HOTNEWS
Aktualni sat o dječjim vrtićima, novogradnji u Zagrebačkoj, Aglomeraciji u Lukavcu, kvaliteti zraka u Donjoj Lomnici…
SDP nije sudjelovao na sjednici Gradskog vijeća, koju su kasnije napustili i vijećnici MOST-a.
Nakon burnog uvoda, stanke kako bi se vidjelo tko ostaje na sjednici Gradskog vijeća, a tko ne s 23 prisutna vijećnika započeo je i Aktualni sat.
Koje su kompetencije novog predsjednika Uprave VG Vodoopskrbe i po kojoj liniji je došao na tu poziciju zanimalo je vijećnika MOST-a Damira Slojšeka, te je ujedno zatražio popis svih poslova i nabava u kojima je sudjelovao Krešo Petek.
-Prva točka dnevnog reda je stanje trgovačkog društva VG Vodoopskrbe pa će se novi predsjednik uprave sam predstaviti, te reći neke stvari u vezi gradskog poduzeća kojemu je na čelu, a u kojemu radi od 2013. godine.- odgovorio je v.d. gradonačelnika Ervin Kolarec.
Darka Bekića iz HDZ-a zanimala je izgradnja dječjih vrtića, točnije kakva je situacija u Selnici Šćitarjevskoj i Maloj Buni, te kako je završila priča sa srednjoškolcima koji od od ove godine imaju pravo na 1000 kuna od Grada.
– Ideja je već godinama da se vrtićima pokriju i ruralni dijelovi, tu su Selnica, Mala Buna, a planiramo i Lukavec gdje bi se izgradili manji vrtići. Što se tiče Selnice izgradnja je krenula, sve ide prema planu, tamo će jedan prostor biti i za društvenu namjenu. Vrtić će pokrivati i nekoliko okolnih mjesta koji mu gravitiraju. U Maloj Buni će radovi uskoro krenuti, tamo nam je namjera smjestiti dvije vrtićke skupine do 40-ak djece. Za Lukavec je u izradi projektna dokumentacija, pa bi na proljeće tamo također mogla krenuti gradnja. – rekao je v.d. gradonačelnika Ervin Kolarec, koji je vezano uz stipendije za srednjoškolce istaknuo kako je od početka školske godine do danas podneseno 2060 zahtjeva, dio je isplaćen, a dio će biti u narednom razdoblju.
Vijećnika Alana Šemberu (MOST) zanimala je novogradnja u Zagrebačkoj 94, ističe da su im se javili stanari s te adrese koji su uzeli odvjetnika i pripremaju tužbu protiv Grada Velike Gorice.Tužba će se odnositi na odobravanje građevinske dozvole, budući nitko od susjeda nije bio obaviješten o postupku njenog izdavanja. Također, zanima ih i stav Centra za odgoj i obrazovanje, budući se tri zgrade grade oko samog Centra, te hoće li se i oni pridružiti tužbi stanara i zaštiti svojih prava, odnosno grada jer je riječ o gradskoj imovini.
-Na čestici u Zagrebačkoj ulici predviđena je izgradnja tri stambene zgrade, četiri stana i poslovni prostor. Čestica se dijeli na tri dodatne čestice. Po Zakonu o gradnji kad imate više od deset nekretnina koje su susjedne ili kad je neprikladna dostava, dozvoljen je javni poziv na uvid. U ovom slučaju na susjednoj čestici imamo više od 50 stanova, znači više od 50 suvlasnika, i u tom slučaju također ide javni poziv za uvid. Javni poziv je objavljen elektronski, po zakonu i na njega se nitko nije odazvao. Prema tome mi smo građevinske dozvole izveli i postale su pravomoćne.- pojasnila je pročelnica Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja, Lana Kotrman.
Vijećnika Šemberu zanimala je i energetsku obnova škole Nikole Hribara jer je, ističe, od predviđenih 8,2 milijuna kuna koji su trebali stići iz EU fondova stiglo svega 3,2 milijuna kuna. Pita gdje je nestalo pet milijuna kuna. Odgovor bi trebao dobiti pisanim putem.
Ima li grad obrtnika, poduzeća koji mogu odraditi vrijedne poslove, kao npr. reciklažno dvorište i što Grad čini da pomogne svojim poduzetnicima da se prijave na takve natječaje, zanimalo je Igora Horvačića (HSS).
-Iskreno ne znam odgovr postoje li takvi poduzetnici, ali sve ovisi o postupcima javne nabave. Svi koji mogu izvoditi takve radove preporučujem da se jave. – poručio je pročelnik Dubravko Katulić.
Vijećnik Željko Stanilović osvrnuo se na projekt Aglomeracije u Lukavcu, gdje je ističe naznačeno da je završeno 96 posto radova s čime se ne slaže. Pitao je postoji li nadzor nad tim radovima, gdje je deponij materijala, rupe koje su otvorene nisu osigurane…
-Tih 96 posto je prema projektu kolektora, slažem se da nisu svi radovi izvedeni do kraja. Nadzor svakodnevno obavlja svoj dio posla.- pojasnio je novi predsjednik Uprave VG Vodoopskrbe Krunoslav Višić.
Stanilović ovim odgovorom nije bio zadovoljan, te je tražio pismeni odgovor i očitovanje nadzora.
Obzirom na jučerašnju informaciju o nekoliko zaraženih nastavnica u Osnovnoj školi Eugena Kumičića, vijećnik Mladen Arapović tražio je izvješće Stožera Civilne zaštite Grada Velike Gorice na koji način se provode epidemiološke mjere u predškolskom i školskom sustavu grada.
– U stalnoj smo komunikaciji sa stožerom Zagrebačke županije i Nacionalnim stožerom. Sve mjere koje su donešene po pitanju sustava za koji pitate, naložilo nam je resorno Ministarstvo i mi se toga držimo, nemao većih poteškoća. Istina, u nekim ustanovama se dogodilo da imamo pozitivne osobe, međutim, postoji jasan protokol po kojem se postupa. Odgovorni ljudi u tim ustanovama na vrijeme su reagirali i sukladno protokolu obavili sve što treba. Naši vrtići, a i nastavni procesi i dalje normalno funkcioniraju. – istaknuo je Ervin Kolarec.
Je li potpisan ugovor o izvršenju mjerenja kvalitete zraka u Donjoj Lomnici, te kada mogu očekivati rezultate, zanimalo je vijećnika Milivoja Dijaneževića (HDZ). Također, zatražio je da mjerenja budu u vrijeme rada asfaltne baze.
-Zatražena je ponuda, ali još uvijek čekamo odgovor. Nadam se da bi s današnjim danom to trebalo biti dostavljeno. Moramo vidjeti iznos te ponude i imamo mogućnost da to odradimo ove godine, tako da se nadam da će to kroz narednih mjesec dana biti riješeno. – odgovorila je pročelnica Gordana Mikulčić-Krnjaja.
CityLIGHTS
KTC lipanjska akcija: ostvari kupnju od najmanje 100 eura i preuzmi poklon karticu
Akcija se održava u ponedjeljak i utorak, 8. i 9. lipnja.
CityLIGHTS
Besplatan ljetni program za roditelje
Centar za djecu, mlade i obitelj prima prijave do 25. lipnja, a sudjelovanje je u potpunosti besplatno.
CityLIGHTS
Dani kriznog upravljanja: Naglasak na otpornosti u vremenu složenih izazova
Gradonačelnik Velike Gorice, Krešimir Ačkar istaknuo je kako su znanje, suradnja i kontinuirano usavršavanje ključni za uspješno suočavanje s krizama.
Velika Gorica bila je domaćin 19. međunarodne konferencije Dani kriznog upravljanja 2026. (DKU 2026), koja je okupila vodeće domaće i strane stručnjake iz područja sigurnosti, znanosti, tehnologije i javnih politika s ciljem razmjene znanja i pronalaženja odgovora na sve složenije krizne izazove suvremenog društva.
Ovogodišnje izdanje održano je u okolnostima obilježenima geopolitičkim nestabilnostima, klimatskim promjenama, energetskim izazovima i ubrzanim tehnološkim razvojem. Sudionici su istaknuli kako se današnje krize više ne pojavljuju izolirano, već se međusobno preklapaju i pojačavaju, zbog čega tradicionalni modeli upravljanja rizicima više nisu dostatni.
Dekanica Veleučilišta Velika Gorica Tamara Čendo Metzinger izrazila je zadovoljstvo što je konferencija ponovno održana upravo u Velikoj Gorici, posebno naglasivši međunarodnu dimenziju događanja.
– Veseli me što smo ovu konferenciju organizirali u našoj Velikoj Gorici. Posebno mi je zadovoljstvo što na ovogodišnjoj konferenciji sudjeluju studenti Veleučilišta Velika Gorica, kao i studenti te nastavnici iz Portugala, Estonije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Nizozemske, Španjolske i Poljske. Govoreći o aktualnom trenutku u kojem se konferencija održavala, Čendo Metzinger upozorila je na brojne promjene koje oblikuju suvremeni svijet.
– I ove godine Konferenciju organiziramo u vrijeme koje je obilježeno složenom geopolitičkom situacijom. U vrijeme brzih promjena, razvoja i primjene novih tehnologija u svim područjima rada, klimatskih promjena, energetskoj nestabilnosti i brojnim drugim ugrozama koje na specifične načine utječu na svijet i društvo u kojem živimo, ali istovremeno i oblikuju društvo koje ostavljamo budućim generacijama.
Ravnatelj civilne zaštite RH Neven Karas istaknuo je kako suvremeno sigurnosno okruženje zahtijeva drukčiji pristup upravljanju krizama te snažniju suradnju svih relevantnih dionika.
– Ovo je prilika podsjetiti da se u današnje vrijeme, kada se krize više ne događaju izolirano, kad se prelijevaju preko granica sektora i sustava, sigurnost nije stanje nego proces koji zahtjeva stalno učenje, prilagodbu i zajedničko djelovanje. Hrvatska, kao dio europskog i globalnog sigurnosnog prostora, suočava se s istim izazovima kao i ostatak svijeta. Stoga, tradicionalni model upravljanja krizama više nije dovoljan. Naglasak se stavlja na otpornost, na horizontalnu i vertikalnu koordinaciju, a bez zajedničkog djelovanja svih relevantnih institucija, lokalne i državne razine, operativnih snaga i politike, ne možemo niti govoriti o učinkovitom upravljanju krizama.
O važnosti zajedničkog djelovanja na europskoj razini govorila je i Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Naglasila je kako su prirodne katastrofe i druge krize podsjetnik na potrebu međusobne solidarnosti država članica.
– Potres ne pita jesmo li već iscrpljeni od borbe protiv inflacije, požar ne čeka da vjetar završi, a upravo tu otpornost na razini Europske unije gradimo zajedno. Vidljivo je kako pomažemo jednim drugima u kriznim situacijama i u situacijama velikih katastrofa, a Hrvatska je dio te mreže i kao primatelj i kao donator.
Govoreći o klimatskim politikama Europske unije, Ujević je poručila da Europa ne odustaje od svojih dugoročnih ciljeva.
– Često smo pitani ostajemo li kao Europa na našim klimatskim ciljevima koje smo si zadali, koji su u našim zakonima. Moj odgovor je da ostajemo i razmišljamo kako ćemo ih što bolje provesti u novoj geopolitički situaciji i kroz nove geopolitičke izazove.
Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar istaknuo je kako su znanje, suradnja i kontinuirano usavršavanje ključni za uspješno suočavanje s krizama.
– Krizno upravljanje je jedno od najvažnijih područja suvremenog društva. Ono nas uči kako predvidjeti rizik, pripremiti se za izazove i zajednički odgovoriti na situacije koje ne možemo uvijek spriječiti. Također, razvijena znanja, suradnje i kontinuirano usavršavanje važniji su nego ikada.
Konferencija DKU 2026 još je jednom potvrdila svoju ulogu važnog mjesta susreta stručnjaka, donositelja odluka, znanstvenika i studenata, koji zajedničkim radom nastoje razvijati otpornije sustave i učinkovitije odgovore na izazove koji obilježavaju današnje vrijeme.
HOTNEWS
Od srijede jeftinije gorivo! Vlada ograničila marže i trošarine
Benzin će prema novim cijenama iznositi 1,61 EUR po litri, dok će dizelsko gorivo stajati 1,61 EUR po litri.
Na telefonskoj sjednici Vlade Republike Hrvatske donesene su dvije uredbe kojima se nastavlja regulacija cijena energenata, kroz kombinaciju smanjenja trošarina i ograničavanja premija energetskih subjekata. Novi režim primjenjuje se od 3. lipnja 2026. i traje do 15. lipnja 2026. godine.
Potrošačke cijene u razdoblju primjene mjera
U nastavku primjene mjera, benzin će stajati 1,61 euro po litri, što predstavlja smanjenje od tri centa. Dizelsko gorivo bit će 1,61 euro po litri, odnosno pet centi manje nego ranije. Plavi dizel prodavat će se po cijeni od 1,09 eura, što je pad od šest centi. Kod ukapljenog naftnog plina (UNP) također dolazi do pojeftinjenja. Plin za spremnike iznosit će 1,35 eura po kilogramu, odnosno devet centi manje, dok će UNP u bocama biti 1,93 eura po kilogramu, također uz smanjenje od devet centi.
Iz Vlade pritom navode kako su premije energetskih subjekata ograničene te iznose 0,1545 EUR/l za benzin, 0,1045 EUR/l za dizel, 0,0436 EUR/l za plavi dizel, dok su za UNP određene na 0,8737 EUR/kg za boce i 0,4116 EUR/kg za velike spremnike.
Koliko bi gorivo koštalo bez ograničenja
Usporedno s reguliranim cijenama, prikazano je i koliko bi energenti koštali bez državne intervencije. U takvom scenariju benzin bi dosegnuo 1,78 eura po litri, dizelsko gorivo 1,82 eura, a plavi dizel 1,16 eura. Kod plina bi cijena za spremnike iznosila 1,50 eura po kilogramu, dok bi UNP u bocama dosegnuo 2,21 euro po kilogramu.
CityLIGHTS
Velika Gorica slavila 120 godina automobilizma, stigao i Juraj Šebalj
‘Klub ima sjajne članice i članove, koje predvodi Vladimir Štarkelj, a koji je doista lokomotiva ovoga kluba’
U Velikoj Gorici obilježena je 120. obljetnica osnivanja prvog hrvatskog automobilnog kluba, a tim je povodom Oldtimer klub Turopolje 31. svibnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica organizirao svečanu akademiju posvećenu bogatoj povijesti automobilizma i očuvanju tehničke kulturne baštine.
Na događanju su se okupili predstavnici medija, lokalne i regionalne samouprave te brojni zaljubljenici u starodobna vozila. Među uzvanicima su bili i istaknuti predstavnici automobilističkog svijeta, uključujući Juraja Šebalja.
Predsjednik Oldtimer kluba Turopolje Vladimir Štarkelj istaknuo je kako je cilj obilježavanja ove značajne obljetnice podsjetiti na početke automobilističke kulture u Hrvatskoj te potaknuti očuvanje tehničke baštine.
– Danas slavimo obljetnicu ponajviše jer želimo potaknuti, kao čuvari tehničke kulturne baštine, da se prisjetimo povijesti i početaka automobilističke kulture u Hrvatskoj. Ovdje su ljubitelji starodobnih vozila, oldtimera i kao ljubitelji te tehničke povijesti na neki način smo oživjeli u Velikoj Gorici puno toga što je bilo po garažama sakriveno, a sada zajedno gajimo jedno zajedništvo, jedno druženje i jedno veselje, rekao je Štarkelj.
O radu i značaju kluba govorio je i zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Neven Karas, koji je naglasio njegovu prepoznatljivost i aktivnost u lokalnoj zajednici.
– Oldtimer klub Turopolje u našem se gradu pozicionirao u jednu od možda i najaktivnijih udruga koja pronosi ime Velike Gorice i koji dovodi u Veliku Goricu čitav niz ljudi, kazao je Karas.
Čestitke organizatorima i svim zaljubljenicima u starodobna vozila uputio je i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, osvrnuvši se na doprinos generacija koje su tijekom više od stoljeća njegovale automobilističku tradiciju.
– Čestitam svima koji su dali svoj obol u ovi 120 godina i prenijeli svoj entuzijazam na mlađe generacije. Što se tiče našeg oldtimer kluba u Velikoj Gorici, koji će uskoro proslaviti tek pet godina postojanja, smatram da su napravili sjajan posao. Klub ima sjajne članice i članove, koje predvodi Vladimir Štarkelj, a koji je doista lokomotiva ovoga kluba. Ali ne samo ovoga kluba, to je čovjek koji doista daje velik obol u društvenom životu, kako grada Velike Gorice, tako i Zagrebačke županije“, poručio je Kolarec.
Svečana akademija bila je prilika za prisjećanje na razvoj automobilizma u Hrvatskoj, ali i za isticanje važnosti udruga koje kroz svoj rad čuvaju tehničku baštinu te okupljaju nove generacije ljubitelja starodobnih vozila.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
-
CityLIGHTSprije 6 danaObitelj Haidar Diab otvorila svoj dom i srce
-
CityLIGHTSprije 2 danaJedina kapetanica u Hrvatskoj otkrila kako izgleda život u kokpitu – “Dijete mi je završilo na šivanju, a ja sam bila usred trodnevne smjene”
-
CityLIGHTSprije 5 danaPODSJETNIK U nedjelju posebna regulacija prometa
-
Vijestiprije 1 danRadno vrijeme trgovina se mijenja na Tijelovo – obavite kupnju na vrijeme