Vijesti
Aktualac započeo pitanjem o dovršetku Miošićeve i uskrsnicama, a nastavio se pitanjem o pročistaču
Današnja 25. sjednica Gradskog vijeća započela je minutom šutnje za preminulog tajnika Zajednice športskih udruga Grada Velike Gorice Davora Štubana te gradonačelnika Zagreba Milana Bandića.
Aktualni sat započeo je pitanjima MOST-ovca Damira Slojšeka o dovršetku Ulice Andrije Kačića Miošića.
– Radovi su započeli krajem srpnja, od Kolareve do Kurilovečke, a očekivano trajanje radova je bilo 70 dana. Trebalo je biti gotovo u studenom, a i sad smo imali desetak i više lijepih dana, a radovi stoje i ulica nije asfaltirana. Zanima me i kad će biti gotovo asfaltiranje od Kurilovečke do Fabijančićeve? – upitao je Slojšek i dodao kako mu stanari već neko vrijeme prilaze s prijedlogom da organiziraju prosvjed.
2.3.2021. Velika Gorica – 25. sjednica Gradskog vijeća. Foto: Mile Šola/Cityportal.hr
– Slažem se, rok je usistinu bio 70 dana. Međutim zimska služba traje do 15. travnja i nakon toga je moguće pristupiti asfaltiranju. Uz dopuštenje komunalnog odjela i ako vrijeme dopusti, može biti i ranije, ali se ovdje javio ‘problem’ da se u toj ulici pojavio investitor koji gradi zgradu i ovih dana treba izvesti sve priključke ispod zemlje jer ukoliko se asfaltira ulica, po zakonu ne smijemo tri godine dirati. Nažalost, pojavila se ta sitiuacija koja će dodatno odužiti asfaltiranje – objasnio je v.d. gradonačelnika Krešimir Ačkar.
HDZ-ov vijećnik Josip Jerleković postavio je pitanje o završetku vatrogasnih domova u Novom Čiču i Buševcu, na što mu je odgovor dao zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec.
– Stari dom u Čiču zaista više ne možemo koristiti i mogu reći da su radovi na izgradnji DVD-a Novo Čiče u drugoj fazi. Dakle, temelji su u zemlji i armirano-betonska ploča je riješena. Postupak javne nabave je pokrenut prije nekoliko dana, krajem ožujka možemo očekivati sklapanje ugovora, a vrijednost ugovorenih radova 1,875.000 kuna s PDV-om. Završetak radova planiran je u siječnju 2022. godine. Što se tiče Vatrogasnog doma u Buševcu, radovi su u punom jeku. Vrijednost ugovorenih radova je 2,382.000 kuna s PDV-om. Planiramo da će radovi biti krajem svibnja do početka lipnja i gotovi – kazao je Kolarec.
Uskrsnice od 400 do 800 kuna
U ime vijećnika Hrvatske stranke umrovljenika Stjepana Raka, Jerleković je na aktualcu upitao i hoće li se goričkim umirovljenicima ove godine isplatiti uskrsnice.
– Pravo na uskrsnice ostvaruju umirovljenici s mirovinama do 2.000 kuna. Novčana pomoć onima koji imaju mirovinu do 1.000 kuna bit će 800 kuna, a uskrsnice onima koji primaju od 1.000 do 2.000 kuna mirovine bi iznosila 400 kuna – objasnio je Kolarec.
2.3.2021. Velika Gorica – 25. sjednica Gradskog vijeća. Foto: Mile Šola/Cityportal.hr
Kada će se urediti željeznička stanica?
Darko Bekić iz HDZ-a upitao je detalje o uređenju željezničke stanice u Velikoj Gorici, a v.d. gradonačelnika Krešimir Ačkar kazao je kako bi ovi prvi radovi trebali biti gotovi početkom svibnja te dodao kako je cijeli teret uređenja pristao preuzeti HŽ Infrastruktura.
– Troškovnici su već spremni za prvu fazu realizacije koja se odnosi na postavljanje rasvjete i za asfaltranje parkinga koji je danas uistinu, kao i cijela ta stanica, neprimjeren za jedan grad kao što je Velika Gorica. Rasvjetom i parkingom smo riješili tek dio problema, a drugi dio problema pokušavamo riješiti. Pročelnica Gordana Mikulčić je već naručila studiju s kojom ćemo participirati na natječaj za Zero emission autobus koji bi prvenstveno bio usmjeren na prijevoz naših sugrađana koji putuju vlakom – objasnio je Ačkar te objasnio kako Grad čeka raspisivanje natječaja.
2.3.2021. Velika Gorica – 25. sjednica Gradskog vijeća. Foto: Petra Rožić/Cityportal.hr
Spajanje na zagrebački pročistač umjesto gradnje novog?
Nezavisni vijećnik Alan Šembera postavio je pitanje o pročistaču otpadnih voda te projektu Aglomeracije.
– Aglomeracija, iako je bila zima, ide svojim ritmom, no za pročistač se savjetujemo i na zadnjem sastanku u Hrvatskim vodama bio sam stava da bi trebali ići sa spajanjem na zagrebački pročistač umjesto gradnjom novoga. Zbog ekoloških razloga i jezera Čiče. Skloniji sam da taj mulj i fekalije završe negdje drugdje, a ne u našem gradu. Međutim, tu smo uvjetovani jer je projekt sufinanciran od Europske unije i od samoga starta je plan bio gradnja i tu je niz problema koji nas je zadesio, kao što su obiteljske kuće koje nisu u projektu jer su izgrađene nakon 2009., pa sad moramo dodatna sredstva ishoditi kako bi i oni bili priključeni. Ukoliko uspijemo dobiti suglasnost Hrvatskih voda da idemo na zagrebački pročistač, koji sad koristi trećinu svojih kapaciteta, i ako matematika kaže da je to isplativije i jeftinije od izgradnje novoga pročistača, a i cijene su znatno otišle gore od vremena projektiranja, mišljenja sam da bi išli prema Zagrebu i mislim da bi to bilo dobro za građane – odgovorio je Ačkar, a Šembera je dao svoju podršku ideji da se pročistač izmjesti s postojeće lokacije.
Mrtvačnica u Kušancu i radovi na groblju u Šiljakovini tema su koju je na aktualizirala MOST-ova vijećnica Karmen Rak. Osim toga, zanimalo ju je ima li novosti oko uređenja autobusnog kolodvora u Gorici.
– Kada govorimo o mrtvačnici razvuklo se, no nizom sastanaka smo pokrenuli stvar i očekujemo završetak radova do lipnja kada bi sve trebalo biti gotovo i sa prometnicama. Bilo je problema zbog neusuglašavanja s arhitektom, međutim to smo riješili – kazao je Ačkar, dok će o problemu groblja u Šiljakovini Rak odgovor dobiti pisanim putem.
U planu je novi autobusni kolodvor
No, Krešimir Ačkar kazao je kako postoji glavni projekt izgradnje autobusnog kolodvora.
– Glede kolodvora idejno rješenje je gotovo već davnih dana, no sada smo imamo glavni projekt i tamo su također problemi imovinsko-pravni. Vrijednost radova bi bila oko 24 milijuna kuna i kolodvor bi sadržavao sve ono što jedan autobusni kolodvor treba, pa i sanitarni čvor, čekaonice, prodaju karata i sve ostalo. U Ministarstvu prometa smo saznali da imamo opcije da veliki dio sredstava možemo povući iz fondova, za što bi imali pravo je zapravo mi kao grad niti nemamo autobusni kolodvor – odgovorio je Ačkar.
Vladajuće je zbog neodgovaranja na pitanja prozvao SDP-ov Mario Zdelar, pa je na ovom aktualcu ponovio pitanja na koja čeka odgovor. Spomenuo je Zdelar pitanje o kreditnom zaduženju Grada, pročistaču otpadnih voda i Aglomeraciji te kome je Grad u 2020. i 2021. izdao poslovne i stambene protore u vlasništvu Grada. Pitanja za ovaj aktualac su mu pak bila radovi na asfaltiranju u Kurilovcu te rješavanje opasnog otpada u Vukovinskom polju.
– Tamo ima na desetke tisuća tona opasnog otpada, azbesta, otrovnih ulja… Izađite vidjeti ili pošaljite te komunalne redare. Počnite to rješavati. Također, zašto ne komunicirate s ljudima i objasnite im sve oko novog reciklažnog dvorišta u Kurilovcu – kazao je Zdelar, a Ačkar mu je obeća kako će na to i ostala svoja pitanja zasigurno uskoro dobiti odgovor, dok je za Jelačićevu odgovor dao odmah.
– Kada govorimo o Jelačićevoj ulici postavljate legitimno pitanje, ona iziskuje oborinsku odvodnju. Ove godine nije u proračunu, i trebali bi biti fer za sljedeću godinu staviti to u proračun jer Kurilovec to zaslužuje – rekao je Ačkar.
Pješačke staze
Milivoj Dijanežević na aktualcu je upitao kada će se izgraditi pješačka staza između Donje Lomnice i Gradića, kao i ona od Gradića do Petrovine. Odgovorom v.d. gradonačelnika završio je Aktualni sat.
– Puno upita je bilo oko te opasne ceste koja je opterećena, znamo koliko pješaka i biciklista njome prolazi. Natječaj za kompletnu rekonstrukciju Odranske od Vukovarske ulice u Gradićima do Vojka Miklaužića u Lomnici u dužini od 700 metara je završen i početak radova je u travnju, a završetak do šestoga mjeseca. Radim ćemo s dvije strane pješačke staze i time rješavamo pitanje sigurnosti djece. I u Rakarju smo umjesto planiranih 140 metara krenuli u kompletnu izradu pješačke staze preko 320 metara do Ilovnjaka spoj gdje već ima pješačka staza. I naselje Lukavec će uz Tratinsku ulicu dobiti pješačku stazu, a znamo kakva je cesta, jer njome prolaze svi koji putuju prema bregima, i roditelji zaslužuju mir i tu sigurnost ćemo omogućiti radovima u travnju. A u Petrovini smo imali pitanje oteretnog kanala koji je u vlasništvu Hrvatskih voda i dobili smo odobrenje po kojemu će radovi krenuti nakon natječaja, a do lipnja i završetak radova. Pješačke staze će mi biti prioritet dok god budem vršitelj gradonačelničke dužnosti – odgovorio je Ačkar.
HOTNEWS
Hrvatski lovački savez Svečanom akademijom proslavio 100. obljetnicu
Savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja, a posebno za veliku obljetnicu Hrvatska pošta je izdala prigodnu poštansku marku s motivom jelena u rici.
Hrvatski lovački savez obilježio je danas u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 100 godina kontinuiranog rada na izgradnji institucionalne tradicije, promicanju održivog upravljanja prirodnim bogatstvima te njegovanju zajedništva unutar lovačke zajednice.
Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i Europske unije te brojni uzvanici iz javnog, gospodarskog i političkog života uključujući Davida Vlajčića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mariju Vučković, ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radovana Fuchsa, ministra znanosti, obrazovanja i mladih, državne tajnike, brojne saborske zastupnike, predsjednike saborskih odbora i druge.
Svečana akademija održana je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, a posebno za veliku obljetnicu Hrvatska pošta je izdala prigodnu poštansku marku s motivom jelena u rici, autorice Alenke Lalić.
Hrvatski lovački savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja koji kroz svoje udruge i saveze predstavljaju najrasprostranjeniju terensku mrežu za očuvanje divljači i njezinih staništa u zemlji.
–U današnjem modernom svijetu, pred lovce se postavljaju sve veći izazovi uključujući klimatske promjene, širenje bolesti divljači, moderne tehnologije, rast urbanih sredina, a nerijetko i nerazumijevanja onih koji ne poznaju poziv lovaca, najvećih zaštitnika prirode – istaknuo je Goran Kaniški, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića te pojasnio kako je lovstvo duboko ukorijenjeno u hrvatski identitet kao spoj tradicije, znanosti i odgovornog gospodarenja prirodnim bogatstvima.
–Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskom lovačkom savezu vidi strateškog partnera u očuvanju sadašnje razine zaštićenosti divljači i to posebno u području osiguranja od šteta u prometu uzrokovanih divljači, gdje smo godišnjoj razini dodijelili više od 15 milijuna eura. U zajedničkoj borbi protiv afričke svinjske kuge do kraja studenog odstrijeljeno je 11.000 svinja, a već smo isplatili i više od 50.000 eura naknade za odstrjel – naglasio je David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te dodao kako nastavljaju raditi na smanjenju šteta na usjevima i prometnicama, kao i na izmjenama Zakona o lovstvu koji se izrađuje s lovačkom strukom.
Nacrt novog Zakona o lovstvu nalazi se u završnoj fazi i uskoro ide u saborsku proceduru, a cilj mu je jačanje lovačkih udruga i osiguravanje dugoročne stabilnosti sustava.
U sklopu svečanosti organizirane su izložbe raznih lovačkih aktivnosti, od kinologije, preko streljaštva, sve do sokolarstva. Prikazano je bogato nakladništvo Hrvatskog lovačkog saveza te izložba preparata Lovačkog muzeja kako bi se uzvanicima približili lovački običaji, kultura, tradicija kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti.
Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza istaknuo je da novoizabrano vodstvo, predano radi na tome da Savez bude transparentan i odgovoran, a odluke jasne i dostupne svim članovima.
–Pred nama je zadaća snažnijeg zalaganja za zaštitu interesa hrvatskog lovstva kroz pozitivne zakonske propise. Lovstvo nije samo tradicija i strast, već važan dio identiteta naše zemlje, stoga mora biti samostalno i prepoznatljivo u donošenju odluka koje najbolje podupiru rad lovaca u očuvanju prirodne baštine Republike Hrvatske – dodao je Čičak.
U sklopu svečane akademije dodijeljene su zahvalnice za potporu razvoju hrvatskog lovstva Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i organizaciji FACE, europskoj federaciji koja okuplja 7 milijuna lovaca i aktivno radi na očuvanju prirode kroz održivo lovstvo.
-Hrvatski lovački savez pridružuje brojnim nacionalnim lovačkim savezima koji slave 100 godina baštine i znanja, te se, na sreću, pomlađuju novim projektima i idejama. Svakodnevno u Bruxellesu pomažemo europskim donositeljima odluka da shvate kako su lovci partneri u očuvanju prirode, a ne protivnici – objasnio je Griffin.Cy Griffin, predstavnik FACE-a.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Klapa Sveti Hubert iz Šibenika, Tamburaški sastav Milenij iz Slavonskog Broda i plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac, čiji su mališani odjeveni u šestinske nošnje otplesali tri tradicionalna plesa inspirirana životinjskim motivima.
Moja županija
Novo vodstvo – Jaskanac Stipe Bučar na čelu umirovljenika Zagrebačke županije
“Ne moramo isto razmišljati, ali moramo imati zajednički cilj.”
Stipe Bučar iz Jastrebarskoga novi je predsjednik Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije a dosadašnji predsjednik Josip Jakopač, nakon tri odrađena mandata, imenovan je doživotnim počasni predsjednikom Zajednice – odlučeno je na izbornoj Skupštini u Jastrebarskom.
Za dopredsjednike Zajednice izabrani su Dragica Picek, Ljerka Jakopčević, Željko Kiseljak i Vlado Turković. novi tajnik je Miroslav Budišćak, a dosadašnja tajnica Marica Špičić imenovana je počasnom članicom Skupštine.
Foto: Dražen Kopač
Novoizabrani predsjednik Stipe Bučar plan rada za naredno razdoblje sažeo je u šest točaka: unapređenje organizacijskog i operativnog rada, financiranje rada Zajednice, razvoj programa i apliciranje na projekte, suradnja s regionalnom i lokalnim samoupravama, društveno korisne aktivnosti i organizacija događanja.
-Čovjek sam ništa ne može učiniti. Očekujem vašu podršku, suradnju, konstruktivne prijedloge, ali i konstruktivnu kritiku. Ne moramo isto razmišljati, ali moramo imati zajednički cilj, a to je dobrobit umirovljenika Zagrebačke županije. Ako ćemo tako razmišljati uspjeh neće izostati – poručio je Bučar.
Foto: Dražen Kopač
U ime Zagrebačke županije čestitke novoizabranom predsjedniku uputila je pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak, koja je umirovljenicima poručila da različitosti shvate kao svoje bogatstvo.
-Riječ ‘zajednica’ sama govori za sebe. Prijepore rješavajte zajedno. Živimo u turbulentnim vremenima kada je važno okrenuti se jedni prema drugima i prije svega biti ljudi – dodala je Čuljak.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Moja županija
U Velikoj Gorici održana edukacija medicinskih dispečera
Znanja su dobili su neposrednim obilaskom Prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije.
U sklopu programa Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, Dom zdravlja Mostar, kao vodeći partner, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore provode dvogodišnji projekt RACE 2 a osnovni cilj projekta je unaprijediti hitnu medicinsku službu standardizacijom i digitalizacijom procesa hitne pomoći, edukacijom djelatnika, nabavom vozila i opreme, kao i prevencijom kardiovaskularnih bolesti u partnerskim regijama.
U sklopu projekta, županijski Zavod organizirao je edukaciju za 15 dispečera u medicinskim prijavno-dojavnim jedinicama Doma zdravlja Mostar i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Kroz predavanja, radionice i vježbe, polaznici edukacije stekli su uvid u organizaciju medicinske dispečerske službe u Republici Hrvatskoj.
Foto: Dražen Kopač
-Polaznici edukacije dobili su informacije o našem konceptu rada i trijaži hitnog medicinskog poziva. Kolege u Mostaru i Crnoj Gori nemaju centralne prijavno-dojavne jedinice, odnosno prijem hitnog poziva na jednom mjestu, a hoće li implementirati naš sustav ovisi o višim razinama – objasnio je Stjepan Petričević, koji je uz Igora Pelaića, voditelj edukacije. Inače, obojica su magistri sestrinstva zaposleni u Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije.
Četverodnevna edukacija, za dvije grupe polaznika, u trajanju od po 30 nastavnih sati, održana je u prostorijama Zavoda u Velikoj Gorici.
Foto: Dražen Kopač
Program je, uz ostalo, obuhvatio radionice fokusirane na komunikaciju preko sustava radio veza, vježbe u kojima su simulirane stvarne situacije s kojima se suočavaju medicinski dispečeri, vježbe održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora kao i vježbe telefonskog navođenja u situacijama gušenja i prisutnosti stranog tijela u dišnim putevima.
Polaznici edukacije upoznati su i s postupcima u slučaju izvanrednih događaja te s radom medicinske prijavno-dojavne jedinice u slučaju velike nesreće, a dio znanja dobili su i neposrednim obilaskom Prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici.
Foto: Dražen Kopač
-Vrijednost edukacije je u tome što smo hrvatska znanja i iskustva prenijeli na kolege iz Mostara i Crne Gore, a i mi smo naučili kako funkcioniraju njihovi organizacijski koncepti – ispričao je Petričević.
Dodajmo kako je u sklopu dosadašnje provedbe projekta RACE 2, županijski Zavod za hitnu medicinu dobio tri vozila za hitan prijevoz pacijenata, ukupne vrijednosti 270.000 eura, kao i komunikacijsku i računalnu opremu vrijednu 146.550 eura, a kojom je nadograđen postojeći komunikacijsko-računalni sustav.
Foto: Dražen Kopač
Također, redizajnirana je mrežna stranica Zavoda, www.hitna-zgz.hr, čime je pristup digitalnom sadržaju omogućen i osobama s vizualnim, slušnim, motoričkim i kognitivnim teškoćama.
U idućoj godini, u kojoj završava projekt, Zavod će organizirati devet javno-zdravstvenih akcija usmjerenih na prevenciju kardiovaskularnih bolesti.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
HOTNEWS
NOVA GODINA, NOVI BUSEVI Gorica uvodi 5 električnih autobusa
Imaju kapacitet od 92 putnika, opremljeni su USB utičnicama, uređajima za validaciju čipova i karata, te audio-vizualnim sustavom za najavu stanica.
Već neko vrijeme stanari uluce Ljudevita Gaja u našem gradu negoduju. Ulica je doslovno pretvorena u blatnjav poljski put, a promet kamiona sa obližnjih gradilišta iz dana u stvara veliki problem stanarima. Ljudi su ogorčeni, a ovih smo dana zaprimili nekoliko pritužbi građana. Sreli smo mladu obitelj sa dvoje djece kako zaobilaze oštećene rubove kolnika i blato na cesti. “Ovakva situacija traje već danima, teško je pronaći normalan dio staze ili ceste, a kući obuća je puna blata. Gdje god se okreneš sve je u blatu.” – govori nam majka dvoje djece. “Djecu nosimo na rukama jer neke dijelove je gotovo nemoguće zaobići, a da se djeca potpuno ne zaprljaju.”
Kontaktirali smo i nadležne gradske službe za nadzor u ovakvim situacijama, obzirom da se radi o izvođačima radova na stambenim objektima koji se ne pridržavaju propisa. Iz grada su nam odgovorili kako su nadležne institucije komunalnih redara na terenu te djeluju u skladu sa zakonom propisanim ovlastima komunalnog redarstva. Stanarima ostaje utjeha da će se izlaskom gradskih nadležnih službi na teren i stanje ubrzo popraviti.
-
Vijestiprije 3 danaVelikogorički županijski sud danas u zoni visokog rizika
-
Najaveprije 1 dan“Dupli” Petek na Gorice zove na još! Milina na štandovima i prilika za dobro djelo
-
Sportprije 4 danaFOTO Startala 5. Super malonogometna liga VG 2025
-
Kulturaprije 2 danaNova izložba “Medicina u Turopolju” – od asanacije i rodilišta do ratne bolnice i Veterinarske stanice