Vijesti
Aktualac započeo pitanjem o dovršetku Miošićeve i uskrsnicama, a nastavio se pitanjem o pročistaču
Današnja 25. sjednica Gradskog vijeća započela je minutom šutnje za preminulog tajnika Zajednice športskih udruga Grada Velike Gorice Davora Štubana te gradonačelnika Zagreba Milana Bandića.
Aktualni sat započeo je pitanjima MOST-ovca Damira Slojšeka o dovršetku Ulice Andrije Kačića Miošića.
– Radovi su započeli krajem srpnja, od Kolareve do Kurilovečke, a očekivano trajanje radova je bilo 70 dana. Trebalo je biti gotovo u studenom, a i sad smo imali desetak i više lijepih dana, a radovi stoje i ulica nije asfaltirana. Zanima me i kad će biti gotovo asfaltiranje od Kurilovečke do Fabijančićeve? – upitao je Slojšek i dodao kako mu stanari već neko vrijeme prilaze s prijedlogom da organiziraju prosvjed.
2.3.2021. Velika Gorica – 25. sjednica Gradskog vijeća. Foto: Mile Šola/Cityportal.hr
– Slažem se, rok je usistinu bio 70 dana. Međutim zimska služba traje do 15. travnja i nakon toga je moguće pristupiti asfaltiranju. Uz dopuštenje komunalnog odjela i ako vrijeme dopusti, može biti i ranije, ali se ovdje javio ‘problem’ da se u toj ulici pojavio investitor koji gradi zgradu i ovih dana treba izvesti sve priključke ispod zemlje jer ukoliko se asfaltira ulica, po zakonu ne smijemo tri godine dirati. Nažalost, pojavila se ta sitiuacija koja će dodatno odužiti asfaltiranje – objasnio je v.d. gradonačelnika Krešimir Ačkar.
HDZ-ov vijećnik Josip Jerleković postavio je pitanje o završetku vatrogasnih domova u Novom Čiču i Buševcu, na što mu je odgovor dao zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec.
– Stari dom u Čiču zaista više ne možemo koristiti i mogu reći da su radovi na izgradnji DVD-a Novo Čiče u drugoj fazi. Dakle, temelji su u zemlji i armirano-betonska ploča je riješena. Postupak javne nabave je pokrenut prije nekoliko dana, krajem ožujka možemo očekivati sklapanje ugovora, a vrijednost ugovorenih radova 1,875.000 kuna s PDV-om. Završetak radova planiran je u siječnju 2022. godine. Što se tiče Vatrogasnog doma u Buševcu, radovi su u punom jeku. Vrijednost ugovorenih radova je 2,382.000 kuna s PDV-om. Planiramo da će radovi biti krajem svibnja do početka lipnja i gotovi – kazao je Kolarec.
Uskrsnice od 400 do 800 kuna
U ime vijećnika Hrvatske stranke umrovljenika Stjepana Raka, Jerleković je na aktualcu upitao i hoće li se goričkim umirovljenicima ove godine isplatiti uskrsnice.
– Pravo na uskrsnice ostvaruju umirovljenici s mirovinama do 2.000 kuna. Novčana pomoć onima koji imaju mirovinu do 1.000 kuna bit će 800 kuna, a uskrsnice onima koji primaju od 1.000 do 2.000 kuna mirovine bi iznosila 400 kuna – objasnio je Kolarec.
2.3.2021. Velika Gorica – 25. sjednica Gradskog vijeća. Foto: Mile Šola/Cityportal.hr
Kada će se urediti željeznička stanica?
Darko Bekić iz HDZ-a upitao je detalje o uređenju željezničke stanice u Velikoj Gorici, a v.d. gradonačelnika Krešimir Ačkar kazao je kako bi ovi prvi radovi trebali biti gotovi početkom svibnja te dodao kako je cijeli teret uređenja pristao preuzeti HŽ Infrastruktura.
– Troškovnici su već spremni za prvu fazu realizacije koja se odnosi na postavljanje rasvjete i za asfaltranje parkinga koji je danas uistinu, kao i cijela ta stanica, neprimjeren za jedan grad kao što je Velika Gorica. Rasvjetom i parkingom smo riješili tek dio problema, a drugi dio problema pokušavamo riješiti. Pročelnica Gordana Mikulčić je već naručila studiju s kojom ćemo participirati na natječaj za Zero emission autobus koji bi prvenstveno bio usmjeren na prijevoz naših sugrađana koji putuju vlakom – objasnio je Ačkar te objasnio kako Grad čeka raspisivanje natječaja.
2.3.2021. Velika Gorica – 25. sjednica Gradskog vijeća. Foto: Petra Rožić/Cityportal.hr
Spajanje na zagrebački pročistač umjesto gradnje novog?
Nezavisni vijećnik Alan Šembera postavio je pitanje o pročistaču otpadnih voda te projektu Aglomeracije.
– Aglomeracija, iako je bila zima, ide svojim ritmom, no za pročistač se savjetujemo i na zadnjem sastanku u Hrvatskim vodama bio sam stava da bi trebali ići sa spajanjem na zagrebački pročistač umjesto gradnjom novoga. Zbog ekoloških razloga i jezera Čiče. Skloniji sam da taj mulj i fekalije završe negdje drugdje, a ne u našem gradu. Međutim, tu smo uvjetovani jer je projekt sufinanciran od Europske unije i od samoga starta je plan bio gradnja i tu je niz problema koji nas je zadesio, kao što su obiteljske kuće koje nisu u projektu jer su izgrađene nakon 2009., pa sad moramo dodatna sredstva ishoditi kako bi i oni bili priključeni. Ukoliko uspijemo dobiti suglasnost Hrvatskih voda da idemo na zagrebački pročistač, koji sad koristi trećinu svojih kapaciteta, i ako matematika kaže da je to isplativije i jeftinije od izgradnje novoga pročistača, a i cijene su znatno otišle gore od vremena projektiranja, mišljenja sam da bi išli prema Zagrebu i mislim da bi to bilo dobro za građane – odgovorio je Ačkar, a Šembera je dao svoju podršku ideji da se pročistač izmjesti s postojeće lokacije.
Mrtvačnica u Kušancu i radovi na groblju u Šiljakovini tema su koju je na aktualizirala MOST-ova vijećnica Karmen Rak. Osim toga, zanimalo ju je ima li novosti oko uređenja autobusnog kolodvora u Gorici.
– Kada govorimo o mrtvačnici razvuklo se, no nizom sastanaka smo pokrenuli stvar i očekujemo završetak radova do lipnja kada bi sve trebalo biti gotovo i sa prometnicama. Bilo je problema zbog neusuglašavanja s arhitektom, međutim to smo riješili – kazao je Ačkar, dok će o problemu groblja u Šiljakovini Rak odgovor dobiti pisanim putem.
U planu je novi autobusni kolodvor
No, Krešimir Ačkar kazao je kako postoji glavni projekt izgradnje autobusnog kolodvora.
– Glede kolodvora idejno rješenje je gotovo već davnih dana, no sada smo imamo glavni projekt i tamo su također problemi imovinsko-pravni. Vrijednost radova bi bila oko 24 milijuna kuna i kolodvor bi sadržavao sve ono što jedan autobusni kolodvor treba, pa i sanitarni čvor, čekaonice, prodaju karata i sve ostalo. U Ministarstvu prometa smo saznali da imamo opcije da veliki dio sredstava možemo povući iz fondova, za što bi imali pravo je zapravo mi kao grad niti nemamo autobusni kolodvor – odgovorio je Ačkar.
Vladajuće je zbog neodgovaranja na pitanja prozvao SDP-ov Mario Zdelar, pa je na ovom aktualcu ponovio pitanja na koja čeka odgovor. Spomenuo je Zdelar pitanje o kreditnom zaduženju Grada, pročistaču otpadnih voda i Aglomeraciji te kome je Grad u 2020. i 2021. izdao poslovne i stambene protore u vlasništvu Grada. Pitanja za ovaj aktualac su mu pak bila radovi na asfaltiranju u Kurilovcu te rješavanje opasnog otpada u Vukovinskom polju.
– Tamo ima na desetke tisuća tona opasnog otpada, azbesta, otrovnih ulja… Izađite vidjeti ili pošaljite te komunalne redare. Počnite to rješavati. Također, zašto ne komunicirate s ljudima i objasnite im sve oko novog reciklažnog dvorišta u Kurilovcu – kazao je Zdelar, a Ačkar mu je obeća kako će na to i ostala svoja pitanja zasigurno uskoro dobiti odgovor, dok je za Jelačićevu odgovor dao odmah.
– Kada govorimo o Jelačićevoj ulici postavljate legitimno pitanje, ona iziskuje oborinsku odvodnju. Ove godine nije u proračunu, i trebali bi biti fer za sljedeću godinu staviti to u proračun jer Kurilovec to zaslužuje – rekao je Ačkar.
Pješačke staze
Milivoj Dijanežević na aktualcu je upitao kada će se izgraditi pješačka staza između Donje Lomnice i Gradića, kao i ona od Gradića do Petrovine. Odgovorom v.d. gradonačelnika završio je Aktualni sat.
– Puno upita je bilo oko te opasne ceste koja je opterećena, znamo koliko pješaka i biciklista njome prolazi. Natječaj za kompletnu rekonstrukciju Odranske od Vukovarske ulice u Gradićima do Vojka Miklaužića u Lomnici u dužini od 700 metara je završen i početak radova je u travnju, a završetak do šestoga mjeseca. Radim ćemo s dvije strane pješačke staze i time rješavamo pitanje sigurnosti djece. I u Rakarju smo umjesto planiranih 140 metara krenuli u kompletnu izradu pješačke staze preko 320 metara do Ilovnjaka spoj gdje već ima pješačka staza. I naselje Lukavec će uz Tratinsku ulicu dobiti pješačku stazu, a znamo kakva je cesta, jer njome prolaze svi koji putuju prema bregima, i roditelji zaslužuju mir i tu sigurnost ćemo omogućiti radovima u travnju. A u Petrovini smo imali pitanje oteretnog kanala koji je u vlasništvu Hrvatskih voda i dobili smo odobrenje po kojemu će radovi krenuti nakon natječaja, a do lipnja i završetak radova. Pješačke staze će mi biti prioritet dok god budem vršitelj gradonačelničke dužnosti – odgovorio je Ačkar.
Moja županija
ZAGREBAČKA OBILAZNICA IDE NA TRI TRAKE Potpisan ugovor vrijedan gotovo 30 milijuna eura
Ugovor je potpisan za dogradnju trećeg voznog traka između čvorova Zagreb zapad i Lučko, gdje dnevno prolazi više od 80 tisuća vozila. U idućih godinu dana najavljena su ulaganja od oko 65 milijuna eura.
Zagrebačka obilaznica na potezu između čvorova Zagreb zapad i Lučko uskoro bi trebala dobiti treći vozni trak. U Banskim dvorima potpisan je ugovor vrijedan gotovo 30 milijuna eura, a radove će izvoditi hrvatske tvrtke Gip Pionir i Pedom Asfalti. Riječ je o dionici koja je godinama jedna od najprometnijih u državi. Prema podacima Hrvatskih autocesta, tim dijelom obilaznice dnevno prođe više od 80 tisuća vozila, a ljeti su gužve još izraženije.
Ugovor je potpisao predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan, a potpisivanju su prisustvovali i premijer Andrej Plenković te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, kao i zamjenik župana Ervin Kolarec.
Foto: Zagrebačka županija
Butković je poručio kako se radi o najopterećenijem dijelu cestovne infrastrukture u Zagrebu, dok je premijer Andrej Plenković naglasio da će proširenje obilaznice, uz uvođenje sustava automatske naplate cestarine, pomoći u rasterećenju prometa prema Splitu i Rijeci.
Uz dogradnju trećeg traka, iz Hrvatskih autocesta najavili su i dodatne zahvate na obilaznici. Već idući tjedan trebali bi početi radovi na rekonstrukciji dionice od Bregane do čvora Zagreb zapad, duge 13 kilometara, vrijedne oko 12,5 milijuna eura.
Prema najavama, kroz godinu dana trebalo bi biti završeno ukupno oko 18 kilometara nove autoceste na zagrebačkom obilaznom prstenu.
Foto: Zagrebačka županija
Planovi za ovu godinu uključuju i dovršetak uređenja odmorišta Plitvice, vrijednog oko 15 milijuna eura, kao i rekonstrukciju čvora Rakitje, procijenjenu na gotovo 9 milijuna eura. Sve zajedno, ulaganja u prometno područje zagrebačke obilaznice u sljedećih godinu dana trebala bi dosegnuti oko 65 milijuna eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Vijesti
Ministarstvo objavilo prijedlog za školsku godinu – poznati su ključni datumi početka nastave i školskih odmora
Najveća promjena odnosi se na zimske praznike.
HOTNEWS
Zagrebačka županija dobila gotovo šest milijuna eura za prvi sustav javnog navodnjavanja
U Zagrebačkoj županiji očekuju kako će novi sustav dugoročno omogućiti poljoprivrednicima prilagodbu proizvodnje i povećanje prinosa.
Na području Zagrebačke županije uskoro bi trebala započeti realizacija prvog sustava javnog navodnjavanja, projekta Lonjica, za koji je osigurano 5,8 milijuna eura europskih sredstava. Sustav će omogućiti navodnjavanje 268 hektara poljoprivrednih površina na području Brckovljana i Vrbovca.
Projekt ukupne vrijednosti 5.781.539 eura financirat će se u stopostotnom iznosu iz fondova Europske unije, kroz intervenciju 74.01. „Potpora za sustave javnog navodnjavanja“ u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2027.
Zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo je kako projekt predstavlja važan iskorak za županijsku poljoprivredu.
– Zagrebačka županija dobila je 5,8 milijuna eura za sustav javnog navodnjavanja i to će biti prvi takav sustav u Zagrebačkom županiji. Zbog toga smo izuzetno sretni i ponosni, rekao je Tomljenović.
Planirani sustav Lonjica obuhvatit će područje katastarskih općina Hrebinec, Lonjica i Negovec. Predviđena je izgradnja pregrade na vodotoku Lonja, zahvat vode iz novog akumulacijskog prostora, dovodni cjevovod između zahvatne građevine i crpne stanice te mreža tlačnih cjevovoda s hidrantima ukupne duljine 11,5 kilometara. U Zagrebačkoj županiji očekuju kako će novi sustav dugoročno omogućiti poljoprivrednicima prilagodbu proizvodnje i povećanje prinosa.
– To će biti višestruka korist za poljoprivrednike u našoj županiji, jer će oni moći, kad se taj sustav ugradi, s jednog uzgoja prijeći na povrtne kulture i na sjemenske kulture. To će unaprediti njihovu proizvodnju, poručio je Tomljenović.
Ugovor o financiranju projekta uručili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nikola Dolački. Tom prilikom Vlajčić je naglasio da su dodijeljena 24 ugovora od ukupno 54, kroz sedam različitih intervencija ukupne vrijednosti 24 milijuna eura.
– Danas smo uručili 24 od ukupno 54 ugovora iz sedam intervencija vrijednih 24 milijuna eura. Oni znače jaču preradu, sigurniji rad u šumarstvu, ulaganje u navodnjavanje u vremenima kad živimo u klimatskim ekstremima i znače sigurnost našim poljoprivrednicima koji žive od svoga rada, izjavio je Vlajčić.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
CityLIGHTS
Jedna emisija, puno priča i slika koja je završila na našem zidu
U emisiju „Hrabre žene“ stigla je svestrana, pozitivna i uspješna umjetnica Jasminka Škalić. S našom Giannom u pola je sata „proputovala“ od Zaprešića i Jablanovca, preko Ljubljane pa sve do Kube.
Danas nam se u City Bandu pridružila žena koja je svojom prisutnošću, ali i svojim kreacijama, uljepšala cijeli ured.
U emisiju „Hrabre žene“ stigla je svestrana, pozitivna i uspješna umjetnica Jasminka Škalić. S našom Giannom u pola je sata „proputovala“ od Zaprešića i Jablanovca, preko Ljubljane pa sve do Kube.
Jasminka je s nama podijelila svoju priču – zapravo više njih. Prisjetila se studentskih dana u svijetu manekenstva, govorila o plivanju u poslovnim vodama, ali i o tome kako danas živi od umjetnosti koja joj je postala svakodnevica. Uz to, podijelila je i nekoliko vrijednih savjeta, posebno za žene, a ono što nas je posebno oduševilo jest činjenica da je svojim talentom osvojila i našeg direktora koji nije mogao odoljeti njezinim radovima. Jedna od njezinih slika sada krasi središte našega ureda.
Nije slučajno odabrala upravo motiv Kubanke. Kako je kasnije ispričala, slika je nastala kao svojevrsni hommage ženama Kube, ali i svim ženama koje, unatoč teškim životnim okolnostima, zadržavaju snagu, toplinu i osmijeh. Upravo zato savršeno se uklopila u emisiju „Hrabre žene“ – kao podsjetnik na hrabrost žena, bilo na drugom kraju svijeta ili ovdje, u našoj svakodnevici.
Iako je po struci diplomirana ekonomistica, život ju je odveo u umjetničke vode. U Ljubljani je završila slikarstvo i magistrirala, a trenutno pohađa Učiteljsku akademiju jer joj je želja predavati likovnu kulturu u osnovnoj školi.
„Cjeloživotno obrazovanje karakteristično je za mene. Smatram da čovjek uči dok je živ. Zvuči kao floskula, ali stvarno je tako.“, rekla je Jasminka.
Osim slikarstvom, već se 12 godina bavi i izradom nakita, a posebno su prepoznatljivi njezini ručno oslikani medaljoni.
Rodom je iz Zaprešića, odnosno Jablanovca, a svoje odrastanje na selu smatra velikom privilegijom.
„Druženje s prirodom i samo lijepa sjećanja vežu me uz djetinjstvo u Jablanovcu.“, ispričala je.
Modne piste, studentski dani i catwalk tajne
Krenimo od početka njezinog životnog puta – onog koji ju je, sasvim neočekivano, odveo u svijet manekenstva.
Sve je, kaže, počelo na nagovor majke. Kao djevojčica naglo je izrasla, držala se pogrbljeno i nije bila zadovoljna svojim držanjem pa ju je majka nagovorila da upiše tečaj manekenstva.
„U početku se u tome uopće nisam pronalazila, no kasnije mi je, kao i svakom studentu, dobro došao dodatni izvor zarade“, prisjetila se Jasminka.
Otkrila nam je i tajnu manekenskog hoda. Kako kaže, osnova svega je lijepo, ravno i dostojanstveno držanje, dok se sam „catwalk“ svodi na hod nogom ispred noge, uz različite varijacije i osobni stil svake manekenke.
„Svaka je cura imala neku svoju posebnost. Primjerice, Velikogoričanka Divna Meler imala je vrlo specifičan i energičan hod.“, dodala je.
Manekenstvo, kaže, sa sobom nosi i određenu disciplinu. Zdrava prehrana, sport i briga o tijelu dio su tog svijeta, no priznaje kako nikada nije bila pretjerano opterećena kilogramima jer joj modeling nije bio glavni životni poziv.
„Genetski nisam sklona debljanju pa mi težina nikad nije previše oscilirala. No kada je nekome modeling glavni posao, vjerujem da to zna biti jako teško i zahtjevno.“, objasnila je.
Na pitanje postoje li u tom svijetu i neugodne ili nemoralne situacije, odgovorila je iskreno: osobno ih nije doživjela, no zna za djevojke koje jesu. Upravo zato smatra kako je mladim djevojkama danas najvažnije sačuvati vlastitu osobnost i ne podlijegati pritiscima trendova.
„Ono što me danas brine jest činjenica da sve više mladih cura vrlo rano kreće s estetskim zahvatima pa na kraju sve sliče jedna drugoj.”, rekla je.
Prisjetila se i vremena kada su svjetskim modnim pistama dominirale žene poput Linda Evangelista, Cindy Crawford i Naomi Campbell, od kojih je svaka imala nešto svoje i prepoznatljivo.
„Svaka od njih imala je osobnost i posebnost koja ju je činila upečatljivom. Danas mladim curama poručujem da njeguju upravo ono što ih razlikuje od drugih. Možda je baš neki „kriv“ nos ili spuštene oči ono po čemu će biti posebne i prepoznatljive“, istaknula je.
Umjetnost koja je osvojila i naš ured
No, iako joj je modeling obilježio dio mladosti, život ju je s vremenom ipak odveo u potpuno drugačijem smjeru, onom umjetničkom.
Danas se Jasminka najviše pronalazi u slikarstvu, a njezini radovi nastaju po narudžbi i nose prepoznatljiv spoj pop arta i figurativnog slikarstva.
Slika koju je donijela u naš studio nastala je nakon putovanja na Kubu, zemlju koja je na nju ostavila snažan dojam.
„Na slici je Kubanka, a ono što me najviše zaokupilo nije bilo samo lice nego tkanina, uzorci i ta egzotika koja izvire iz cijele scene. Naravno, i nakit je bio važan detalj.“, ispričala je.
Boravak na Kubi opisala je kao svojevrsni kulturološki šok.
„Istina je da ljudi tamo nemaju mnogo, neki hodaju bosi i teško dolaze do lijekova, ali žive u trenutku. Nevjerojatno su veseli, srdačni i stalno plešu. Ta slika nastala je kao moj omaž Kubi.“, rekla je.
Njezini su radovi pronašli mjesto i u Muzeju novog vala, gdje je 2023. godine održala izložbu inspiriranu glazbenicima i ikonama tog razdoblja. Sve je počelo nakon što je Aleksandar Dragaš vidio njezine crno-bijele portrete poznatih glazbenika i glumaca.
„Krenulo je s Dinom Dvornikom, a kasnije sam radila i Davida Bowieja, Al Pacina, Marlona Branda… Nakon toga dobila sam prijedlog da napravim izložbu na temu novog vala pa je nastalo desetak portreta.“, ispričala je.
Jasminka priznaje kako je danas umjetnicima u Hrvatskoj izazovno živjeti isključivo od prodaje slika, zbog čega joj je izrada nakita postala važan i stabilniji dio posla.
„Slike su ipak luksuz. Ljudi ne uređuju stanove ili hotele svaki mjesec, takvi poslovi dolaze povremeno. Jedan mjesec imam nekoliko narudžbi, a već idući možda nijednu.“, objasnila je.
No unatoč izazovima, ne skriva koliko je ispunjava činjenica da se bavi onime što voli.
„Vrlo je izazovno, ali srce mi je na mjestu čim radim ono što volim. Već si na dobitku kada svaki dan možeš stvarati.“, zaključila je.
Svaki medaljon priča svoju priču
Osim slika, Jasminkin zaštitni znak posljednjih su godina postali i ručno oslikani medaljoni koji nastaju u njezinoj radionici. Sve je, kaže, počelo sasvim spontano: iz ljubavi prema vintage detaljima i modi sedamdesetih godina.
„Na internetu sam vidjela jednu vintage ogrlicu s medaljonom i odmah se zaljubila u taj stil. Obožavam retro odjeću i boho estetiku sedamdesetih. Takvu ogrlicu tada nisam mogla pronaći u Zagrebu pa sam odlučila napraviti svoju.“, ispričala je.
Proces izrade, objašnjava, traje nekoliko dana i zahtijeva mnogo strpljenja.
„Medaljone najprije ispunjavam akrilom koji služi kao podloga, a nakon sušenja ručno oslikavam motive. Sve na kraju prelijem smolom koja ih štiti, tako da cijeli proces traje otprilike tjedan dana.“, rekla je.
Svaki medaljon i danas oslikava sama, ručno, jer joj je važno da svaki komad bude poseban i jedinstven. „Želim da žena koja kupi moj medaljon ima osjećaj da je napravljen baš za nju.“, naglasila je.
Posebno voli raditi s biserima, iako priznaje da uglavnom koristi riječne bisere i kvalitetne imitacije kako bi njezin nakit ostao cjenovno pristupačan široj publici.
„Da radim isključivo s pravim biserima, morala bih se usmjeriti na puno užu publiku. Ovako mi je važno da si moju ogrlicu može priuštiti gotovo svaka žena.“, rekla je.
„Uzdaj se u se i u svoje kljuse“
Dotaknule su se i položaja žena u društvu te činjenice da su predrasude i diskriminacija na našim prostorima još uvijek prisutne.
Ipak, kaže kako je kroz život naučila najviše vjerovati sebi i vlastitim mogućnostima, a upravo joj je takav način razmišljanja usadila majka još od djetinjstva.
„Mama me odgajala po onoj „uzdaj se u se i u svoje kljuse“. Možda zvuči pomalo feministički, ali meni je to u životu puno pomoglo jer nisam imala velika očekivanja od drugih ljudi.“, rekla je.
Dodaje kako upravo previsoka očekivanja često dovode do razočaranja, dok joj je oslanjanje na vlastiti rad i trud olakšalo odnose s ljudima i donijelo unutarnji mir.
Na kraju emisije otkrila je i kako bi voljela da je ljudi pamte.
„Voljela bih da se ljudi uz mene nasmiju. Obožavam pozitivne ljude i one s kojima se mogu iskreno nasmijati. Jedna je psihologinja rekla da će svoje dane pamtiti po tome što je dobro pojela, popila i koliko se smijala, a mislim da je to stvarno lijepa životna filozofija.“, zaključila je Jasminka.
Poruka još jedne hrabre žene
Za sam kraj emisije „Hrabre žene“, Jasminka je svim slušateljicama poslala i snažnu, ali jednostavnu poruku: da ne zaborave same sebe.
„Savjetovala bih svim ženama da uživaju u svakom danu, da pronađu nešto lijepo za sebe i da se ne zapostavljaju. Važno je voditi brigu o sebi, posebno iznutra, jer ako žena nije dobro, neće biti ni obitelj. A kada si iznutra lijep, nema šanse da to ne vidi i na vanjskom izgledu.“, poručila je Jasminka.
-
Vijestiprije 4 danaMama Marina otkriva kako izgleda život s osmero djece? “Peremo tri veš mašine dnevno, a u kući je uvijek kreativan nered”
-
Sportprije 6 danaSuze pokraj igrališta: HNK Gorica iznenadila navijača za rođendan
-
Vijestiprije 3 danaDva sata besplatnih pregleda u Domu zdravlja – mjeri se tlak i šećer, dijele se savjeti
-
HOTNEWSprije 2 danaPredstavljena knjiga Ljiljane Haidar Diab: ‘Velika Gorica nije bila stanica na karti’