Pred vijećnicima Gradskog vijeća Grada Velike Gorice na današnjoj sjednici, ujedno i posljednjoj u 2025. godini, bilo je donošenje ključnih financijskih i razvojnih dokumenata Grada, kao i I. izmjene i dopune Proračuna za 2025. godinu te Prijedlog Proračuna Grada Velike Gorice za 2026. godinu s projekcijama za 2027. i 2028. godinu. 

Većinom glasova vijećnika Proračun je usvojen i iznosi 152 milijuna eura. 

No, proračun i projekte koji će se iz njega financirati oporba nije podržala, što su vladajući vijećnici interpretirali kao protivljenje izgradnji dnevne bolnice, novih škola i vrtića, besplatnom vrtiću i besplatnom lokalnom prijevozu, te dodjeli sredstava umirovljenicima, učenicima, studentima, vatrogascima, sportašima. 

Inače, doneseni proračunski dokumenti definiraju nastavak ulaganja u komunalnu infrastrukturu, javne potrebe i društvene programe, a razmatrani su i pripadajući programi građenja i održavanja komunalne infrastrukture, programi u području školstva, sporta, kulture, socijalne skrbi, predškolskog odgoja i drugih djelatnosti od interesa za građane.  

Uz proračun, vijećnici su razmatrali i Odluku o izvršavanju proračuna za 2026. godinu, čime se određuje provedba svih financijskih planova. 

– Ovaj proračun predstavlja kontinuitet razvojne politike, podizanja komunalnog standarda i aktivne provedbe socijalnih programa koje smo postavili u ovoj i prethodnoj godini. Rezultati izbora i potpora naših sugrađana obvezuju nas na nastavak takve politike – rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar prilikom uvodnog izlaganja prijedloga proračuna u kojem se naglasak stavlja na najznačajnije kapitalne investicije, a među njima su Centar za starije osobe vrijedan 13,76 milijuna eura, izgradnja vrtića u Kurilovcu (4,95 milijuna eura) i vrtića u Kolarevoj (5,63 milijuna eura).  

Po prvi put, u proračun ulazi i projekt izgradnje bolnice u Velikoj Gorici – najveća investicija u povijesti grada. Grad osigurava sredstva za projektnu dokumentaciju pristupne ceste, dok će projekt voditi Ministarstvo zdravstva. Dnevna bolnica bit će u sklopu KB Dubrava.  

U području školstva predviđena je izrada projektne dokumentacije za izgradnju ili dogradnju pet školskih objekata: škole u Kurilovcu, škole Pleso–Rakarje, nove škole u Šćitarjevu te dogradnju škola u Novom Čiču i Vukovini.  

Od komunalnih ulaganja ističu se: 5,5 milijuna eura za gradnju nerazvrstanih cesta, isto toliko za njihovo održavanje, 4 milijuna eura za održavanje zelenih površina te 7,45 milijuna eura za javni prijevoz.  

Povećavaju se sredstva za umirovljenike, novorođenu djecu, branitelje i jednokratne pomoći, kao i sredstva namijenjena Crvenom križu te provedbi strategije za osobe s invaliditetom.  

Predškolski odgoj ostaje jedna od najvećih stavki proračuna s 22,4 milijuna eura, dok je za školstvo predviđeno 33,1 milijun eura.  

Iako je proračun za iduću godinu oko 10 milijuna eura niži od ovogodišnjeg, gradonačelnik Ačkar naglasio je kontinuitet ulaganja. U odnosu na 2022. godinu sredstva za predškolski odgoj više su nego udvostručena, za školstvo su veća 75%, za sport 70%, a za djecu i mlade dva i pol puta. Uskrsnice i božićnice za umirovljenike povećane su tri puta, a ovih dana isplaćene su božićnice za 10 tisuća građana.  

Na sjednici su, među ostalim, usvojeni i dokumenti vezani uz upravljanje turističkom destinacijom, financiranje političkih stranaka, sustav civilne zaštite te osnivanje Savjeta mladih. Vijećnici su primili na znanje i informacije o statusu projekta sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica. 

Vijećnici su izglasali i ovogodišnje dobitnike javnih priznanja Grada Velike Gorice za 2025. Godinu 

Povelju Grada Velike Gorice za životno djelo ove će se godine posthumno dodijeliti Josipu Zidaru, a ovo najveće priznanje pripast će i Ivanu Rožiću. 

Nagrada Grada Velike Gorice s likom Franje Lučića dodijeliti će se Aleksi Bjelišu, akademiku Ratku Cvetniću, posthumno Stjepanu Kovačeviću, Dubravki Veliki i Veri Šebrek. 

Nagrada Grada Velike Gorice „Krčka vrata” ide u ruke Štefe Kos, a s likom Nikole Škrlca Lomnničkog Marijanu Plodincu. ‘Zlatnu turopoljsku podgutnicu’ dobit će Ljiljana Haidar Diab, a ‘Turopoljsko srce’ Miroslav Grahovac, Josipa Nuić i Slobodan Mišćević – Mićo. 

Zaslužene nagrade primit na svečanoj akademiji povodom Dana grada. 

Magla u turopoljskom kraju vrlo je česta i ima nekoliko specifičnih obilježja zbog lokalne geografije i klime. Turopolje je potpuno ravničarski kraj. Zrak se slabije miješa, a hladan i vlažan zrak lakše se “zadržava” pri tlu, što pogoduje stvaranju radijacijske magle. Uz to, veliki su izvori vlage, posebno uz rijeku Odru, njezine rukavce i poplavno područje, kao i brojne kanale i potoke. Uz to, u jesen i zimu vrlo često dolazi do temperaturne inverzije; hladan zrak se “zaključa” u nizini, topliji zrak iznad njega sprječava dizanje vlage i stvaraju se dugotrajne magle koje se mogu zadržati i cijeli dan. Uostalom, ne ponavlja lokalno stanovništvo uzalud već generacijama: “U Turopolju magle uvijek ima…”

Tako nekako maglu u našem kraju objašnjava struka. I baš iz svih tih razloga magle je bilo i u četvrtak, 13. listopada. Guste magle, koja je bila sve prije nego dobrodošla u jednom ovakvom danu, u kojem je trebao dominirati nogomet. Hrvatska U-21 reprezentacija, odlukom stožera na čelu s izbornikom Ivicom Olićem, odabrala je baš u Velikoj Gorici igrati svoj kvalifikacijski ogled protiv vršnjaka iz Litve, ali netko je u toj cijeloj priči zaboravio na sve ono iz uvoda. I na sve one utakmice koje su se ranije igrale na našem stadionu u neviđenom izdanju. Pamtimo tako poraz Gorice od Dinama 3-0, o kojem ni danas ne znamo previše, jer igralo se u oblaku guste magle, a pamtit ćemo i ovo iskustvo.

U još jednoj neviđenoj utakmici Hrvatska je pobijedila Litvu 4-0, selekcija u kojoj su i naš dečko Josip Cundeković te igrač HNK Gorice Ante Kavelj i u takvim je uvjetima uspjela potvrditi svoj potencijal, ali i još jedanput pokazati kolika je razlika između hrvatskog i litavskog nogometa.

– Cilj je ostvaren, tri boda su nam bila najvažnija. Igrali su sa svim našim protivnicima, tako da smo imali jasnu sliku što očekivati od Litve, niski blok, beskonačno mnogo duela i prekršaja, pokušavaju što više ležati na terenu, koristiti vrijeme i čekati svoju priliku kroz kontru i polukontru. Nama je bio cilj ostati strpljiv i pokušati protivniku zabiti pogodak što prije jer time si olakšavamo posao. Isto se na kraju i ispostavilo, nakon 1-0 su oni možda malo ofenzivnije krenuli igrati i ostavljali nam velike prostore za polukontre i kontre. Prije 2-0 imali smo dvije sjajne situacije koje smo mogli puno bolje odigrati i doći do pogotka i ranije – rekao je izbornik Olić pa se osvrnuo na uvjete:

– Uvjeti su za ljude na tribini sigurno su bili teški, jer ništa se nije vidjelo. Ja sam uz liniju u prvom poluvremenu vidio slabije, ali u drugom poluvremenu se moglo vidjeti bolje, barem s moje točke. Puno jasnija slika, tako da su uvjeti bili takvi kakvi jesu, ali sudac je odlučio da će se utakmica igrati. Vidio je koliko mu je trebalo, htjeli su da se utakmica završi, a meni je drago da se nije prekinula ili odgodila za sutra. Taj jedan dan više ili odgoda nosi napetost i iščekivanje, tako da mi je drago da se završilo i upisali smo ta tri boda koja su nam bila jako važna.

Objasnio je i zašto je domaćin bila baš Velika Gorica.

– Problem je u tome što nekoliko tjedana ranije moraš prijaviti i satnicu. Kad smo bili svjesni toga, više se nije moglo promijeniti. Praktički se u pet minuta magla spustila, a neke stvari ne možeš iskontrolirati ni predvidjeti. Svi smo se radovali lijepom vremenu i ugodnoj temperaturi. Žao mi je zbog gledatelja na tribinama, ali i putem televizije – rekao je izbornik.

Neobična povezanost našega grada tako je dobila novu epizodu, koja će ostati u magli, ali i novu poveznicu. Manje je poznat podatak da su se u ljeto 1987. godine, u prvoj utakmici u povijesti na našem stadionu, susrele studentske reprezentacije Brazila i SSSR-a, pri čemu su boje sovjeta branili isključivo igrači Žalgirisa iz Kaunasa, najboljeg litavskoga kluba. I došli su do visoke pobjede 6-0 u tom povijesnom ogledu…

Godinama poslije, točnije u jesen 2018. godine, u velikogorički nogomet opet su stigli Litavci. Ovoga puta u ulozi investitora, na čijem je čelu bio bivši litavski košarkaš Gintaras Staniulis, a njihov čovjek bio je Mindaugas Nikoličius. Kao sportski direktor, Niko je pomogao da HNK Gorica postane prvoligaš, ali i da se etablira u društvu najboljih. U međuvremenu je doveo i trenera iz Litve, nezaboravnog Valdasa Dambrauskasa, najuspješnijeg trenera Gorice u prvoligaškoj povijesti, kao i igrača Pauliusa Golubickasa, koji na kraju nije ostavio posebno dubok trag.

Sportski direktor Mindaugas Nikoličius u Goricu je doveo trenera Valdasa Dambrauskasa… Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

Svi su oni u međuvremenu otišli, neki malo ružnije, neki malo ljepše, pa smo prvi sljedeći “link” s litavskim nogometom čekali do tog maglovitog 13. studenog. Pri čemu se nadamo da Olićeva vrsta neće odustati od svog omiljenog stadiona zbog te male temperaturne inverzije koja je ovom prilikom ukrala utakmicu gledateljima na stadionu i pred TV ekranima. Važnije je da se u Gorici u ovoj turi – pobjeđuje!

Furmek je na baušteli, Šarić radi na benzinskoj valjda i duže nego što igra za Kurilovec, Novak montira klime, Vujnović vozi taksi, kapetan Završki je kipar, Sedlaček je bankar, on je i naš blagajnik kad zatreba, a imamo i dostavljače, studente, čak i učenike, Raković nam i dalje ide u školu…

Tako je Leon Išek, jedan od njih, predstavio generaciju za povijest NK Kurilovca, sad već čuvenu “Klasu 2025”, gostujući u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”. Svi ti heroji, dečki koji nas poslužuju na benzinskoj, koji nam montiraju klime ili nas voze u taksiju, doživjeli su svojih pet minuta slave. Dan za pamćenje dogodio se 5. studenog 2025. godine, datum je to koji će zlatnim slovima ostati upisan u klupske povijesne knjige. Tog se dana, naime, dogodilo nogometno čudo: pala je Istra!

– Sve je bilo drukčije. Inače mi prvi dolazimo na stadion, čeka nas jedino naš Bašo, a ovoga puta bilo je bitno drukčije. Dolazimo na stadion, a tu već gužvu, gungula, ljudi sa svih strana… Bilo je i više nego jasno da je ovo posebna utakmica, ali to nas je samo dodatno motiviralo – prepričava Fran Vujnović, sin predsjednika Dražena i šef obrane koja je imala ozbiljan zadatak ispred sebe, koji je na naš kauč sjeo zajedno s Išekom.

– Ključna je u svemu tome bila vjera. Zaista smo vjerovali da možemo parirati Istri, ni u jednom trenutku nije se mogla osjetiti nervoza ili bilo kakav strah. Svi smo jedva čekali da utakmica krene, da vidimo što možemo, a ispalo je da možemo puno – smješka se i danima poslije golman Išek, koji je izvukao što je morao izvući.

Napad je zabio što je morao zabiti, a obrana to fokusirano obranila.

– Iskreno, osobno sam imao poseban motiv, jer bio sam igrač Istre i nisam tamo prošao. Otišao sam zaobilaznim putem, sa željom da se vratim najmanje na tu razinu, i zato mi je bilo posebno važno pokazati sve što znam i mogu. Realno, dobar dio ovih igrača zaslužuje igrati i rang ili dva više, ovo je top momčad. I vrhunska klapa, što je posebno važno. Mi nismo momčad, mi smo obitelj – kaže Fran Vujnović.

Posebna priča, posebni trenuci, a ovo su svi detalji…

4. sjednica Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, koja je ujedno i posljednja u ovoj kalendarskoj godini, započela je standardnim aktualnim satom na kojem su vijećnici dobili priliku postavljati pitanja o svemu što zanima javnost i što je u interesu za građane Velike Gorice.

A krenuo je ofenzivno, pitanjem vijećnice Ivane Mlinar (SDP) koja je tvrdila da u našem gradu postoji medijska blokada. 

-Svi medijski napisi vezani za sve vaše uspjehe u ovom gradu su uvijek hvalospjevi i superlativi. Ne postoji niti jedan jedini lokalni portal, niti tiskovina u kojoj možemo pročitati nešto negativno na račun vašeg rada ili ne daj Bože da ima i nekih neuspjeha. Ne daj Bože da negdje pročitamo da je gradonačelnik rekao da radovi kasne, da su preplaćeni, da od prvog poskupljuju sve komunalne usluge ili da postoji minus u gradskoj blagajni – rekla je Mlinar i istaknula kako smatra da građani moraju biti informirani o poskupljenju komunalnih usluga od 45% do 230%, te kako je oporba na sjednici istaknula  nužnost rebalansa.  

Također, predložila je razmatranje uvođenja objedinjenih uplatnica svih  komunalnih poduzeća; Čistoće, Komunalca i Vodoopskrbe, po primjeru Grada Zagreba, a odgovore je ponudio gradonačelnik Krešimir Ačkar.

– Često puta se vraćate na grad Zagreb a prema Državnom zavodu za statistiku mi smo najpoželjniji grad za život u Republici Hrvatskoj. Zagreb, nažalost, to više nije iako je metropola. Jer mi imamo svoje dostojanstvo, svoj nivo života, svoj komunalni standard od kojega nikad nećemo odustati. Temelj tog standarda je čovjek. Potrebe naših sugrađana su apsolutno na prvom mjestu i zato su u Velikoj Gorici besplatni dječji vrtići , što je rijetkost među velikim gradovima u Republici Hrvatskoj. Zatim imamo besplatan javni prijevoz koji ima puno više linija od prijašnjeg ZET-a. To vam mogu posvjedočiti ljudi iz Velike Mlake i Mičevca koji su dobili nove linije – objasnio je Ačkar i nadovezao se na cenzuru u medijima, za koju je iskoristio srpsku uzrečicu: Promašili ste je ceo futbal.  

-Što ja znam što će objaviti bilo koji lokalni medij? To apsolutno niti me zanima, niti je o mojoj ingerenciji, niti želim apsolutno sudjelovati – zaključio je gradonačelnik.  

HDZ-ov Vedran Zobec zatražio je od gradonačelnika informacije o dinamici radova na gradnji nogometnog kampa i kada se može očekivati otvorenje. 

-Nevjerojatno, ali fascinantno je koliko je prekrasna činjenica da će Velika Golica postati dom Hrvatskog nogometa. Ukoliko se vozite u obilaznicu Ivana Pavla II. vidjet ćete kako svakoga dana napreduju radovi za koje su mnoge općine, mnogi gradovi, mnoge regionalne jedinice samouprave toliko željele da budu u njihovom mjestu. Nakon što su ovdje došli giganti poput Hrvatske pošte, Studenca, Eurospina, 2027. godine očekuje se otvorenje i Nogometnog kampa HNS-a. Ne moram govoriti o benefitima koji će tu biti prisutni. Nacionalni nogometni kamp jednostavno i kao nogomet, kao najvažnija sporedna stvar na svijetu, nosi ono što ne može ništa drugo donijeti – poručio je gradonačelnik i naveo kako se gradi sporedna cesta koja će voditi do kampa, a u tijeku su i radovi na trećoj etaži upravne zgrade.  

Nezavisni vijećnik Ivan Godinić ukazao je na činjenicu da se vijeća mjesne samouprave ne sastaju redovno što dovodi u pitanje donošenje odluka, a zanimala ga je i situacija s divljim odlagalištima otpada, kojih je, kako je naveo, na području grada čak 50, od čega ih je većina na vodozaštitnim područjima. 

– Čim je podnesena prijava o nastanku divljeg deponija naši komunalni redari izlaze na teren, pregledavaju što se događa na terenu, provjerava se čijem je vlasništvu, ali nažalost ne možemo nikada reći da smo potpuno riješili pitanje  deponija i bacanja otpada u okoliš. To je nešto na čemu radimo stalno, imamo edukaciju, imamo tribine i o tome raspravljamo stalno, no ne možemo riješiti pitanje ljudi koji to rade iz razloga koje ja ne mogu shvatiti – odgovorila je pročelnica Gordana Mikulićić Krnjaja i dodala kako je najviše deponija u Kosnici gdje je kaznena prijava podnesena, no, jako je puno počinitelja. 

Vijećnika Stipu Duvnjaka (HDZ) zanimao je početak radova na pješačkog stazi Jagodnom. 

 -Postupak nabave je proveden, odabran je izvođač radova i potpisan ugovor – odgovorio je pročelnik Dubravko Katulić i najavio početak radova za proljeće. 

Mogućnost besplatnog javnog prijevoza do Zagreba goričkim umirovljenicima, zanimala je SDP-ovu vijećnicu Sanju Jurković Draganić te hoće li Grad sudjelovati u potpori za postavljanje solara na obiteljskim kućama i stambenim zgradama. 

-Besplatan prijevoz umirovljenika postoji. Na primjer, možete koristiti lokalni prijevoz iz Kobilića do željezničke postaje Velika Gorica i vlakom se odvesti do Tomislavca za nula eura, nula centi. Za sve one iznad 65 godina. Kada su u pitanju solari, Gorica je preteča u Hrvatskoj po tome što smo na sve javne ustanove postavili solarne elektrane koje su polučile uštedu čak više od 60%. Sljedeći korak kojim ćemo krenuti su obiteljske kuće – najavio je Ačkar. 

Vijećnica Zlata Krznarić postavila je pitanje o uslugama koje će nuditi dnevna bolnica, na što je gradonačelnik izvijestio kako je to prioritetan projekt koji će također biti uz Aveniju pape Ivana Pavla II., pripadat će Kliničkoj bolnici Dubrava, a uskoro će se održati javna prezentacija o svim njenim odjelima. 

Damir Slojšek iz Most-a zanimao se za mogućnost sufinanciranja ugradnje dizala u postojeće zgrade, te kada će se maknuti ZET-ova garaža iz centra grada, na što je Ačkar odgovorio da ono što je sada intencija jest da 33% pokrivaju sami stanovnici privatnih zgrada, 33% država i da ostali dio preuzme Grad, tj. jedinica lokale samouprave na sebe i to ćemo u periodu  koji je ispred nas omogućiti. Što se tiče ZET-ovih garaža, u tijeku su pregovori i nadam se da ćemo u narednom razdoblju postići sporazum. Oni još uvijek imaju jedan dio autobusa na ovom prostoru a i dio samog zemljišta gdje se nalazi njihova glavna garaža je vlasništvo ZET-a koje, naravno, Grad želi otkupiti kako bi taj prostor dobio kvalitetniju namjenu – objasnio je Ačkar. 

HDZ-ovog vijećnika Dragana Perića zanimalo je da li je zimska služba spremno dočekala snijeg te jesu li gotovi radovi na gradskoj tržnici. 

-Zimska služba, inače traje 152 dana a zadnjih nekoliko godina imali smo sreĆu da nije bilo puno snijega a zimska služba nije potrošila puno novaca. Ove godine najave su nešto drugačije. Otkako sam u Zimskoj službi, evo osam godina, ne sjećam se da je tako rano pao snijeg, no Zimska služba je spremna i biti će i dalje, a postoje tri prioriteta čišćenja naših ulica kojih ima ukupno više od 660 kilometara. Protekli vikend smo radili 24 sata. Imamo 40 zadataka, 17 je njih kamionskih i 23 traktorska – rekao je direktor VG Komunalca Jurica Mihalj. 

 Sve o radovima na Gradskoj tržnici objasnio je pročelnik Katulić koji je istaknuo ako je investitor Grad.  

-Imali smo tehnički pregled 11.11. no još čekamo uporabnu dozvolu. Klijenti su zadovoljni i nadam se da će tako i ostati. Evo, mi ćemo se truditi da to jedna primjerena tržnica za veličinu samoga grada – rekao je pročelnik. 

Ivana Novković iz Možemo pitala je surađuje li gradska uprava s Hrvatskim šumama i Šumarskim fakultetom vezano uz obnovu šuma turopoljskog hrasta te zašto nije odgovoreno na službeni dopis vijećnice VMO Ogulinec, koja je prijavila falsifikaciju zapisnika, neodržavanje sjednica i zapošljavanje članova obitelji, na što joj je odgovoreno da je opomena poslana. 

Također, pročelnik Službe mjesne samouprave Dražen Bačurin istaknuo je kako postoji provedba obnove i prorjeđivanja radi rasta hrastovih mladica. 

Kada se očekuje završetak radova na prometnoj infrastrukturi, posebice u Ulici Matice hrvatske, Horvatove, Bratstva, Kovača, Jelačićeve i Mraclina upitao je HDZ-ov vijećnik Milivoj Dijanežević.  

U Ulici Matice hrvatske predstoji široki iskop, bila je problematična zamjena vodovoda i kanalizacije te izgradnja odvodnje. Nadam se da će biti dobrog vremena te da ćemo ulicu završiti do kraja godine, kao i Brastvo te Horvatovu. Jelačićeva je praktički gotova, odgovorio je pročelnik Katulić. 

-U ulici Matice Hrvatske trenutno se izvodi široki iskop. Ono što je bilo problematično je zamjena vodovodne mreže i kanalizacije, isto tako i izgradnja oborinske kanalizacije, koja je na dosta velikim dubinama, a ima jako puno instalacija, najviše govorim o plinu, zato se nije moglo raditi većim strojevima i to je odužilo radove. Ono što nam je nekakav recimo krajnji rok je 23.12. Bratstvo će se završiti do kraja godine, Jelačićeva je praktički gotova, Horvatova će biti završena do kraja godine. Sisačka je investicija Hrvatskih cesta , a ono što nam je poznato da će prvi ulaz biti zatvoren i neće se više moći sjeći dvije trake, postavit će se stupići, a ulaz će biti na drugoj cesti na koja će se semaforizirati i prilagoditi da vozači ne moraju kružiti – zaključio je Katulić. 

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica organizira predavanje pod nazivom “Umjetna inteligencija u svakodnevnom životu djece i odraslih” koje će se održati u četvrtak, 4. prosinca 2025. godine u 13 sati u Pučkom otvorenom učilištu, Zagrebačka 37. Predavanje će voditi asist. Iva Vukojević s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva.

Predavanje će se fokusirati na pitanja poput načina na koji umjetna inteligencija utječe na svakodnevni život, što je umjetna inteligencija i kako funkcionira, te kako ju djeca koriste i kako bi ju mogli bolje koristiti. Program je zamišljen kao interaktivna radionica, omogućujući sudionicima da kroz praktične primjere steknu uvid u tehnologije koje sve više prodiru u svakodnevnicu.

Sudjelovanje je besplatno, ali je potrebna prethodna prijava putem e-maila [email protected] ili telefona 6231-734 i 091/6231-734.

Predavanje je prilika za roditelje, odgojitelje i sve zainteresirane da dobiju konkretne informacije o utjecaju umjetne inteligencije na djecu i svakodnevni život te da kroz interaktivni format steknu praktične savjete za bolje korištenje tehnologije u obitelji.