Današnji susret predsjednika Mjesnog odbora Kuče Mirka Berkovića i velikogoričkih čelnika za izgradnju (Željko Črnjak) i promet (Željko Prnjak) samo je jedan u nizu pokušaja da se drveni most u Kučama sanira i spasi od propadanja, te da se spriječi njegovo eventualno zatvaranje za promet (autobusni promet je već obustavljen). Preko ozbiljno oštećene drvene podloge i dalje se nesmetano prometuje, preko mosta voze osobni automobili, terenska vozila, traktori, prelaze biciklisti i pješaci. Svaki prelazak malo težih vozila popraćen je zaglušujućim kloparanjem labavo učvršćenih letvi i dasaka, ali ta ”S.O.S.-glazba” drvenog junaka nije u posljednje dvije godine dospjela do ušiju odgovornih institucija, institucija koje su najodgovornije za njegovo katastrofalno ”zdravstveno” stanje.
Mirko Berković, Mladen Čunčić i Željko Črnjak
Željko Črnjak, referent za izgradnju u Gradu Velika Gorica, navodi bizarni razlog zašto most nije već doveden u koliko-toliko normalno stanje: – Šumarija nam nije isporučila dovoljno građe(!), prošle godine smo dobili 60 kubika neadekvatne kvalitete, ove godine 100 kubika uporabljive kvalitete (hrastovina) u trupcima (iskoristivost je oko 50%). Trupci su razrezani na pilani Pukanić i sada se suše (do idućeg ljeta). Glavni problem je nedostatak suhe građe. Ove godine smo u mogućnosti samo pokrpati najkritičnija mjesta, a sanacija slijedi dogodine. O eventualnom zatvaranju mosta za promet ne znam ništa, nisam u prometnom uredu, ali mi je poznato ispitivanje koje preporuča zatvaranje mosta.
Gospodin iz prometnog ureda, Željko Prnjak, bio je nazočan na mostu, ali nije se uopće uključio u razgovor glede aktualnog stanja mosta, bio je samo manje-više pažljivi slušač. Nažalost, njegovu izjavu nemamo, a on je, navodno, zagovornik zatvaranja mosta.
Mirko Berković, predsjednik MO Kuče, iskreno priznaje da mu ovo ”loptanje” oko mosta, sanirati ili zatvoriti, već dobrano ide na živce: – Nikako ne razumijem odgovorne institucije odnosno njihovu nezainteresiranost sa sudbinu mosta i ignoranciju spram njegove važnosti, ne samo za mjesto Kuče, nego i za Posavinu. U posljednjih nekoliko godina već su zatvorena slična ovakva dva mosta u našem susjedstvu (Čička Poljana i Selce) i o njihovom ponovnom stavljanju u aktivnu funkciju, koliko mi je poznato, više se niti ozbiljno ne razgovara. Nadam se da će ovaj naš most izbjeći tragičnu sudbinu, apeliram na razum onih koji ovu kritičnu situaciju mogu pozitivno riješiti.
Najžešći u razgovoru bio je Mladen Čunčić, koji je mirovinu dočekao u Gradskom Poglavarstvu kao pročelnik, upire prstom u glavne krivce: – To su Hrvatske vode i Hrvatske šume, jer nisu adekvatno održavale konstrukciju mosta, a bilo je ozbiljnih propusta i kod održavanja obala kanala Sava-Odra. Most je poveznica susjeda, društava, klubova, on je žila kucavica mjesta i okolice na kojem se nalazi. Zatvorena su već dva mosta, ako će biti zatvoren i treći, logično se zapitati, imate li, gospodo, u planu možda izgraditi bar jedan?
Jurjevski krijes zapaljen je i ove godine u Velikoj Mlaki, uoči blagdana sv. Jurja, u srijedu 22. travnja 2026. godine. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih i najljepših običaja Turopolja, koji simbolično označava dolazak proljeća, obnovu života i snagu zajedništva. Ovogodišnje obilježavanje ima i posebno povijesno značenje – Velika Mlaka slavi 700. obljetnicu prvog službenog spomena mjesta, čime se Jurjevo 2026. dodatno upisuje u kulturni i identitetski okvir lokalne zajednice.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Program je održan uz pokroviteljstvo Plemenite opčine turopoljske i sudjelovanje brojnih lokalnih udruga: Sučija Velika Mlaka, KUD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Podružnica umirovljenika Velika Mlaka, Plesni klub Barbara, UVDR VG – Klub Josip Zidar, URV 2. gardijske brigade Gromovi (Zagrebačka podružnica) te Mjesni odbor Velika Mlaka.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Očuvanje običaja kroz pjesmu i ples Za kulturno-umjetnički program zaslužan je bio KUD Velika Mlaka, koji je kroz folklorni i glazbeni nastup prikazao kako se nekada obilježavalo Jurjevo. Izvedene su tradicionalne pjesme koje su pratile jurjaške ophode kućama, poput ”I ovo se klanja” i ”Lepi Juro”, ”Turopolje moje drago” te ”Naše selo Mlaka je”, velikomlačka himna. Tijekom nastupa mlađi članovi KUD-a podijelili su grančice, simbol obnove i života, čime se dodatno naglašava povezanost tradicije i mlađih generacija.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Svečani trenutak – paljenje Jurjevskog krijesa Vrhunac večeri bilo je paljenje Jurjevskog krijesa, nakon čega je uslijedilo druženje uz tradicijske turopoljske kolače među kojima su zlevanka, buhtle, gibanica te Turopoljska savijača od čvaraka i sira.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Organizatori ističu kako Jurjevo u Velikoj Mlaki nije samo kulturna manifestacija, već i važan dio očuvanja lokalnog identiteta te povezivanja generacija. U nadi da će se nagodinu okupiti opet, podsjetili su na poznatu turopoljsku izreku: ”Tko ni pri kresu, taj bu k letu v lesu.”
Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka
Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.
Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.
Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.
Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi. Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.
‘Dječja zrelost je nevjerojatna’
Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: “Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života. Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
Tamburaški orkestar HRT-a nastupio je u župnoj crkvi u Kravarskom na tradicionalnom koncertu koji je ove godine bio posvećen pokojnom Ivanu Potočniku, dugogodišnjem članu orkestra.
U nastavku pogledajte video s koncerta i doživite atmosferu večeri u Kravarskom.