HOTNEWS
Aktualac Gradskog vijeća: Nova škola u Kurilovcu, dogradnja Kumičića, besplatni predškolski odgoj
Grad je u pregovorima sa vodstvom Doma zdravlja da se u sklopu istog otvori oko 400 ‘kvadrata’ prostora za smještaj specijalističkih ordinacija.
Raspravom o dnevnom redu i aktualnim satom počela je 11.sjednica Gradskog vijeća u vijećnici Pučkog otvorenog učilišta. Na dnevnom redu, je 11 točaka, a među ostalim, izvješće o radu Gradonačelnika kroz razdoblje od srpnja do prosinca 2022.godine, izvješća o provedbama programa javnih potreba, a pred gradskim vijećnicima će se naći i izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Velike Gorice, raspravljat će o načinu prikupljanja komunalnog otpada, te o stanju projekta Aglomeracije.
Lucijan Maslać postavio je pitanje o stanju hidrantske mreže, obzirom na probleme prilikom gašenja velikog požara u tvornici Galeković u Mraclinu.
– Svake godine se predviđa broj za saniranje u kompletnoj mreži. Što se tiče požara u tvornici parketa u Mraclinu prevelika količina vatrogasnih vozila je punila kamione i nije bilo dovoljno tlaka, zato je došlo do problema. Od velike pomoći je tu bila VG Čistoća, koja je dodatno snabdijevala vodom- odgovorio je Krunoslav Višić, direktor VG Vodoopskrbe.
18.05.2023. – Velika Gorica – 11. sjednica Gradskog vijeća – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Vijećnika Zobeca je zanimalo ima li grad dovoljno kapaciteta za upis sve djece u vrtiće, te kakvi su daljnji planovi po to pitanju.
– Za upise je osigurano 501 mjesto, a kao i prošle i svake iduće godine cilj nam je osigurati mjesto za svu djecu. Tek ćemo nakon završetka upisa znati konačno stanje. Što se tiče proširenja kapaciteta u tijeku je izrada projektne dokumentacije za dva nova vrtića u Ulici Slavka Kolara i Pokupskoj ulici u Kurilovcu. U tijeko je izrada projektne dokumentacije dok će sama izgradnja započeti 2024. godine. Također je planirano da s 1. rujnom 2024. sva gorička djeca imaju besplatni predškolski odgoj – rekla je pročelnica za predškolski odgoj, sport i školstvo, Lana Krunić Lukinić.
18.05.2023. – Velika Gorica – 11. sjednica Gradskog vijeća – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Na pitanje planira li se poboljšati zdravstvena skrb u gradu, vijećnik Zvonimir Lovrić pojasnio je kako ne postoje zakonske pretpostavke po kojima bi grad mogao sudjelovati u organizaciji Doma zdravlja, koji je u vlasništvu Zagrebačke županije.
– Unutar Doma zdravlja bi se moglo osloboditi oko 400 ‘kvadrata’ prostora, što bi se moglo iskoristiti za dolazak nekih specijalista – najavio je.
Vijećnika Ivana Bekavca zanimalo je koliko je novaca namijenjenih potresnoj obnovi utrošeno za sanaciju prometnica.
– Novci koje smo povukli za obnovu od potresa je zapravo povrat onoga što smo sami financirali iz proračuna za stradalnike.
Vijećnika Juraja Odrčića zanimalo je hoće li Grad stići do 30.lipnja iskoristiti 8 milijuna za sanaciju prometnica, te kad će biti obnovljene ulice u naselju Bratstvu i Kurilovcu.
– Trenutno smo na 64 posto prometnica koje su zadane ovim programom i očekujemo da ćemo 61 cestu asfaltirati do kraja lipnja. Na našim bregima stradalim potresom bit će oko 24 kilometara obnovljenih prometnica. U tih 8 milijuna eura su refundirana sredstva koja smo iz proračuna utrošili za sanaciju. Kad govorimo o prometnicama u urbanom dijelu, u Kurilovcu, tamo se projektira Ulica bana Jelačića, pred završetkom je projektiranje Horvatove, Pokupska i Kirinčićeva su dijelom napravljene. Svjesni smo i problema prometnica u naselju Bratstvo i Visoki brijeg, kao i Kromosovo naselje, a tamo je najvećo problem neriješ problem oborinskih voda. Pokušat ćemo u što većoj mjeri ići na rješavanje te situacije – rekao je gradonačelnik, Krešimir Ačkar.
18.05.2023. – Velika Gorica – 11. sjednica Gradskog vijeća – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Govoreći o obnovi kuća u Dubrancu istaknuo je kako je preko 50 posto kuća bilo opterećeno neriješenim imovinsko-pravnim odnosima. Novim zakonom je ubrzana porocedura, a u ovom trenutku su dvije obitelji smještene u državne stanove.
Vijećnike je zanimalo i koji se projekti financiraju iz EU fondova, te što se planira.
– U ovom trenutku iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti idu tri projekta, Cnetar za starije osobe, drugi je Interpretacijski centar parka Andautonija i treći je izgradnja vanjskog bazena u Velikoj Gorici. U pripremi su projekti za dvije škole, dogradnja Osnovne škole Eugen Kumičić i nova škola u Kurilovcu – odgovorio je Neven Karas, zamjenik gradonačelnika.
Sjednica je nastavljena gradonačelnikovim izvješćem o radu u drugoj polovici prošle godine.
HOTNEWS
VIDEO/FOTO Školarci iz Ščitarjeva pomeli fašničku konkurenciju
Turopoljska mitologija ipak prevagnula u odluci.
Fašničkoj princezi gotovo da je pala kruna s glave u zanosu plesa, no imala je čvrstu voditeljsku podršku partnera Gusara koji je uspijevao balansirati situacijom…
Na koncu je sve dobro završilo, jer su klinci pod maskama bili pravi profesionalci, a strogi žiri se držao pravila k’o Princ Fašnik ključeva grada. Pod budnim okom Pajceka, Luka i Žira, dok doduše nisu imali prste u krafnama, nagrade su otišle u prave ruke. – doznajemo iz pouzdanog izvora.
No, najbolje da započnemo izvještaj sa Video atmosferom:
I dalje vlada Fašnička Republika na ulicama grada, tako da su mnoge goričke obitelji subotnji sunčan dan iskoristile za šetnju pod maskama, ali i za baciti oko na pozornicu na Tuđmancu. Voditeljski par u prepunom fašničkom šatoru prozivao je – školarce! Ovoga puta, ne za ocjenu u imeniku, već za aplauz i ocjenu žirija, koji je imao što i vidjeti.
Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal
Na drugi dan Dječjeg izdanja 116. Turopoljskog fašnika predstavili su se Ronioci, Španjolke, čarobna šuma, oblaci s duginim bojama, likovi iz bajki…s originalnim krinkama, šivanim kostimima i rekvizitima, no najbolji kostimirani nastup imala je skupina “Moguti” iz OŠ Ščitarjevo, koji su sa sobom donijeli i cijelu šumu!
Foto:Sanjin Vrbanus/Cityportal
Iza pobjednika na rang listi stali su školarci iz Pokupskog te s bajkom o Petru Panu osvojili drugo mjesto, dok su svi ostali bili treći. Dodijeljene su nagrade i najboljim solo maskama kao i parovima.
Više u foto galeriji:
Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal
Gospodarstvo
Obrtnici u šoku – kurikularna reforma ukida tražena zanimanja
Obrtnička komora Zagreb upozorava: Interes učenika za pojedina strukovna zanimanja nikad nije bio veći, a kurikulum ih ukida.
Kurikularna reforma strukovnog obrazovanja izazvala je nezadovoljstvo kod hrvatskih obrtnika.
Pred otvaranjem 10. Zagrebačkog obrtničkog sajma, krajem siječnja, strahovito je odjeknula informacija kako od sljedeće školske godine više neće biti upisa za pojedina zanimanja.
Dio tih zanimanja je deficitaran na tržištu rada i vlada veliki interes među mladima za upis tih programa.
Nismo li naučili da su deficitarna zanimanja okosnica funkciranja svakodnevice?
Uzmimo na primjer zanimanje bravar ili tokar. Riječ je o industrijskim i proizvodnim zanimanjima. Prošle godine popunjena su sva upisna mjesta za bravara, a to zanimanje se nalazi i u preporuci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za upis i stipendiranje u školskoj godini 2025./2026. na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Od iduće godine neće se upisivati niti fotografi, iako su prošle školske godine popunjena sva upisna mjesta. Za jedno mjesto natjecalo se čak pet učenika.
Foto: Cityportal
– To je paradoks. Izgleda da državne institucije nisu koordinirane po ovom pitanju. Preporuke HZZ-a za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije jasno kažu za koje obrazovne programe treba povećati broj mjesta za upis, kao i broj stipendiranih učenika. S druge strane Ministarstvo obrazovanja donosi odluku da ta ista zanimanja ukidaju. Zanimljivo je za istaknuti kako zanimanja autoelektričar, pediker i plinoinstalater prošle godine nisu bila na popisu deficitarnih zanimanja. Ove godine su se našla, a mi ih ukidamo – upozorila je Antonija Tretinjak, potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Zagreba.
Foto: HOK Zagreb/Antonija Tretinjak
Oprezno sa praćenjem zahtjeva tržišta
Do ukidanja pojedinih programa obrazovanja došlo je i spajanjem srodnih zanimanja. Tako su automehaničari i autoelektričari spojeni u jedinstveno zanimanje automehatroničar ili autolakireri i autolimari u zanimanje serviser karoserije motornih vozila.
– Mi se slažemo ta treba pratiti zahtjeve tržišta i napredak tehnologije koji nose potrebu za novim zanimanjima, kao i spajanjem postojećih, ali tu treba biti oprezan. Uzmimo na primjer zanimanje plinoinstalater. Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija upisale su prošle godine više od planiranog broja učenika, zbog velikog interesa. Svi znamo koliko je to odgovoran posao i nepojmljivo je tu struku pripajati monterima strojarskih instalacija. Bojimo se da u određenim zanimanjima djeca neće dobiti potrebno specifično znanje i specijalizaciju – istaknula je Tretinjak.
Foto: Cityportal
Naukovanje isključivo u licenciranim radionicama
Još jedan problem vezan uz obrazovanje za strukovna zanimanja, upozoravaju iz Obrtničke komore Zagreb, jest odnedavna dozvola da se naukovanje učenika obavlja i u nelicenciranim radionicama. Tu dolazimo do drugog problema, da se kvaliteta tog dijela obrazovanja stavlja pod veliki upitnik.
– Hrvatska obrtnička komora inzistira na tome da naukovanje u programima u kojima se djeca školuju po jedinstvenom modelu obrazovanja moraju provoditi licencirani majstori. Kao prvo poslodavac mora imati majstorsku diplomu iz dotičnog zanimanja, što jamči kvalitetu i prijenos znanja. Osim toga, tu je niz drugih stvari koje licencirani obrtnik mora zadovoljiti da bi mogao provoditi naukovanje. Po novom modelu roditelji neće imati nikakav sustav na koji se mogu osloniti, a kao roditelju sigurno vam nije svejedno da li vam dijete provodi vrijeme kod nekoga tko je provjeren ili ga šaljete negdje gdje nema nadzora – upozorila je potpredsjednica Udruženja obrtnika grada Zagreba.
Foto: Cityportal
Obrtnike se nije pitalo?
Doznajemo i kako kroz e-Savjetovanja predstavnici Hrvatske obrtničke komore nisu bili involvirani u proces kurikularne reforme strukovnog obrazovanja, a ono što je i predloženo od HOK-a, nije u potpunosti usvojeno.
Možda ovih problema ne bi bilo da su u kreiranju nacrta sudjelovali sami obrtnici i da su se u toj fazi poslušali njihovi prijedlozi – zaključuju u Hrvaskoj obrtničkoj komori Zagreb.
Ostaje nam nadati se da će obrazovanje za zanimanja koja su nam prijeko potrebna u svakodnevnom životu, ipak dobiti svoje mjesto u kurikulumu, jer ćemo u suprotnom jedino moći zapjevati stihove poznate pjesme: …gdje je nestao čovjek?
HOTNEWS
S gotovo 290 tisuća eura Županija sufinancira boravak djece u vrtićima
Maksimalan iznos potpore po djetetu je do 1.000 eura.
HOTNEWS
Općina Orle: Imamo zeleno svjetlo za prijavu na stambeno zbrinjavanje
Broj zainteresiranih je zaista zadovoljavajući, kreće priprema za prijavu
HOTNEWS
Skije i čašu pod ruku i – na Sljeme
Na ispijanje vrhunske kapljice na 1000 metara nadmorske visine zove TZ Zagrebačke županije
Opet nešto novo i inovativno iz Turističke zajednice Zagrebačke županije! Osmislila je zanimljiv vikend program na Vidikovcu, koji očarava panoramskim pogledom sa Sljemena.
Dakle, u subotu 23. veljače od 13 sati počinje Ski & Wine fest, a skijate li ili ne, možete uživati u dobrom društvu uz ispijanje vrhunskih vina poznath vinara poput obitelji Tomac,Šember, Dobra Berba, Philipecz, Jagunić i Kos, i to u ambijentu koji nije uobičajen za eno događanja.
Zato će uživanje u vinu dobiti sasvim novu dimenziju, ne samo zbog snježne destinacije nego i činjenice da činite dobro djelo.
Foto: Bolnica Bistra
Naime ovaj event Zajednica organizira u suradnji s Hrvatskom udrugom ljubitelja skijanja i snowboardanja a posvećen je podršci Specijalnoj bolnici Bistra, koja brine o djeci s najtežim zdravstvenim stanjima iz cijele Hrvatske, a kojoj će prikupljena sredstva u humanitarnoj tomboli omogućiti bolju kvalitetu njege i skrbi.
Zbog specifičnosti lokacije, brojnih sadržaja od 13 do 16 sati, broj sudionika je ograničen, pa je dolazak potrebno unaprijed potvrditi putem [email protected]ili +385 (1) 4873 665.
-
Vijestiprije 5 danaŠkodom ravno u semafor
-
HOTNEWSprije 5 danaCure detalji sinoćnje stravične prometne nesreće, oglasila se i policija
-
Crna kronikaprije 3 danaPreminuo Juraj Gršetić: Doveo je “Crni grozd” u grad još davne 1971…
-
Priča iz kvartaprije 6 danaPevecovih 60: Jedno posebno prijateljstvo, dva dima cigarete i poneka suza…
