ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

Aktualac Gradskog vijeća: Je li pročistač upitan, što je sa ZET-om, tržnicom…

Objavljeno

na

Uoči sjednice Gradskog vijeća održan je Aktualni sat, a pitalo se i odgovaralo na temu pročistača otpadnih voda, sve skupljih komunalija, Autobusnog kolodvora i gradske tržnice, sanacije prometnica, škole u Dubrancu..

Vijećnica Ivana Belošević, otvorila je temu pročistača – tražila je objašnjenje je li projekt dovden u pitanje i hoće li se građani imati na što priključiti, a brine i katastrofalno stanje nogostupa u Buševcu.

– Kad je u pitanju pročistač ne pada mi na pamet miješati se u projekt kojemu nije nositelj grad nego naručitelj VG Vodoopskrba. Već sam tražio odgovore ..nastavljamo tijekom koji smo zacrtali, to je transparentnost, nema pitanja na koja nećemo dati odgovor. Stoga sam postavio pitanje pisanim putem direktoru Višiću što je s pročistačem, da nam detaljno uđe u problematiku, iskreno sam kao stranka i kao vlasnik zainteresiran, a zamolio sam i da nam se očituje po pitanju prometnica – rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Foto: sjednica Gradskog vijeća, 29.9.2022./P.Škrinjarić, cityportal.hr

Direktor VG Vodoopskrbe, Krunoslav Višić, prisutnima je odlučno poručio kako zadnja odluka Državne komisije ne znači da je projekt propao.

– Obzirom da je to goruća tema ovih dana, nadam se da svi shvaćate ozbiljnost situacije, vjerujem kako ste svjesni da smo i mi u ovoj situaciji i koliko smo svi skupa nemoćni, obzirom da je žalba koju je uložio Elektrocentar Petek i obzirom na odluku Državne komisije, sve se produžava..VG Vodoopskrba će ponovno izvršiti pregled i ocjenu pristiglih ponuda i od Elektrocentra Petek ćemo zatražiti dodatna pojašnjenja. Mi, kao naručitelj, ćemo nakon toga donijeti novu odluku o odabiru ponude ili odluku o poništenju postupka javne nabave. Dovodi li ovo u pitanje sam projekt i izvedbu pročistača? To apsolutno ne dolazi u obzir. Ovo rješenje to ne dovodi u pitanje, nego je ovdje upitan odabir izvođača radova, što nam nažalost prolongira opet vrijeme provedbe projekta. To je zasad to. Što se tiče asfaltiranja nogostupa u naselju Buševec, to je po planu u periodu od 20.10. do 10.11., već su poduzete mjere da se na svim neasfaltiranim dijelovima da će se dodatno održavati ,da ne dolazi do dodatnih problema u prometu.

Foto: sjednica Gradskog vijeća, 29.9.2022./P.Škrinjarić, cityportal.hr

Vijećnika Ivu Jelušića zanimalo je postoji li ijedna komunalna usluga koju gradska uprava nije  poskupjela, te hoće li gradonačelnik, obzirom na situaciju, razriješiti direktora Vodoopskrbe?

Gradonačelnik Ačkar je pozvao vijećnike da usporede koliko su građani Velike Gorice u ovoj energetskoj krizi i inflaciji izvukli puno veće benefite u usporedbi s drugim gradovima.

– Što se tiče razrješenja direktora Vodoopskrbe, gdje ja jesam Skupština, bitno je reći kako ovaj proces nije gotov do kraja. Ukoliko se pokaže da Uprava ili netko drugi nije imao dovoljno kompetencija, reagirat ćemo na to – poručio je.

Vijećnik Stipo Duvnjak pitao je hoće li zbog isteka ugovora sa ZET-om u pitanje doći javni prijevoz, te što će biti s odvodnjom na području sela od Novog Čiča prema Posovini?

– Javni prijevoz čitavo vrijeme na području našeg grada obavlja ZET, no zbog načina na koji oni to obavljaju čitavo vrijeme slušamo i primjedbe građana. Naš ugovor istječe krajem mjeseca i sigurno ćemo ga produžiti do kraja godine. Naravno da nismo ni mi zadovoljni načinom na koji ZET obavlja prijevoz za nađe građane, da smo u konstantnim i to tjednim pregovorima o svemu tome. Mogu vas uvjeriti da građani neće biti zakinuti za uslugu javnog prijevoza, dok ne nađemo drugo rješenje nastavljamo ovu suradnju na način kakav je do sada – odgovorio je zamjenik gradonačelnika, Neven Karas.

Gradonačelnik Ačkar je po pitanju odvodnje od Novog Čiča prema Posavini rekao kako su projekti  rađeni od 2009. do 2012. godine, te dok ne završi prvi dio aglomeracije, drugi ne može krenuti.

– Mene više brine to što u postojećim naseljima, prije ove inflacije bili obuhvaćeni sa 17,4 mil kuna troškova, a nisu obuhvaćene ulice ili kuće koje tamo postoje. Na to moramo paziti i uključiti u drugi dio aglomeracije – rekao je gradonačelnik.

Vijećnica Karmen Rak postavila je, kako kaže, ‘njeno vječno pitanje’, a to je Autobusni kolodvor. Zanimalo ju je da li je prikupljena dokumentacija i poslana nadležnom ministarstvu kako bi dobili sredstva za izgradnju Autobusnog kolodvora, te kad je u planu završetak groblja Kušanec?

–  Gdje je raspisan taj natječaj, gdje bismo se mi trebali javiti za gradnju kolodvora? Ovako ispada raspisan je natječaj, mi smo nesposobni..Svi problemi, pa i groblje Kušanec su me zatekli..Svi sveti su datum za koji bi bilo lijepo da se prisjetimo najmilijih ispred mrtvačnice tamo, a vjerujem da će tako biti – odgovorio je gradonačelnik Ačkar.

Vijećnika Vedrana Zobeca zanimalo je radi li se Ulica Podložnica zbog novog trgovačkog centra Interspar i je li napravljen novi projek, kako je najavljeno, zbog pitanja rušenja drveća koje su sadili tamošnji stanovnici. Također ga je zanimalo može li grad financijski podnijeti teret energetske krize i divljanja cijena?

– Vidio sam na društvenim mrežama kako se ta ulica radi zbog pogodovanja Intersparu, to nije točno. Ulica se radi zbog staračkog doma koji je tamo predviđen, grad je otkupio zemljište prije desetak godina i dokumentacija je spremna, čekamo da se raspiše natječaj, kao i za poduzetnički inkubator. Drveće su zasadili stanari i štite ih od buke s obilaznice i kad će krenuti izgradnja svih tih projekata, stabla će ih zaštititi i od prašine. Prvotni projekt je predvidio uklanjanje svih stabala. Izašli smo na teren nekoliko puta i nakon toga sam inzistirao na promjeni projekta kako bi se ostavio maksimalni broj stabala – pojasnio je Ačkar.

Zamjenik gradonačelnika, Neven Karas, pak poručuje kako se grad osigurao za aktualno krizno stanje, no postoji i dugoročna strategija.

– Što se tiče poskupljenja, znate i sami da grad ima puno ustanova, domova, sportskih objekata..Samo zbog usporedbe, prije dvije godine smo imali ponudu samo za električnu energiju 8,6 milijuna kuna za nas i naše korisnike. Sad smo dobili ponudu u iznosu 46 milijuna kuna. Naravno da je to za nas veliki teret, ali zahvaljujući mjerama hrvatske Vlade uvjereni smo da ćemo izaći iz toga. Nećemo stati na tome, radit ćemo i dalje na energetskoj obnovi objekata i iskorištavanju obnovljivih izvora energije, dugoročno razmišljamo o tome kako građanima olakšati situaciju.

Vijećnika Ozrena Robića zanimalo je kad će se ići u projekt nove gradske tržnice, te što se poduzelo po pitanju cijene grijanja koje putem HEP Toplinarstva koristi oko 5600 građana?

– Tržnica jest jedan od gorućih problema, priznajem i dan danas mi je nejasno kako smo izgubili taj Tržni centar. Samo ću reći kako ću se do kraja mandata truditi to riješiti. Kad je u pitanju grijanje, bilo je puno dezinformacija, objavljene su stare informacije..Skupo grijanje je i zbog dotrajalih cijevi, ta infrastruktura se mijenja – odgvoorio je Ačkar.

Što je s izgradnjom škole u Dubrancu i hoće li se izmjenama Urbanističkog plana uređenja konačno zaustaviti betonizaciju Velike Gorice, zanimalo je vijećnicu Marijanu Kuliš.

– Što se tiče škole u Dubrancu, dosta je potrajao proces istraživanja tla, kroz nekoliko dana bit će gotova građevinska dozvola, a krajnji rok je ,kao što sam već najavio, početak iduće školske godine. Što se tiče Urbanističkog plana, morate shvatiti da gradonačelnik nije urbanist, tražili smo način kako doskočiti problemu pretjerane betonizacije. Tu se pokazao jedan segment koji se zove ‘iznimka’, međutim tome se priklonila većina izvođača i imamo što imamo. To ćemo izmijeniti, jer ta odredba iz 2012. godine je umjesto iznimke postala pravilo – odgovorio je gradonačelnik.

Vijećnik Zvonko Kunić želio je znati hoće li se riješiti problem građevine u centru Velike Mlake, koja se ruši od starosti, a zbog neodržavanja je postala okupljalište štakora, te hoće li se sanirati tamošnji nadvožnjak star 50 godina, kao i izuzetno prometne ceste nakon aglomeracije..

– Objekt je u 90 posto privatnom vlasništvu, radi se na rješavanju tog problema. Što se tiče problema s aglomeracijom većinom su tamo vezani uz asfaltiranje, apsolutno ste u pravu. Kad govorite o tim najprometnijim dijelovima, oni su se više puta sanirali i to je sve o trošku izvođača radova – odgovorio je gradonačelnik Ačkar.

 

CityLIGHTS

Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima

Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: OŠ E. Kumičića

Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.

Početkom ožujka 2026. godine,  nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.

Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.

Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.

Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.

Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.

Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.

Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.

Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica

    

Nastavite čitati

HOTNEWS

SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje

Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JU Zeleni Prsten

Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.

Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.

„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.

Fokus na očuvanju i edukaciji

U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.

Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.

Endem kao simbol odgovornosti

Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.

„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.

Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

ANKETA Velika Gorica traži mišljenje građana: kako poboljšati uvjete za djecu i mlade

Naglašavaju i da se razvoj zajednice prilagođene djeci može ostvariti jedino uz aktivno sudjelovanje roditelja i djece.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Velika Gorica otvorila je anketu namijenjenu prikupljanju mišljenja građana o tome kako dodatno unaprijediti uvjete odrastanja i kvalitetu života djece i mladih u gradu.

Riječ je o aktivnosti koja se provodi u kontekstu dvadesetogodišnjeg sudjelovanja u programu „Gradovi i općine – prijatelji djece“, kroz koji je Velika Gorica bila među prvim hrvatskim gradovima s dodijeljenim statusom grada prijatelja djece.

Program je pokrenut 1999. godine, povodom desete obljetnice Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, a danas okuplja oko 200 gradova i općina diljem Hrvatske. Status prijatelja djece trenutno nosi gotovo stotinu lokalnih sredina. Nositelji programa su Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Temeljna ideja inicijative je povezivanje lokalne uprave, institucija, organizacija civilnog društva, roditelja i djece kako bi se prava djece provodila sustavno i učinkovitije na lokalnoj razini.

Iz gradske uprave poručuju kako su ponosni na postignuti status, ali i svjesni odgovornosti koje iz njega proizlaze. Upravo zato građane pozivaju da se uključe i izdvoje nekoliko minuta za ispunjavanje aketne, kako bi svojim prijedlozima doprinijeli daljnjem razvoju mjera i aktivnosti.

Naglašavaju i da se razvoj zajednice prilagođene djeci može ostvariti jedino uz aktivno sudjelovanje roditelja i djece, dok će se prikupljeni podaci koristiti isključivo za unapređenje postojećih programa i kvalitete života najmlađih stanovnika.

Anketu možete ispuniti ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Nove cijene goriva: Dizel i plin osjetno pojeftinjuju

Da nema mjera Vlade, svi bi derivati bili, naravno, skuplji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Dok traje neizvjesnost u području Hormuškog tjesnaca, Vlada istodobno donosi nove odluke o energentima – od utorka gorivo pojeftinjuje, a u pripremi su i zakonske izmjene koje bi omogućile prilagodbu PDV-a ovisno o kretanjima na tržištu.

Premijer Andrej Plenković na sjednici je najprije govorio o hrvatskim državljanima zaposlenima na brodovima u tom osjetljivom području. Naglasio je da su institucije, uključujući Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i diplomatsku mrežu, u stalnoj komunikaciji s pomorcima.

“Njihov broj varira od 160 i nešto do 190 i nešto. Svima im je ponuđena pomoć ako žele napustiti Zaljev i vratiti se kućama. No, kako su oni vezani ugovorima i raznim obvezama sa poslodavcima, oni su na brodovima. Mi smo u stalnom kontaktu i ako dođe do drugačije odluke, mi smo spremni pomoći, kao i pri povratu hrvatskih državljana i vojnika”, rekao je Plenković.

U nastavku sjednice Vlada je donijela odluku o korekciji cijena goriva za iduće dvotjedno razdoblje. Najveća maloprodajna cijena dizela bit će 1,78 eura po litri, što je smanjenje od sedam centi, dok će benzin stajati 1,64 eura, odnosno dva centa manje nego dosad.

Pad cijena odnosi se i na plavi dizel, koji će se prodavati za 1,29 eura po litri, također sedam centi jeftinije. Istodobno, ukapljeni naftni plin bilježi izraženije pojeftinjenje – za spremnike na 1,76 eura po kilogramu (18 centi manje), a za boce na 2,34 eura (17 centi manje).

Iz Vlade pritom ističu da bi bez regulacijskih mjera cijene bile znatno više. Eurodizel bi dosegnuo 1,99 eura po litri, benzin 1,74 eura, a plavi dizel 1,36 eura. Upravo kod plavog dizela nema trošarine, pa se njegova cijena temelji isključivo na premiji energetskih subjekata.

Slična razlika vidljiva je i kod plina – bez intervencije države cijena za spremnike iznosila bi 1,91 euro po kilogramu, dok bi plin u bocama dosegnuo 2,61 euro.

Premijer je pritom naglasio važnost postojećih mjera i najavio dodatne alate za upravljanje tržišnim poremećajima.

“Da nema mjera Vlade, svi bi derivati bili, naravno, skuplji”, istaknuo je Plenković te dodao: “Vlada želi u strogo i dobro obrazloženim okolnostima imati još jedan alat kojeg će eventualno koristiti ako to zaista bude nužno i potrebno, a to je da, sukladno promjenama na tržištu, možemo propisivati visinu stope PDV-a na energente koji podliježu trošarinama.”

Upravo u tom smjeru Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene zakona koje se odnose na takozvani „plivajući“ PDV, kao mehanizam za fleksibilnije reagiranje na promjene cijena energenata.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Kap po kap do zlata: Lekenik slavio najbolje vinare i vrhunsku berbu

Manifestaciju je organizirala Udruga vinogradara i voćara Sv. Bartol Letovanski Vrh, uz potporu i pokroviteljstvo Općine Lekenik i Turističke zajednice Općine Lekenik.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Općina Lekenik

Ukupno 57 vina ocijenjeno je na 21. Izložbi vina Općine Lekenik, a stručna komisija izdvojila je četiri uzorka koja su zaslužila najviše priznanje, veliko zlato.

Rezultati ocjenjivanja pokazali su visoku razinu kvalitete ovogodišnjih uzoraka. Uz četiri velika zlata, dodijeljeno je i 26 zlatnih medalja, 14 srebrnih, četiri brončane medalje te devet priznanja.

Najuspješnijim vinima pripala je i posebna načelnikova nagrada, koju su osvojili Marijan Dolovčak za škrlet te Dalibor Romac za mješavinu bijelih sorti.

Vinari predstavili rad pred publikom

Sama izložba održana je u petak, 17. travnja 2026. godine, u večernjim satima u Vatrogasnom domu u Letovaniću. Vinogradari su ondje izložili svoja vina i omogućili posjetiteljima kušanje.

Uz proizvođače, događaj je okupio i brojne goste, među kojima su bili predstavnici udruga i organizacija te lokalni i županijski dužnosnici. Među njima su bili načelnik Božidar Antolec, općinski vijećnici, potpredsjednici Općinskog vijeća Vesnica Bušić i Saša Kirin te županijski vijećnik Željko Sklepić.

Glazba i domaći proizvodi

Za atmosferu tijekom večeri bio je zadužen Tamburaški sastav DurMol, a posjetitelji su uz vina mogli kušati i razne domaće proizvode.

Manifestaciju je organizirala Udruga vinogradara i voćara Sv. Bartol Letovanski Vrh, uz potporu i pokroviteljstvo Općine Lekenik i Turističke zajednice Općine Lekenik, čime je još jednom potvrđena važnost ove tradicionalne izložbe za lokalnu zajednicu.

Fotogalerija/Općina Lekenik

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno