Povežite se s nama

Vijesti

Aktualac započeo pitanjem o dovršetku Miošićeve i uskrsnicama, a nastavio se pitanjem o pročistaču

Objavljeno

na

Današnja 25. sjednica Gradskog vijeća započela je minutom šutnje za preminulog tajnika Zajednice športskih udruga Grada Velike Gorice Davora Štubana te gradonačelnika Zagreba Milana Bandića.

Aktualni sat započeo je pitanjima MOST-ovca Damira Slojšeka o dovršetku Ulice Andrije Kačića Miošića.

– Radovi su započeli krajem srpnja, od Kolareve do Kurilovečke, a očekivano trajanje radova je bilo 70 dana. Trebalo je biti gotovo u studenom, a i sad smo imali desetak i više lijepih dana, a radovi stoje i ulica nije asfaltirana. Zanima me i kad će biti gotovo asfaltiranje od Kurilovečke do Fabijančićeve? – upitao je Slojšek i dodao kako mu stanari već neko vrijeme prilaze s prijedlogom da organiziraju prosvjed.

2.3.2021. Velika Gorica – 25. sjednica Gradskog vijeća. Foto: Mile Šola/Cityportal.hr

– Slažem se, rok je usistinu bio 70 dana. Međutim zimska služba traje do 15. travnja i nakon toga je moguće pristupiti asfaltiranju. Uz dopuštenje komunalnog odjela i ako vrijeme dopusti, može biti i ranije, ali se ovdje javio ‘problem’ da se u toj ulici pojavio investitor koji gradi zgradu i ovih dana treba izvesti sve priključke ispod zemlje jer ukoliko se asfaltira ulica, po zakonu ne smijemo tri godine dirati. Nažalost, pojavila se ta sitiuacija koja će dodatno odužiti asfaltiranje – objasnio je v.d. gradonačelnika Krešimir Ačkar.

HDZ-ov vijećnik Josip Jerleković postavio je pitanje o završetku vatrogasnih domova u Novom Čiču i Buševcu, na što mu je odgovor dao zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec.

– Stari dom u Čiču zaista više ne možemo koristiti i mogu reći da su radovi  na izgradnji DVD-a Novo Čiče u drugoj fazi. Dakle, temelji su u zemlji i armirano-betonska ploča je riješena. Postupak javne nabave je pokrenut prije nekoliko dana, krajem ožujka možemo očekivati sklapanje ugovora, a vrijednost ugovorenih radova 1,875.000 kuna s PDV-om. Završetak radova planiran je u siječnju 2022. godine. Što se tiče Vatrogasnog doma u Buševcu, radovi su u punom jeku. Vrijednost ugovorenih radova je 2,382.000 kuna s PDV-om. Planiramo da će radovi biti krajem svibnja do početka lipnja i gotovi – kazao je Kolarec.

Uskrsnice od 400 do 800 kuna

U ime vijećnika Hrvatske stranke umrovljenika Stjepana Raka, Jerleković je na aktualcu upitao i hoće li se goričkim umirovljenicima ove godine isplatiti uskrsnice.

– Pravo na uskrsnice ostvaruju umirovljenici s mirovinama do 2.000 kuna. Novčana pomoć onima koji imaju mirovinu do 1.000 kuna bit će 800 kuna, a uskrsnice onima koji primaju od 1.000 do 2.000 kuna mirovine bi iznosila 400 kuna – objasnio je Kolarec.

2.3.2021. Velika Gorica – 25. sjednica Gradskog vijeća. Foto: Mile Šola/Cityportal.hr

Kada će se urediti željeznička stanica?

Darko Bekić iz HDZ-a upitao je detalje o uređenju željezničke stanice u Velikoj Gorici, a v.d. gradonačelnika Krešimir Ačkar kazao je kako bi ovi prvi radovi trebali biti gotovi početkom svibnja te dodao kako je cijeli teret uređenja pristao preuzeti HŽ Infrastruktura.

– Troškovnici su već spremni za prvu fazu realizacije koja se odnosi na postavljanje rasvjete i za asfaltranje parkinga koji je danas uistinu, kao i cijela ta stanica, neprimjeren za jedan grad kao što je Velika Gorica. Rasvjetom i parkingom smo riješili tek dio problema, a drugi dio problema pokušavamo riješiti. Pročelnica Gordana Mikulčić je već naručila studiju s kojom ćemo participirati na natječaj za Zero emission autobus koji bi prvenstveno bio usmjeren na prijevoz naših sugrađana koji putuju vlakom – objasnio je Ačkar te objasnio kako Grad čeka raspisivanje natječaja.

2.3.2021. Velika Gorica – 25. sjednica Gradskog vijeća. Foto: Petra Rožić/Cityportal.hr

Spajanje na zagrebački pročistač umjesto gradnje novog?

Nezavisni vijećnik Alan Šembera postavio je pitanje o pročistaču otpadnih voda te projektu Aglomeracije.

– Aglomeracija, iako je bila zima, ide svojim ritmom, no za pročistač se savjetujemo i na zadnjem sastanku u Hrvatskim vodama bio sam stava da bi trebali ići sa spajanjem na zagrebački pročistač umjesto gradnjom novoga. Zbog ekoloških razloga i jezera Čiče. Skloniji sam da taj mulj i fekalije završe negdje drugdje, a ne u našem gradu. Međutim, tu smo uvjetovani jer je projekt sufinanciran od Europske unije i od samoga starta je plan bio gradnja i tu je niz problema koji nas je zadesio, kao što su obiteljske kuće koje nisu u projektu jer su izgrađene nakon 2009., pa sad moramo dodatna sredstva ishoditi kako bi i oni bili priključeni. Ukoliko uspijemo dobiti suglasnost Hrvatskih voda da idemo na zagrebački pročistač, koji sad koristi trećinu svojih kapaciteta, i ako matematika kaže da je to isplativije i jeftinije od izgradnje novoga pročistača, a i cijene su znatno otišle gore od vremena projektiranja, mišljenja sam da bi išli prema Zagrebu i mislim da bi to bilo dobro za građane – odgovorio je Ačkar, a Šembera je dao svoju podršku ideji da se pročistač izmjesti s postojeće lokacije.

Mrtvačnica u Kušancu i radovi na groblju u Šiljakovini tema su koju je na aktualizirala MOST-ova vijećnica Karmen Rak. Osim toga, zanimalo ju je ima li novosti oko uređenja autobusnog kolodvora u Gorici.

– Kada govorimo o mrtvačnici razvuklo se, no nizom sastanaka smo pokrenuli stvar i očekujemo završetak radova do lipnja kada bi sve trebalo biti gotovo i sa prometnicama. Bilo je problema zbog neusuglašavanja s arhitektom, međutim to smo riješili – kazao je Ačkar, dok će o problemu groblja u Šiljakovini Rak odgovor dobiti pisanim putem.

U planu je novi autobusni kolodvor

No, Krešimir Ačkar kazao je kako postoji glavni projekt izgradnje autobusnog kolodvora.

– Glede kolodvora idejno rješenje je gotovo već davnih dana, no sada smo imamo glavni projekt i tamo su također problemi imovinsko-pravni. Vrijednost radova bi bila oko 24 milijuna kuna i kolodvor bi sadržavao sve ono što jedan autobusni kolodvor treba, pa i sanitarni čvor, čekaonice, prodaju karata i sve ostalo. U Ministarstvu prometa smo saznali da imamo opcije da veliki dio sredstava možemo povući iz fondova, za što bi imali pravo je zapravo mi kao grad niti nemamo autobusni kolodvor – odgovorio je Ačkar.

Vladajuće je zbog neodgovaranja na pitanja prozvao SDP-ov Mario Zdelar, pa je na ovom aktualcu ponovio pitanja na koja čeka odgovor. Spomenuo je Zdelar pitanje o kreditnom zaduženju Grada, pročistaču otpadnih voda i Aglomeraciji te kome je Grad u 2020. i 2021. izdao poslovne i stambene protore u vlasništvu Grada. Pitanja za ovaj aktualac su mu pak bila radovi na asfaltiranju u Kurilovcu te rješavanje opasnog otpada u Vukovinskom polju.

– Tamo ima na desetke tisuća tona opasnog otpada, azbesta, otrovnih ulja… Izađite vidjeti ili pošaljite te komunalne redare. Počnite to rješavati. Također, zašto ne komunicirate s ljudima i objasnite im sve oko novog reciklažnog dvorišta u Kurilovcu – kazao je Zdelar, a Ačkar mu je obeća kako će na to i ostala svoja pitanja zasigurno uskoro dobiti odgovor, dok je za Jelačićevu odgovor dao odmah.

– Kada govorimo o Jelačićevoj ulici postavljate legitimno pitanje, ona iziskuje oborinsku odvodnju. Ove godine nije u proračunu, i trebali bi biti fer za sljedeću godinu staviti to u proračun jer Kurilovec to zaslužuje – rekao je Ačkar.

Pješačke staze

Milivoj Dijanežević na aktualcu je upitao kada će se izgraditi pješačka staza između Donje Lomnice i Gradića, kao i ona od Gradića do Petrovine. Odgovorom v.d. gradonačelnika završio je Aktualni sat.

– Puno upita je bilo oko te opasne ceste koja je opterećena, znamo koliko pješaka i biciklista njome prolazi. Natječaj za kompletnu rekonstrukciju Odranske od Vukovarske ulice u Gradićima do Vojka Miklaužića u Lomnici u dužini od 700 metara je završen i početak radova je u travnju, a završetak do šestoga mjeseca. Radim ćemo s dvije strane pješačke staze i time rješavamo pitanje sigurnosti djece. I u Rakarju smo umjesto planiranih 140 metara krenuli u kompletnu izradu pješačke staze preko 320 metara do Ilovnjaka spoj gdje već ima pješačka staza. I naselje Lukavec će uz Tratinsku ulicu dobiti pješačku stazu, a znamo kakva je cesta, jer njome prolaze svi koji putuju prema bregima, i roditelji zaslužuju mir i tu sigurnost ćemo omogućiti radovima u travnju. A u Petrovini smo imali pitanje oteretnog kanala koji je u vlasništvu Hrvatskih voda i dobili smo odobrenje po kojemu će radovi krenuti nakon natječaja, a do lipnja i završetak radova. Pješačke staze će mi biti prioritet dok god budem vršitelj gradonačelničke dužnosti – odgovorio je Ačkar.

HOTNEWS

Grad Velika Gorica dodijelio novčane potpore srednjoškolcima – ukupno 2.353 isplate

Grad Velika Gorica završio je isplatu novčanih naknada namijenjenih olakšavanju troškova školovanja u novoj školskoj godini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Velika Gorica

Grad Velika Gorica isplatio je novčane naknade srednjoškolcima s prebivalištem ili boravištem na svom području. Ukupno je 2.353 učenika ostvarilo pravo na 140 eura pomoći za školsku godinu 2025./2026., objavljeno je iz Gradske uprave.

Sredstva su namijenjena redovnim učenicima srednjih škola, a cilj ove potpore je olakšati troškove školovanja, prije svega nabavu udžbenika i potrebnih obrazovnih materijala.

Grad je početkom školske godine otvorio mogućnost podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na naknadu, a nakon obrade svih pristiglih zahtjeva, sredstva su isplaćena na račune korisnika.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

[SVJETSKI DAN DOBROTE] Čarlijeva vizita dokazuje – smijeh je lijek!

Pod vodstvom izvršne direktorice Denize Drusany i umjetničkog ravnatelja Nikole Dabca, klaundoktori rade izuzetno ispunjavajući, divan posao. I za to su posebno obučeni.

Objavljeno

na

Objavio/la

Moje ime je Ivan Horvat. Zaposlenik sam Crvenih nosova, u kojima radim kao klaundoktor više od tri godine – započinje naš razgovor Čarli, koji je izbrusio svoj jedinstveni alat  – humor koji malim pacijentima pomaže da se tijekom liječenja osjećaju bolje, kada im fali roditeljski zagrljaj i boje se operacije… 

I zato je on, kao i cijela “postrojba” klaundoktora u Hrvatskoj jedna od najljepših živućih priča za današnji Svjetski dan dobrote. 

Dan kada ističemo ono istinski dobro u ljudima, ono što bi trebalo biti zarazno i lako dostupno posvećujemo neprofitnoj organizaciji Crveni nosovi klaunovi doktori koji su humorom prije 15 godina počeli dokazivati da je smijeh zaista lijek. 

-Hvala što ste nas se sjetili baš sada, kada obilježavamo 15 godina od kada su naše klaunovske noge prvi put kročile na pedijatrijski odjel Kliničkog bolničkog centra Zagreb, naše Rebro. Tada smo radili sa četiri klauna, a danas naš tim ima 35 crvenonosih ljudi koji djeluje u 21 bolnici i u 13 domova za starije. Ostvarujemo više od 100 posjeta mjesečno diljem Hrvatske – priča Ivan i spominje kako osim doktorskog tima crvenih nosova u Zagrebu, gdje im je i sjedište u Medulićevoj 34, postoje crveni nosovi s predivnim timovima u Osijeku, Rijeci i Splitu. 

 

-Mi smo educirani umjetnici, koji upravo kroz umjetnost profesionalnog klauniranja i humora donosimo podršku i promjenu atmosfere djeci i roditeljima u bolnicama, ali i odraslima na onkologiji kao i osobama u domovima za starije. Tu smo za djecu koja imaju teškoće u razvoju, u rehabilitacijskim centrima, u socijalnim ustanovama. Dakle, imamo jedan široki spektar djelovanja.  

Pod vodstvom izvršne direktorice Denize Drusany i umjetničkog ravnatelja Nikole Dabca, klaundoktori rade izuzetno ispunjavajući, divan posao. I za to su posebno obučeni.  

-Odlazimo jednom do dva put godišnje u Internacionalnu školu humora u Beč, gdje je središte naše krovne organizacije Red Nose International. Prolazimo edukacije vezane za razne umjetničke discipline koje koristimo u svojim vizitama. No, imamo i brojne posebne programe od kojih izdvajam intenzivni osmijeh, program unutar kojeg jedan klaun provodi cijelo jedno prijepodne sa djetetom i roditeljima u iščekivanju operacijskog zahvata, pratimo ih do takozvane rampe nakon koje nema ulaza nikom osim stručnog medicinskog osoblja, dočekujemo dijete nakon zahvata i pružamo mu podršku na razne načine. Dakle, radi se o jednoj divnoj priči unutar koje na visoko profesionalni način, kao akademski, uglavnom izvedbeni umjetnici, klaundoktori, dajemo ljudima jednu psihosocijalnu podršku, toplinu, ljudskost, osmijeh – kaže Čarli, jer kako je nadalje naglasio, humor je vrlo slojevit fenomen kao komunikacijsko sredstvo – i mi se bavimo s njim, brusimo izvedbene alate i dajemo sve od sebe na umjetničkim klaundoktorskim improvizacijama u bolnici. 

Da je riječ o zaista istančanom umijeću kojem se posvećuje puno pažnje i obraća pozornost na stručni aspekt, pokazuje i činjenica da klaundoktori jako puno rade na znanstvenom pristupu, pozadini humora, njegovom podrijetlu, funkciji, međunarodnim istraživanjima.  

-Upravo kad sad pričamo o tome, 11. studenog smo imali nama vrlo važan panel na Rebru o ulozi humora u onkološkom liječenju djece i odraslih, gdje smo ugostili brojne stručne i medicinske suradnike s kojima smo razgovarali o spomenutoj temi. S nama su bili primarius Milivoj Novak, također glavna sestra gospođa Ana Ljubas, naša divna psihologinja sa Merkura gospođa Nikolina Vučemilo, gospođa Ivanka Herman iz Klinike za tumore, ali i Ivana Matić koja je bivša korisnica KBC-a Zagreb. Svi smo zajedno pred brojnom publikom razgovarali o učinkovitosti humora u zdravstvu, o njegovoj znanstveno dokazivoj ljekovitosti, a što su nam potvrdili već spomenuti medicinski stručnjaci i stručnjaci iz područja psihologije. Dakle, dubinski se bavimo fenomenom humora i dijelimo to s drugima – poručuje klaundoktor Čarli kojeg smo pitali da nam malo prepriča reakcije na njihovu “vizitu”.  

-Reakcije su divne, ja kao klaundoktor od tri godine staža mogu reći da sam stvarno oduševljen ovim što radimo, smatramo to svojim poslanjem kojem posvećujemo puno ljubavi. Djeca reagiraju izvrsno, naravno su neprestano u igri, a mi zaista uspijevamo prostor bolnice i svih već spomenutih institucija ispuniti bojom humora i smijeha. Jer, znate da su ti prostori često ispunjeni i strahom, i neizvjesnošću, i emocijama, i iščekivanjem, zato ga mi jednostavno bojimo dubokom, lijepom, ljudskom svrhom, humorom i zvukom – dočarava nam klaundoktor i priznaje kako su te improvizacije beskrajno zanimljive djeci, ali i odraslima. Oni se također smiju u našem prisustvu, roditelji se smiruju i uživaju u svemu što radimo, a samim tim su i djeca opuštenija. Moram istaknuti, da više od dvije godine posjećujemo više od 12 odjela onkologije za odrasle u Zagrebu, gdje smo se prvotno malo bojali kako će ljudi reagirati, da će pomisliti da smo mi samo za djecu, međutim ne. Na jedan poseban i drugačiji način pristupamo i odraslima kroz klaundoktorske vizite. 

Ljudi su žedni i željni ljudske topline, priča nam Ivan, kao i ljudskog dodira, pogleda, pozornosti i pažnje. Kad se to sve fino uobliči u jednu uravnoteženu, svrsishodan umjetnički smjer, ljudi reagiraju predivno.  

I zato su naši heroji za Svjetski dan dobrote zaslužili više od nekoliko redaka teksta za ovaj članak, zaslužili su dubok naklon i aplauz, jer ono što rade ne može platiti ni jedna moneta ni valuta. 

-Potrebe su sve veće, naša organizacija raste, ali smo zahvalni najviše našim donatorima koji nas podržavaju stvarno vrlo hrabro, od fizičkih osoba i organizacija do velikih tvrtki koje prepoznaju da je riječ o divnoj priči koja raste i koja buja u jednom predivnom tonu na veliko zadovoljstvo svih korisnika kod kojih smo do sada izmamili osmjeh na lice – zahvalio je na kraju Čarli, a kojem redakcija Cityportala vraća zahvalnost na izdvojenom vremenu za priču. 

Dakle, u stvaranju ovog čudesnog, neopipljivog lijeka može sudjelovati svatko od nas, kome su riječi iz ove priče zagrijale dušu, u trenutku kad se u umu stvorila misao: Ovo je ono što nam nedostaje! Pomozite donacijom ovim “kotačićima” koji crvenim nosom dokazuju da je lijek u nama.  

Hvala vam Crveni nosovi! 

Nastavite čitati

Moja županija

PANEL Zašto je infrastruktura temelj razvoja turističke destinacije?

OPG-ovi, kulturne ustanove i poduzetnici oblikuju identitet lokalnog turizma.

Objavljeno

na

(Foto: Dražen Kopač)

U Velikoj Gorici održana je panel rasprava pod nazivom “Utjecaj infrastrukture na turistički razvoj destinacije”, a koja je okupila dionike turističkog sektora Zagrebačke županije i otvorila razgovor o tome kako infrastruktura, kvalitetno upravljanje i suradnja utječu na razvoj turizma koji je održiv, konkurentan i usmjeren na ljude. 

Poseban značaj i osvrt dala je Lidija Capković Martinek, glasnogovornica Međunarodne zračne luke Zagreb, koja je naglasila koliko je zračna luka važna za razvoj kontinentalnog turizma te kako njezina prometna dostupnost izravno utječe na poslovna, kulturna i turistička kretanja u cijeloj regiji. 

Direktorice turističkih zajednica, Ivana Alilović i Maja Toth, predstavile su smjerove razvoja destinacije te naglasile važnost planiranja temeljenog na podacima, znanju i suradnji.

-Zagrebačka županija je jedina turistička zajednica u Republici Hrvatskoj koja je potpisala Glasgow Declaration, čime se obvezala na ubrzano djelovanje u području klimatske održivosti, a u listopadu je usvojila i svoj Plan upravljanja destinacijom, potvrđujući jasan i odgovoran put prema održivom i regenerativnom turizmu – istaknula je Alilović.

Maja Toth je podsjetila kako je Velika Gorica nedavno zaključila proces javnog savjetovanja o svojem Planu upravljanja, što pokazuje uključenost i otvorenost lokalne zajednice. 

U raspravi je naglašeno da infrastruktura, bilo da je riječ o zračnoj luci ili kulturnim, sportskim i turističkim objektima, predstavlja temelj svakog dugoročnog razvoja. Jednako važan dio priče čine i ljudi: lokalni OPG-ovi, kulturne ustanove, poduzetnici i svi akteri koji svojim radom oblikuju identitet destinacije. Upravo oni stvaraju živu, autentičnu i cjelogodišnju ponudu koja razlikuje uspješne destinacije od prosječnih. 

Zaključak panela bio je jednostavan i snažan: budućnost turizma u Zagrebačkoj županiji počiva na suradnji. Sinergija institucija, turističkih zajednica, gospodarstva i lokalne zajednice ključna je za razvoj koji je uravnotežen, održiv i usmjeren na stvarne potrebe prostora i ljudi. 

Održana rasprava pokazala je da Zagrebačka županija turizam razvija promišljeno i odgovorno te da u suradnji sa svojim dionicima gradi destinaciju koja s jednakom pažnjom čuva ono što ima i stvara ono što dolazi. 

Panel je vodila Katja Matković Mikulčić, a raspravi je svojim stručnim doprinosom prisustvovao akademik Zvonko Cvetnić.   

Događanje su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njezin Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici, uz podršku Grada Velike Gorice, Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Velike Gorice. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Pizzeria “Gavran” nakon više od 40 godina zatvorila vrata

Prošlo je puno godina od filmskih večeri sa VHS-a…

Objavljeno

na

Ovoga tjedna gradom je odjeknula informacija o zatvaranju poznate goričke pizzerije “Gavran”, otvorene 1983. godine u Zagrebačkoj 122.

Pizzama iz krušne peći “hranila” je generacije i generacije mladih, bajkere, naše penziće koji su redovito unuke počastili ovim izvorno talijanskim specijalitetom. 

Bilo je tu i puno ljubavi, poput valentinovskih pizza u obliku srca. 

No, kako stvari stoje – istina je.  

“Gavran” je odradio svoj zadnji dan protekle subote, a kako smo provjerili u Obrtnom registru Republike Hrvatske, obrt je odjavljen 10. studenog 2025. godine. 

A kako neslužbeno doznajemo, vlasnica Iva Horvat koja je pizzeriju vodila posljednjih 30 godina, otišla je u zasluženu mirovinu, tako da će brojnim gostima koji su dijelili gastro užitke u “Gavranu” – sada ostati samo uspomene. 

Na društvenim mrežama sugrađani su se prisjetili doživljaja tijekom dugog staža; od filmskih večeri sa VHS-a do večernjih izlazaka i guštanja u mekanom tijestu – nostalgije za nekim drugačijim vremenima.

Ipak, kako doznaje portal VG Danas, jedna tvrtka je odlučila ipak preuzeti Gavran, tako da ćemo pričekati kako će izgledati budućnost ovog poznatog gradskog lokala.

Nastavite čitati

Vijesti

Knjige iz Galženice traže novi dom! Sve za euro

Objavljeno

na

Objavio/la

Područna knjižnica Galženica organizira prodaju otpisanih knjiga koja će se održati 19. i 20. studenoga 2025. u prostoru knjižnice na Trgu Stjepana Radića 5 u Velikoj Gorici. Prodaja će biti otvorena od 10 do 19 sati, a svaka knjiga moći će se kupiti po cijeni od 1 eura.

Zainteresirani čitatelji imat će priliku prelistati i odabrati knjige koje su otpisane iz knjižničnog fonda i učiniti ih dijelom svoje osobne kolekcije.

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno