskim braniteljima, obranjen je i sačuvan naš dom, naša domovina. Naša Hrvatska. Hvala im na tome!

Foto: Privatna arhiva

Za kraj hrvatski branitelj Anri Targuš, uputio je čestitku povodom današnjeg dana.

-Svim pobjednicima, hrvatskim braniteljima koji su u zajedništvu s hrvatskim narodom ostvarili najveću povijesnu pobjedu čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, a mir i pokoj vječni dušama naših poginulih branitelja.

HOTNEWS

Otišao je naš Ćirek

Posljednji ispraćaj bit će u utorak 28. siječnja

Objavljeno

na

Objavio/la

Vijest koja nas je zatekla danas poslijepodne…u 80. godini života nakon moždanog udara preminuo je legendarni hrvatski glazbenik Boris Ćiro Gašparac. Iako je rođen u Požegi, Velika Gorica je dugi niz godina bila njegov dom, njegova inspiracija za stihove. Tome svjedoče njegovi nastupi i pjesme na VGF-u.

Gotovo uvijek odjeven u prepoznatljivu crnu boju, volio je prošetati našim gradom, svojom Velikom Goricom. Uvijek bi zastao i popričao sa sugrađanima, ispričao neku dogodovštinu iz svog života ili otkrio na kojoj pjesmi trenutačno radi. A nije bilo niti jedne “Bisernice” u kojoj se nije mogla čuti bar jedna njegova pjesma.

Od najranijeg djetinjstva znao je da će glazba biti njegov životni poziv jer se već kao dječak svojim velikim talentom isticao u školskom zboru kao solo pjevač. Uz gitaru je sve do 1992. godine pjevao i recitirao poeziju po zagrebačkim barovima i klubovima. U to vrijeme mu se dogodio veliki hit Karla Oršolića “Laže selo, lažu ljudi” koji je iste godine izveo na festivalu Zlatne žice Slavonije u rodnoj Požegi. S tadašnjim pratećim sastavom “Crni šest” osvojio je srca publike i do zadnjeg dana, uz puno zdravstvenih problema, nije posustao.

Nanizao je nekoliko antologijskih hitova kao što su “Leina” Rajka Dujmića, “Da sam im’o šaku dukata” Miroslava Škore, “Moj did Luka”, “U srce te dira moja tambura” i još puno nezaboravnih tamburaških pjesama. Nedavno je objavio obradu pjesme “Dida moj” Arsena Dedića, njegov posljednji umjetnički uradak i poklon unucima. Zauvijek ćemo pamtiti Ćirin gromoglasni bariton, besprijekornu interpretaciju i pjesme koje nam je ostavio na čuvanje.

Boris Ćiro Gašparac dobitnik je brojnih priznanja, među kojima su “Nagrada grada Požege za životno djelo” i “Medalja grada Zagreba” za poseban doprinos u promicanju kulture. Tijekom svoje impresivne karijere održao je oko 700 humanitarnih koncerata, pokazujući nesebičnu ljubav prema svojoj publici i zajednici.

Posljednji ispraćaj Borisa Ćire Gašparca održat će se u utorak 28. siječnja, u 13:20 sati na Krematoriju na Mirogoju.

Nastavite čitati

Najave

U Lisinski stiže Veliko purgersko srce – koncert Dinamove zaklade

Večer ima snažan dobrotvorni cilj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Purgeri i oni koji se tako osjećaju, ali i svi ostali velikog srca, Dinamova zaklada “Nema predaje” poziva na glazbeno-donatorski spektakl 27. siječnja, u čast Zagreba i GNK Dinama u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Koncert “Veliko purgersko srce” okuplja neka od najistaknutijih imena zagrebačke i hrvatske glazbene scene, poput Prljavog kazališta, Drage Diklića, Matije Cveka, Tajči, članova Novih fosila, Zagrebačkih solista, Zagrebačkog folklornog ansambla, Zagrebačkih anđela i mnogih drugih, pod umjetničkim vodstvom redatelja Krešimira Dolenčića.

Ova večer ima snažan dobrotvorni cilj. Naime, dio prikupljenih sredstava bit će doniran udrugama koje skrbe o najranjivijim skupinama društva. Najveća donacija bit će uručena SOS Dječjem selu, dok će preostala sredstva biti raspoređena putem natječaja Dinamove zaklade “Nema predaje”.

Kupnja ulaznica na Ulaznice.hr:

  • Cijena ulaznice za koncert “Veliko purgersko srce”: 50 eura
  • Cijena ulaznice za koncert “Veliko purgersko srce” + VIP party: 100 eura

Voditelji večeri bit će poznati dvojac, Hrvoje Kečkeš i Filip Detelić, a koncert počinje u 19 sati.

Nastavite čitati

Moja županija

10 tisuća eura vrijedna donacija stigla u županijsko Društvo Crvenog križa

Donacija je vrijedna nešto više od 10 tisuća eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Dugogodišnji donator, tvrtke Magdis d.o.o. sa sjedištem u Svetoj Nedelji i Neva d.o.o. sa sjedištem u Rakitju nastavljaju humanitarnu misiju pomoći korisnicima društava Crvenog križa diljem županije, a novu isporuku, ovisno o potrebama, županijsko Društvo Crvenog križa rasporedit će na sva gradska društva.

Foto: Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije

Ova donacija, vrijedna nešto više od 10 tisuća eura, osim korisnicima Crvenog križa, namijenjena je i pružanju pomoći raseljenim osobama iz Ukrajine koje su smještene u hostelu Rakitje, a gdje su od početka ukrajinske krize članovi Društva Crvenog križa Zagrebačke županije aktivno uključeni u pružanje pomoći izbjeglicama.

Ovo je primjer partnerske pomoći potrebitima u zajednici, te zajedničko ostvarivanje misije solidarnosti – poručili su iz Društva Crvenog križa Zagrebačke županije.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Stiglo prometno rješenje: Jedan semafor postavljen, drugi u najavi

U planu je postavljenje i semafora na raskrižju Ulice Franje Boška Kirinčića s Ulicom 153. brigade

Objavljeno

na

Objavio/la

Poslovnu zonu Meridian 16, jednu od najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj, prepoznali su brojni investitori. U njoj trenutačno posluje desetak velikih tvrtki i logističkih centara koji se bave transportom robe, a u kojima je zaposleno oko 1.500 radnika. Svoje projekte realizira još nekoliko prepoznatljivih tvrtki, a kada bude popunjena u cijelosti, u njoj će biti zaposleno gotovo 3 tisuće ljudi.

Velik broj zaposlenika, kao i kamioni koji gravitiraju prema poslovnoj zoni donose i veći promet koji se odvija na istočnoj obilaznici Velike Gorice, stoga je zbog sigurnosti svih sudionika u prometu bilo nužno postavljanje semafora i nove prometne signalizacije.

Konkretno, riječ je o raskrižju državne ceste D31 i Poslovne zone Vukovinsko polje, odnosno skretanje za Zelenu aleju, gdje su značajnu ugrozu za promet predstavljali lijevi skretači prema poslovnoj zoni, osobito tegljači i kamioni zbog tromosti velikih vozila kao i činjenice da se regulacija prometa odvijala samo putem horizontalne i vertikalne signalizacije. Upravo iz tog razloga nužna je bila semaforizacija spomenutog raskrižja što je napravljeno uz koordinaciju sa semaforiziranim raskrižjem D31-Stjepana Fabijančića Jape. Također je uvedeno i ograničenje brzine na 60 km/h. Nova regulacija prometa omogućuje sigurnije i nesmetano skretanje ulijevo prema industrijskoj zoni, kao i napuštanje raskrižja za sve sudionike u prometu, uključujući i pješake.

Foto: Semafor na skretanju za Zelenu aleju

Također, Grad Velika Gorica od Hrvatskih cesta zatražio je i semaforizaciju raskrižja Ulice Franje Boška Kirinčića s Ulicom 153. brigade. Naime, kako se u neposrednoj blizini planira izgradnja nove osnovna škola u Kurilovcu, postava semafora je jedan od nužnih elemenata za normalno i sigurno odvijanje cjelokupnog prometa, ali i zbog pristupa novom reciklažnom dvorištu.

Do postave semafora, za koje je potrebno izraditi projektno tehničku dokumentaciju i ishoditi dozvole za gradnju, Grad uz nadzor Hrvatskih cesta planira privremeno priključenje na Ulicu 153. brigade po izradi privremene regulacije prometa, a do konačnog rješavanja u vidu semaforizacije. U tijeku je postupak dobivanja uporabne dozvole za ovu prometnicu koja se izdaje pri nadležnom Ministarstvu prometa.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici prvi u Zagrebačkoj županiji po broju zaposlenih i ostvarenim prihodima

U 2023. godini naši poduzetnici ostvarili su dobit od čak 164 milijuna eura

Objavljeno

na

Objavio/la

Prema najnovijoj analizi Fine, porastao je broj zaposlenih u Velikoj Gorici u odnosu na 2022. godinu, dok su velikogorički poduzetnici u 2023. godini ostvarili i konsolidiranu neto dobit od 164 milijuna eura, što je rast od 15,5 posto u odnosu na godinu prije. Naime, poduzetnici Velike Gorice njih 2.187, imali su 22.707 zaposlenih, što je povećanje broja zaposlenih za 1,6% u odnosu na 2022. godinu.

S ostvarenih 3,1 milijardu eura prihoda u 2023. godini udio poduzetnika Velike Gorice u ukupnim prihodima Zagrebačke županije, koji iznose 13,1 milijardu eura, bio je 23,5%. Velikogorički poduzetnici u 2023. godini iskazali su rast ukupnih prihoda i rashoda od 13,1% u odnosu na 2022. godinu. Udio poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini u broju poduzetnika Zagrebačke županije bio je 19,8%, u broju zaposlenih 27,8%, u ukupnim prihodima 23,5%, u ukupnim rashodima 23,4%, u dobiti razdoblja 22,6% i u gubitku razdoblja 11,4%.

Grad Velika Gorica, sjedište Zagrebačke županije, među županijskim središtima je po broju poduzetnika na 8. mjestu, a na razini RH na 9. mjestu. Po broju zaposlenih i ukupnim prihodima na razini RH je na 5. mjestu, a prema neto dobiti na 6. mjestu. Među poduzetnicima sa sjedištem u Velikoj Gorici, na prvom mjestu po visini ostvarenih ukupnih prihoda i 2023. godini bilo je društvo LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. s 1,2 milijarde eura ostvarenih ukupnih prihoda koje je ostvarilo i najveću dobit razdoblja u iznosu od 56,6 milijuna eura.

Druga po visini ostvarenih ukupnih prihoda u 2023. godini bila je HP – HRVATSKA POŠTA d.d. s 269,8 milijuna eura, što je 8,7% ukupnih prihoda svih poduzetnika Velike Gorice.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini iznosila je 1.166 eura i bila je 11,9% viša u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu zaposlenima kod poduzetnika na području Zagrebačke županije (1.042 eura) te 13,5% viša od prosječne neto plaće zaposlenih kod svih poduzetnika Republike Hrvatske (1.028 eura).

Gledajući rang listu gradova i općina Zagrebačke županije, poduzetnici Velike Gorice su na prvom su mjestu po broju poduzetnika (2.187), broju zaposlenih (22.707), ukupnim prihodima (3,1 milijarda eura), dobiti razdoblja (185,4 milijuna eura) i neto dobiti (164 milijuna eura) te na drugom mjestu prema gubitku razdoblja (21,4 milijuna eura).

Nastavite čitati

Reporter 444 - 19.12.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.