Vijesti
Aktualac započeo pitanjem o dovršetku Miošićeve i uskrsnicama, a nastavio se pitanjem o pročistaču
Današnja 25. sjednica Gradskog vijeća započela je minutom šutnje za preminulog tajnika Zajednice športskih udruga Grada Velike Gorice Davora Štubana te gradonačelnika Zagreba Milana Bandića.
Aktualni sat započeo je pitanjima MOST-ovca Damira Slojšeka o dovršetku Ulice Andrije Kačića Miošića.
– Radovi su započeli krajem srpnja, od Kolareve do Kurilovečke, a očekivano trajanje radova je bilo 70 dana. Trebalo je biti gotovo u studenom, a i sad smo imali desetak i više lijepih dana, a radovi stoje i ulica nije asfaltirana. Zanima me i kad će biti gotovo asfaltiranje od Kurilovečke do Fabijančićeve? – upitao je Slojšek i dodao kako mu stanari već neko vrijeme prilaze s prijedlogom da organiziraju prosvjed.
2.3.2021. Velika Gorica – 25. sjednica Gradskog vijeća. Foto: Mile Šola/Cityportal.hr
– Slažem se, rok je usistinu bio 70 dana. Međutim zimska služba traje do 15. travnja i nakon toga je moguće pristupiti asfaltiranju. Uz dopuštenje komunalnog odjela i ako vrijeme dopusti, može biti i ranije, ali se ovdje javio ‘problem’ da se u toj ulici pojavio investitor koji gradi zgradu i ovih dana treba izvesti sve priključke ispod zemlje jer ukoliko se asfaltira ulica, po zakonu ne smijemo tri godine dirati. Nažalost, pojavila se ta sitiuacija koja će dodatno odužiti asfaltiranje – objasnio je v.d. gradonačelnika Krešimir Ačkar.
HDZ-ov vijećnik Josip Jerleković postavio je pitanje o završetku vatrogasnih domova u Novom Čiču i Buševcu, na što mu je odgovor dao zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec.
– Stari dom u Čiču zaista više ne možemo koristiti i mogu reći da su radovi na izgradnji DVD-a Novo Čiče u drugoj fazi. Dakle, temelji su u zemlji i armirano-betonska ploča je riješena. Postupak javne nabave je pokrenut prije nekoliko dana, krajem ožujka možemo očekivati sklapanje ugovora, a vrijednost ugovorenih radova 1,875.000 kuna s PDV-om. Završetak radova planiran je u siječnju 2022. godine. Što se tiče Vatrogasnog doma u Buševcu, radovi su u punom jeku. Vrijednost ugovorenih radova je 2,382.000 kuna s PDV-om. Planiramo da će radovi biti krajem svibnja do početka lipnja i gotovi – kazao je Kolarec.
Uskrsnice od 400 do 800 kuna
U ime vijećnika Hrvatske stranke umrovljenika Stjepana Raka, Jerleković je na aktualcu upitao i hoće li se goričkim umirovljenicima ove godine isplatiti uskrsnice.
– Pravo na uskrsnice ostvaruju umirovljenici s mirovinama do 2.000 kuna. Novčana pomoć onima koji imaju mirovinu do 1.000 kuna bit će 800 kuna, a uskrsnice onima koji primaju od 1.000 do 2.000 kuna mirovine bi iznosila 400 kuna – objasnio je Kolarec.
2.3.2021. Velika Gorica – 25. sjednica Gradskog vijeća. Foto: Mile Šola/Cityportal.hr
Kada će se urediti željeznička stanica?
Darko Bekić iz HDZ-a upitao je detalje o uređenju željezničke stanice u Velikoj Gorici, a v.d. gradonačelnika Krešimir Ačkar kazao je kako bi ovi prvi radovi trebali biti gotovi početkom svibnja te dodao kako je cijeli teret uređenja pristao preuzeti HŽ Infrastruktura.
– Troškovnici su već spremni za prvu fazu realizacije koja se odnosi na postavljanje rasvjete i za asfaltranje parkinga koji je danas uistinu, kao i cijela ta stanica, neprimjeren za jedan grad kao što je Velika Gorica. Rasvjetom i parkingom smo riješili tek dio problema, a drugi dio problema pokušavamo riješiti. Pročelnica Gordana Mikulčić je već naručila studiju s kojom ćemo participirati na natječaj za Zero emission autobus koji bi prvenstveno bio usmjeren na prijevoz naših sugrađana koji putuju vlakom – objasnio je Ačkar te objasnio kako Grad čeka raspisivanje natječaja.
2.3.2021. Velika Gorica – 25. sjednica Gradskog vijeća. Foto: Petra Rožić/Cityportal.hr
Spajanje na zagrebački pročistač umjesto gradnje novog?
Nezavisni vijećnik Alan Šembera postavio je pitanje o pročistaču otpadnih voda te projektu Aglomeracije.
– Aglomeracija, iako je bila zima, ide svojim ritmom, no za pročistač se savjetujemo i na zadnjem sastanku u Hrvatskim vodama bio sam stava da bi trebali ići sa spajanjem na zagrebački pročistač umjesto gradnjom novoga. Zbog ekoloških razloga i jezera Čiče. Skloniji sam da taj mulj i fekalije završe negdje drugdje, a ne u našem gradu. Međutim, tu smo uvjetovani jer je projekt sufinanciran od Europske unije i od samoga starta je plan bio gradnja i tu je niz problema koji nas je zadesio, kao što su obiteljske kuće koje nisu u projektu jer su izgrađene nakon 2009., pa sad moramo dodatna sredstva ishoditi kako bi i oni bili priključeni. Ukoliko uspijemo dobiti suglasnost Hrvatskih voda da idemo na zagrebački pročistač, koji sad koristi trećinu svojih kapaciteta, i ako matematika kaže da je to isplativije i jeftinije od izgradnje novoga pročistača, a i cijene su znatno otišle gore od vremena projektiranja, mišljenja sam da bi išli prema Zagrebu i mislim da bi to bilo dobro za građane – odgovorio je Ačkar, a Šembera je dao svoju podršku ideji da se pročistač izmjesti s postojeće lokacije.
Mrtvačnica u Kušancu i radovi na groblju u Šiljakovini tema su koju je na aktualizirala MOST-ova vijećnica Karmen Rak. Osim toga, zanimalo ju je ima li novosti oko uređenja autobusnog kolodvora u Gorici.
– Kada govorimo o mrtvačnici razvuklo se, no nizom sastanaka smo pokrenuli stvar i očekujemo završetak radova do lipnja kada bi sve trebalo biti gotovo i sa prometnicama. Bilo je problema zbog neusuglašavanja s arhitektom, međutim to smo riješili – kazao je Ačkar, dok će o problemu groblja u Šiljakovini Rak odgovor dobiti pisanim putem.
U planu je novi autobusni kolodvor
No, Krešimir Ačkar kazao je kako postoji glavni projekt izgradnje autobusnog kolodvora.
– Glede kolodvora idejno rješenje je gotovo već davnih dana, no sada smo imamo glavni projekt i tamo su također problemi imovinsko-pravni. Vrijednost radova bi bila oko 24 milijuna kuna i kolodvor bi sadržavao sve ono što jedan autobusni kolodvor treba, pa i sanitarni čvor, čekaonice, prodaju karata i sve ostalo. U Ministarstvu prometa smo saznali da imamo opcije da veliki dio sredstava možemo povući iz fondova, za što bi imali pravo je zapravo mi kao grad niti nemamo autobusni kolodvor – odgovorio je Ačkar.
Vladajuće je zbog neodgovaranja na pitanja prozvao SDP-ov Mario Zdelar, pa je na ovom aktualcu ponovio pitanja na koja čeka odgovor. Spomenuo je Zdelar pitanje o kreditnom zaduženju Grada, pročistaču otpadnih voda i Aglomeraciji te kome je Grad u 2020. i 2021. izdao poslovne i stambene protore u vlasništvu Grada. Pitanja za ovaj aktualac su mu pak bila radovi na asfaltiranju u Kurilovcu te rješavanje opasnog otpada u Vukovinskom polju.
– Tamo ima na desetke tisuća tona opasnog otpada, azbesta, otrovnih ulja… Izađite vidjeti ili pošaljite te komunalne redare. Počnite to rješavati. Također, zašto ne komunicirate s ljudima i objasnite im sve oko novog reciklažnog dvorišta u Kurilovcu – kazao je Zdelar, a Ačkar mu je obeća kako će na to i ostala svoja pitanja zasigurno uskoro dobiti odgovor, dok je za Jelačićevu odgovor dao odmah.
– Kada govorimo o Jelačićevoj ulici postavljate legitimno pitanje, ona iziskuje oborinsku odvodnju. Ove godine nije u proračunu, i trebali bi biti fer za sljedeću godinu staviti to u proračun jer Kurilovec to zaslužuje – rekao je Ačkar.
Pješačke staze
Milivoj Dijanežević na aktualcu je upitao kada će se izgraditi pješačka staza između Donje Lomnice i Gradića, kao i ona od Gradića do Petrovine. Odgovorom v.d. gradonačelnika završio je Aktualni sat.
– Puno upita je bilo oko te opasne ceste koja je opterećena, znamo koliko pješaka i biciklista njome prolazi. Natječaj za kompletnu rekonstrukciju Odranske od Vukovarske ulice u Gradićima do Vojka Miklaužića u Lomnici u dužini od 700 metara je završen i početak radova je u travnju, a završetak do šestoga mjeseca. Radim ćemo s dvije strane pješačke staze i time rješavamo pitanje sigurnosti djece. I u Rakarju smo umjesto planiranih 140 metara krenuli u kompletnu izradu pješačke staze preko 320 metara do Ilovnjaka spoj gdje već ima pješačka staza. I naselje Lukavec će uz Tratinsku ulicu dobiti pješačku stazu, a znamo kakva je cesta, jer njome prolaze svi koji putuju prema bregima, i roditelji zaslužuju mir i tu sigurnost ćemo omogućiti radovima u travnju. A u Petrovini smo imali pitanje oteretnog kanala koji je u vlasništvu Hrvatskih voda i dobili smo odobrenje po kojemu će radovi krenuti nakon natječaja, a do lipnja i završetak radova. Pješačke staze će mi biti prioritet dok god budem vršitelj gradonačelničke dužnosti – odgovorio je Ačkar.
HOTNEWS
Milijunska investicija Zagrebačke županije: nova faza razvoja PŠ Strmec
Projekt u Strmcu dio je šireg investicijskog ciklusa Zagrebačke županije, u okviru kojeg je planirana realizacija 27 školskih objekata ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave.
U Strmcu su započeli radovi na projektu koji bi trebao značajno unaprijediti uvjete školovanja za 480 učenika Područne škole i omogućiti prelazak na jednosmjensku nastavu.
Investicija Zagrebačke županije vrijedna 8,76 milijuna eura obuhvaća proširenje postojećeg školskog prostora te izgradnju nove sportske infrastrukture, a početak radova obilježen je polaganjem kamena temeljca. Završetak projekta predviđen je u roku od 20 mjeseci.
Projekt koji mijenja uvjete nastave u Strmcu
„Ovdje će se graditi pet učionica sa popratnim sadržajima, gradit će se velika dvodijelna dvorana i gradit će se jedna manja dvorana“, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, opisujući ključne zahvate koji će se realizirati ovim projektom. Time će se, kako je istaknuo, značajno podići standard nastave i boravka učenika, a ulaganje ima i širi strateški cilj: „Ovo je povijesno ulaganje u školstvo, ovo je povijesno ulaganje u Zagrebačkoj županiji u naše najmlađe i ja vjerujem da ćemo onaj zajednički cilj svi skupa ostvariti, a to je da će naša Zagrebačka županija prijeći na jednosmjensku nastavu.“
Područna škola Strmec, koja djeluje u sastavu Osnovne škole Sveta Nedjelja, najveća je takva škola u Hrvatskoj s ukupno 480 učenika u 22 razredna odjela: „Ovo je naša najveća područna škola, ali najveća je i u cijeloj Republici Hrvatskoj. Broji 480 učenika, to je dakle polovina svih naših učenika i ovdje nastavu slušaju 22 razredna odjela“, istaknuo je ravnatelj Zvonimir Markić, naglasivši razmjere ustanove o kojoj je riječ. Govoreći o tradiciji škole i značaju ulaganja u obrazovanje, dodao je: „Sutra je naš 175. rođendan. Škola se prvi put spominje 1851. godine u Svetoj Nedelji u vrijeme možda i najvećih reformi u hrvatskom školstvu, u vrijeme bana Ivana Mažuranića, koji je s promjenama u školstvu, Hrvatsku poveo iz srednjega vijeka u moderno doba.“ Takav povijesni kontinuitet, kako proizlazi iz njegovih riječi, dodatno naglašava važnost današnjih ulaganja: „Ovo su svojevrsne reforme koje se danas događaju u školstvu pa vjerujem da će biti na korist i dobro svim našim učenicima jer ulaganje u našu djecu je jedina isplativa investicija i tu će kamata uvijek biti obilna.“
Povijesno ulaganje Zagrebačke županije u obrazovanje
Financiranje projekta osigurano je kombinacijom europskih i županijskih sredstava. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dolazi 5,16 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna osigurava preostalih 3,59 milijuna eura. „Želio bih u prvom redu čestitati na ovom projektu, na izvrsno priređenoj projektnoj dokumentaciji i vođenju odabira izvođača i nadam se da će izvođač biti na razini onoga što su u stvari garantirali“, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Prema njegovim riječima, ovakvi projekti ključni su za postizanje jednakih uvjeta obrazovanja u cijeloj zemlji: „To će zaista biti jedan vrlo dobar, kvalitetan vrhunski objekt koji će djeci pružati upravo ono što želimo postići sa svim ovim reformama u obrazovanju na razini Republike Hrvatske. To je da svako dijete ima jednake mogućnosti i uvjete za obrazovanje, a s druge strane da sve škole u Republici Hrvatskoj pređu u rad u jednoj smjeni.“
Grad Sveta Nedelja već je sudjelovao u razvoju škole, koja je otvorena u rujnu 2024. godine, pri čemu je Grad financirao veći dio izgradnje, dok je ostatak osigurala Zagrebačka županija.
„Kada sam krenuo u svoj prvi gradonačelnički mandat, garantirao sam da će se nova škola napraviti i ta škola se na kraju u jednom ugodnom i dobrom sporazumom sa Zagrebačkom županijom i sagradila i napravila“, podsjetio je gradonačelnik Dario Zurovec. Takav razvoj, kako je dodao, prati i pozitivne demografske trendove: „Sveta Nedelja raste u svakom pogledu, cijelo vrijeme gledamo prema naprijed, dobra nam je demografska slika, tako da vjerujem da će puno učenika i puno uspješnih sportaša, ali naravno i drugih rekreativaca proći kroz te sportske dvorane.“
Širi investicijski ciklus: cilj jednosmjenska nastava
Projekt u Strmcu dio je šireg investicijskog ciklusa Zagrebačke županije, u okviru kojeg je planirana realizacija 27 školskih objekata ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave.
Za 22 projekta već su odobrena bespovratna sredstva iz NPOO-a u iznosu od 98 milijuna eura, za ukupne investicije vrijedne 121 milijun eura, dok je dodatnih pet projekata trenutačno u fazi evaluacije.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
HOTNEWS
S(okolice) iz goričke okolice – umijeće lova sokolova
U Čičkoj Poljani žive vješte i nagrađivane ptice – vrhunski lovci koje trenira Marijan Žižanović, a pojavljivale su se i u poznatim filmovima i spotovima
Lov s orlovima, sokolovi koji glume u filmovima, konj pod sedlom i život u ritmu ptica grabljivica — zvuči kao scena iz filma, ali za jednog čovjeka to je svakodnevica.
Upravo takvu priču donosimo iz prve ruke: o Marijanu Žižanoviću, sokolaru koji je svoju strast pretvorio u način života.
Kako je sve počelo: od školskih klupa do sokolarstva
Ljubav prema pticama grabljivicama kod Marijana Žižanovića traje cijeli život i počela je još u gimnazijskim danima. “Tada sam s latinskog na hrvatski prevodio knjigu Fridrika II. o umjetnosti lova s pticama. Tako je sve krenulo, iako su to bile stare, srednjovjekovne metode”, prisjeća se. Pravi zaokret dogodio se kada je upoznao sokolara iz Češke koji je uzgojio stepskog sokola. To poznanstvo dodatno ga je povuklo u svijet sokolarstva.
Intenzivnija ljubav prema sokolarstvu razvila se za vrijeme studija. “Tada sam pripitomio prve ptice, prvo jastreba, pa orla i sokola. Jednu po jednu.” U to vrijeme živio je u Zagrebu, no uvjeti za ozbiljnije bavljenje sokolarstvom nisu bili idealni. “Nisam imao uvjete na Pantovčaku, u vrtu, za nešto ozbiljnije.” Tada započinje potraga za mjestom koje će odgovarati njegovom načinu života i njegovim pticama. Tražio je ravan teren, s dovoljno prostora, mogućnošću držanja konja i izvorom vode u blizini. “I našao sam baš takvo mjesto.” Danas Marijan većinu svojih dana provodi u Čičkoj Poljani!
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
Na vrhu prirode i njegovog interesa
Ljubav prema prirodi i životinjama kod Marijana je jasna, poštuje ih sve, kaže, no ptice grabljivice za njega imaju posebno mjesto. “To su vrhunski predatori. Oni su na vrhu prirode.” Sokolovi i orlovi kroz povijest nisu bili samo lovci, već i simboli moći. U srednjem vijeku sokol se smatrao kraljevskom životinjom, a pravo na lov s određenim vrstama bilo je strogo određeno društvenim statusom. Osim simbolike, riječ je i o jednoj od najsposobnijih životinja u prirodi. Sokol je ujedno i najbrže živo biće na svijetu, u obrušavanju može doseći brzinu i do 390 kilometara na sat! Lovi jednako učinkovito i u zraku i na tlu, a plijen mu varira od ptica do manjih sisavaca. No rad s tim pticama danas zahtijeva i prilagodbu uvjetima u kojima žive.
“Sjeverni sokolovi dolaze iz arktičke klime i kod nas često obolijevaju jer nisu navikli na ove uvjete.” Zbog toga se u uzgoju koriste križanja. “Miješa se sjeverni i stepski sokol. Tako dobiješ pticu koja može živjeti ovdje, ali zadržava osobine vrhunskog predatora.” I dok sokole opisuje kao fascinantne i izuzetne, kada je riječ o lovu — izbor je jasan. “Sokolove imam za uživanje, ali lovim s orlovima. Oni su pojam snage.” Trenutno brine o čak 35 ptica, koje sve uzgaja sam, od sokolova do orlova i jastrebova.
Lov kao precizno uigrana igra povjerenja
Lov s pticama grabljivicama nije improvizacija nego precizno uigran odnos između čovjeka i životinje. Marijan u lov ne ide bez osnovne opreme: na ruci nosi zaštitnu rukavicu, a koristi i poseban nosač za ruku koji se postavlja na sedlo konja. Ovo rješenje, kako objašnjava, potječe još od mongolskih i kazahstanskih sokolara. Dok jaše, orao ga prati iz zraka, prateći svaki njegov pokret. No ključ uspješnog lova ne leži samo u tehnici, već u pripremi. Sve se, kaže, svodi na ono što sokolari nazivaju kondicija.
“Kondicija u sokolarstvu znači točno upravljanje težinom ptice.” Nije riječ samo o fizičkoj spremi, već o pažljivo balansiranom odnosu između težine, gladi i energije. Upravo taj balans određuje hoće li ptica biti motivirana za lov i hoće li surađivati. Svakodnevno se mjeri gramaža i precizno određuje količina hrane. Kondicija znači da je ptica dovoljno gladna da lovi ali ne i izgladnjela. Upravo zahvaljujući toj preciznosti, moguće je kontrolirati ponašanje ptice u lovu. “Ovisno o težini, znam što će napadati. Hoće li ići na zeca, lisicu ili nešto veće.”
Jedan trenutak posebno mu je ostao u sjećanju. Dok je jahao, a njegov orao ga pratio iz zraka, iznenada se pojavio divlji mužjak bjelorepana i počeo kružiti oko njih. “Zanimalo me kako će moj reagirati.” Reakcija je bila trenutna: Marijan je podigao ruku, a njegov orao bez oklijevanja sletio na nju. Divlji bjelorepan ostao je zbunjen. “Digao se okomito u zrak i odletio. Nije mu bilo jasno što se dogodilo i zašto je ovaj došao meni.”
Sokolari na pisti: nevidljivi čuvari sigurnosti
Sokolarenje nije samo hobi ni tradicija nego ima i vrlo konkretnu, sigurnosnu ulogu. Marijan je sudjelovao u postavljanju temelja sokolarstva na Zračnoj luci Franjo Tuđman, gdje su ptice grabljivice postale dio sustava zaštite zračnog prometa. “Bili smo među prvima koji su tamo uveli biološku zaštitu s pticama grabljivicama.” Uloga sokolara u zračnoj luci iznimno je važna. Ptice grabljivice koriste se kako bi se spriječilo okupljanje drugih ptica, poput vrana, koje mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za avione. “Taj posao može se raditi samo sa sokolovima. Nijedna druga ptica ne može to odraditi na isti način.” Sokol leti visoko, presreće druge ptice i svojim prisustvom održava zračni prostor sigurnim za uzlijetanje i slijetanje. No, iza toga stoji zahtjevan i dugotrajan proces treninga. “Trenirati sokola nije jednostavno. Kod nas ima možda tri ili četiri osobe koje to stvarno znaju raditi.”
Koliko su sokoli precizni i učinkoviti u lovu, pokazuje i jedna situacija koja mu je ostala u sjećanju. Tijekom lova u okolici Mičevca, njegov sokol krenuo je za vranom i nestao iz vidokruga. Ipak, zahvaljujući odašiljaču, mogao je pratiti gdje se nalazi. “Pokazivalo mi je da je u nečijoj kući.” Kada je stigao na adresu i pokucao, vlasnik kuće nije mogao vjerovati. “Rekao sam mu: ‘Znam da zvuči čudno, ali moj sokol je u vašoj kući’” Na kraju su ga pronašli u sobi, kako mirno jede svoj plijen. Vrana je, pokušavajući pobjeći, uletjela kroz prozor, ali sokol ju je uspio uloviti.
„Sokol ga je volio“
No, priča o Marijanu i njegovim pticama tu ne staje. Osim što love i treniraju, njegove ptice i glume. Pojavljivale su se u filmu Banović Strahinja, gdje su sudjelovale u scenama koje su mnogima ostale u sjećanju, a njihov let i danas izgleda jednako impresivno kao i na velikom platnu.
Prisjetio se i jedne zgode sa snimanja, kada je, umjesto iza kamere, završio u ulozi kaskadera. Naime, tijekom snimanja scene u kojoj orao napada tijelo Prometeja, na set je donio dva orla: ženku, za koju kaže da je izuzetno živahna i “jede sve”, i mužjaka, koji je mirniji i pogodniji za rad.
Plan je bio da u sceni sudjeluje upravo mužjak, no u brzini i organizacijskom kaosu na snimanju, pred kamerama se našla ženka. “Nije baš bilo svejedno”, priznaje kroz smijeh. Svojom energijom i nepredvidivošću poprilično je iznenadila kaskadera, pa je u jednom trenutku Marijan ipak morao uskočiti i preuzeti situaciju. Ovaj put nije ništa prepuštao slučaju. Ženku je maknuo sa strane, a u scenu uveo mirnijeg mužjaka. Kako kaže: „Jednom je bilo dovoljno.“, našalio se Marijan.
No, nisu se zadržale samo na filmu. Njegovi sokolovi i orlovi pojavili su se i u spotovima domaćih izvođača poput Dražena Žanka, Marka Perkovića Thompsona i Franke Batelić.
Od tišine prirode i lova, do reflektora i kamera. Ipak, za Marijana, sve se svodi na isto. Na odnos s pticama. Na povjerenje koje se gradi godinama. I na način života koji se ne može odglumiti.
Foto: Marijan Žižanović
Moja županija
Megaprojekt od 50 milijardi eura: Topusko postaje novo europsko AI središte
Projekt bi trebao donijeti nekoliko tisuća novih radnih mjesta, posebno u sektorima inženjerstva, energetike i IT-a, uz jačanje lokalne infrastrukture i dolazak stručne radne snage.
HOTNEWS
Rekordan odaziv: za Ružu Zagrebačke županije pristiglo 70 prijava
Svaka prijava koja je stigla nosi konkretnu priču o ljudima koji svakodnevno grade turističku ponudu našega kraja, od obiteljskih smještaja i restorana do digitalnih projekata i manifestacija koje okupljaju tisuće posjetitelja.
Četvrto izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije” bilježi dosad najveći interes – u natječajnom roku pristiglo je 70 prijava, što je rekordan broj u odnosu na prethodne godine, priopćila je Turistička zajednica Zagrebačke županije.
Veliki odaziv, kako navode iz TZ-a, pokazuje da nagrada sve snažnije zauzima mjesto prepoznatljivog pokazatelja turističke kvalitete u županiji te da je interes među dionicima turističkog sektora u stalnom porastu.
Najviše prijava ove je godine evidentirano u segmentu smještajnih objekata, što se povezuje s kontinuiranim razvojem i jačanjem smještajne ponude na području Zagrebačke županije. Uz tu kategoriju, značajan broj kandidatura zabilježen je i u segmentima manifestacija i događanja te djelatnika u turizmu i povezanim djelatnostima.
O ovogodišnjem odazivu govorila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i predsjednica Povjerenstva za dodjelu nagrade Ivana Alilović.
„Sedamdeset prijava govori samo za sebe. Kada smo prije četiri godine pokrenuli Ružu Zagrebačke županije, nadali smo se da će nagrada postati prepoznatljiva platforma za isticanje turističke izvrsnosti, a danas vidimo da je postala i više od toga. Svaka prijava koja nam je stigla nosi konkretnu priču o ljudima koji svakodnevno grade turističku ponudu našega kraja, od obiteljskih smještaja i restorana do digitalnih projekata i manifestacija koje okupljaju tisuće posjetitelja”, poručila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i predsjednica Povjerenstva za dodjelu nagrade Ivana Alilović.
U svakoj od osam kategorija dodjeljuju se po dvije nagrade, odnosno ukupno 16 priznanja.
-
CityLIGHTSprije 5 danaPink automobil kao glavna nagrada: Stela Rade sprema spektakl u Velikoj Gorici
-
CityLIGHTSprije 5 danaUčenici Ekonomske škole predstavili se budućim srednjoškolcima: ‘Profesori su najbolji, možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima’
-
CityLIGHTSprije 5 danaOtvorene prijave za upis u vrtiće i program predškole
-
Obrazovanjeprije 4 danaDojave o bombama ponovno u školama – ministar otkrio hoće li učenici morati nadoknađivati nastavu