Punih stotinu godina nogomet se organizirano igra u Samoboru, cijelo jedno stoljeće postoji, živi i djeluje samoborski nogometni klub, a veliki jubilej krajem lipnja je obilježen velikom svečanošću u samoborskom Centru za mlade Bunker. Okupile su se tu generacije i generacije samoborskih nogometaša, ljudi koji su obilježili posljednju epohu nogometa u “gradu kremšnita”, a sve u organizaciji aktualnog vodstva kluba.

– Klub je osnovan 1. srpnja 1925. godine kao Hrvatski sportski klub Samobor – rekao je u svom uvodnom obraćanju aktualni predsjednik kluba Mario Vojvoda i nastavio:

– Od tada do danas prošli smo kroz različite epohe, od amaterskih početaka na livadama i igralištima koje smo uređivali vlastitim rukama, preko uspješnih sezona i natjecanja u višim ligama, sve do danas, kad s ponosom gledamo u prošlost, a s novim ambicijama u budućnost.

O onoj recentnoj prošlosti, o sadašnjosti, ali i o toj ambicioznoj budućnosti tim smo povodom odredili popričati s aktualnim trenerom prve momčadi Samobora. Marko Pancirov je 47-godišnjak iz Velike Mlake, nekoć igrač matičnog Napretka, zaprešićkog Intera i još cijelog niza turopoljskih niželigaških klubova, a danas trener koji je povukao Samobor prema naprijed. Nije česta pojava da se treneri u niželigaškom svijetu dugo zadržavaju na jednome mjestu, a Pančo će 15. rujna proslaviti cijele dvije godine u Samoboru…

– Upravo to je i najbolji odgovor na pitanje kako mi je raditi u Samoboru. Znamo svi kakav je trenerski posao, koliko su česte promjene, a to što sam u Samoboru već gotovo dvije godine zapravo sve govori. Predsjednik Vojvoda i dopredsjednik Čarapar ulažu zaista jako puno truda, vremena i sredstava, vole nogomet, vole klub, a to se i osjeti. Njih dvojica nisu ljudi koji su cijeli život u nogometu, ali imaju energiju i želju raditi pomake. Nogometni dio je na meni, spremni su prihvatiti moje sugestije, a u tom smislu mi je puno lakše, ujedno i veliko zadovoljstvo to što je prije mjesec i pol dana u klub stigao sportski direktor Kotarski – kaže uvodno Marko Pancirov gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.

Sredinom devedesetih Samobor je uživao i u prvoligaškom nogometu, simbol tog vremena je ikona HNL-a Fatmir Vata, a samoborski travnjakom gazili su i Tomo Šokota, Jasmin Mujdža… Potrajalo je samo jednu sezonu i nikad se više nije dogodilo. Posljednja nepuna tri desetljeća NK Samobor je proveo u niželigaškom svijetu, skliznuvši sve do petoga ranga natjecanja. Danas je u četvrtom rangu, u 3. NL Centar, zajedno s našim Kurilovcem, u kojem je prošlu sezonu završio na šestome mjestu.

– Od mog dolaska na mjesto trenera prve momčadi politika kluba je oslanjanje na mlade igrače iz naše škole. U tome smo i uspjeli, jer prošle sezone priliku u seniorima dobilo je ukupno 25 igrača iz juniora i kadeta, što je zaista velika stvar. Da smo bili malo iskusniji, da nismo bili baš toliko mladi, možda bismo uspjeli biti i nešto više na tablici, osvojiti poneki bod više, ali sve što se događalo smatramo građenjem temelja za budućnost. Doveli smo i osam novih igrača, neki od njih su nam pojačanja, neki mladi, razvojni igrači, pri čemu gledamo da kući vraćamo što više samoborske djece iz većih klubova, Dinama i ostalih – govori Pancirov.

Da potencijala u mlađim uzrastima svakako ima dokazuje i najveći uspjeh kluba prošle sezone. Juniori Samobora, naime, izborili su ulazak u HNL, u društvo najboljih klubova u državi. I u tome prste ima Marko Pancirov, koji je u jesenskom dijelu sezonu, uz seniorsku, vodio i tu juniorsku momčad.

– Da, to je definitivno velika stvar za klub. Naravno, vrijeme će pokazati koliko je to bio dobar potez, ali vizija uprave kluba je takva; igrati što viši rang s juniorima i crpiti igrače za prvu momčad. Ta ideja je na mjestu, apsolutno je podržavam, ali uz dodatak da ti dečki nakon izlaska iz juniora ipak moraju imati seniore u malo višem rangu – kaže Pancirov.

I tu dolazimo do priča o budućnosti. I o povratku Samobora na više razine hrvatskog nogometa. Trenutačna realnost je četvrti rang, a konačni cilj udaljen je za dva ranga…

– U ovoj sezoni nemamo nikakav imperativ napada na prvo mjesto, želja je nastaviti raditi temelje za budućnost, odnosno možda već za sljedeću sezonu. Samobor zaslužuje i mora imati klub u višem rangu, ali nije tu sve ni do nas na terenu. Stadion u Samoboru u stanju je u kakvom jest, dugo se u njega nije ulagalo, i to je prvo što se mora riješiti. Nadam se da će se i početi rješavati već tijekom ove godine, jer u ovom trenutku ne možemo dobiti licenciju za jedinstvenu treću ligu – pojašnjava situaciju Pancirov te nastavlja:

– Konačni cilj ove uprave je da Samobor zaigra u 1. NL, odnosno drugom rangu natjecanja. To je za Samobor realno i sasvim dovoljno, iako nitko ne bi imao ništa protiv toga da se jednog dana steknu uvjeti i za najviši rang hrvatskog nogometa. Međutim, to je dug put. Za početak se treba urediti sva tri terena, i glavni i one za trening, a onda se i pozabaviti nužnim detaljima za dobivanje licencije. Klub koji ima tako veliku školu, toliko puno djece, koji ima ambiciju za nešto više, mora imati i bolje uvjete, u prvom redu što se tiče kvalitete terena. Nadam se da će se u dogovoru s Gradom tu neke stvari pomaknuti.

U svijetu velikogoričkog sporta jako je dobro poznato ime Josipa Mučnjaka. U nogometnim krugovima dugo su ga najuže povezivali s NK Udarnikom, u kojem je prošao sve što se može proći u okviru jednoga takvoga kluba, ali posljednja dva desetljeća u nekom je drugom điru. Točnije, u rukometnom điru…

I ponovno je uspješan, aktivan, ponosan na učinjeno. Nekoć je odgajao mlade generacije kao trener u omladinskoj školi NK Udarnika, u praktički svim selekcijama, a u nekoliko navrata bio je i trener seniorske momčadi. Uz to, u klubu je obnašao i brojne druge funkcije, nudio svoju energiju, znanje, vještine i osobni integritet. Sve to u posljednjih nekoliko predsjedničkih mandata čini i u Ženskom rukometnom klubu Udarnik, jedinim klubom na ovome svijetu koji i dalje nosi to ime.

Josip Mučnjak je skroman čovjek, s obje noge na zemlji, ali i vrlo racionalan sportski djelatnik. Jedan od onih koji neće “lupati” obećanja, nego će ispunjavati ono što se dogovori. Tako funkcionira kad su u pitanju seniorke, članice drugog ranga hrvatskog rukometa, ali pogotovo kad je riječ o mlađim uzrastima, koji su na poseban način ponos ovoga kluba.

Godine su prošle u svemu tome, točnije desetljeća, pa polako dolazi vrijeme da neki drugi ljudi pokušaju biti barem dio onoga što je Josip Mučnjak bio u razdoblju iza nas. Najave kažu da će uskoro napustiti funkciju predsjednika ŽRK Udarnika, a taj važan trenutak prepoznali su i u Zagrebačkoj županiji. Mučnjak je tako dobio Povelju Zagrebačku županije za svojih 50 aktivnih sportskih godina, a dobio je i video uradak snimljen tim povodom…

Turistička zajednica Zagrebačke županije raspisala je javni natječaj za izbor najboljeg domaćina 2025. godine, s ciljem promicanja kvalitete i autentičnosti obiteljskog smještaja. Natječaj je otvoren do 4. rujna, a prijaviti se mogu 33 iznajmljivača iz županije koji već nose oznaku Vaš domaćin/Local Host, prestižnu oznaku koja jamči poseban i održiv turistički doživljaj Hrvatske.

Oznaka „Vaš domaćin“ je simbol predanosti, topline i lokalnog identiteta. Njezini nositelji su privatni iznajmljivači koji nude više od smještaja, koji s gostima dijele priče, običaje, recepte i preporuke iz prve ruke.

Kao dio projekta koji su pokrenuli Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma i sporta, oznaka domaćinima donosi vidljivost i tržišnu prednost. Njihovi objekti promoviraju se kroz nacionalne i međunarodne kampanje, a sve to doprinosi i impresivnim rezultatima. U prvih sedam mjeseci 2025. broj noćenja domaćih turista porastao je za 10 %, dok je ukupni broj noćenja premašio 2019. za čak 35 %.

Direktorica TZ Zagrebačke županije, Ivana Alilović, naglašava da je cilj nagraditi one koji gostima nude više od ključeva. “Ovaj natječaj predstavlja našu posvećenost podizanju kvalitete turističke ponude Zagrebačke županije. Želimo istaknuti one domaćine koji svojim gostima pružaju više od običnog smještaja, oni dijele priče, tradiciju i dušu naše destinacije. Oznaka Vaš domaćin/Local Host jamči gostima da će doživjeti pravo hrvatsko gostoprimstvo u autentičnom obiteljskom okruženju”, poručila je.

Kriteriji su jasni, ali ne i laki. Traži se autentičnost, gostoljubivost, održivost, kvalitetna komunikacija i kontinuirano usavršavanje. Prijave se zaprimaju isključivo elektronički na adresu [email protected], do 4. rujna u 23:59 sati, uz ispunjeni obrazac i (po mogućnosti) vizualne materijale. Prijavni obrazac možete naći ovdje.

Najbolji domaćin Zagrebačke županije bit će proglašen 20. studenog 2025. na Danima hrvatskog turizma, dok će nacionalni pobjednik, onaj tko uistinu predstavlja lice i srce hrvatskog turizma,cbiti otkriven dan kasnije u svečanom prijenosu na HRT-u.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Na radnom sastanku održanom u Zaboku, župani Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te gradonačelnik Zagreba složili su se da projekt integriranog prijevoza ide dalje! Cilj je uvođenje jedinstvene karte kojom bi građani mogli putovati vlakom, tramvajem i autobusom na području cijele zagrebačke aglomeracije. Prvi konkretni korak očekuje se krajem srpnja, kada će tročlano izaslanstvo s jasnim zahtjevima sjesti za stol s potpredsjednikom Vlade i ministrom prometa Olegom Butkovićem.

Iako se o integriranom prijevozu govori već godinama, čini se da je projekt napokon došao do točke u kojoj bi mogao postati opipljiv za svakodnevne putnike. „Došlo je vrijeme da proširimo ovaj projekt i učinimo ga jasno vidljivim na cijelom prostoru Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te Grada Zagreba. Želimo potvrditi da ono što smo do sada radili nije bilo uzalud, već da je riječ o sustavnim pripremama za jedinstvenu kartu i povezani javni prijevoz“, poručio je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. Također istaknuo je kako bi realizacijom ovog projekta došlo do smanjenja prometnih gužvi, što dalje može i pozitivno utjecati na klimatske promjene.

Njegov kolega iz Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, najavio je da će sastanak s ministrom Butkovićem biti ključan. „Mi ćemo doći s konkretnim zahtjevima oko nastavka projekta čiji je krajnji cilj uvođenje jedne karte za putnike koja bi vrijedila za područje cijele Zagrebačke i Krapinsko – zagorske županije te Grada Zagreba, a neovisno o kakvoj vrsti prijevoza se radi, autobus, tramvaj ili vlak. Od toga nećemo odustati i smatramo da je upravo sada pravo vrijeme za realizaciju tog projekta“, rekao je Kolar.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević istaknuo je da je do sada izrađena čitava serija strateških dokumenata i studija, no sada je vrijeme za akciju, prije svega infrastrukturnu. Fokus je, kaže, na ulaganjima u željeznicu kao ključnom nositelju međugradskog prijevoza. „Bez bolje željeznice nema ni boljeg javnog prijevoza u cjelini“, rekao je Tomašević, dodavši kako je važno i uskladiti vozne redove svih prijevoznika kako bi sustav bio funkcionalan.

Ako se planovi potvrde i financijska sredstva osiguraju, već u bliskoj budućnosti građani triju županija mogli bi putovati jednostavnije, brže i jeftinije. S jednom kartom, jednim sustavom i boljim javnim prijevozom za sve.

U godini koja je Hrvatskoj donijela ukupno 32.069 živorođenih beba, što je 101 manje nego 2023., Zagrebačka županija ide u suprotnom smjeru, piše Župan.hr. Porast od 1,5 %, odnosno 40 beba više nego lani, pozicionira je među osam hrvatskih županija koje bilježe pozitivan trend u natalitetu.

U društvu županija poput Splitsko-dalmatinske (+193), Zadarske (+64), Šibensko-kninske (+61) i Požeško-slavonske (+46), Zagrebačka županija ističe se kao jedina kontinentalna regija s većim brojem novorođenih, osim manjih porasta u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj. U isto vrijeme, Hrvatska je ušla u još jednu godinu s negativnim prirodnim prirastom. Sa stopom nataliteta od 8,3 i stopom mortaliteta od 13,2, ukupni prirodni prirast pao je na -19.011 osoba. Vitalni indeks iznosi tek 62,8, što znači da se na svakih 100 umrlih rodi samo 63 djece.

Iako podaci izgledaju obeshrabrujuće, Zagrebačka županija, kao i još nekoliko županija s blagim porastom, dokazuje da pomaci postoje. S obzirom na blizinu Zagreba i činjenicu da mnogi mladi parovi iz metropole gravitiraju prema okolnim mjestima, moguće je da županija profitira od “bijega u predgrađe”, gdje su uvjeti stanovanja povoljniji. Zanimljivo je i kako brojke iz Matice rođenih pokazuju da je u Krapinsko-zagorskoj županiji zabilježen velik porast upisanih beba, iako je stvarni broj rođenih iz te županije manji. To otkriva migraciju rodilja prema zabočkoj bolnici, što dodatno komplicira lokalne statistike.

Na nacionalnoj razini, broj umrle dojenčadi u 2024. godini smanjen je s 3,9 na 3,2 na 1.000 živorođenih. Najniža stopa umrle dojenčadi zabilježena je u Zadarskoj (0,7), a najviša u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (6,8).

Dok Hrvatska i dalje korača prema demografskoj zimi, Zagrebačka županija pokazuje da i najmanji pozitivni pomaci mogu biti vrijedni pažnje. Porast broja novorođenih ne znači kraj negativnih trendova, ali može poslužiti kao indikator potencijala, osobito u županijama koje postaju sve poželjnije za obiteljski život.