Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u Republici Hrvatskoj u siječnju 2026. u prosjeku su više za 3,4 % u odnosu na siječanj 2025. Na mjesečnoj su razini u odnosu na prosinac 2025. porasle za 0,3 %.

Promatrano prema glavnim skupinama potrošnje, najveći porast cijena na godišnjoj razini zabilježen je u sljedećim kategorijama:

Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva – rast od 10,1 %, s najvećim doprinosom ukupnoj inflaciji;

Alkoholna pića i duhan – cijene više za 7,5 %;

Restorani i usluge smještaja – porast od 6,8 %;

Zdravstvo – cijene više za 4,1 %;

Rekreacija, sport i kultura – rast 3,3 %;

Hrana i bezalkoholna pića – povećanje od 2,1 %.

Ove promjene ukazuju na značajnije povećanje troškova života, posebice u segmentu stanovanja i energije, koji pozitivno utječu na ukupnu stopu inflacije.

DZS također bilježi da su neke skupine roba i usluga zabilježile pad cijena u odnosu na isti mjesec prethodne godine:

Usluge obrazovanja – pad od 1,6 %;

Pokućstvo i oprema za kuću – smanjenje od 0,9 %;

Prijevoz – pad cijena od 0,3 %.

Prema podacima DZS-a, pad cijena u ovim kategorijama donekle ublažava rast u ostalim dijelovima potrošačke košarice.

Stipendiranje uspješnih učenika i studenata nastavlja se i ove godine, a za tu je namjenu Zagrebačka županija osigurala čak 430 tisuća eura.

Uz 129 stipendista iz prethodnih godina, pravo na stipendiju ostvarilo je još 75 novih stipendista. Među njima je 45 učenika koji mjesečno primaju 120 eura te 30 studenata kojima se isplaćuje 240 eura.

Kada je riječ o kriterijima dodjele, najviše je stipendija dodijeljeno prema kriteriju izvrsnosti, a slijedi socijalni kriterij te stipendije za deficitarna zanimanja i glazbeni smjer.

Čestitke novim i postojećim stipendistima uputio je župan Stjepan Kožić, poručivši im da nastave ulagati u svoje obrazovanje i budućnost u Zagrebačkoj županiji.

Istaknuo je i velika ulaganja u školstvo koja proizlaze iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

– U tijeku je energetska obnova pet škola vrijedna 12 milijuna eura, gradi se novi objekt Glazbena škola Ferdo Livadić u Samoboru te školske radionice u Zelini. Također je u planu gradnja te dogradnja 18 školskih objekata, za što je osigurano ukupno 109 milijuna eura – istaknuo je Kožić ocijenivši to povijesnim ulaganjem u obrazovanje.

Studentica prve godine diplomskog studija Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Martina Cerovac, izrazila je zahvalnost županiji na dobivenoj stipendiji, naglasivši da će joj financijska potpora pomoći u usavršavanju stranih jezika i omogućiti nova putovanja.

Aktualni sat 5. sjednice Gradskog vijeća Grada Velike Gorice otvoren je pitanjem SDP-ove vijećnice Ivane Mlinar o povećanju cijena komunalnih usluga i javnog prijevoza, ali i ponovnim prigovorom na, kako je navela, izostanak službenog prijenosa sjednica

“Od prvog siječnja u ovom gradu poskupile su sve komunalne usluge od 40 % do 230 %. Ovo nisu postoci sniženja, nego poskupljenja naših života”, rekla je Mlinar, prozvavši Vladu RH i gradsku upravu. Zanimalo ju je i po čemu je Velika Gorica „najpoželjniji grad“, ali i na koji način Grad kontrolira ZET-ove odvezene kilometre i propuštene linije.

“Počet ću od drugog pitanja, ne mogu vjerovati da možete spomenuti tako licemjerno ZET koji je u ingerenciji Grada Zagreba i molio sam vas s ove govornice da intervenirate jer to su vaši koalicijski partneri u Gradu Zagrebu i kako najavljujete, u Državi. Linijski prijevoz u Velikoj Gorici, usputno rečeno, funkcionira odlično. Jako je malo pritužbi, potpuno je besplatan i čak smo ga nekoliko puta regulirali, zbog toga što je interes građana bio takav. Sa ZET-om ne uspostavljamo takav kontakt. Zašto? Evo pitam vas iz SDP-a i vas iz Možemo. Lako je doći svaka tri mjeseca za govornicu i pričati o tom problemu. Međutim, imate vi svoje stranačke sastanke. Imate svoje koalicijske sastanke, pa vas pitam, pa što ste napravili i jeste li ikad potencirali tu temu ZET-a i problem Velike Gorice tamo gdje je mjesto. Postoje teme o kojima treba pričati tamo gdje im je mjesto. Po pitanju izravnih prijenosa sjednica, koliko vidim, mi imamo izravan prijenos sjednica. Imamo ga, javno je dostupan, na stranicama. Kada govorimo o poskupljenjima, uistinu ja se ispričavam sugrađanima. Nikada nije dobro, nije popularno povući takve mjere i takve cijene, ali zamolio bih direktore, gospodina Raka i gospodina Jurjevića da obrazlože zbog čega je do toga došlo”, odgovorio je gradonačelnik Ačkar.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak pojasnio je kako je cijena vodnih usluga sastavljena od fiksnog i varijabilnog dijela te da fiksni dio nije mijenjan od 2012. godine, dok je varijabilni dio posljednji put korigiran 2022., prije uvođenja eura.

“Cijene su bila tad dosta manje u odnosu na danas i naših usluga, materijala, roba, ali i plaće naših radnika. Dovedeni su u jednom periodu u situaciju da su djelatnici počeli odlaziti iz komunalnog sustava zbog preniskih plaća, isto je i u drugim komunalnim tvrtkama, pa smo morali dići plaće više od 60 %. Zato smo morali iznivelirati i dignuti cijene naših usluga. Želim napomenuti da su sve vodoopskrbe u Hrvatskoj nužne prilagoditi se metodologiji koja nam je navedena i stavljena pred nas uredbom i jednostavno nismo imali puno prostora za razmišljanje jer smo morali sve te troškove staviti u metodologiju. Cijene u Velikoj Gorici su još uvijek među najnižima u Hrvatskoj”.

Govornicu tada preuzima Juraj Odrčić koji je postavio pitanje o sigurnosti u Gajevoj ulici, gdje su u tijeku intenzivni radovi, te o statusu ITU mehanizma.

Pročelnik Dubravko Katulić potvrdio je da su zbog neodgovornog ponašanja izvođača izrečene 18 kazni i podneseno šest prekršajnih prijava, a u dogovoru s policijom pojačat će se nadzor i osigurati dodatna zaštita pješaka.

“Dogovorili smo da redovno obilaze i naravno kažnjavaju, do sad imamo 18 kazni i 6 prekršajnih prijava jer su građevinari neodgovorni. Ono što ćemo dalje napraviti, a vezano je za sigurnost, i to u ovom tjednu, radimo na tome da zaštitimo pješake, danas smo imali sastanak s policijom prije Gradskog vijeća, i dogovorili smo da će češće imati obilaske tamo i da građevinari moraju micati blato s ceste. Barem da stanje bude da se ulica može koristiti”, ističe Katulić

Gradonačelnik Ačkar izvijestio je kako je izmjenama zakona Velika Gorica postala središte ITU mehanizma, čime joj je na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte s okolnim općinama, Orle, Pokupsko, Kravarsko, Rugvica i Pisarovina.

“Problem koji je bio da središte ITU mehanizma ne može biti grad koji graniči s gradom koji je već središte, a to je Grad Zagreb. Tu je bila nanesena nepravda Gorici jer smo šesti grad po veličini i izmjenom ovog zakona smo mi postali središte, iako smo mi već u alokaciji i aglomeraciji Grada Zagreba kao središte ITU mehanizma, napravili i pješačku i biciklističku stazu prema Vukovini i Starom Čiču, interpretacijski centar Muzeja Turopolje, i još niz toga s puni manjim sredstvima, kao dio onoga što sudjeluje u tom velikom financijskom procesu. Više od 100 milijuna eura bespovratnih sredstva od županije, države i EU, došle su u Veliku Goricu, ne slučajno već nečijom sposobnošću pa ne možete govoriti da radimo od naših novaca”.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Na radove u Gajevoj ulici ponovno se osvrnuo vijećnik Mosta Damir Slojšek, koji je prenio nezadovoljstvo građana te upozorio na problem u Ulici Bratstvo, gdje radovi kasne.

“Planirana je da će ta investicija biti realizirana u proračunu do 2026. godine. Ja je nisam vidio. Ono što je još gore, kontaktirali su me građani i rekli su da nema komunalnog redara tamo, da se i dalje događaju problemi. Zovite policiju jer Grad očigledno ne zna riješiti taj slučaj. Drugi dio je ulica Bratstvo koje se ne rješava. Pitao sam vas u 9. mjesecu i tada je bilo rečeno da su bile male poteškoće, ali da će radovi biti gotovi u studenome. Međutim, ja to ne vidim, građani su nezadovoljni. Recite mi kada će biti kraj radova i što će biti s izvođačima jer ovo je prekršilo svaku mjeru”, govori Slojšek.

Katulić je odgovorio kako su komunalni redari svakodnevno na terenu te da je Bratstvo u završnoj fazi, uz planirano asfaltiranje do kraja ožujka, ovisno o vremenskim uvjetima.

“Komunalni redari su svaki dan tamo. Ja vam mogu pokazati slike jer mi oni šalju kakvo je stanje. Svaki sat vremena, imamo dvije smjene. Imamo oči u Gajevoj ulici. Bratstvo je u završnoj fazi, tamo imamo 4 faze jer znamo da je ulica uska i ne može se proširiti kako se radi prilikom drugih rekonstrukcija. Međutim, rade se završni radovi. Pri kraju smo s ulaznim rampama u objekte. Asfaltiranje će biti do kraja 3. mjeseca, ali možda i prije”, odgovara Katulić.

Vijećnike je zanimalo i pitanje uskrsnica te nova dvorana koja još nije stavljena u funkciju. Pročelnica Lana Krunić Lukinić istaknula je kako će ove godine više od 10 tisuća umirovljenika primiti uskrsnicu, pri čemu će oni s najnižim mirovinama dobiti 120 eura, dok će umirovljenici s mirovinom do 750 eura dobiti 40 eura. Po prvi put uskrsnicu od 120 eura dobit će i nezaposleni branitelji.

Vezano za dvoranu, odgovorio je Dubravko Katulić.

“Imali smo probno testiranje u dvorani za dan Grada i tada je utvrđeno da je podloga prehrapava i da je moguće ozljeđivanje. Provjerili smo, naravno i kako je sukladno prema projektu i prema standardima, podloga je napravljena kako je, čak je nešto i glađa. Inače je predviđeno da bude 74 – 80 hrapavost, ali mjerenja su pokazala 65, ali smo odlučili da ćemo je dodatno izgladiti kako bi korisnici bili sigurni i ovih dana se radi na premazivanju dva sloja kako bi korisnici mogli koristiti dvoranu”, objašnava Katulić.

SDP-ov vijećnik Branimir Mikšić ponovno je otvorio pitanje rasta cijena i gradskih financija, navodeći kako građani osjećaju snažan udar na kućne budžete te upozorio na kašnjenja radova u više naselja.

Direktor VG Čistoće Jurica Jurjević pojasnio je kako su troškovi plaća porasli te da su cijene formirane tako da se građane optereti što je manje moguće, uz zadržavanje financijske stabilnosti.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

“Zadnje povećanje je bilo 2022. i tad je VG Čistoća izdvajala 2,2 milijuna eura na godišnjoj razini za plaće što je 45 % svih prihoda. 2025. godine to se povećalo 3,6 milijuna, odnosno 54 %. Pri formiranju cijene smo gledali da što manje opteretimo građane, a da ostanemo financijski odgovorni. Svi gradovi u županiji koji su povećali cijene, na temelju ovih inflatornih učinaka, još uvijek su viši od Velike Gorice”, govori Jurjević.

Katulić je dodao kako na dinamiku radova utječu vremenski uvjeti, posebice zimsko razdoblje.

“Završetak ulica se određuje radnim danima, svjesni smo toga da su neka od naših gradilišta ušla u zimsko vrijeme i ne možete raditi po snijegu. Jednostavno, rokovi se onda prekidaju i kad se stvore vremenski uvjeti, napravit će se. Konkretno, što se tiče Horvatove ulice, nama predstoji završni sloj asfalta što će biti realizirano za 2 – 3 tjedna. Isto tako i Kovači, tamo imamo specifičan problem što je izvođač slovenska firma koja sav svoj materijal donosi iz Slovenije, a baza im je trenutačno u remontu do 15. 3., poslije toga će Kovači bit riješeni. Ne mogu reći da je Lučićeva ili Mraclin, da je tamo dinamika loša. Ne znam kako ste vi to zaključili. Sad ide ljepše vrijeme pa će biti završeni na vrijeme. Isto tako je dobra dinamika u Ulici Braće Radić, tamo nismo mogli raditi po zimi, ali na oba objekta će biti u vremenskoj dinamici kako je predviđena”, objašnjava.

Rasprava o dinamici radova nastavljena je pitanjem o Lučićevoj ulici u Kučama te planovima za nove projekte. Pročelnik Dubravko Katulić pojasnio je kako su u tijeku radovi na zamjeni vodoopskrbnog cjevovoda, pri čemu je uklonjeno 260 metara asfalta i izvedeno 120 metara oborinske kanalizacije. Radove usporava potreba izmještanja 33 HEP-ova stupa, što će se rješavati etapno.

Najavio je i niz planiranih zahvata – izgradnju ulice prema novom dječjem vrtiću u Pokupskoj, radove u Savskoj ulici u Mičevcu, Brkićevoj u Velikoj Buni te Kurilovečkoj od Tesline do Pokupske, ovisno o proračunskim mogućnostima. U planu su i pješačke staze u Jagodnom, uz jezero Čiče, u Vukomeričkoj ulici u Maloj Buni te u Ulici Seljine brigade u Starom Čiču, kao i novo autobusno stajalište na Trgu kralja Petra Krešimira zbog povećanog broja linija.

Vijećnica Mosta Nada Finderle otvorila je pitanje naknada za novorođenčad, navodeći kako Grad za prvo i drugo dijete isplaćuje 270 eura, dok su iznosi u nekim drugim gradovima viši.

“Treba gledati širu sliku i činjenicu da je Grad Velika Gorica jedini grad u Hrvatskoj koji za svu djecu ima besplatni predškolski odgoj. Osijek nema besplatan odgoj. Županija za treće dijete 300 eura, a mi 2 tisuće eura. Da budemo do kraja iskreni, da, moramo poraditi na tome. Napravili smo puno više od drugih gradova po pitanju demografske politike, ali moramo u sljedećem proračunu i to uzeti u obzir. Pohvaljujem vašu inicijativu. Doći ćemo do boljeg rješenja”, odgovorio je Ačkar.

Zlatica Krznarić postavila je pitanje organizacije hitne službe nakon odluke Ministarstva o upućivanju pacijenata u različite bolnice.

Ačkar je kazao kako je nakon sastanaka s ministricom i predstavnicima hitne pomoći postignut dogovor da se svi hitni pacijenti iz Velike Gorice voze u KBC Rebro. Dodao je kako Grad radi na dugoročnom cilju izgradnje vlastite bolnice, što je, prema njegovim riječima, projekt koji bi mogao biti realiziran u iduće tri do četiri godine. Na pitanje o uređenju vatrogasnih domova odgovorio je pročelnik Dražen Bačurin, navodeći kako je provedena nabava za izgradnju objekta u Šiljakovini te su pripremljeni projekti i dozvole za vatrogasne garaže u Poljani Čičkoj i Kurilovcu.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

SDP-ova vijećnica Sanja Jurković Draganić ponovno je otvorila temu povećanja računa, navodeći konkretan primjer jednosobnog stana u kojem su računi za vodu, odvoz otpada i stambenu pričuvu porasli u siječnju u odnosu na prosinac. Osvrnula se i na kvalitetu čišćenja snijega te upitala o nadzoru kooperanata.

Direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak ponovio je kako je riječ o povećanju od 33 posto te istaknuo da je cijena vode u Velikoj Gorici i dalje među najnižima u Hrvatskoj, unatoč novoj metodologiji obračuna.

“Većina vodoopskrba je dizala cijene 2024. i 2025., a prošle godine je donesena nova metodologija izračuna cijene, što znači da će oni svi ponovno morati dizati cijene, tako da cijena voda će biti skuplja, ali bez obzira na poskupljenje koje je potrebno da bi sustav mogao opstati, i dalje ćemo biti u najnižem rangu po cijeni vode”, objasnio je Rak.

Direktor VG Komunalca Jurica Mihalj priznao je nezadovoljstvo jednim izvođačem zimske službe kojem je otkazana usluga te je naplaćena penalizacija od 3.500 eura. Ispričao se građanima zbog problema u ulicama trećeg prioriteta, navodeći kako su prve dvije kategorije bile odrađene uspješno.

Vijećnik Vladimir Štarkelj osvrnuo se na raniju raspravu o poskupljenjima, istaknuvši kako su direktori komunalnih tvrtki više puta naglašavali rast plaća i inflaciju kao razloge povećanja cijena. Njegovo pitanje odnosilo se na Savsku ulicu u Mičevcu, uz opasku da Grad godinama nije ulagao vlastita sredstva, osim ekološke rente. Pročelnik Dubravko Katulić odgovorio je kratko kako će, po dobivanju građevinske dozvole, započeti radovi u toj ulici.

Zoran Lovrić postavio je pitanje o uklanjanju stabala u Ulici Matice hrvatske, tražeći informaciju na temelju kojeg je stručnog elaborata donesena odluka o rezanju i uklanjanju te postoji li plan za sadnju novih stabala. Katulić je istaknuo kako se stabla ne uklanjaju bez stručne procjene te naveo kako Grad u 2026. godini planira zasaditi 271 novo stablo, naglasivši da se vodi briga o zelenoj infrastrukturi. Lovrić je dodatno pitao i o nabavi senzora, navodeći kako je ista roba nabavljena kroz tri ugovora s dva poslovna subjekta koji imaju iste vlasnike. Pročelnica Gordana Mikuličić Krnjaja pojasnila je kako projekt financira Fond za zaštitu okoliša te da senzori nisu isti, već svaki ima svoju namjenu. Naglasila je kako je Fond provjerio projekt i da je nabava provedena sukladno predviđenim uvjetima.

Na pitanje o izgradnji osnovnih škola i planovima zelene infrastrukture na Plesu odgovarala je pročelnica Lana Krunić Lukinić. Istaknula je kako su provedene dvije analize koje su pokazale potrebu izgradnje dviju novih osnovnih škola za oko 500 učenika kako bi se osigurala jednosmjenska nastava. Projekti su prijavljeni resornom ministarstvu te su odobrena sredstva u iznosu od 65 milijuna eura. Planirana je izgradnja škola u Kurilovcu i na Plesu, male škole u Šćitarjevu te nadogradnje u Vukovini i Čiču. U tijeku je izrada idejnih projekata i priprema javne nabave za izvođače radova.

Govoreći o Plesu, Katulić je dodao kako je već uređeno novo dječje igralište te da je u planu izrada sveobuhvatnog idejnog projekta zelene infrastrukture za taj dio grada.

Nakon aktualnog sata, vijećnici su se oprostili od najdugovječnije pročelnice u gradskoj upravi. Naime, pročelnica Službe za financije Žanete Štefančić, koja je na dan sjednice proslavila i rođendan, odlazi u zasluženu mirovinu nakon dvadeset godina rada u gradskoj upravi. Ovo joj je bila posljednja sjednica Gradskog vijeća, a ispraćena je zasluženim pljeskom vijećnika.

Kad je objavljeno da će u utakmicu protiv Istre u Puli u vrhu goričkog napada krenuti Nigerijac Wisdom Sule, prva pomisao bila je da trener Carević – želi pokušati. Dosad neupitni starter Filip Čuić radio je puno toga dobroga, znao je i zabijati, ali puno je i promašivao, pa ideja da se pokuša s novim, zanimljivim napadačem u tom smislu nije bila nimalo nelogična. Čuić je startao na klupi, očekivalo se da će ući u drugom poluvremenu, ali novi upitnici rodili su se kad je ušao Ante Erceg!

Do te 66. minute dobri stari Erceg odigrao je samo četiri minute ovog proljeća, a svejedno ga je Carević podigao s klupe prije Čuića. Kad je utakmica i završila bez Čuićeva učešća, prva misao bila je da nije igrao zato što je među ona “dva-tri upitna igrača”, o kojima je trener govorio u najavi utakmice…

Međutim, točan odgovor na sva pitanja stigao je u ponedjeljak navečer. Postojalo je, naime, točno milijun razloga zašto Filip Čuić nije igrao.

“HNK Gorica s velikim zadovoljstvom potvrđuje da je postignut dogovor o transferu igrača Filipa Čuića u poljski FC Pogoń Szczecin, gdje će nastaviti svoju profesionalnu karijeru i napraviti novi iskorak u sportskom razvoju”, objavili su iz kluba.

“Transfer predstavlja izuzetno važan trenutak kako za igrača, tako i za naš klub. Osim sportskog aspekta, riječ je i o jednom od značajnijih financijskih transfera u povijesti HNK Gorica, što dodatno potvrđuje ispravan smjer rada kluba, kvalitetan razvoj igrača i prepoznatljivost naše sredine na europskom tržištu.

Filip je tijekom svog boravka u Velikoj Gorici pokazao visoku razinu profesionalnosti, predanosti i karaktera. Svojim pristupom treninzima i utakmicama te odnosom prema klupskim bojama stekao je poštovanje suigrača, stručnog stožera i navijača. Njegov doprinos momčadi bio je vidljiv kroz brojne nastupe, borbenost i kontinuiran napredak, a upravo su rad i posvećenost bili ključni u njegovom razvoju i dolasku ove prilike.

U HNK Gorica posebno smo ponosni na činjenicu da klub nastavlja graditi okruženje u kojem igrači mogu rasti, razvijati se i napraviti iskorak prema višim ligama. Ovaj transfer još je jedna potvrda da se sustavan rad, strpljenje i jasna sportska vizija dugoročno isplate.

FC Pogoń Szczecin prepoznao je Filipove kvalitete i potencijal, a vjerujemo da će u novom klubu imati priliku dodatno napredovati, dokazivati se na drugoj razini natjecanja i nastaviti graditi uspješnu karijeru.

Filipu od srca zahvaljujemo na svemu što je dao za HNK Goricu – na profesionalnosti, trudu i svakoj minuti provedenoj u našem dresu. Želimo mu puno zdravlja, sreće i sportskih uspjeha u novom poglavlju karijere. Sretno, Filipe!”, također stoji u klupskoj objavi.

Prema dostupnim informacijama, Pogon je isplatio milijun eura odštete, što je prvi milijunski transfer još od odlaska Hrvoja Babeca, koji je u Latviju preselio u ljeto 2022. (?!), navodno za 1,6 milijuna eura. Ranije tog ljeta za dva milijuna eura u PAOK je preselio Dominik Kotarski, a u međuvremenu se nešto uspjelo utržiti tek na Anti Mateju Juriću, Tiboru Haliloviću i Nikoli Vujnoviću. Svi ostali odlazili su bez odšteta…

Što se goričkog napada tiče, osiromašen je Čuićevim odlaskom, pogotovo kad znamo da je prije koji dan otišao i Vanja Pelko, ali tu je dosad premalo korišteni Erceg, Wisdom Sule djeluje kao potencijalno ozbiljno pojačanje, a čekamo i da se predstavi Francuz Epailly.

Čuića, s druge strane, u Poljskoj čeka zanimljivo društvo. Na hrvatskom jeziku moći će razgovarati s Danijelom Lončarom, bivšim stoperom Osijeka, a u svlačionici će ga dočekati i jedno poznato prezime. U Pogonu, naime, igra Jose Pozo, stariji brat njegova dosadašnjeg suigrača Ikera…

I to nije sve, jer u svlačionici kluba iz Szczecina je i nekoć najskuplji obrambeni igrač svijeta. Benjamin Mendy u ljeto 2017. prešao je iz Monaca u Manchester City za 58 milijuna eura, no sve je krenulo naopako kad su se pojavile optužbe za silovanje. Točnije, šest optužbi za silovanje. Pravna bitka trajala je dugo, iz nje je Mendy izašao kao pobjednik, uspio se obraniti od svih optužbi, no nogometna karijera išla je nizbrdo. Preko Lorienta i Züricha tako je u ljeto 2025. došao u Pogon.

I evo, dočekao Čuića.

Prema navodima Večernjeg lista, među najvažnijim zdravstvenim ulaganjima u Hrvatskoj u predstojećem razdoblju ističe se projekt izgradnje dnevne bolnice u Velikoj Gorici, koja će djelovati u sklopu Kliničke bolnice Dubrava.

Ovaj projekt ujedno je prepoznat kao strateški prioritet Vlada Republike Hrvatske u aktualnom mandatu, što dodatno potvrđuje njegov nacionalni značaj.

Planirana bolnica bit će smještena uz Aveniju pape Ivana Pavla II., na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske površine gotovo 50.000 četvornih metara, a lokaciju su lani u srpnju obišli ministrica zdravstva Irena Hrstić i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Sadržaj buduće zdravstvene ustanove obuhvatit će specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, dnevnu bolnicu te jednodnevnu kirurgiju. Ključni cilj projekta je osigurati građanima bržu, kvalitetniju i dostupniju medicinsku uslugu, uz značajno smanjenje potrebe za odlascima u Zagreb na preglede i zahvate.

Trenutačno su u tijeku aktivnosti vezane uz izradu projektnog zadatka za pokretanje nabave Studije predizvedivosti, radi detaljne analize opravdanosti ulaganja i mogućih modela provedbe.

Očekuje se da bi postupak ugovaranja mogao biti zaključen do kraja drugog kvartala ove godine, dok je rok za izradu same studije tri mjeseca od potpisivanja ugovora. U okviru iste studije predviđena je i priprema za izradu cjelovite projektne dokumentacije s potrebnim dozvolama za gradnju i opremanje, čime će se stvoriti temeljni uvjeti za početak realizacije.

Značaj ovog projekta za Veliku Goricu izuzetno je velik, jer će nova dnevna bolnica omogućiti stanovnicima dostupniju i organizacijski učinkovitiju zdravstvenu skrb u neposrednoj blizini njihovih domova.

Istodobno, rasteretit će se zagrebačke bolnice, a grad će dobiti suvremeni medicinski objekt usklađen s najvišim standardima zdravstvene zaštite.